Home Blog Page 1030

Maloprodajni objekti u Beogradu bez plastičnih kesa od 1. januara 2020. godine

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Odbornici Skupštine grada Beograda usvojili su juče Odluku o uslovima korišćenja kesa za isporuku robe na mestu prodaje roba i usluga.

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić istakao je da je u pitanju jedan od istorijskih trenutaka za Grad Beograd, a povod za donošenje ove odluke je Zakon o upravljanju otpadom, koji je donela Vlada Republike Srbije.

– Želimo da uredimo način na koji će maloprodajni objekti koristiti plastične kese. Takođe, važno je što ova odluka stupa na snagu 1. januara 2020. godine, što znači da dajemo rok nešto duži od 15 meseci, da maloprodajni lanci reše ovaj problem, odnosno da se prilagode. Planiramo i besplatnu podelu cegera širom grada, rekao je Vesić.

On je rekao da Grad sa Vladom Republike Srbije razmenjuje ideje o donošenju niza podzakonskih akata, kako bi se ovaj problem rešio i van maloprodajnih objekata.

– Grad snažno stoji iza ove odluke jer se ona tiče zaštite životne sredine. Biće još odluka kojima želimo da utičemo na stepen zaštite životne sredine. Širimo pešačke zone, kupujemo električne autobuse i sve ovo je deo široke politike koju grad zastupa, dodao je zamenik gradonačelnika.

Prema njegovim rečima, sa Vladom Republike Srbije razgovara se i o izmenama Zakona o upravljanju otpadom, kako bi se u potpunosti rešio ovaj problem.

– Vreme je da Srbija počne da se bavi ovom problematikom onako kako se to radi u razvijenijim državama. Odluka o naplaćivanju plastičnih kesa u maloprodajnim objektima smanjila je promet plastičnih kesa za 60 odsto. Razgovaramo i sa maloprodajnim lancima o tome kako će se ova odluka odraziti na njihovo poslovanje, zaključio je Vesić.

Milisav Pajević

Mahovina na Antarktiku izumire zbog klimatskih promena

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Bujna zelena mahovina istočnog Antarktika, koja izlazi iz leda tokom kratke sezone rasta svakog leta, počinje da gubi bitku sa klimatskim promenama, pokazala je nedavna studija.

U istraživanju koje je trajalo više od 10 godine a čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu Nature Climate Change, navodi se da se vegetacija na istočnom Antarktiku brzo menja kao odgovor na sve suvlju klimu.
“Kada dođete na Antarktik očekujete da ćete videti led, bele krajolike”, rekla je naučnica Šeron Robinson sa australijskog Univerziteta Volongong.
“Međutim, na nekim područjima dočeka vas pokrivač bujne, zelene mahovine koja izbija iz snega tokom razdoblja rasta u trajanju od možda šest nedelja”, kazala je.

Dok su zapadni Antarktik i Antarktičko poluostrvo neka od mesta na planeti koja se najbrže zagravaju, istočni Antarktik dosad nije osetio mnogo od globalnog zagrevanja, tako da naučnici nisu očekivali da će tamo videti velike promene vegetacije.

Ovo je prva studija koja pokazuje efekte klimatskih promena i oštećenja ozonskog omotača u ovom delu Anarktika.

“Bili smo stvarno iznenađeni kada smo videli kako se brzo to menja”, kazala je Robinson.
“Nakon pilot studije 2000. godine uspostavili smo praćenje stanja od 2003. Kada smo se vratili 2008, svi pokrivači zelene mahovine postali su tamno crveni, što pokazuje veliki stres. To je bila dramatična promena”, istakla je.

Objasnila je da je crveni pigment zaštita od sunca i suše koji je mahovina proizvodi kako bi se zaštitila. Nakon što je bila crvena, postala je siva.
“Siva boja znači da umire”, rekla je.

Mahovina je jedina vrsta flore koja preživljava u surovim uslovima istočnog Antarktika. Takođe, ona je vrlo korisna za naučnike, jer kako je stotinama godina stara, u sebi čuva zapise klimatskih uslova na Antarktiku.

Robinson je dodala da je mahovina dom malenih životinja, gljivica, lišajeva i algi a takođe je bitna za održavanje finog balansa ekosistema jer služi kao izvor hrane drugim životinjama.
“Mahovina je naš čuvar celog ekosistema”, rekla je.

Milan Zlatanović

Izvor: bbc

Priboj deo mreže 7500 lokalnih samouprava koje ulažu obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

Opština Priboj, poznata po uspešnoj realizaciji prelaska na korišćenje toplotne energije iz biomase u
javnim objektima, postala je članica mreže “Povelja grаdonаčelnikа”, koja okupljа preko sedаm i po
hiljаdа lokаlnih sаmouprаvа iz celog sveta. Priključujujući se ovom pokretu, Priboj je izrazio
spremnost dа na teritoriji svoje opštine, korišćenjem obnovljivih izvorа energije, prvenstveno biomase,
i drugim merаmа energetske efikasnosti, do 2030. godine smаnji emisije gаsovа sа efektom stаklene
bаšte zа preko 40 odsto i da usvoji Akcioni plаn zа klimu i održivu energiju koji pokrivа period do
2030.godine.
Povelju je potpisao predsednik Opštine Priboj Lazar Rvović, a svečаnosti organizovanoj tom prilikom
prisustvovali su predstavnici Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, Kancelarije za
javna ulaganja Republike Srbije, Regionalne razvojne agencije Zlatibor, Ambаsаde Frаncuske, RES
Fondacije, Mreže dobre energije, Radne grupe za biomasu i energetsku efikasnost Zlatiborske oblasti,
lokalnih samouprava iz okruga i drugih partnera u projektima iz ove oblasti.

Foto: Development of a Sustainable Bioenergy Market in Serbia

“Uspeh koji je na polju korišćenja izvora obnovljive energije u sistemu grejanja javnih zgrada ostvarila
Opština Priboj prevazilazi lokalni značaj. Zahvaljujući naprednom razmišljanju i efikasnom pristupu predstavnika pribojske lokalne samouprave, dobili smo primer koji na nacionalnom novou možemo da promovišemo kao dokaz da nešto što smo do sada gledali samo na papiru kao savršeno iskustvo razvijenih zemalja, može da se realizuje i kod nas sa pozitivnim ishodom u svakom smislu –doprinosa gradskom budžetu, zdravlju građana i održivom razvoju lokalne privrede,” rekao je tom prilikom Marko Blagojević, direktor Kancelarije za javna ulaganja, koja pruža finansijsku podršku izgradnji nove kotlarnice kapaciteta 1,8 MW na drvnu sečku koja će snabdevati dve osnovne i dve srednje škole i ambulantu Doma zdravlja u Priboju.
Pre dve godine Opština Priboj je, iz sopstvenih sredstava, izgradila kotlarnicu kapaciteta 0,9 MW na
pelet, koja toplotom snadbeva školu, predškolsku ustanovu, kulturni centar i zgradu opštinske uprave.

Sada je završena i tehnička dokumentacija za izgradnje nove gradske toplane na biomasu čija izgradnja
bi, kako je rekao zamenik predsednika Opštine Priboj, Saša Vasilić, mogla da bude gotova 2020.
godine.

Foto: Development of a Sustainable Bioenergy Market in Serbia

“Tehničku podršku u tom projektu, kao i svim ostalim u ovoj oblasti, pruža nam GIZ u okviru
Nemačko-srpske razvojne saradnje, a finansijsku za taj projekat Nemačka razvojna banka KfW. Mi
smo svoj deo posla obavili, a sada sledi procedura oko finansijskog dela. Kako sada teku stvari, mislim
da ćemo sa izradnjom početi na jesen 2019.godine,” objasnio je Vasilić i predstavnicima medija otkrio
da Opština Priboj trenutno radi na još jednom poduhvatu iz oblasti energetske efikasnosti.

“U skladu sa Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada, Skupština opštine će već u narednih nekoliko dana usvojiti podzakonske akte koji će omogućiti da u budžetu za 2019. godinu izdvojimo značajna sredstva za obnovu stambenih zgrada u skladu sa standardima energetske efikasnosti. U pitanju su privatne zgrade koje imaju skupštine stanara, a verujem da ćemo građanima moći da pomognemo sa iznosom do 80 odsto finansijskog udela u zameni stolarije i fasada,” najavio je Vasilić.

Foto: Development of a Sustainable Bioenergy Market in Serbia

Učesnici skupa složili su se u oceni da je uspeh Priboja veoma važan kao primer drugim opštinama i
gradovima. Kako u smislu saradnje koja je ostvarena između lokalne samouprave, državnih institucija,
organizacija poput GIZ-a i civilnog sektora, tako i u pogledu motivisanja opština i gradova da na ovom
polju aktivno rade. “Na planiranju aktivnosti, ali i rizika projekata u Priboju se veoma ozbljno radilo. U
tome su učestvovali partneri iz GIZ-a, čija je ekspertiza bila presudna u najrizičnijem delu– odabiru
obnovljivog energenta kojim će biti zamenjena fosilna goriva, ali i sa Šumarskog fakulteta i iz
Srbijašuma, koji su istovremeno i korisnici i upravljaju šumama na nacionalnom novu. Zahvaljujući
takvom pristupu dobijeni su rezultati koji će ohrabriti druge, uskoro Novu Varoš, Bajinu Baštu i
Prijepolje, da primene ovaj model,” ocenio je direktor Regionalne razvojne agencije Zlatibor, Slavko
Lukić.
U nastavku svečanosti upriličene povodom potpisivanja Povelje gradonačelnika održana je radionica
komunikacionih veština na kojoj su razmenjena iskustva komunikаcionih аktivnosti prema građanima
lokalnih sredina iz oblаsti energetske efikаsnosti, obnovljivih izvorа i drugih oblаsti povezаnih sа
klimаtskim promenаmа.

Dani energetike i energetske efikasnosti u Kragujevcu

Foto: Grad Kragujevac

 

Foto: Grad Kragujevac

Dani energetike i energetske efikasnosti koji su u Kragujevcu organizovani za energetske menadžere iz desetak opština i gradova u Srbiji i predstavnike opštine Šumadijskog regiona nastavljeni su prezentacijom “Programa energetske efikasnosti grada Kragujevca za period 2018. – 2020. godine“. Program je predstavio prof. dr Dušan Gordić sa Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu.

Energetski menadžeri, bili su u prilici i da se upoznaju sa organizacijom grada Kragujevca u oblasti energetskog menadžmenta, načinom funkcionisanja Odeljenja za energetsku efikasnost kao i planiranim i realizovanim aktivnostima u ovoj oblasti. Prilikom posete Gradskoj upravi za upravljanje projektima, ravnomerni i održivi razvoj, oni su iskazali posebno interesovanje za softver koji prati potrošnju energije u zgradi grada, u realnom vremenu.

Foto: Grad Kragujevac

Energetski menadžeri posetili su i Politehničku školu u Kragujevcu na kojoj su uz finansijsku podršku Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije realizovane mere energetske efikasnosti.

Gosti su se u razgovoru sa direktorom škole Sinišom Kojićem, upoznali sa načinom pripreme dokumentacije za Kancelariju, kako je škola izgledala pre rekonstrukcije, koje su bile prepreke i kako su prevaziđene.

Predstavljene su i mere energetske efikasnosti koje su primenjene na ovom objektu i rezultati postignutih ušteda.

Predstavnici gradova i opština su upoznati i sa Pravilnikom o kriterijumima i standardima za finansiranje ustanove koja obavlja delatnost srednjeg obrazovanja i vaspitanja, jer se taj Pravilnik odnosi na potrošnju energije u javnim zgradama srednjih škola.

Milisav Pajević

Memorandum o saradnji u oblasti poljoprivrede između Srbije i Gane

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova

 

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova

Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i ministar spoljnih poslova i regionalnih integracija Gane Širli Bočvej potpisali su sinoć Memorandum o saradnji u oblasti poljoprivrede tokom ceremonije koja je upriličena u zgradi Misije Republike Srbije pri UN.

Dačić i Bočvej su u sadržajnom razgovoru zaključili da je bilateralna saradnja dveju država u kratkom vremenskom roku vraćena na visok nivo iz vremena velike i prijateljske saradnje SFRJ i Gane.

Memorandum je potpisan u prostoriji i za stolom za kojim su predsednici Josip Broz Tito, Naser, Nehru, Sukarno i Nkruma (predsednik Gane), septembra 1960. godine, dogovorili održavanje prvog samita Pokreta nesvrstanih zemalja 1961. u Beogradu.

Bočvej je izjavila da je za nju bila velika čast da sedi za istim stolom za kojim je iniciran Pokret nesvrstanih zemalja, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.

Milisav Pajević

Radovi na sanaciji i uređenju kanalske mreže u Rumi

Foto: Opština Ruma

 

Foto: Opština Ruma

Počeli su radovi na sanaciji i uređenju kanalske mreže u Rumi.

Na predlog Odeljenja za inspekcijske poslove, radovi će se izvoditi na pet kritičnih lokacija u gradu.

Početak radova na prokopavanju kanala na kraju Ulice 7. vojvođanske udarne brigade obišao je načelnik Opštinske uprave Dušan Ljubišić, zajedno sa predsednikom III Mesne zajednice u Rumi, Aleksandrom Popovićem.

Na uglu Ulice 7. vojvođanske udarne brigade i Jezerske ulice prokopava se kanal za odvođenje atmosferskih voda, dužine 70 metara, dubine dva metra.

Do sada su stanovnici ove ulice imali velikih problema sa atmosferskim vodama, prokopavanjem ovog kanala voda više neće ostajati u ulici, nego će se povlačiti u kanal. Radovi će se, pored ovih u Ulici 7. vojvođanske udarne brigade, obaviti i na još nekoliko lokacija u gradu, rekao je načelnik Ljubišić.

– Prva lokacija je ova na kraju Ulice 7. vojvođanske udarne brigade, druga je ugao Nove i Ulice Dušana Jerkovića, gde takođe postoji problem skupljanja atmosferskih voda. Treća lokacija je u Iriškoj ulici kod Univereksporta, četvrta je u ulici Avgusta Cesarca gde se prokopava novi kanal u dužini od 120 metara.

Peta lokacija je u Partizanskoj ulici, gde imamo zaista dosta pritužbi građana za izlivanje kanalizacione mreže. Za dugoročno rešenje problema u Partizanskoj ulici potrebno je dosta novca. Sada ćemo reagovati da na najbolji mogući način trenutno rešimo problem, a nakon toga ćemo razmotriti mogućnosti da sa većim finansijskim sredstvima krenemo u revitalizaciju mreže u toj ulici, rekao je Ljubišić i dodao da je za ovu godinu obezbeđeno blizu dva miliona dinara za sanaciju i čišćenje kanalske mreže u gradu.

Milisav Pajević

Poznati dobitnici nagrade Selenča organic za najbolje medijske priloge

 

Centar za organsku proizvodnju Selenča (COPS) dodeliće 28. septembra na 12. Forumu o organskoj proizvodnji u Selenči, po drugi put, novinarsku nagradu „Selenča organic“ za medijske priloge koji se bave temama organske proizvodnje i promovišu je.

Nagrade će biti dodeljene za najbolje radove objavljene u štampanim, elektronskim i internet medijima (novinski prilog, radijski, televizijski i internet prilog), od nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja.

Na konkurs koji je bio otvoren do 17. septembra prošle godine stigla su 44 medijska priloga u sve četiri kategorije. Žiri, kojeg su činili predsednik COPS-a Jozef Gašparovski (predsednik žirija), autorka konkursa i novinarka Mirjana Damjanović Vučković i prošlogodišnja laureatkinja, novinarka lista “Poljoprivrednik” Aleksandra Milić, odlučio je da nagrade za najbolje medijske priloge dodeli sledećim novinarima: Za najbolji prilog u oblasti eletronskih medija – TV prilog – dodeljuju se tri ravnopravne nagrade: Milošu B. Pajiću, AgroTV Srbija, emisija “Može bolje” za prilog “Organska proizvodnja ratarskih kultura”; Slaviši Dabižljeviću, Novosadska TV, emisija “Otkos”, za prilog “Sedam organskih musketara iz Pivnica” i Sonji Balaban, RTV, emisija “Agromozaik”, za prilog “Biobašta, sklad čoveka i prirode”.

 Za najbolji prilog u oblasti internet medija nagrađena je Violeta Jovanov Peštanac, Ekološki veb portal “Zeleni minuti”, za prilog “Gde su potencijali za razvoj organske proizvodnje u Srbiji”.

U konkurenciji radijskih i priloga u oblasti štampanih medija nema nagrađenih.

Najbolji novinari će uz pakete organskih proizvoda kao nagradu dobiti jedno od studijskih putovanja u organizaciji Centra za organsku proizvodnju Selenča.

Milisav Pajević

Završena akcija “Otpad odvoji, poklon osvoji”

Foto: Pancevo.mojkraj.rs

 

Foto: Pancevo.mojkraj.rs

Ekološka akcija “Otpad odvoji, poklon osvoji” koja je realizovana u prethodna četiri vikenda na Zelenoj pijaci u Pančevu završena je u nedelju.

Nemanja Bojić iz Unije mladih Jabuka kaže da je veoma zadovoljan odzivom građana i kako je akcija realizovana.

– Građani su bili više nego zainteresovani za razvrstavanje otpada, donosili su velike količine PET ambalaže i limenki. Njihov trud nagrađivali smo simboličnim poklonom – cegerom od reciklabilnih materijala. Podeljeno je više od 2.000 cegera, a prikupljeno nekoliko stotina kilograma PET ambalaže i limenki. Cilj je bio da motivišemo ljude da počnu da prikupljaju otpad koji može da se reciklira i sada kada je naša akcija završena, nadam se da će nastaviti da razvrstavaju otpad i odnose ga u JKP Higijenu koja otkupljuje reciklibalni materijal, kazao je Nemanja Bojić.

Akciju u Pančevu, koja je počela 25. avgusta, zajedno su sproveli Ekostar PAK, JKP Higijena Pančevo, JKP Zelenilo Pančevo i Unija mladih iz Jabuke.

U Srbiji se godišnje utroši više od milijardu i dvesta miliona PET boca. Plastika i aluminijum koju ne recikliramo završava na deponijama i u životnoj sredini, i razgrađuje se od 100 do 1.000 godina. Reciklaža jedne aluminijumske konzerve može sačuvati dovoljno energije za rad kompjutera od tri sata, TV-a dva sata, a sijalica od 60 vati može goreti čak 20 časova.

Milisav Pajević

Kroz EU pregovore i fondove do održivog razvoja

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia/Olaf Kosinsky

Jedan od ciljeva Srbije u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) jeste uspostavljanje platforme održivog razvoja kako bi se Srbija „uklopila“ i postala članica održivo razvijane i razvijene EU, izjavila je juče ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović na skupu povodom Svetske nedelje klimatske diplomatije.

Joksimović je istakla da Ministarstvo na čijem je čelu, kroz proces evropskih integracija, pripremu za korišćenje dostupnih fondova i usaglašavanje sa evropskim standardima, teži da doprinese da svaki građanin „oseti boljitak i korist“.

– To znači poboljšanje kvaliteta života ne samo kroz bolji standard, već i kroz dostupnost pijaće vode, kvalitetnu infrastrukturu i povezanost, komforan život u gradovima, više zelenih površina, navela je Joksimović.

Ona je ukazala da je „Agenda 2030“ održivog razvoja postala deo političkog okvira EU 2016. godine, te da je celokupan proces evropskih integracija i uvođenje novih standarda usmeren na postizanje svih 17 ciljeva iz tog dokumenta.

Jedan od globalnih ciljeva u koji se, kaže, Srbija uključila kroz evropske integracije jeste i hitna reakcija i borba protiv klimatskih promena i njenih posledica.

– Ta borba podrazumeva „zelene“ i „pametne“ gradove, obezbeđivanje hrane za sve, zdrav život za sve, iskorenjivanje siromaštva uvođenjem održive proizvodnje i potrošnje, rekla je ministarka.

Joksimović je ocenila da cilj odgovornih vlada nije samo ostvarivanje dobrobiti za sadašnje generacije, već i da se budućim generacijama ostavi održivi ekonomski, sociološki i razvojni koncept.

– To znači da će nova radna mesta biti održiva, da će proizvodnja i poljoprivreda biti održive, a da će inventivne i smele generacije biti nosioci razvoja i da će biti podržane u tome. To je cilj Vlade Republike Srbije, koja je 2014. godine postavila odgovornu reformsku platformu, i treba da bude cilj svake odgovorne vlade, naznačila je Joksimović.

Govoreći o borbi protiv klimatskih promena, istakla je značaj klimatske diplomatije kao važne komponente savremene diplomatije, ali i diplomatije Srbije koja je, kaže, posebno zahvaljujući EU integracijama postala pouzdan i kredibilan partner sa kojim se „razgovara na svim nivoima i o svim temama“.

– To gradi reputaciju zemlje i naroda i verujem da smo u poslednjim godinama pokazali ne samo napredak već i to koliko smo u stanju da prihvatimo ono što je novo i dobro, ali i da se prilagođavamo što je, takođe, umeće diplomatije. Mislim da smo tu lekciju savladali, rekla je ministarka.

Ona smatra da klimatska diplomatija treba da bude u fokusu i da više pažnje treba posvetiti održivosti i borbi protiv klimatskim promena koje su prioritetne teme u EU.

– Ogroman novac se iz EU na godišnjem nivou izdvaja u cilju postizanja stabilnog održivog komfornog sistema za čoveka, a to znači stanovanje, rodno zastupljenu dimenziju, a cilj je uključiti sve pojedince jer su klimatskim promenama pogođeni svi – žene, muškarci, deca, navela je ministarka.

Ona je podsetila da je Srbija iznedrila najveće i najvažnije ime u svetu klimatologije, naučnika Milutina Milankovića, koji je, kako je istakla, svojom revolucionarnom teorijom periodičnih promena klima ostavio trajni pečat u svetskoj klimatologiji.

– Mi imamo ne samo pravo, već i obavezu da tragom doprinosa Milutina Milankovića pokažemo da izlazimo iz komforne zone nepostavljanja pitanja koja se tiču, između ostalog, i održive proizvodnje zasnovane na manjoj emisiji ugljendioksida i svega onog što su ciljevi održivog razvoja Agende 2030 UN za koju se aktivno pripremamo, kazala je Joksimović.

Dodala je da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić sledeće godine na sednici Generalne skupštine UN predstaviti nacionalni izveštaj Srbije o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.

Na skupu „Klimatska akcija – novi pristup protiv negativnih efekata klimatskih promena“ kojim je otvorena Nedelja klimatske diplomatije, koja se održava od 24. do 29. septembra, predstavljeni su primeri iz prakse.

Reč je o četiri projekta „Žene i muškarci u odgovoru na klimatske promene“, „Integra Active House“, „Zašto – Zelena gradnja“ i „TwistBox“.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Konkurs za proizvođače organske hrane u Vojvodini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje troškova kontrole i sertifikacije organske proizvodnje, kao i nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju na teritoriji AP Vojvodine u 2018.godini.

Namena i visina sredstava po ovom konkursu dodeljuju se za sufinansiranje: troškova kontrole i sertifikacije proizvoda dobijenih po metodama organske proizvodnje od ovlašćenih organizacija koje izdaju sertifikat za organske proizvode u 2018. godini; nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju to jest specijalizovane opreme za mehaničko regulisanje korova – razne vrste češljeva, zvezdaste drljače, oprema za suzbijanje korova putem plamena, putem vrele vode, potom međurednih kultivatora i slično.

Takođe sredstva se dodelju i za sufinansiranje nabavke čizel plugova (razrivača) i opreme za tretiranje organskih useva (prskalice i atomizeri).

Po ovom konkursu opredeljeno je ukupno 10.000.000,00 dinara, a  sredstva namenjena po ovom konkursu predviđena su za sufinansiranje do 80 odsto podrške od plaćenog iznosa za troškove kontrole i sertifikaciju organske proizvodnje, kao i nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju, umanjenog za iznos sredstava na ime poreza na dodatu vrednost.

Maksimalni iznos sredstava koji se dodeljuje po jednoj prijavi jeste do 1.000.000,00 dinara.

Prilikom razmatranja podnetih prijava za ostvarivanje prava na korišćenje sredstava u obzir će se uzeti  priključne mašine kupljene posle 1. 1. 2018. godine, što mora biti dokumentovano avansnim računom, računima sa specifikacijom opreme, otpremnicama, izvodima iz banke, garantnim listovima, jedinstvenim carinskim ispravama ukoliko je reč o opremi iz uvoza, kao i drugim dokazima koji nose datum nakon 1. 1. 2018. godine.

Pravo na podsticaje po ovom konkursu imaju lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i koja se nalaze u aktivnom statusu i to  fizička i pravna lica.

Podnosilac prijave može podneti samo jednu prijavu po Konkursu, za obe namene.  Prijave za konkurs podnose se zaključno sa 1. novembrom 2018. godine.

Prijavu na konkurs možete preuzeti na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo: www.psp.vojvodina.gov.rs ili u prostorijama sekretarijata (Novi Sad, Bulevar Mihajla Pupina br. 16, I sprat, soba 44/a, zgrada Pokrajinske vlade).

Informacije u vezi s konkursom mogu se dobiti i pozivanjem Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, na broj 021/487-46-01.

Milisav Pajević

Zenica dobija bolju toplanu i kvalitet vazduha u gradu

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma organizovalo je juče u Gradskoj upravi Zenica javnu raspravu posvećenu oceni Studije o proceni uticaja na životnu sredinu u postupku izdavanja okolišne dozvole za izgradnju postrojenja za proizvodnju toplote, električne energije i komprimiranog vazduha u Zenici.

Investitor ovog postrojenja je kompanija “ArcelorMittal” Zenica (AMZ), koja će biti i na čelu te 50 postotni vlasnik budućeg joint-venture preduzeća, u kojem će i Grad Zenica biti 20-postotni vlasnik.

Studiju je, u saradnji sa zeničkim profesorom Šefketom Goletićem i njegovim konsultantskim timom, izradio “Zagrebinspekt” iz Mostara. Termoelektrana će u svom radu koristiti gas, a biće ukupne snage 112,5 MWth te će godišnje raditi više od 8.000 sati i zapošljavati 77 radnika.

– Kao što je poznato, kvalitet vazduha u Zenici je jako loš i uslovi života su nezadovoljavajući. Studija je pokazala da bi nova toplana trebala promeniti i uslove života u ovom gradu. Reč je o energetskom postrojenju sa mnogo uticajnih faktora, koji trebaju doprineti poboljšanju vazduha, ali i supstituciji uglja, zatvaranja nekih objekata u okruženju koji su negativno uticali na životnu sredinu, najavio je Goletić, dodavši da je projekat važan za Grad Zenicu jer će iz ovog postrojenja biti omogućeno i grejanje stanova.

Raspravi su prisustvovali stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine, političari i građani zainteresovani za realizaciju projekta. Član Komisije za ocenu ove studije Jusuf Duraković pozvao je građane Zenice da podrže ovu studiju, ocenjujući da je projekat “Gradu bio potreban još juče”.

Izvor: FENA

Milisav Pajević

Baštovanstvo novi način druženja u Beču

Foto:- Eurocomm-PR

Rashlađujuće zelenilo, cveće raskošnih boja, sveže povrće i povezivanje sa komšijama – sve to i mnogo više omogućava urbano baštovanstvo. Grad Beč podržava samostalno baštovanstvo, pružajući besplatne informacije i savetovanje.

Aktivnosti kao što su briga o zajedničkim baštama ili  zajedničko baštovanstvo jačaju zajedništvo, stvaraju mesta za odmor i druženje i omogućavaju svima da učestvuju u oblikovanju izgleda svog mesta stanovanja. Razmena između stanara različitih generacija i kulturnog porekla sprečava komšijske nesuglasice.

Foto:- Eurocomm-PR

 

Raznovrsni su oblici baštovanstva – od sađenja drveća na uličnim pločnicima, preko žardinjera pa do bašta u komšiluku. Baštovanstvom  se može baviti svuda – od najmanjih površina u gradu do bašti u komšiluku. Eksperti Gradske službe za opštinsko savetovanje i gradsku obnovu pružaju podršku pri planiranju i moderaciji baštovanskih grupa i prilikom izvođenja planova. Osim toga, organizuju se i brojne radionice i dešavanja na tu temu.

U okviru inicijative „Baštovanstvo iza ćoška“, koju sprovodi Gradska služba za opštinsko savetovanje i obnovu grada građani mogu samostalno da sade drveće na gradskim ulicama. Na radionicama zainteresovani mogu učestvovati u različitim projektima, razmeniti iskustva sa drugim baštovanima ili proširiti svoja znanja.

Gradovi koji su pioniri u smanjenju emisija gasova staklene bašte

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Neki od najvećih svetskih gradova, uključujući London, Pariz i Njujork više ne povećavaju emisije gasova staklene bašte.

Nova analiza udruženja pod nazivom C40 Cities otkrila je da je 27 gradova, u kojima ukupno živi 54 miliona ljudi, doživelo vrhunac ispuštanja štetnih gasova u atmosferu 2012. godine. Od tada, emisije su opadale za oko 2% svake godine dok su ekonomije ovih gradova rasle za u proseku oko 3% godišnje.

Glavni faktori koji su doveli do ove pojave jeste dekarbonizacija električne mreže, povećanje energetske efikasnosti, obezbeđivanje čistijih alternativa vozilima kao i smanjenje otpada i povećanje stope reciklaže.

Ova organizacija je udruženje gradonačelnika gradova koji su lideri u borbi protiv klimatskih promena.

Drugi uspešni gradovi sa ovog spiska su Barselona, Berlin, Boston, Čikago, Kopenhagen, Los Anđeles, Madrid, Melburn, Milan, Rim, Stokholm, Toronto, Varšava i drugi.

Do danas, gradonačelnici više od 60 gradova obavezali su se da razviju i otpočnu sa implementacijom ambicioznih klimatskih planova do 2020. godine. Oni žele da postignu ciljeve koji su veći od nacionalnih obaveza koje su preuzete potpisivanje Pariskog sporazuma.

Očekuje se da će mnogi drugi gradovi pratiti ove lidere i dostići vrhunac emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine.
Ovi ohrabrujući podaci predstavljeni su na Globalnom samit u San Francisku koji je održan prošle nedelje.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Na području parka prirode “Stara planina” oko 500 nelegalno sagrađenih objekata

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Prema podacima gradske uprave u Pirotu, na području parka prirode “Stara planina” postoji oko 500 nelegalno sagrađenih objekata, najviše oko Zavojskog jezera.

Iako je nekoliko puta do sada najavljivano da će proces legalizacije biti završen, do danas niko od vlasnika objekata nije dobio rešenje.

Pre 10-ak godina, na obalama Zavojskog jezera, na Staroj planini, porušeno je više od 200 bespravno sagrađenih objekata, koji su bili na zemljištu Države, odnosno Elektroprivrede Srbije.

Vlasnicima ostalih objekata savetovano je da hitno podnesu zahteve za legalizaciju.

Naselje Skrivena kod brane Zavojskog jezera, sa više od 100 vikendica, najveće je u parku prirode Stara planina. Svi objekti imaju struju i vodu, ali ni jedan nije legalizovan.

U gradskoj upravi u Pirotu objašnjavaju da je legalizacija objekata na području parka prirode Stara planina isključivo u nadležnosti Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Što se tiče naše građevinske inspekcije, stranke su saslušane i popisne liste i zapisnici o saslušanju prosleđeni su Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kaže Zoran Krstić, načelnik za urbanizam u gradskoj upravi Pirota.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Počela izgradnja 12 kilometara kolektora i kanalizacione mreže u Vranskoj Banji

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

 

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas u Vranjskoj Banji da je ulaganje u razvoj saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture preduslov za bolji život na jugu Srbije, ali i za investicije i otvaranje novih radnih mesta.

Mihajlović, koja je u Vranjskoj Banji prisustvovala početku radova na izgradnji 12 kilometara kolektora i kanalizacione mreže, podsetila je na to da je prethodnih nekoliko godina u Pčinjskom okrugu otvoreno više od tri hiljade radnih mesta.

Ona je ocenila da su projekti u komunalnoj infrastrukturi, čija vrednost u Vranju iznosi 30 miliona evra, važni i zbog zdrave životne sredine i budućih generacija, jer se time pravi prostor i za nove investicije.

Uspešno smo završili ulaganja u vodosnabdevanje u Vranju od približno pet miliona evra, pri čemu se oko 15 miliona evra ulaže u izgradnju kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kako bi svaki stanovnik tog grada imao čistu vodu i kanalizaciju, navela je Mihajlović.

Prema njenim rečima, u prethodne tri godine u održavanje puteva u Pčinjskom okrugu uloženo je približno 1,4 milijarde dinara, obnovljeno oko 55 kilometara pruga, a u završnoj fazi je obnova dve železničke stanice izgrađene 1889. godine – u Vranju i Vranjskoj Banji.

Vranje i Niš su, kako je podsetila, prva dva grada u kojima će za približno mesec dana početi izgradnja stanova za pripadnike snaga bezbednosti, a za koje je već izdata građevinska dozvola, i to za 186 stanova u Vranju i 190 u Nišu.

Promenili smo sliku o Vranju i Pčinjskom okrugu i verujem da ćemo u narednom periodu još više govoriti o novim investicijama i radnim mestima, poručila je Mihajlović.

Gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković rekao je da je izgradnja kolektora važna investicija za Vranjsku Banju i njen dalji razvoj, posebno u oblasti turizma, ali i za stvaranje uslova za nove investicije.

Početku radova prisustvovao je i načelnik Pčinjskog okruga Srećko Pejaković.

Vrednost radova na izgradnji 12 kilometara kolektora i kanalizacione mreže iznosi 2,5 miliona evra, rok za završetak je septembar 2019, a radove izvodi konzorcijum sa „Jedinstvom“ iz Sevojna na čelu.

Milisav Pajević

Vrbas: Povremeni prekid vodosnabdevanja tokom narednih sedmica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom narednih sedmica doći će do povremenih prekida u vodosnabdevanju u toku prepodnevnih sati na području Vrbasa.

Vrbašani, radnim danima, povremeno neće imati vodu u svojim slavinama zbog remonta vodovodnih instalacija u šahtama.

Isključenje s mreže biće plansko o čemu će nadležna jedinica JKP „Komunalac“ blagovremeno informisati potrošače, saopštili su u PJ „Vodovod i kanalizacija“.