Home Blog Page 10

Drugi agregat RHE „Bajina Bašta“ pred probnim radom nakon revitalizacije

Foto: Danilo Mijatović

Revitalizacija reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta nalazi se u završnoj fazi, a Dušan Živković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije, najavio je početak probnog rada obnovljenog drugog agregata u narednih mesec dana.

Reč je o jednoj od najvažnijih investicija Elektroprivrede Srbije, u okviru koje će u narednim danima početi završna ispitivanja.

Kako je navedeno u saopštenju Elektroprivrede Srbije, revitalizacija prvog agregata u RHE Bajina Bašta završena je tokom 2024. godine. Okončanjem radova na drugom agregatu biće produžen radni vek elektrane za nekoliko decenija, čime će se značajno ojačati elektroenergetski sistem Srbije sa ukupno obnovljenih 614 megavata instalisane snage.

Pročitajte još:

Nakon više od četiri decenije neprekidnog rada, RHE Bajina Bašta i dalje je jedinstvena u svetu i nalazi se među najvišim prioritetima Elektroprivrede Srbije kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

Prema rečima generalnog direktora, kao jedina reverzibilna hidroelektrana u Srbiji, RHE Bajina Bašta predstavlja važnu rezervu u periodima povećane potrošnje električne energije, ali i tokom sušnih razdoblja. Tokom 43 godine rada, elektrana je u potpunosti opravdala svoju izgradnju, jer je zahvaljujući energiji akumuliranoj u jezeru Zaovine značajno doprinosila sigurnom i stabilnom snabdevanju električnom energijom.

Energetski portal

Otvorene subvencije za 2026. – do 5.000 evra za kupovinu električnih vozila

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih električnih vozila, u 2026. godini za ovu namenu budžetom je opredeljeno 170 miliona dinara. Iznos subvencija kretaće se od 250 do 5.000 evra, u zavisnosti od vrste vozila – mopeda, motocikla, tricikla, četvorocikla ili putničkih i teretnih vozila sa električnim pogonom.

Kako je istaknuto na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, velika novina je to što Uredba predviđa pojednostavljen postupak prijave putem Portala eUprave.

Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine, rekla je da je interesovanje građana i privrede tokom prethodne godine nadmašilo očekivanja, dodajući da je ovo jedna od konkretnih mera za unapređenje kvaliteta vazduha i zaštitu životne sredine.

Zainteresovani mogu da podnesu zahtev za dodelu subvencija elektronskim putem u periodu od 1. marta do 30. septembra 2026. godine.

Energetski portal

IEA: Polovina svetske struje do 2030. iz OIE i nuklearne energije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Udeo obnovljivih izvora energije i nuklearne energije u svetskom energetskom miksu porašće na 50 odsto do kraja ove decenije, navodi se u novom godišnjem izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA) Električna energija 2026. Kako globalna potražnja za energijom bude nastavila da raste prosečno više od 3,5 odsto godišnje, očekuje se da će električni sektor predvoditi tranziciju zahvaljujući širenju solara, vetra, nuklearki i prirodnog gasa.

Glavni pokretači su industrijska elektrifikacija, ubrzano usvajanje električnih vozila, veća upotreba klimatizacije, kao i rast data centara i veštačke inteligencije. I dok zemlje u razvoju ostaju ključni motori rasta, izveštaj ukazuje da će i razvijene ekonomije – posle 15 godina stagnacije – doprineti oko petini ukupnog povećanja potražnje za električnom energijom.

Solarna energija beleži istorijski zamah: globalna proizvodnja iz obnovljivih izvora već je praktično izjednačena s proizvodnjom iz uglja tokom 2025. godine, a sada je u procesu njenog prestizanja. Nuklearna energija takođe postiže rekordne nivoe proizvodnje. Do 2030. godine obnovljivi izvori i nuklearna energija zajedno će činiti polovinu svetske električne energije, u poređenju sa 42 odsto danas.

Uloga prirodnog gasa nastaviće da jača, posebno u SAD i na Bliskom istoku, dok će udeo uglja postepeno opadati i vratiti se na nivoe iz 2021. godine. Uprkos rastu potrošnje, emisije CO₂ iz proizvodnje električne energije do 2030. godine ostaće približno nepromenjene zahvaljujući širenju izvora sa niskim emisijama.

Pročitajte još:

IEA ističe da će globalni elektroenergetski sistemi morati da prođu kroz ubrzanu modernizaciju. Trenutno više od 2.500 GW projekata – uključujući obnovljive izvore, baterijska skladišta i data centre – čeka na priključenje na mrežu širom sveta. Primena naprednih mrežnih tehnologija i regulatorne reforme mogle bi omogućiti integraciju čak 1.600 GW ovih projekata u bliskoj budućnosti.

Izveštaj naglašava i snažan porast instalacija baterijskih skladišta, posebno u regionima kao što su Kalifornija, Nemačka, Teksas, Južna Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo, gde baterije postaju ključni izvor kratkoročne fleksibilnosti.

Pristupačnost električne energije ostaje rastući izazov: cene su u mnogim zemljama rasle brže od prihoda domaćinstava, što dodatno opterećuje industriju i privredu. Zato sve više država uvodi politike i regulatorne modele koji treba da omoguće ulaganja, veću efikasnost i fleksibilno korišćenje infrastrukture.

IEA zaključuje da će modernizacija mreža, jačanje fizičke i digitalne zaštite infrastrukture i unapređenje fleksibilnosti sistema biti ključni kako bi se odgovorilo na rizike koje donose ekstremni vremenski događaji, starenje mreža i sve češće sajber pretnje.

Energetski portal

Kompanija CEEFOR unapredila poslovanje sa još dva ISO sertifikata

Foto: CEEFOR

U savremenom poslovnom okruženju poverenje klijenata, partnera i zajednice ne zasniva se samo na postignutim rezultatima već i na načinu na koji kompanija do njih dolazi. Od kompanija se danas očekuje mnogo više – doslednost u kvalitetu i bezbednosti, odgovoran odnos prema životnoj sredini i jasno pokazana posvećenost društvenoj odgovornosti.

Kompanija CEEFOR sa ponosom ističe da je nakon prethodna tri dobijena sertifikata od strane sertifikacionog tela TMS (9001:2015; 14001:2015; 45001:2018), ovog puta dobila još dva ISO sertifikata – 50001:2018 i 27001:2022. Međunarodni ISO standardi predstavljaju okvir kojim se određeni principi poslovanja prepoznaju i potvrđuju. Oni su globalni jezik kvaliteta i pouzdanosti, skrojeni od strane stručnjaka iz celog sveta, kao i od strane proizvođača, dobavljača, korisnika i profesionalnih udruženja koji poznaju potrebe industrije i tržišta.

ISO 50001:2018

Jedan od dva dobijena sertifikata – ISO 50001:2018 – postavlja međunarodne standarde za organizacije koje žele da poboljšaju energetsku efikasnost i smanje potrošnju energije. Njegova primena omogućava kompanijama da sistematski prate kako koriste energiju, identifikuju gubitke i potom uvode mere koje donose uštede. Time se ne postižu samo direktni finansijski efekti kroz smanjenje troškova, iako je i to jedan od dobitaka, već se postiže i značajan doprinos zaštiti životne sredine. Dakle, sertifikat usmerava i pomaže da se poslovanje uskladi sa propisima i pokaže odgovornost prema održivom razvoju.

U FOKUSU:

ISO 27001:2022

Drugi standard jeste ISO 27001:2022, koji definiše okvire i najbolje prakse za zaštitu informacija i upravljanje rizicima u vezi sa bezbednošću podataka. Sertifikat potvrđuje da organizacija sprovodi jasne procedure kako bi očuvala poverljivost, integritet i dostupnost informacija kojima raspolaže. To podrazumeva širok spektar mera – od tehničkih rešenja protiv sajber napada, preko pravila za kontrolu pristupa, do planova za reagovanje na bezbednosne incidente.

Standard je sve važniji u eri u kojoj živimo, jer klijentima i partnerima uliva poverenje da se njihovi podaci obrađuju odgovorno i u skladu sa međunarodnim propisima, poput GDPR-a (General Data Protection Regulation), tačnije u skladu sa Opštom uredbom o zaštiti podataka Evropske unije. Na taj način, ISO 27001 predstavlja ključnu osnovu za stabilno i sigurno poslovanje u visokodigitalizovanom društvu. Kako je istakao rukovodilac sektora za tehničku administraciju i glavni projektant u kompaniji CEEFOR Miloš Saleta, TMS će redovno pratiti sprovođenje procedura i svake godine vršiti kontrolne provere, a nakon treće godine vršiti i obnovu sertifikata.

Miloš Saleta / Foto: CEEFOR

– Sertifikati nisu samo potvrda da radimo po najvišim standardima već su i svojevrsna obaveza da u tome istrajemo, u čemu nam pomaže i redovna provera od strane sertifikacionog tela – naglasio je Miloš Saleta.

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO), osnovana 1947. godine, danas okuplja više od 170 članova u svetu. Članovi ISO-a su nacionalne organizacije za standardizaciju i u svakoj zemlji postoji samo jedan predstavnik. Svaka od tih organizacija zastupa ISO na nacionalnom nivou. Postoje tri kategorije članstva, a svaka od njih donosi različit nivo prava, pristupa i uticaja unutar same organizacije.

Standardi obuhvataju različite oblasti poslovanja i nude kompanijama okvir zasnovan na globalno priznatim smernicama i najboljim praksama. Jedna od vrlo važnih vrednosti ISO sertifikata jeste i usklađenost sa zakonskim propisima različitih zemalja, čime se smanjuje rizik od potencijalnih kazni i pravnih nesigurnosti. Istovremeno, posvećenost ovim standardima doprinosi jačanju ugleda svake pojedinačne organizacije. Sticanjem ISO sertifikata kompanija CEEFOR jasno pokazuje na kojim vrednostima zasniva svoj dalji razvoj.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Crna Gora unapređuje sistem zaštite prirode u skladu sa EU standardima

Foto-ilustracija: Unsplash (Wladislaw Peljuchn)

Nacrt Zakona o zaštiti prirode Crne Gore je pripremljen i usaglašen nakon konsultacija sa svim relevantnim institucijama i nadležnim organima, te dostavljen Evropskoj komisiji na dalje razmatranje i postupanje, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja severa Damjan Ćulafić.

Naglasio je da nacrt zakona donosi značajno jačanje sistema zaštite prirode u Crnoj Gori u odnosu na važeći Zakon iz 2016. godine. Kako navodi novi zakon dodatno razrađuje i utvrđuje već postojeće pojmove, poput ekološke mreže, povoljnog statusa očuvanosti vrsta i staništa, kao i prioritetnih vrsta i stanišnih tipova, čime se oni jasnije definišu i usklađuju sa savremenim standardima.

— Zaštita prirode se ovim rešenjima direktno povezuje sa konceptom NATURA 2000 i IUCN standardima, čime se uspostavlja čvršća veza sa evropskim sistemom očuvanja biodiverziteta, za razliku od zakona iz 2016. godine koji je ova pitanja uređivao opštije —rekao je Ćulafić.

Poseban akcenat, stavljen je na postupak proglašavanja zaštićenih područja, koji je preciznije i jasnije uređen.

— Uvodi se obavezna preventivna zaštita područja već u fazi pokretanja postupka proglašenja, uz jasno definisane rokove i obavezan sadržaj studije zaštite. Transparentnost postupka dodatno se jača obavezom sprovođenja tri javne rasprave, čime se obezbeđuje veće učešće javnosti i smanjuje prostor za netransparentno donošenje odluka — izjavio je Ćulafić.

Iz ministarstva ističu da se novim zakonom dodatno preciziraju aktivnosti unutar postojećih zona zaštite.

— Tri zone – stroga, aktivna i održiva – ostaju iste, ali sada su aktivnosti u svakoj od njih jasno i detaljno definisane, čime se unapređuje upravljanje prostorom i podržava ravnoteža između očuvanja prirode i održivog korišćenja resursa — saopšteno je.

Pročitajte još:

Prema rečima ministra, novim zakonom značajno se jača uloga lokalnih samouprava u sistemu zaštite prirode. Njihove nadležnosti i odgovornosti preciznije su definisane, posebno kada je reč o proglašavanju, upravljanju i finansiranju zaštićenih prirodnih dobara od lokalnog značaja.

Lokalne samouprave dobijaju obavezu izrade lokalnih akcionih planova za biodiverzitet, čime se nacionalni ciljevi povezuju sa konkretnim merama na terenu. One pokreću postupke zaštite i obezbeđuju sredstva za izradu studija koje utvrđuju prirodne vrednosti, stanje resursa i režime zaštite.

Planovi upravljanja zaštićenim područjima lokalnog značaja donose se na period od pet godina uz saglasnost Ministarstva, a njihova primena prati se kroz godišnje programe i izveštaje. Lokalnim budžetima, kao i drugim dozvoljenim izvorima, obezbeđuju se sredstva za rad upravljača zaštićenih područja.

Zakon uvodi i pravo preče kupovine nepokretnosti unutar zaštićenih područja, čime se dodatno jačaju mehanizmi zaštite i kontrola očuvanja prirodnih resursa. Takođe, lokalne samouprave obavezne su da izrađuju godišnje izveštaje o stanju prirode i sprovođenju Strategije biodiverziteta, te da sprovode upravni i inspekcijski nadzor.

Ministar je zaključio da novi zakon uspostavlja stroži i jasniji okvir zaštite prirode, usklađen sa evropskim standardima, uz snažniji fokus na očuvanje biodiverziteta i znatno jaču ulogu lokalnih zajednica.

Energetski portal

Tresibaba dobija najveći solarni park u Srbiji – investicija od 200 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (ryan-searle)

Na području Tresibabe uskoro počinje realizacija projekta koji će, po svemu sudeći, obeležiti novu energetsku i razvojnu stranicu opštine Knjaževac. Reč je o izgradnji najvećeg solarnog parka u Srbiji, instalisane snage čak 170 megavata, iza kojeg stoji kineska kompanija „GCL”, u Srbiji registrovana: CENTRAL EUROPE ENERGY COMPANY” DOO.

Ova investicija donosi proizvodnju čiste i bezbedne električne energije, ali i snažan ekonomski podstrek opštini.

Prema rečima predsednika opštine Knjaževac Milana Đokića, u pitanju je najveća investicija u istoriji opštine, procenjena na oko 200 miliona evra.

Posebno je značajno što je za projekat zakupljeno 270 hektara državnog zemljišta najnižeg kvaliteta, u skladu sa zakonskim propisima koji predviđaju korišćenje parcela od pete kategorije naviše. Na taj način poljoprivredno vrednije zemljište ostaje sačuvano, dok se prostor koji do sada nije imao značajniju upotrebnu vrednost stavlja u funkciju razvoja.

Pročitajte još:

Kompanija „GCL” će za zakup plaćati 1.050 evra po hektaru godišnje, što predstavlja ozbiljan prihod i za državu i za lokalnu samoupravu. Od tog iznosa 40 odsto pripada opštini Knjaževac, dok 60 odsto ide u republički budžet. Time se stvaraju uslovi za nova ulaganja u infrastrukturu, javne usluge i unapređenje kvaliteta života građana.

Osim finansijskog efekta, projekat donosi i nova radna mesta. Tokom izgradnje biće angažovan veći broj radnika različitih profila, dok će i nakon puštanja parka u rad postojati potreba za zaposlenima na održavanju i upravljanju postrojenjem.

Predsednik opštine Milan Đokić ističe da je dolazak ovako velikog investitora potvrda da Knjaževac postaje prepoznat kao sredina pogodna za ozbiljne razvojne projekte.

Solarni park na Tresibabi tako neće biti samo energetsko postrojenje, već i simbol modernog razvoja – spoj ekologije, investicija i dugoročne koristi za građane čitavog kraja.

Izvor: Knjaževačke.rs

Električni automobili s ugrađenim solarnim panelima – mobilnost čistija nego ikada

Foto: Bako Motors

Nakon godina fokusiranih na domet, snagu i luksuz, industrija električnih automobila sve više ulazi u trku za cenom. Proizvođači nastoje razviti jednostavnija, lakša i pristupačnija vozila, prilagođena svakodnevnoj upotrebi, posebno u urbanim sredinama. Jedan od najzanimljivijih trendova u ovoj oblasti su električni automobili opremljeni solarnim panelima na krovu.

Takav koncept spaja pristupačnost, održivost i nezavisnost od klasične mreže punjenja. Iako vozila koriste standardne litijumske baterije i mogu se puniti putem običnog priključka, integrisani solarni paneli omogućavaju direktan i besplatan izvor energije.

Bako Motors, startap iz Tunisa, koji stoji iza ovog koncepta do sada je proizveo 100 vozila, ali ima ambiciozne planove za povećanje proizvodnje i izvoza. Kompanija je počela s trotočkašima za prevoz tereta, a sada je proširila ponudu na dva četverotočkaša, prilagođena različitim segmentima tržišta.

Jedan od ključnih modela je B-Van, komercijalni kombi dizajniran za logistiku i dostavu na „poslednjem kilometru”. Vozilo može prevoziti teret do 400 kilograma i ima domet između 100 i 300 kilometara, a cene počinju od 24.990 tuniskih dinara (oko 8.500 dolara).

Pročitajte još:

— Na primjer, B-Van može koristiti besplatnu energiju za oko 50 kilometara dnevno, odnosno 17.000 kilometara godišnje. To je ogromna ušteda — kaže Bubaker Siala, osnivač i izvršni direktor kompanije.

Za svakodnevne gradske vožnje razvijen je Bee, mali dvosed s dometom od 70 do 120 kilometara i maksimalnom brzinom od 45 km/h. Cena mu se kreće od 18.264 tuniskih dinara (oko 6.200 dolara).

Kompanija već radi na trećem modelu, X-Van, koji će moći prevoziti dva putnika i imati veći prostor za teret. Plan uključuje i širenje proizvodne linije, s ciljem povećanja dostupnosti vozila i jačanja izvoza.

Ova inovacija u električnoj mobilnosti pokazuje kako kombinacija električnog pogona i solarne energije može doneti značajne uštede, jednostavnija vozila i održiviju svakodnevnu vožnju.

Energetski portal

Počelo betoniranje temelja za Pakš II

Foto-ilustracija: Unsplash (sergio-perez-mateo)

U Mađarskoj je obeležen početak betoniranja temeljne ploče reaktorske zgrade za projekat Pakš II, čime je projekat prešao u status nuklearne elektrane „u izgradnji“.

Kako smo i ranije pisali, Pakš II predviđa izgradnju dva nova bloka VVER-1200 (blokovi 5 i 6), kao proširenje postojeće nuklearne elektrane Pakš. Prema dostupnim podacima, za temeljnu ploču biće potrebno oko 43.000 kubika armiranog betona, a radovi betoniranja planirani su tokom cele godine.

Lokacija Pakš nalazi se oko 100 kilometara južno od Budimpešte. Postojeću elektranu čine četiri bloka koji su puštani u rad između 1982. i 1987. godine, dok je međudržavni sporazum o novim blokovima potpisan 2014. godine.

Dozvola za izgradnju izdata je 2022. godine, a ranije je usaglašen okvirni plan da novi blokovi budu priključeni na mrežu početkom 2030-ih. Mađarski regulator je krajem 2025. izdao dozvole za početak prvog betoniranja za budući blok 5.

Energetski portal

Robotski psi preuzimaju rizične zadatke u bečkim elektranama

Foto: Foto: (c) Wien Energie/ Michael Horak

Energetska kompanija Wien Energie iz Beča je sada opremljena sa pet robotskih pasa „čuvara” raspoređenih na više lokacija koji pomažu ljudima u svakodnevnom radu, kontroli i sigurnosti sistema.

Prvi robotski pas počeo je raditi još 2023. godine u elektrani Simmering. To je bio prvi slučaj u Evropi da četveronožni robot radi u redovnom pogonu elektrane.

Iako izgledaju futuristički, ovi roboti nisu ni igračka ni marketinški trik. Reč je o ozbiljnim pomoćnicima opremljenim naprednom tehnologijom. Imaju kamere, termalne senzore za otkrivanje pregrejavanja, mikrofone za prepoznavanje neobičnih zvukova i senzore koji mogu otkriti prisustvo opasnih gasova. Drugim rečima vide, čuju i „njuše” potencijalne probleme pre nego ljudi.

Robotski psi samostalno obilaze postrojenja, penju se stepenicama, prelaze metalne rešetke i u realnom vremenu šalju upozorenja ako primete nepravilnosti. Na taj način pomažu tehničkim ekipama da brzo reaguju i spreče veće kvarove ili nesreće.

Iz Wien Energie poručuju da roboti ne zamenjuju radnike. Njihova uloga je da preuzmu rutinske i potencijalno opasne zadatke, dok ljudi donose odluke i upravljaju procesima.

Pročitajte još:

Velika prednost je da u rizičnim situacijama više nije potrebno da radnici prvi ulaze u opasna područja. U vremenu kada i Austrija oseća manjak stručne radne snage, ovakav pristup pomaže da se ljudski resursi koriste pametnije.

Prvi robotski pas u elektrani Simmering već se dokazao u praksi. Do sada je obavio oko 4.000 obilazaka, svaki u trajanju od oko 90 minuta. Ukupno je prešao približno 1.600 kilometara, što je više nego udaljenost od Beča do Pariza.

Radi bez problema na temperaturama od minus 20 do plus 45 stepeni, ima 17 kamera i može se kretati brzinom do 6 kilometara na sat. Na početku je znao imati problema sa stepenicama, ali je to rešeno dodatnom laserskom tehnologijom za precizno snimanje prostora, koja mu pomaže da se stabilnije kreće.

Osim robotskih pasa, Wien Energie koristi i dronove za pregled teško dostupnih delova postrojenja i pomoć u hitnim situacijama. Cilj je veća sigurnost, pouzdaniji rad sistema i stabilno snabdevanje energijom za sve stanovnike Beča.

Energetski portal

U Abu Dabiju održani razgovori sa ADNOC-om o mogućim promenama u naftnom sektoru

Foto-ilustracija: Unsplash (matt-artz)

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je 5. februara u Abu Dabiju sa rukovodstvom kompanije ADNOC o mogućoj budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije, sa fokusom na vlasničke promene u NIS-u.

Prema informacijama sa sastanka, u toku su poodmakli pregovori između MOL-a i ADNOC-a o kupovini udela Gaspromnjefta u NIS-u. U razmatranom modelu, zajednička kompanija MOL-a i ADNOC-a bila bi većinski vlasnik NIS-a, a emiratska strana imala bi većinski udeo u toj zajedničkoj kompaniji.

Jedna od ključnih tema bila je i budućnost rafinerije u Pančevu. Sagovornici su, kako je navedeno, istakli cilj da rafinerija nastavi rad i da se kapaciteti dalje razvijaju u skladu sa potrebama tržišta.

Na sastanku je otvoreno i pitanje kupovine dodatnih pet odsto udela Srbije u NIS-u, uz poruku da će se dijalog nastaviti u konstruktivnom i transparentnom formatu.

Pročitajte još:

Ministarka je navela da je završetak dubinske analize poslovanja, u vezi sa kupovinom ruskog vlasničkog udela, planiran do kraja februara. Time bi se, prema najavama, stvorili uslovi da se kupoprodajni ugovor eventualno potpiše u martu, u okviru roka koji ističe 24. marta. Za realizaciju transakcije potrebno je odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC), što je važan uslov za dalji status sankcija prema NIS-u.

Istakla je da bi u budućnosti MOL upravljao Naftnom industrijom Srbije kao većinski akcionar u zajedničkoj kompaniji sa ADNOK-om, dok će kompanija iz UAE biti prisutna u organima upravljanja.

Na marginama Svetskog samita vlada ministarka je razgovarala i sa direktorom Masdara Mohamedom Al Ramahijem o mogućnostima širenja saradnje te kompanije sa Elektroprivredom Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije.

Energetski portal

Građanski senzori otkrivaju: Više od 80 opština u Srbiji imalo zagađen vazduh tokom 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Preko 80 opština u Srbiji zabeležilo je prekomerno zagađenje vazduha tokom 2025. godine, pokazuju najnoviji rezultati građanske mreže za monitoring kvaliteta vazduha, objavljeni u izveštaju Beogradske otvorene škole (BOŠ).

Ovi tzv. „low-cost” senzori, koje građani postavljaju na prozore, terase i kuće, obezbeđuju podatke o koncentracijama suspendovanih čestica PM2.5 i PM10 na više od 340 mernih mesta u više od 100 opština u Srbiji. Nakon uklanjanja merača sa većim odstupanjima i onih koji nisu radili najmanje 80 odsto vremena tokom godine, u analizu je uvršćeno 85 opština.

Koncentracije čestica PM2.5 premašile su godišnju graničnu vrednost u 37 gradova i opština. Kada se primene stroži standardi Evropske unije i Svetske zdravstvene organizacije (SZO), nijedna opština u Srbiji ne ispunjava sve kriterijume za bezbedan nivo ovih najopasnijih čestica.

Prema važećim srpskim standardima, prekomerno zagađenje vazduha PM10 česticama zabeleženo je u 12 opština, pri čemu je Tutin imao najlošiji kvalitet vazduha. Međutim, po strožim pravilima EU i SZO, samo je Čajetina imala vazduh koji se može smatrati čistim i bezbednim.

Pročitajte još:

Koliko su ovi podaci pouzdani?

Iako su u pitanju jeftini senzori koji ne dostižu kvalitet zvaničnih mernih stanica, uporedne analize pokazuju da građanski senzori dobro oslikavaju prostorne obrasce zagađenja. Razlike postoje zbog kalibracije, mikro-lokacija i vremenskih uslova, ali su podaci dovoljno pouzdani za identifikaciju najugroženijih opština i informisanje javnosti.

BOŠ naglašava da je građanski monitoring dragocen alat, posebno u periodu kada zvanično izveštavanje kasni, ali podaci još uvek nisu dovoljno precizni da bi se koristili u formalnim analizama bez dodatnih korekcija.

Izveštaj „Kvalitet vazduha u Srbiji u 2025. godini meren u mreži građanskih senzora za monitoring kvaliteta vazduha” nastao je u okviru projekta „Lokalni akteri za čistu energiju i vazduh”, koji BOŠ sprovodi uz podršku Evropske fondacije za klimu (ECF).

Energetski portal

EU otvorila istragu o stranim subvencijama u sektoru vetra – jedna kineska kompanija u fokusu

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

Evropska komisija nedavno je pokrenula detaljnu istragu o mogućim stranim subvencijama u poslovanju kineske kompanije Goldwind na tržištu vetroenergije u Evropskoj uniji, sa akcentom na proizvodnju i prodaju vetroturbina. U saopštenju Komisije navodi se da postoji preliminarna sumnja da su određeni oblici podrške mogli da poboljšaju tržišni položaj kompanije na način koji narušava ravnopravnu konkurenciju na unutrašnjem tržištu EU.

Prema objašnjenju, ne ispituje se tehnička bezbednost turbina, već tržišni efekat finansiranja – da li su subvencije izvan EU omogućile povoljnije uslove učestvovanja na tržištu u odnosu na konkurente. Komisija kao moguće oblike sporne podrške navodi grantove, preferencijalne poreske mere i povoljne kredite.

Istraga je nastavak procesa započetog po službenoj dužnosti u aprilu 2024, kada je Komisija krenula sa prikupljanjem podataka od više aktera u sektoru vetra. Pravna osnova je Uredba o stranim subvencijama (FSR), koja se primenjuje od 13. jula 2023. i Komisiji daje ovlašćenje da reaguje kada postoji sumnja na narušavanje tržišta EU finansijskom podrškom iz trećih zemalja.

Pročitajte još:

U suštini, slučaj jeste sličan ranijem postupku EU protiv kineskih električnih automobila, jer je i tada u fokusu bilo pitanje da li državna podrška iz treće zemlje daje nepoštenu tržišnu prednost. Međutim, ključna razlika je u pravnom alatu: kod električnih vozila EU je koristila klasični trgovinski anti-subvencijski mehanizam za uvoz robe, koji može da rezultira kompenzacionim dažbinama, dok se u slučaju vetroturbina primenjuju pravila FSR-a (Uredba o stranim subvencijama), koja Komisiji omogućavaju da ispituje šire posledice stranih subvencija na konkurenciju unutar jedinstvenog tržišta EU, uključujući poslovanje kompanija i uslove njihovog nastupa na tržištu, a ne samo cenu uvezene robe.

Po završetku postupka u slučaju Goldwind, Komisija može da prihvati obaveze koje kompanija ponudi, da uvede korektivne mere ili da zaključi da nema osnova za prigovor, u zavisnosti od nalaza istrage.

U Rumuniji je spor oko Goldwind turbina izbio tokom 2024. godine, kada je evropska vetroindustrija javno kritikovala činjenicu da se u vetroparku Urleasca (102 MW) koriste kineske turbine, iako projekat dobija finansiranje EBRD-a, međutim, elektrana je dobila finansije i radovi su naknadno završeni.

Energetski portal

Domaći pčelari odustaju od proizvodnje meda zbog uvezenih falsifikata koji drastično obaraju cenu

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Pčelarstvo je jedana od najozbiljnijih poljoprivrednih grana i ne treba je gledati isključivo kroz proizvodnju meda. Njena najveća korist je servis oprašivanja prirode, koji je vredan oko 566 miliona evra na godišnjem nivou, kaže za RTS  Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Živadinović, međutim, upozorava da uvozni falsifikati ugrožavaju opstanak domaćih pčelara.

Najveći problem u sektoru pčelarstva su falsifikati koji su oborili cenu pravog meda do te mere da mnogi napuštaju pčelarstvo.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović kaže da, u zavisnosti od vrste meda, pčelari često ne mogu da pokriju ni troškove proizvodnje.

– Do juče je cena bagremovog meda na otkupu bila na nivou proizvodne cene koja je otprilike 4,5 evra. Najniža proizvodna cena u Srbiji po kilogramu meda je 3,5 evra, ali ponavljam, to je vrlo individualno. Mi smo računali od 2011. do kraja 2023. godine da je proizvodnja meda poskupela 43 odsto. Sad je došlo do dodatnog poskupljenja od 12 odsto, jer sve poskupljuje neopravdano, svi koriste priliku, a otkupna cena meda ostaje ista – ukazuje Živadinović.

Pročitajte još:

Falsifikovani med uvozimo ali ga i sami “proizvodimo”

Živadinović upozorava da je tržište, pored domaćih falsifikata, sada preplavljeno i uvezenim čija se cena kreće od 1,3 evra za kilogram.

– To je 3 do 5 puta manje od proizvodne cene. To su međunarodni falsifikatori, takozvana međunarodna pčelarska mafija. Oni su pre nekoliko godina angaživali hemičare, kako bi zaobišli najmodernije metode utvrđivanja falsifikata – napominje Živadinović i napominje da će se protiv toga boriti uz pomoć evropske platforme. 

Evropska platforma za med

Uskoro se obeležavaju dve godine od osnivanja Evropskog pčelarskog saveza koji je osnovan u Beogradu. 

Živadinović je naveo da je Srbija imala laboratoriju za kontrolu kvaliteta hrane koja je koristila inventivnu metodu čiji je autor predložen za Nobelovu nagradu.

– Mi se na nivou Evropske unije borimo da rešimo problem. EU je prihvatila i napravila radnu grupu koja se zove ‘hani platform’ (honey platform) koja bi trebalo da do kraja ove godine dođe do metode za ispitivanje meda, zahvaljujući kojoj bi 100 odsto bili sigurni da je med pravi. To danas uopšte nije lak posao i to možete da utvrdite samo ako uradite čitav spektar posebnih analiza koje postoje i da se nadate da je falsifikator u nekom delu bio neoprezan – objašnjava za RTS predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Napomenuo je da je ta laboratorija na samom početku svog rada, za samo nekoliko dana na granici zaustavila oko 200 tona falsifikovanog meda.

Razlog za prestanak rada te laboratorije vidi u nečijem strahu. Smatra da nije toliko u pitanju strah od otkrića falsifikovanog meda, koliko u potencijalnim otkrićima falsifikatima rakija i vina.

Izvor: RTS

Slovenija jača obnovljive izvore: 45,4 miliona evra za solarne elektrane

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Vlada Slovenije je na današnjoj (4.02) dopisnoj sednici usvojila izmene Uredbe o samosnabevanju električnom energijom iz obnovljivih izvora, kako bi dodatno iskoristila prirodne potencijale.

U važeći Plan razvojnih programa za 2026–2029. uključeni su projekti tri solarne elektrane ukupne instalirane snage 39,22 MWh i vrednosti oko 45,4 miliona evra. 

Solarna elektrana Zlatoličje Formin imaće instaliranu snagu od 21,92 MWh i prosečnu godišnju proizvodnju električne energije od 24.093 MWh. Predviđena je ugradnja 37.160 solarnih modula na području hidroenergetskih objekata Zlatoličje i Formin. Projekat se provodi u okviru Fonda za modernizaciju, programa Evropske unije za podršku investicijama u modernizaciju energetskih sistema u periodu 2021–2030.

Ukupna vrednost projekta iznosi 21.687.902 evra, a završetak investicije predviđen je za februar 2028.

Pročitajte još:

Za novi projekat solarne elektrane Kanalski vrh, predviđena je ukupna instalirana snaga 7,3 MW, a predviđena godišnja proizvodnja 8.013 MWh. Ukupna vrednost projekta iznosi 21.687.902 evra,od čega je bespovratnih sredstava do 8.447.570 evra iz Fonda za modernizaciju.

Projekat će omogućiti investitoru Soške elektrane Nova Gorica  dodatno korištenje prirodnih potencijala u području obnovljivih izvora energije, te korištenje proizvedene solarne energije za potrebe fleksibilnosti proizvodnje i mrežnih usluga u povezivanju s hidroelektranom Avče i lancem hidroelektrana na reci Soči.

Izgradnja treće solarne elektrane predviđena je na zapadnom i središnjem delu zatvorenog odlagališta neopasnog otpada Pobrežje s nazivnom snagom do 10 MW. Svrha ove investicije je prodaja i isporuka električne energije u mrežu, kao i povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ukupna vrednost projekta iznosi 9.593.350 evra, a rok završetka finansiranja projekta je 31. decemabr 2027. godine.

Jasna Dragojević

Hrvatska započela ispitivanje geotermalnog potencijala u Virovitici

Foto-illustracija: Pixabay (longdan91)

U Virovitici su započeli istražni radovi na geotermalnoj bušotini Virovitica GT-1, čiji je cilj ispitivanje potencijala geotermalne energije za potrebe grejanja.

Bušotina je planirana na dubini od oko 1.300 metara, gde će se tokom istraživanja analizirati geološke strukture sa mogućim ležištima geotermalne vode. Istražno područje nalazi se u središnjem delu Dravske depresije, koja se smatra jednim od perspektivnijih regiona za razvoj geotermalnih projekata.

Na osnovu dobijenih stručnih i proverenih podataka biće procenjene mogućnosti korišćenja geotermalne energije kao lokalno dostupnog obnovljivog izvora, prvenstveno za sistem centralizovanog grejanja. Ovakav pristup mogao bi dugoročno da doprinese smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva, nižim emisijama gasova staklene bašte i stabilnijim troškovima energije za građane.

Pročitajte još:

Projekat se realizuje na istražnom prostoru geotermalne vode Virovitica 2, koji obuhvata teritoriju Grada Virovitice i Opštine Lukač, a nosilac istraživanja je Agencija za ugljovodonike.

Kako je istakao državni sekretar Vedran Špehar, u prethodnom periodu Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo privrede obezbedili su modele finansiranja za kapitalno zahtevne geotermalne projekte. 

Kroz aktivnosti Agencije za ugljovodonike već je potvrđen značajan geotermalni potencijal na više lokacija širom Hrvatske, uz stopostotnu uspešnost istraživanja, zahvaljujući sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok su naredne faze podržane kroz Program konkurentnost i kohezija.

Energetski portal

Italija i Srbija jačaju ekonomsko partnerstvo: Konfindustrija Srbija održala svoju svečanu skupštinu

Foto: Goran Zlatković

Udruženje italijanskih industrijalaca u Srbiji – Konfindustrija Srbija, održala je  svoju četrnaestu Svečanu skupštinu, u rezidenciji ambasadora Italije u Beogradu, uz prisustvo velikog broja zvanica, predstavnika Vlade Republike Srbije, italijanskih i srpskih kompanija članica.

Pod sloganom „Partnerstvo za otpornost”, Konfindustrija Srbija, koja danas okuplja više od 215 kompanija članica u Srbiji, osvrnula se na rezultate ostvarene u prethodnoj godini i predstavila viziju budućeg razvoja i aktivnosti, zasnovanu na pristupu „od potreba kompanija ka politikama, od industrije ka institucijama”, sa fokusom na regionalno povezivanje kroz infrastrukturu i ESG.

– Udruženje deluje kao kao referentna tačka industrijskog dijaloga u regionu, kroz svoju ulogu u Konfindustriji Est Europa (federaciji regionalnih predstavništava Konfindustrije u 9 zemalja), kao i kroz funkciju Generalnog sekretarijata CEBAC-a (Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji). Tokom protekle godine obeležene globalnim i regionalnim neizvesnostima, poseban akcenat stavljen je na transport, logistiku i infrastrukturne koridore, kao i na ESG transformaciju koja direktno utiče na konkurentnost, otpornost lanaca snabdevanja i pristup kapitalu – istaknuto je na skupu.

Centralni deo večeri posvećen je ceremoniji uručenja godišnje nagrade koja nosi naziv po jednom od osnivača Konfindustrije u Srbiji – „Franko Delneri”, i dodeljuje se već četvrtu godinu zaredom kompanijama članicama koje su se istakle u primeni ESG standarda.

Romano Rosi, predsednik Konfindustrije Srbija pozdravio je prisutne i istakao da u ekonomskom i geopolitičkom okruženju koje se neprestano menja, Skupština Konfindustrije Srbija predstavlja značajnu priliku za otvoren dijalog između privrede, institucija i drugih relevantnih aktera, u cilju jačanja saradnje, unapređenja sinergija i promocije održivih i otpornih modela razvoja.

Pročitajte još:

– Partnerstvo Italije i Srbije potvrđuje se kao ključni strateški resurs, koji omogućava uspešno suočavanje sa aktuelnim i budućim izazovima, pretvarajući ih u prilike za zajednički rast – naglasio je predsednik Rosi.

Luka Gori, ambasador Italije u Republici Srbiji izjavio je  prilikom otvaranja skupa da Skupština Konfindustrije Srbija predstavlja dragocenu priliku da se čuje glas naših kompanija i da se dodatno ojača ekonomski dijalog između Italije i Srbije.

– Ambasada Italije, Konfindustrija Srbija i čitav Sistem Italija već su za 2026. godinu pripremili bogat i sadržajan program ekonomskih i naučnih događaja (među kojima je i Forum Inovacija), usmeren na pripreme za Expo 2027 u Beogradu – rekao je Gori.

Prisutnima se obratila i Jagoda Lazarević, ministarka unutrašnje i spoljne trgovine u Vladi Republike Srbije.

– Godinu koja je iza nas pamtićemo po onome što je predstavljalo test za mnoge ekonomije – kako biti otporan u uslovima ekstremnih šokova, kako eksternih, tako i internih. Srbija, kao jedna mala ekonomija, možda velika iz vizure Zapadnog Balkana, ali mala u evropskom i globalnom kontekstu, pokazala je u prethodnom periodu visok stepen otpornosti, onda kada to nije uspevalo većima od nas. Nastavljamo tim putem i u ovoj godini, verujući da ono što radimo – proširivanje tržišta za kompanije u Srbiji – donosi korist svima, pa i italijanskim kompanijama koje posluju u Srbiji i koje su prve, među stranim investitorima, prepoznale značaj sporazuma o slobodnoj trgovini. To je i moja poruka italijanskim kompanijama koje posluju ovde, posebno onima izvozno orijentisanim – Srbija će nastaviti da širi tržišta i obezbeđivaće preferencijalni pristup – istakla je ministarka Lazarević.

Nakon zvaničnih obraćanja usledila je ceremonija dodele nagrada „Franko Delneri” za ESG izvrsnost. U kategoriji velikih preduzeća, nagrada je uručena kompaniji Delta Holding, dok je u kategoriji malih i srednjih preduzeća, nagradu dobila kompanija Structura concept.

Foto: Goran Zlatković

– Zahvaljujemo se na nagradi za primenu ESG kriterijuma, koja potvrđuje da su održivost i odgovornost sastavni deo naše strategije. Smatramo da su ovakvi konkursi izuzetno značajni jer doprinose jačanju svesti o važnosti ESG tema u poslovnoj zajednici. Posebnu vrednost ovom priznanju daje podrška renomirane sertifikacione kuće Bureau Veritas u izboru laureata. Ova nagrada pripada svim našim zaposlenima i partnerima koji svakodnevno doprinose pozitivnim promenama. Nastavljamo da gradimo poslovanje koje stvara vrednost za društvo, zajednicu i buduće generacije – izjavila je Tijana Koprivica, direktor za održivo poslovanje u kompaniji Delta Holding.

Slobodan Mihajlović, menadžer za razvoj u kompaniji Structura Concept, istakao je da nagrada Franko Delneri, koju Konfindustria u saradnji sa sertifikacionom kućom Bureau Veritas dodeljuje, ima poseban značaj za kompaniju Structura Concept jer predstavlja priznanje za dugogodišnji, pionirski, sistemski trud u primeni ESG standarda u građevinskoj industriji.

– Ona potvrđuje kontinuiranu obuku zaposlenih i doslednu primenu ESG principa u svim fazama poslovanja: od projektovanja i izgradnje, preko izbora materijala, do energetske efikasnosti i održavanja objekata. Ovo priznanje predstavlja i snažan podstrek za Structura Concept za dalje unapređenje i širenje ESG standarda u građevinskoj industriji Srbije i regiona – istakao je Mihajlović.

Na Svečanoj skupština, Konfindustrija Srbija još jednom je potvrdila svoju ulogu ključnog aktera u jačanju ekonomskih veza između Italije i Srbije, stvaranju novih prilika za saradnju i unapređenju zajedničke evropske perspektive.

Energetski portal