U Privrednoj komori Srbije održana je javna rasprava posvećena Predlogu akcionog plana za pravednu tranziciju. Ovaj dokument ima za cilj uspostavljanje institucionalnog okvira za sprovođenje pravedne tranzicije, kao i definisanje ključnih aktivnosti koje bi trebalo da budu realizovane do 2030. godine.
Aleksandar Zlatković, savetnik ministarke rudarstva i energetike i rukovodilac Radne grupe za pripremu strateških dokumenata u Ministarstvu, rekao je da Akcioni plan za pravednu tranziciju predstavlja operativni okvir kojim se strateški pravci definisani u Integrisanom planu za energetiku i klimu (INEKP) do 2030. sa vizijom do 2050. godine i Strategiji razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050, konkretizuju kroz mere kao što su podrška radnicima i zajednicama u tranziciji, osnaživanje lokalnih ekonomija, obrazovanje i prekvalifikacija, kao i jačanje kapaciteta lokalnih samouprava.
Kako je dodao, dokument ujedno predstavlja početak šireg procesa energetske tranzicije i uspostavlja institucionalni okvir za formiranje tela koja će se u budućnosti sistematski baviti planiranjem i upravljanjem procesima pravedne i energetske tranzicije. Potrebno je istaći da Akcioni plan daje samo ilustrativne primere za neke od potencijalno pogođenih regiona, dok će se detaljna razrada i identifikacija prioritetnih teritorija i ciljanih mera vršiti kroz rad novoformiranih tela, prvenstveno nakon usvajanja plana dekarbonizacije EPS-a, koji se očekuje do kraja ove godine.
Pravedna tranzicija treba da promoviše ekološki održive ekonomije na način koji je pravedan i inkluzivan za sve – radnike, preduzeća i zajednice – stvarajući prilike za pristojan rad i ne izostavljajući nikoga, rekao je Zlatković, dodajući da ovakav pristup omogućava da tranzicija bude postepena, promišljena i inkluzivna, zasnovana na relevantnim analizama, lokalnim kapacitetima i dugoročnim strateškim ciljevima.
Pročitajte još:
- Početak radova na sanaciji starih fasada od proleća sledeće godine, za koje sve subvencije građani mogu da se prijave
- Pametna brojila u Srbiji – gde smo danas, šta sledi i koji grad prednjači?
- Počela primena Pravilnika o granicama izlaganja nejonizujućim zračenjima

Predloženi Akcioni plan zasniva se na strateškim ciljevima razvoja energetskog sektora koji je postavljen kroz INEKP, a koji obuhvataju najmanje 45 odsto električne energije proizvedene iz OIE, značajno povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisija sa efektom staklene bašte za 40,3 odsto u odnosu na 1990. godinu, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike. Pored toga, Akcioni plan je usklađen sa Strategijom razvoja energetike, koji predviđa povlačenje blokova u najstarijim termoelektranama, uz to da će dinamika ovog procesa zavisiti od potreba energetske bezbednosti.
Kao glavne dimenzije akcione tranzicije, postavljaju se tranzicija prema zelenoj energiji, razvoj ljudskog kapitala, diversifikaciju lokalne privrede u pogođenim područjima i uspostavljanje institucionalnog okvira za upravljanje pravedne tranzicije.
Dokument analizira moguće posledice zatvaranja najstarijih blokova termo postrojenja, kao ilustrativni primeri, s obzirom na to da će detaljne procene o broju potencijalno pogođenih radnih mesta biti data kroz Plan dekarbonizacije EPS-a koji je u izradi.
Predlogom akcionog plana definisane su mere i aktivnosti na nacionalnom i lokalnom nivou koje treba da se sprovedu u narednih nekoliko godina, a ukupni troškovi procenjeni su na oko 88 miliona evra. Prioritet je uspostavljanje institucionalnog okvira – formiranje jedinice za pravednu tranziciju u okviru Ministarstva rudarstva i energetike, kao i Međuministarskog komiteta na nivou Vlade.
Pored toga, predviđeno je i ažuriranje zakonodavstva i uključivanje pravedne tranzicije u nacionalne strategije, kao i aktivnosti na podizanju svesti u vezi sa procesom pravedne tranzicije. Mere na lokalnom nivou obuhvataju, između ostalog, analizu potrebnih prekvalifikacija i usavršavanja radnika lokalnih preduzeća, planove za preraspodelu radnika unutar kompanija, izradu lokalnih planovi razvoja, unapređenje privredne infrastrukture u postojećim industrijskim parkovima i podsticaji za razvoj preduzetništva.
Pored predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike, na javnoj raspravi su učestvovali predstavnici EBRD-a koji su podržali izradu akcionog plana, Privredne komore Srbije, predstavnici EPS-a i drugih energetskih kompanija, predstavnici sindikata i organizacija civilnog društva, banaka, međunarodnih partnera.
Energetski portal