Odlaganje medicinskog otpada u Srbiji

medicinski otpadU Srbiji se svake godine proizvede između 4500 i 5000 tona medicinskog otpada, ali ne postoji adekvatan program za njegovo odlaganje. Prema „Pravilniku o upravljanju medicinskim otpadom“ koji je donet od strane Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine 2010. godine, sterilisan i usitnjen otpad se razvrstava po kategorijama u atestirane kontejnere različite boje koji se zaključani odvoze na deponije. Obično su to gradske deponije, jer danas postoji samo 7 sanitarnih deponija na teritoriji naše zemlje koje se vode kao regionalne, ali se samo oko 10% medicinskog otpada odlaže na njima. Mnoge deponije, na kojima se odlaže medicinski otpad, se nalaze blizu grada, pa čak i u samom centru.

Dozvole za upravljanje medicnskim otpadom

Tokom prošle godine Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine podelilo je svega 6 dozvola za upravljanje medicinskim otpadom. Dom zdravlja Kragujevac je prvi koji je dobio trajnu dozvolu za uništavanje medicinskog otpada u Srbiji. Za dobijanje dozvole za upravljanje medicinskim otpadom potrebno je da svaka ustanova koja proizvodi više od 500kg ovakvog otpada napiše plan o njegovom upravljanju u sledeće tri godine, ali i da ima osoblje zaduženo za upravljanje takvim otpadom. Posle podnošenja dokumentacije i različitih provera dobija se akreditacija ISO 15189, a zatim i akreditacija Ministarstva zdravlja i tek onda može da se konkuriše za dobijanje dozvole za upravljanje medicinskim otpadom. Za ovu dozvolu je potrebno imati odgovarajuće prostorije, tehnologiju, kao i radni kadar koji je prošao obuku o upravljanju medicinskim otpadom.

Neki od gradova koji su rešili svoj problem sa medicinskim otpadom su Kraljevo i Kruševac. Naime, zdravstveni centar „Studenica“ iz Kraljeva dobio je donaciju Evropske Unije koja je omogućila nabavku mašina za sterilisanje i drobljenje ovakve vrste otpada, ali i posebna vozila za prikupljanje medicinskog otpada iz drugih ustanova koje generišu ovakav otpad na teritoriji Kraljeva. U opštini Kruševac je pre pet godina započet projekat rešavanja medicinskog otpada posredstvom Evropske Unije. Sterilizatorima i ostalom opremom za odlaganje medicinskog otpada opremljeni su domovi zdravlja kao i Zavod za javno zdravlje, a zatim je nabavljeno i posebno vozilo za prevoz ovakvog otpada. Prikupljanje i sterilizacija medicinskog otpada se obavlja i u privatnim firmama, čime je problem odlaganja medicinskog otpada na teritoriji grada Kruševca u potpunosti rešen. U Prokuplju postoji Centar za reciklažu medicinskog otpada u kome se uništi oko 40 tona otpada godišnje. U ovaj centar se specijalizovanim vozilom-autoklavom dovozi medicinski otpad iz zdravstvenih ambulanti na jugozapadu Srbije, a zatim se vrši njegovo recikliranje po tehnologiji koju je propisala Evropska Unija. U Beogradu, u Reciklažnom centru za preradu medicinskog otpada „Šumice“, godišnje se preradi oko 200 tona ovakvog otpada i to u skladu sa zakonima Evropske Unije.

Neki od negativnih primera za upravljanje medicinskim otpadom su laboratorijski otpad napuštenog preduzeća, a koji se čak 6 godina nalazio u samom centru grada Kragujevca i to ispod prostorija Dečjeg pozorišta; zatim deponija u Pančevu na kojoj se odlaže medicinski otpad, a koja se nalazi u naselju pored reke Tamiš. U Novom Sadu je medicinski otpad čak nađen u kontejnerima u centru grada, dok je u centru Jagodine prošle godine pronađeno nelegalno skladište medicinskog otpada u napuštenoj kući.

Veliki problem predstavljaju i lekovi kojima je istekao rok trajanja, a koje građani bacaju sa ostalim smećem, dok su retki oni koji taj otpad predaju apotekama.

Srbija nema spalionice medicinskog otpada

Znatan broj evropskih zemalja poseduje spalionice medicinskog otpada u kojima se on uništava, a otpad se do spalionica odvozi posebnim automobilima. Ove spalionice su izgrađene po posebnim propisima Evropske Unije tako da ne emituju ugljen dioksid u atmosferu, pa ne dolazi do zagađenja vazduha.

Da bi i Srbija dobila ovakvu spalionicu medicinskog otpada potrebno je ulaganje od oko 100 do 400 miliona evra, u zavisnosti od njene veličine. Evropska Unija je u protekle 4 godine Srbiji donirala oko 13 miliona evra za odlaganje medicinskog otpada što je iskorišćeno za nabavku opreme za odlaganje, posebnih automobila kojima se takav otpad prevozi, ali i obučavanja zdravstvenih radnika. Uprkos tome što je svest o odlaganju medicinskog otpada podignuta na viši nivo, znatan broj ustanova nema dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom jer nisu ispunile propisane uslove za to. Ovakve ustanove zbog toga moraju ovlastiti specijalizovane firme koje će njihov otpad odvoziti ili uništavati.

Ipak, veći deo medicinskog otpada iz Srbije se izvozi u druge zemlje što je veoma skupo. Sredstva koja se koriste za plaćanje ovih visokih troškova izvoza otpada mogla bi da se iskoriste za izgradnju neophodne spalionice medicinskog otpada čime bi se ispoštovao zakon o odlaganju medicinskog otpada i rešio problem uništavanja ovih opasnih materija i za čoveka i za sredinu, što je u nedostatku adekvatnih sanitarnih deponija više nego neophodno.

S.J.

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti