Enter your email address below and subscribe to our newsletter

Može li rast AI ugroziti napredak obnovljive energije

Sve veća upotreba veštačke inteligencije ubrzano povećava potrošnju energije rizikujući preopterećenje mreža, rast troškova i ugrožavajući klimatski napredak, zbog čega je cilj učiniti AI infrastrukturu pametnijom u načinu i vremenu potrošnje energije.

Do 2035. godine globalna potrošnja električne energije u data centrima mogla bi premašiti 1.200 teravat-sati, što je gotovo tri puta više u odnosu na 2024. godinu, što naglašava potrebu da se rast AI-ja uskladi s kapacitetima energetskog sistema i ciljevima održivosti.

Dokument „Od paradoksa do napretka: Okvir za energetski neto pozitivnu veštačku inteligenciju” je pripremio Svetski ekonomski forum u saradnji sa Centrom za energiju i materijale i kompanijom Accenture. Ovaj plan pokazuje na koji način možemo uskladiti rast AI-ja sa energetskim, ekonomskim i klimatskim ciljevima, na osnovu 130 primera iz 15 zemalja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adriano)

Za zadovoljenje ubrzane potražnje AI-ja, procenjuje se da su globalno u narednoj deceniji planirani, ili su u izgradnji, projekti data centara vredni više od dve milijarde dolara. Infrastruktura potrebna za napajanje i povezivanje ovih objekata raste istim tempom. Samo u SAD-u, očekuje se da će elektrodistribucije uložiti 1,1 milijardi dolara u narednih pet godina u novu proizvodnju i kapacitet mreže ( prvenstveno za data centre i rastuće AI opterećenje).

Ovaj rast mogao bi delimično poništiti godišnji napredak obnovljive energije, narušiti nacionalno energetsko planiranje i opteretiti mreže.

— U mnogim regionima, brzo izgrađivanje novih kapaciteta obnovljivih izvora, nuklearnih postrojenja i mreže dovoljno da zadovolji AI-potražnju nije izvodivo, što znači da deo ove ekspanzije može i dalje zavisiti od fosilnih goriva — navodi se u izveštaju.

Kako AI postaje dostupniji i njegova upotreba raste, ključni izazov biće osigurati da uštede u efikasnosti stvarno donose vrednost, umesto da pokrenu još veću upotrebu AI-ja koja poništava uštede energije i resursa.

Pročitajte još:

Međutim, odgovornom primenom, AI može prevazići ovaj rizik i doneti značajne koristi: smanjiti potrošnju energije za hlađenje data centara za 40 odsto, poboljšati energetsku efikasnost grejanja, ventilacije i klimatizacije u poslovnim zgradama za 15–40 odsto, skratiti složene procedure izdavanja dozvola, optimizovati rad elektroenergetskih mreža smanjujući gubitke i poboljšavajući pouzdanost, unaprediti prognoze za integraciju obnovljivih izvora energije.

Postizanje neto pozitivne energije AI-ja zahteva hitnu, koordinisanu akciju.

Kratkoročno (0–12 meseci): Proceniti energetski i materijalni otisak AI sistema, uspostaviti transparentno izveštavanje, dizajnirati efikasne sisteme, pametno upravljati potražnjom i podeliti primere dobre prakse.

Srednjoročno (1–3 godine): Integrisati AI u strategije efikasnosti u operacijama i infrastrukturi i uspostaviti saradnju između sektora kroz zajedničke inicijative i investicije u deljenu infrastrukturu.

Dugoročno (više od tri godine): Širiti uspešne AI primere širom sektora i regiona. Razvijati globalne standarde i okvire odgovornosti za potrošnju energije AI-ja. Ulagati u nove tehnologije koje smanjuju energetski intenzitet.

Energetski portal

--> -->