Interes Crne Gore je kvalitetno vodosnabdevanje

Vlada Crne Gore, zajedno sa domaćim i međunarodnim partnerima, realizuje brojne projekte i aktivnosti u cilju održivog upravljanja vodnim resursima i obezbeđenja kvalitetnog vodosnabdevanja, a time i na davanju odgovora na globalne izazove koji se reflektuju i u Crnoj Gori, ocenio je potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, povodom Svetskog dana voda.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Otvarajući Konferenciju povodom obeležavanja Dana voda, potpredsednik Simović je kazao da je briga o vodi kao resursu i osnovnom uslovu egzistencije velika zajednička odgovornost i obaveza.

„Ovo je dobra prilika da se podsetimo globalnih i lokalnih izazova, a u isto vreme da ukažemo na sve što radimo u cilju obezbeđivanja dovoljnih količina vode, zaštite voda i zaštite od voda”, poručio je Simović.

Rezolucijom UN, Svetski dan voda obeležava se od 1993. godine, kao dan posvećen podizanju svesti o važnosti zaštite voda i podsećanju na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima sveta. Oko milijardu i po ljudi još uvijek nema pristup bezbednom i adekvatnom snabdevanju pijaćom vodom, a tri milijarde ima nedostatak odgovarajućih sanitarnih objekata.

Ovogodišnja tema Svetskog dana voda koji je uspostavljen od strane Ujedinjenih nacija je „Ne ostavljajući nikog iza sebe“.

Potpredsednik Simović je podsetio da je Crna Gora bogata vodnim resursima i da, u odnosu na svoju površinu, spada među vodom najbogatija područja na svetu.

„Čak 95 odsto rečnih tokova u Crnoj Gori formira se na njenoj teritoriji. Za potrebe vodosnabdevanja u najvećem procentu se koriste podzemne vode, čak 90 posto.

Sa druge strane, Crna Gora pripada terenima Dinarskog karsta, čija je osnovna karakteristika neravnomerna disperzija izvora i dubina do nivoa podzemnih voda, pa tako za posledicu imamo neravnomernu raspodelu voda na teritoriji Crne Gore“, naveo je Simović.

On je istakao da su podzemne vode karstnih terena Crne Gore posebno ranjiv resurs na zagađenje, a naročito na klimatske promene, te se stoga velika pažnja posvećuje održavanju njihovih prirodnih funkcija.

Poplave koje su zadesile Crnu Goru 2010. godine, koje su imale velike materijalne posledice, i ponavljanje poplava 2012, 2014. i 2016. prema rečima Simovića vidljiva su posledica sve većeg uticaja klimatskih promena.

Milisav Pajević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti