
Fosilna goriva dobijaju 76 odsto podrške EU za sigurnost snabdevanja električnom energijom
Podeli

Proizvodni kapaciteti koji koriste fosilna goriva i dalje dobijaju najveći deo podrške kroz mehanizme za obezbeđivanje proizvodnih kapaciteta u Evropskoj uniji, na koje se odnosi 76 odsto ukupne podrške, pokazuje izveštaj Agencije EU za saradnju energetskih regulatora (ACER).
Osam država članica koje su tokom 2025. godine primenjivale ove mehanizme izdvojilo je za njih ukupno 6,9 milijardi evra. Reč je o troškovima koji se u konačnici prenose na potrošače. Mehanizmi za obezbeđivanje kapaciteta trebalo bi da osiguraju dovoljno raspoloživih izvora električne energije za pokrivanje potrošnje, posebno u periodima povećanog opterećenja sistema ili smanjene proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Broj država koje primenjuju ove mehanizme nastavio je da raste tokom 2025. i 2026. godine, tako da ih trenutno koristi 11 članica EU. ACER ističe da bi različite tehnologije u okviru ovih sistema trebalo da imaju ravnopravne uslove za učešće, u skladu sa svojim doprinosom sigurnosti snabdevanja.
Na tehnologije koje ne koriste fosilna goriva odnosi se svega 24 odsto isplata u okviru mehanizama za obezbeđivanje kapaciteta. Među njima su prvenstveno baterijska skladišta i upravljanje potrošnjom. Prirodni gas je pojedinačno najzastupljeniji među podržanim tehnologijama, dok značajan deo podrške i dalje odlazi i na kapacitete na ugalj i lignit.
Pročitajte još:
- Bugarska, Turska, Azerbejdžan i Gruzija potpisale sporazum o partnerstvu u oblasti čiste energije
- Brže izdavanje dozvola ključno za razvoj obnovljivih izvora energije na Zapadnom Balkanu
- Turska ostvarila 500 miliona dolara od izvoza električne energije od 2025.
Izveštaj ukazuje i na rastuću potrošnju električne energije u data centrima. Njihova potrošnja mogla bi da dostigne 134 TWh do 2030. godine, a 199 TWh do 2035. godine, što bi činilo 4,5 odsto ukupne potrošnje električne energije u EU. Zbog toga države članice uvode posebne uslove za priključenje velikih potrošača na mrežu, a pojedine zahtevaju i da obezbede fleksibilnost potrošnje.
Podrška fleksibilnosti elektroenergetskog sistema postoji u 18 država članica, uglavnom kroz mere usmerene na baterijska skladišta električne energije. Ipak, njihovo uvođenje i dalje se u velikoj meri odvija tržišnim putem.
Istovremeno, ACER ukazuje na značajan rast ograničavanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. To znači da sve veći instalisani kapaciteti solarnih elektrana i vetroelektrana ne garantuju da će sva proizvedena energija biti preuzeta u elektroenergetski sistem.
ACER ukazuje i na mogućnosti smanjenja troškova kroz saradnju među državama. Mehanizmi za obezbeđivanje kapaciteta u jednoj zemlji mogu smanjiti rizik od nedostatka električne energije u susednim državama koje ih nemaju i do 66 odsto. Zajednička procena potreba za proizvodnim kapacitetima mogla bi da smanji potrebu za dodatnim kapacitetima za 34 odsto.
Energetski portal






