Biti poljoprivrednik u Srbiji, u poslednje vreme, nije baš zavidna uloga. Na sve probleme poskupelo je đubrivo, a rastu i cene semena kukuruza i drugih kultura. Uz sve češće sušne periode, teško je biti optimističan za predstojeću sezonu.
Kako se bliži mart i proleće, zahuktava se i poljoprivredna sezona, a ono bez čega setva nije zamisliva, jeste upotreba đubriva.
Međutim, poljoprivrednici će ove sezone morati da izdvoje bogatstvo za finansiranje tog đubriva, čija je cena prema procenama agroanalitičara porasla za oko 30 odsto.
Pored đubriva, poskupela su i semena, pa će celokupan trošak za poljoprivrednike biti značajno veći, a prinos upitan.
Poljoprivrednicima ostaje samo da se zaduže da bi kupili potrebne materijale, a potom da se mole za kišu, koja već nedostaje.
Svetlana Antić Mladenović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu za Danas objašnjava da je došlo do rasta cena mineralnih đubriva, što će neminovno uticati na poslovanje poljoprivrednika.
„Kod azotnih đubriva, kao što su UREA ili AN, koja se koriste u ovom periodu godine u prihrani ozime pšenice i, eventualno, kukuruza, došlo je do promene u ceni od 50 do 100 evra po toni u odnosu na prethodnu godinu“, navodi ona.
To će se, kako dodaje, odraziti na proizvodnju, jer proizvođači neće imati dovoljno sredstava da kupe potrebnu količinu đubriva.
Pročitajte još:
- Javni poziv za podnošenje zahteva za podsticaje u biljnoj proizvodnji
- Stočarstvo u Srbiji posrće, ocenjuju analitičari: Strategiju ne čita ni onaj ko treba da je primeni
- Mentorska i finansijska podrška inovatorima u poljoprivredi
Antić Mladenović podseća da poljoprivrednici, u primarnoj proizvodnji, već, najmanje, čitave prethodne dve decenije imaju problema sa rentabilnošću proizvodnje.
„Ni prethodnih godina sitaucija sa cenama mineralnih đubriva nije bila povoljna i zato količine đubriva koje su primenjivane, posebno od strane manjih proizvođača, nisu bile one koje su potrebne za postizanje optimalnog prinosa određene kulture, već su u startu bile niže ili je primena đubriva u potpunosti izostajala“, upozorava ona.
Kako dodaje, ono što se javlja kao dodatni problem je to što je, trenutno, vrlo teško uopšte pronaći azotna đubriva u prodaji.
„Nema ih u nabavci, pa samim tim i ko hoće da kupi po toj višoj ceni, ne može“, ukazuje naša sagovornica.
Ona pojašnjava da upotreba manje količine azotnih đubriva nego što je potrebno, automatski znači i manji prinos, dok primena nedovoljne količine kalijuma iz đubriva može da se odrazi na lošiji kvalitet prinosa pojedinih kultura, na primer niži sadržaj šećera i drugih ugljenih hidrata u organima prinosa voćarskih i povrtarskih biljaka.
„Takođe, ako biljka nije u optimalnom režimu ishrane, onda je osetiljivija na delovanje stresnih uslova, kao i manje otporna na bolesti i štetočine. Zatim, biljka može da bude manje otporna na delovanje spoljašnjih činilaca, kao što su visoke temperature i suša u letnjim mesecima, a dodatno može doći i do pojave fizioloških bolesti, kao što je, na primer, trulež vrha korena šećerne repe, trulež vrha ploda paprika i slično“ upozorava Antić Mladenović.
Poljoprivrednik i predsednik udruženja „Stig“ Nedeljko Savić, takođe, za Danas potvrđuje da su cene đubriva skočile i navodi primer.
„Za UREA-u je cena bila 48 dinara po kilogramu, a sada je 62 dinara“, naglašava naš sagovornik.
Za podizanje cena, on krivi uvoznike.
„Mi nemamo dokaze, ali smatramo da su se uvoznici đubriva udružili, a država to nije prepoznala kao problem i nije pokušala to da spreči. Mi smatramo da je monopol to što se dešava“, ukazuje Savić.
Uvoznici su, kako tvrdi, „videli da je država malo podigla subvencije i oni su našli način da nam uzmu taj deo“.
Ipak, poljoprivrednici će, kako kaže, morati to sve da plate, jer nemaju izbora.
„Đubriva koja se sada nabavljaju idu na zaduženja, a sutra će se razduživati u robi“, objašnjava on.
Taj mehanizam poskupljenja nije novi, dodaje Savić, ali tvrdi da to nikada nije bilo ovoliko.
„To će svakako uticati i na to da će naša proizvodnja biti skuplja, što znači da će ono što mi treba da zaradimo biti manje“, ukazuje naš sagovornik.
Tekst u celosti pročitajte ovde
Izvor: Danas