Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Crna Gora mora da očuva i poboljša upravljanje karstnim izvorištima
Podeli
Crna Gora bi trebalo da obustavi nekontrolisanu eksploataciju šljunka priobalja reke Morače koja može posredno da ugrozi kvantitet i kvalitet izvorišta Bolje sestre, a institucije Uprava za vode i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju treba kadrovski ojačati kako bi na viši nivo podigli pregovaračke kapacitete za Poglavlje 27.
To su neke od poruka naučnog skupa koji je juče održan u Podgorici.
Skup u Grbavcima, koji su inicirali Univerzitet Donja Gorica i Regionalni vodovod u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, okupio je domaće i strane eksperte koji su razmenili mišljenja o izazovima očuvanja izvorišta u 21. veku.
Ekspert i konsultat Uneska prof. dr Zoran Stevanović istakao je da je pred naukom važan zadatak da nađe rešenje kako da se očuva i poboljša upravljanje karstnim izvorištima koje Crna Gora koristi u najvećoj mjeri za snabdevanje stanovništva pijaćom vodom.
– Oko 80 odsto stanovništva koristi vodu iz ovakvih izvorišta kao što su Bolje sestre. Zato treba raditi na njegovoj zaštiti, ali i nastaviti istraživanja, kazao je Stevanović.
Direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Luka Mitrović govorio je o posljedicama klimatskih promena koje više niko ne spori, a koje i te kako utiču na izdašnost izvora.
– To će u budućnosti biti glavna tema jer trendovi klimatskih promena idu u negativnom pravcu, kazao je Mitrović, prenosi Pobjeda.
Prema njegovim riječima, potrebno je uspostaviti bolju i čvršću međuinstitucionalnu saradnju, kao i saradnju sa stručnjacima i naučnicima.
Direktor Uprave za vode Damir Gutić, smatra da je dugačka lista operativnih ciljeva i mera koje treba sprovesti kako bi se obezbedila kvalitetna zaštita voda od zagađivanja.
– To su uspostavljanje registra zaštićenih područja, donošenje vodnih katastara, pribavljanje vodnih akata i plaćanje naknade za zaštitu voda od zagađivanja, smanjenje unosa zagađenja od koncentrisanih i rasutih izvora zagađivanja, moguća ograničenja u zahvatima vode, mere prevencije i smanjenja uticaja akcidentnih zagađenja. Ova lista je i duža, ali je i obavezujuća, naročito sada kada smo otvorili Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene i ona proističe iz nacionalnog zakonodavstva, ali i EU legislative koja tretira ovu oblast, kazao je Gutić.
Iz svega , istakao je on, proizilazi da država mora obezbediti uslove za jaku upravljačku instituciju, sa dovoljnim sredstvima za izvršenje poverenih poslova i sa odgovarajućim stručnim kadrom, ali da je potrebno i pronaći mehanizam koordinacije i međusobne komunikacije između svih zainteresovanih strana.
