UN principi i preporuke za pravedno korišćenje ključnih minerala u energetskoj tranziciji

Klimatska kriza već je donela globalne, veoma ozbiljne, posledice, a ostvarenje cilja ograničavanja porasta globalne temperature na 1,5oC dovedeno je u pitanje, zbog čega su potrebne hitne i odlučne akcije. Kako bi se povećanje šanse za ostvarenje pomenutog cilja, na prethodnoj Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP28), postignut je dogovor da se do 2030. godine utrostruče kapaciteti za obnovljive izvore energije, kao i udvostruči energetska efikasnost.

Ovaj tranzicioni proces zahteva značajno povećanje potražnje za kritičkim mineralima, koji su ključni za izgradnju, proizvodnju, distribuciju i skladištenje obnovljive energije. Tako su bakar, kobalt, nikl, litijum, grafit, retke zemlje i aluminijum potrebni za električna vozila i skladištenje baterije, dok solarni paneli uključuj silicijum, kadmijum, telur i selen. Takođe, vetroturbine zahtevaju bakar, a hidroelektrane bakar, grom, cink i aluminijum.

Ove resurse uglavnom poseduju zemlje u razvoju, kao što su Afrika, Azija i Latinska Amerika, što je ujedno i dobra prilika da unapređenje njihovih ekonomija. Međutim, ono što je neophodne, jeste da se vodi računa o ljudskim pravima, a posebno autohtonih naroda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dion Beetson)

Zbog toga je Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, 2024. godine osnovao Panel o kritičnim mineralima za energetsku tranziciju, kako bi se osiguralo da ova tranzicija bude pravedna, održiva i korisna svim narodima. U najnovijem izveštaju Panela predstavljeni su principi i konkretne preporuke za vlade, institucije i druge zainteresovane strane o ključnim mineralima u kritičnom trenutku. Reč je o sedam vodećih principa i pet preporuka koji treba da se primene da uvođenje pravičnosti i pravde u, kako je navedeno, trci ka neto nultim emisijama.

  • Ljudska prava moraju biti u središtu svih lanaca vrednosti minerala. Eksploatacija prirodnih resursa ne sme dolaziti po cenu ljudskih prava.
  • Integritet planete, životne sredine i biodiverziteta mora biti zaštićen. Ekološki standardi i regulacije su ključni za minimiziranje štetnog uticaja na okolinu.
  • Pravda i jednakost moraju biti temelj lanaca vrednosti minerala, obezbeđujući da sve zajednice i države imaju koristi od bogatstva resursa, a ne da budu eksploatisane.
  • Razvoj mora biti podstaknut kroz pravednu raspodelu koristi, dodatu vrednost i ekonomsku diversifikaciju. Zemlje bogate resursima treba da koriste ove minerale za jačanje domaćih ekonomija, a ne samo da ih izvoze kao sirovine.
  • Odgovorne i pravedne investicije, finansije i trgovina su neophodne kako bi se osigurala održiva ekonomska tranzicija i sprečile nepravde u lancima vrednosti.
  • Transparentnost, odgovornost i borba protiv korupcije su ključne za osiguranje dobre uprave i izgradnju poverenja u sektor.
  • Multilateralna i međunarodna saradnja moraju biti temelj globalne akcije, jer samo zajednički napori mogu da reše složene izazove energetske tranzicije, pri čemu se promovišu mir i sigurnost.

Pročitajte još:

Kako bi ovi principi bili primenjeni u praksi, Panel je izneo pet konkretnih preporuka.

  • Osnivanje visokog saveta stručnjaka koji bi ubrzao veći deo saradnje i koristi u lancima vrednosti, omogućavajući pravednu trgovinu i investicije u kritične minerale.
  • Uspostavljanje globalnog okvira za praćenje, transparentnost i odgovornost duž celog lanca vrednosti minerala, od iskopavanja do reciklaže, kako bi se olakšala korporativna odgovornost i promovisalo poštovanje ljudskih prava.
  • Kreiranje Globalnog fonda za rudarsko nasleđe kako bi se rešili problemi napuštenih rudnika, sa posebnim naglaskom na rehabilitaciju životne sredine i sanaciju zagađenih područja.
  • Podrška malim i zanatskim rudarima, kako bi oni postali agenti promene, podstičući održivi razvoj i zaštitu životne sredine.
  • Postavljanje ciljeva za efikasnost materijala i cirkularnost duž celog životnog ciklusa kritičnih minerala, čime bi se promovisali reciklaža i održiva upotreba resursa.

Iako ovi resursi mogu da donesu veoma važne koristi, povećanja potražnja za njima donosi rizike, ukoliko se njima ne upravlja da odgovarajući način. Rizici mogu da se ispolje u vidu zavisnosti od sirovina, pojačavanje geopolitičkih tenzija, a takođe mogu negativno da utiču na životnu sredinu, prava, sigurnost i zdravlje ljudi. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, zatražio je da se preporuke panela predstave državama članicama i relevantnim stranama pre narednog COP29 zbog ubrzanja prelaska na obnovljive izvore energije.

Katarina Vuinac

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti