Ako svet ne suzbije emisije gasova sa efektom staklene bašte, do 3,5 milijarde ljudi moglo bi već za 50 godina da živi u uslovima izuzetne vrućine, objavili su holandski naučnici.
Dotad će otprilike trećina svetske populacije, ako ne emigrira, živeti u područjima s prosječnom godišnjom temperaturom višom od 29 stepena Celzijusa, tvrde stručnjaci s holandskog Univerziteta Vagenigen. Život u takvim uslovima izašao bi iz okvira klimatske niše u kojoj ljudi žive zadnjih 6.000 godina, kazao je Marten Šefer, glavni autor studije objavljene u časopisu „Proceedings of the US National Academy of Sciences“ (PNAS).
Trenutno dvadesetak miliona ljudi živi na mestima na kojima prosečna godišnja temperatura prelazi 29 stepeni. Ta područja obuhvataju manje od jedan odsto Zemljine površine i uglavnom se radi o delovima uz Saharu.
Sa svakim stepenom više u prosečnoj globalnoj temperaturi, oko milijardu ljudi zateći će se u područjima prevrućim za život bez tehnologije za rashlađivanje. Pritom, radi se o uglavnom o siromašnim ljudima koji to ne mogu priuštiti.
Pročitajte još:
„Koronavirus promenio je svet na način koji je do pre koji mesec bio teško zamisliv, a naše istraživanje pokazuje da bi klimatske promene mogle učiniti nešto slično“, kazao je Šefer. Klimatske promene neće biti tako brze kao virusne, no za razliku od ove pandemije, za njih neće biti rešenja ni olakšica u bliskoj budućnosti, dodaje. Šefer i njegovi kolege istraživanje temelje na analizi ranijih podataka i postojećih trendova zagrevanja koje su usporedili s klimatskim uslovima u pojedinim regijama. Tako su saznali i koja je čovečanstvu kroz istoriju bila ‘najdraža’ temperatura. Ta klimatska niša, kako je Šefer naziva, odnosi se na prosečnu godišnju temperaturu od 11 do 15 stepeni. Ljudi mogu živjeti, i to i čine, i na toplijim i na hladnijim mestima, ali što se odmiču dalje od te temperaturne granice, život im je teži.
Izvor: Bljesak.info
