![U Srbiji nije rešen problem opasnih materija koje teretni brodovi ispuštaju u reke U Srbiji nije rešen problem opasnih materija koje teretni brodovi ispuštaju u reke](https://energetskiportal.rs/wp-content/uploads/2020/03/stefan-cosma-PPeqfGiEsGY-unsplash-768x432.jpg)
Kako navodi Miodrag Pančić iz Udruženja profesionalnih lađara Srbije „u Republici Srbiji na rekama, u lukama i na pretovarnim mestima godišnje se utovari na desetine miliona tona robe“.
![](https://energetskiportal.rs/wp-content/uploads/2020/03/daniel-van-den-berg-swoxpjW35J0-unsplash-227x340.jpg)
Kako bi se roba utovarila na brod, potisnicu ili šlep, neophodno je pripremiti objekat za utovar. To znači da utovarni prostor tog objekta za utovar robe mora biti čist i suv. „Tu dolazimo do jednog ozbiljnog problema vezanog za ekologiju i očuvanje životne sredine. Sam objekat nakon prevoza neke robe mora biti očišćen ili opran da bi utovario sledeću vrstu robe. Kao što se zna, prevoze se razne vrste tereta u rasutom stanju a koje, ako dospeju u vodu, veoma su štetne po životnu okolinu i zdravlje ljudi jer sadrže materije koje su izuzetno opasne. Neke od njih su: nitrati, koji su izuzetno opasni po zdravlje ljudi, pogotovu dece, a ima ih u veštačkim đubrivima; teški metali, kojih ima u koksu i petrol koksu i u piritnoj izgoretini. Tereti koji sadrže u sebi štetne materije, a najčešće se prevoze brodovima su: veštačko đubrivo, ugalj, petrol koks, koks, piritna izgoretina, fosfat i drugo“, saopštava Udruženje lađara Srbije.
„Nakon izvršenog prevoza navedenih vrsta robe, objekat mora biti očišćen i opran da bi bio pripremljen za utovar neke druge robe. Na stotine i stotine objekata godišnje se očisti i opere na rekama na takav način da sav ostatak od te robe završi u rekama. To je praksa koja se primenjuje odvajkada u našoj zemlji i ta oblast ne znam da li je ikad i bila spomenuta, a kamoli regulisana. Osoblje koje radi na teretnim brodovima sa nelagodom obavlja taj posao na način na koji ga obavlja jer oblast nije regulisana i ne postoje mehanizmi odnosno načini da se to drugačije odradi“, objašnjava Miodrag Pančić.
Pored toga, napominju da je Zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o plovidbi zabranjeno ispuštanje u vodenu sredinu materija koje svojom sastavom mogu da ostave posledice po životnu sredinu, a sve nabrojane vrste tereta itekako ostavljaju dalekosežne posledice.
Pročitajte još:
Ono što je paradoksalno je da se ti tereti ne tretiraju kao opasni tereti, iako sadrže materije koje su i u malim koncentracijama izuzetno štetne po okolinu i zdravlje ljudi.
„Udisanje fine prašine koja nastaje tokom čišćenja objekata, a koju udiše osoba angažovana na tim poslovima, na duži vremenski period ostavlja ozbiljne posledice po zdravlje. Kao primer, navešću iskustvo jednog našeg kolege kojem su na sistematskom pregledu, u analizi krvi našli enormno povećanu koncentraciju pesticida„, kaže Miodrag Pančić.
Udruženja profesionalnih lađara Srbije moli stručnu javnost, kao i samo Udruženje i nadležno ministarstvo, da otvore ovu temu i da nađu rešenje koje bi donelo boljitak u ovoj, za sada prilično neregulisanoj oblasti, koja je sastavni deo života i rada ljudi na brodovima.
„Moram reći za kraj da bi bilo žalosno da i ovo ostane samo ‘mrtvo slovo na papiru’. Jednu planetu Zemlju imamo i ako ne povedemo računa o ovome već sada, zapitajmo se da li zbog profita i nemara treba da trujemo našu decu i kakav im to Dunav i zemlju sutra ostavljamo“, zaključuje Miodrag Pančić.
Izvor: Udruženja profesionalnih lađara Srbije