Top 10 solarnih tržišta EU: pregled 2025. i predviđanja za 2026–2030

Top 10: Solarna energija je prošle godine ostvarila određene rekordne rezultate, ali se taj uspeh ne može pripisati isključivo dostignućima iz 2025. godine. On je, pre svega, rezultat snažnog zamaha iz ranijih godina, naročito 2023, koja je bila izuzetna za razvoj solarne energije u Evropi. Nakon tog vrhunca, usledili su period normalizacije tržišta i postepenog slabljenja rasta.

Dok su vodeća tržišta u Evropskoj uniji tokom 2023. godine bez izuzetka beležila neto povećanje instaliranih kapaciteta, slika u 2025. godini znatno je drugačija – pet od deset najvećih tržišta instaliralo je manje solarnih kapaciteta nego u 2024. godini. Dvocifreni gigavatni skokovi zabeleženi 2023. danas su zamenjeni umerenijim rastom, a u pojedinim zemljama i padom novih instalacija, navodi se u najnovijem izveštaju SolarPower Europe – EU Solar Market Outlook 2025–2030.

Top 10 najvećih solarnih tržišta u Evropskoj uniji – 2025:

Top 10
Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeniy Alyoshin)
  1. Nemačka
  2. Španija
  3. Francuska
  4. Italija
  5. Poljska
  6. Rumunija
  7. Grčka
  8. Holandija
  9. Bugarska
  10. Portugal

Nemačka je zadržala poziciju najvećeg solarnog tržišta u Evropi, uz jasnu prednost u odnosu na ostale zemlje, ali su se pokretači njenog rasta promenili. Dok je izuzetan rast u 2023. godini bio pre svega rezultat snažnog širenja rezidencijalnog i komercijalnog krovnog segmenta, od tada se tempo novih krovnih instalacija značajno usporio. Izuzetak čine mali plug-in sistemi za samostalnu ugradnju, koji su doživeli snažan rast. Glavni nosilac razvoja u 2024. i 2025. godini postali su veliki solarni sistemi.

Značajna promena zabeležena je i kod Francuske i Italije, koje su u 2025. godini zamenile pozicije – Francuska je pretekla Italiju i zauzela treće mesto. Najizraženiji pad zabeležen je u Holandiji. Kao tržište koje se u velikoj meri oslanja na krovne solarne sisteme, Holandija je snažno pogođena postepenim ukidanjem net-metering šeme. Zbog neizvesnosti u vezi sa politikama i slabije ekonomske isplativosti, rezidencijalne instalacije su već u 2025. godini pale na manje od trećine nivoa iz 2023, što je zemlju pomerilo sa 4. na 8. mesto među deset najvećih solarnih tržišta u EU.

Pročitajte još:

Rumunija je, nakon ulaska u top 10 tokom 2024. godine, dodatno učvrstila svoju poziciju u 2025. snažnim rastom. U toj godini dodala je 2,5 GW novih kapaciteta, što predstavlja rast od 45 odsto na godišnjem nivou – ujedno i najbrži rast među svih deset vodećih tržišta.

Bugarska je 2025. godine prvi put ušla u top 10, potisnuvši Austriju sa liste. Sa 1,7 GW novih kapaciteta, Bugarska je ostvarila rast od oko 40 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Iako je došlo do određenih promena u poretku, rangiranje za 2025. godinu potvrđuje da jezgro evropskih solarnih tržišta i dalje čine iste vodeće zemlje, dok srednje velika tržišta najviše utiču na promene u donjem delu top 10 liste.

Predviđanje top 10 solarnih tržišta EU za period 2026–2030

Prema srednjem scenariju, očekuje se da će deset vodećih zemalja u periodu od 2026. do 2030. godine činiti oko 80 odsto svih novih solarnih kapaciteta u EU. Prve tri zemlje biće posebno dominantne, sa gotovo 50 odsto ukupnih novih instalacija. Nemačka, prema svim scenarijima, ne samo da će zadržati prvo mesto, već će i dodatno uvećati prednost, stvarajući značajan jaz u odnosu na Italiju i Španiju, koje se očekuje da će zauzeti drugo i treće mesto.

Zanimljiv dodatak je Irska, koja iako nije bila među deset najvećih tržišta 2025. godine, očekuje se da će u periodu 2026–2030. dati značajan doprinos rastu solarnih kapaciteta.

Očekivana top 10 lista Evropske unije 2026–2030: Nemačka, Italija, Španija, Francuska, Poljska, Rumunija, Holandija, Portugal, Grčka, Irska

Katarina Vuinac

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti