Tag: reciklaža

Od recikliranih zaštitnih maski prave asfalt

Širom sveta svakodnevno se baci 6,8 milijardi zaštitnih maski za jednokratnu upotrebu, koje najčešće završe u okeanima. Australijski naučnici razvili su materijal koji povezuje ovaj medicinski otpad sa recikliranim betonom i može...

Pametne prese za reciklažu limenki u Beogradu

Reciklaža metala je proces u kom se koristi stari, uglavnom aluminijum i čelik, kako bi se napravio novi proizvod. Limenke za piće mogu se reciklirati bezbroj puta. Prilikom reciklaže 10 grama limenke,...

Mikroplastika-tihi ubica okeana

Prema procenama više od 150 miliona tona plastičnog otpada trenutno se nalazi u okeanima. Plastični otpad koji nalazimo po morskim obalama, uključujuči i onaj koji pluta, samo je jedan mali deo onoga...

Rukavice o kojima priča ceo svet

Sada već možemo reći “čuvene rukavice”, koje je nosio senator Berni Sanders na inaguraciji novog američkog predsednika, napravljene su od recikliranog materijala i unikatne su. https://twitter.com/VVFriedman/status/1351936675992252419 Rukavice su ručno napravljene i to na jedan...

Reciklaža komunalnog plastičnog otpada na niskom nivou

U Srbiji je od 2017. do 2019. godine proizvedeno ukupno 831 hiljada tona komunalnog plastičnog otpada. Od ove količine otpada odvojeno je sakupljeno i reciklirano 14 hiljada tona, ili dva odsto ove...

Kako da sami napravite novogodišnje ukrase

Kraj godine, pripreme za praznike i ukrašavanje jelke predstavlja pravi užitak, posebno za najmlađe članove porodice. Kupovina ukrasa može da bude veliki izadatak za kućni budžet, zato ove godine budite kreativni, reciklirajte...

Znate li kako adekvatno odložiti e-otpad?

Zbog štetnih supstanci koje sadrži, e-otpad nije dozvoljeno odlagati zajedno sa ostalim otpadom. Za to su predviđeni ZEOS e-kontejneri, Zeleni nameštaj ili Reciklažno dvorište, gde električni i elektronski otpad mogu odlagati građani,...

Nedostatak kontejnera najveća prepreka za reciklažu

Prema istraživanju LUCID-a koje je urađeno u saradnji sa inicijativom “Svaka limenka se računa” čak 83 odsto ispitanika uvek ili često ambalažu za piće u svom domu sortira i odlaže u kante...

Iste firme – isti zagađivači

Kompanije “Koka-Kola”, “Pepsi” i “Nestlé” treću godinu za redom svrstane su među vodeće svetske zagađivače plastikom, pokazuje izveštaj “BRENDIRANO Vol III: Zahtevanje korporativne odgovornosti za zagađenje plastikom” međunarodnog pokreta za borbu protiv...

Počelo uklanjanje deponije kod Beton hale

Ekipe JKP „Gradska čistoća” počele su uklanjanje „divlje deponije”  ispod pasarele koja vodi od Beton hale do Beogradske tvrđave i tunela nekadašnje pruge u pristaništu. Čišćenje šuta i raznoraznog otpada u priobalju...

Da li će plastika da nas zatrpa?

Komadi plastike pronađeni su na neverovatnim mestima, na vrhovima nepristupačnih i neistraženih planina, hiljadama metara ispod površine okeana - na morskom dnu, na obale pustih i udaljenih ostrva voda je izbacila plastične...

Kružna ekonomija – popravljaj, ne bacaj!

Obrazovanje, postavljanje realnih ciljeva kada je u pitanju proces tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji i smanjenje otpada, neke su od poruku vebinara “Zelena agenda za Srbiju: Cirkularna ekonomija znači održiva budućnost“ koji je...

Niš i Sombor do kraja februara dobijaju kontejnere za reciklažu

Staklo je pored aluminijuma jedina ambalaža koja može u nedogled i u potpunosti da se reciklira, čime se znajačno smanjuje zagađenje okoline i vazduha. Zbog toga je pokrenuta velika akcija opremanja dva...

Uskoro postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju otpada na Savskom vencu

Posle Starog grada i Vračara, u trećoj fazi aktivnosti izrađen je plan za postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju otpada i reciklažu i na Savskom vencu, koji je usvojen na današnjoj sednici Skupštine...

300.000 tona otpada -> struja za 27.000 domova

S obzirom na to da čovečanstvo na svim nivoima, od pojedinaca, preko kompanija, do država, sve više implementuje postulate cirkularne ekonomije u svakodnevicu i poslovanje, kazivanje "Za nekoga smeće, za drugoga blago" postaje sve aktuelnije. Vrednost tog blaga u slučaju najavljene energane na otpad u Ujedinjenom Kraljevstvu ide i do gotovo 260 miliona evra koliko iznosi vrednost planiranog projekta u dolini reke Tiz na severoistoku Engleske.

Brza hrana postaje manje grešna

Da se razumemo, broj kalorija i dalje ostaje sumanuto visok kako bi nas progonio kada pokleknemo pred masnim pomfritom i burgerom sa petnaest različitih soseva. Draž brze hrane bi verovatno i izbledela kada bi se izgubio aftertaste gorkog kajanja i afterthought "Šta mi je ovo trebalo?". Uostalom, čaša gaziranog napitka posle obilnog ručka katkad probudi filozofa u svima nama: Piti ili ne piti. No, sada se već pitate šta je drugačije, ako sve ostaje isto.

IZDVOJENE VESTI