RED POPLAVA, RED SUŠA: Ko je za to kriv?

Foto-ilustracija: Pixabay

U novosadskom SPENS-u se ove nedelje održava tradicionalna manifestacija „Novosadsko proleće“ u okviru koje je postavljena i tematska izložba „Salon energetske efikasnosti“ posvećena temi „Energetska efikasnost kroz obnovljive izvore energije“. Centralni događaj bila je konferencija u organizaciji Pokreta Gorana Vojvodine „Obnovljivi zvori energije – cilj ili sredstvo, sektorske perspektive“, održana u utorak, koja je okupila učesnike iz sva tri sektora (javni, civilni i poslovni).

U ime javnog sektora učesnicima se obratila Dragana Radulović iz Odseka za klimatske promene u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine. Ona je istakla činjenicu da su klimatske promene realnost i da je za njih definitivno odgovoran čovek i njegova zloupotreba fosilnih goriva.

– Na globalnom nivou, temperaturni skok je evidentan u odnosu na temperature u pred-industrijskoj eri. Što se Srbije tiče, ukoliko se nešto smesta ne promeni, do 2030. godine očekuje nas porast prosečne temperature za 0,5 do 1,5 C – rekla je ona.

Foto: EP

Gospođa Radulović je objasnila da su klimatske promene nedvojbeno ljudski faktor, a da su ekonomski gubici su zbog njih enormni.

– Procenjuje se da samo u Srbiji od 2000. godine nastala šteta prelazi pet milijardi evra, a za 70 odsto gubitaka zaslužne su poplave i suše s visokim temperaturama. A to bi sve moglo da se spreči zamenom fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora – naglasila je.

Ona smatra da je ključ za poboljšanje aktuelnog stanja proces izrade Strategije borbe protiv klimatskih promena sa Akcionim planom, kao i nacionalni projekat „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, što bi predstavljalo priliku za lokalne samouprave da se uključe u borbu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Takođe, potrebno je zakonski regulisati i razviti sistem za monitoring emisije gasova staklene bašte, kao i definisati zakon o klimatskim promenama, a važno je i dati podsticaje svima onima koji čuvaju životnu sredinu prelaskom na obnovljive izvore energije.

– Preduzeća će u budućnosti imati obavezu da rade monitoring emisije CO2 i drugih štetnih gasova i da o tome izveštavaju nadležne institucije. Ukoliko to ne urade, neće biti konkurentne na tržištu EU, gde je planirano da se udeo emisije opasnih gasova smanji za 80, a dugoročno i 95 odsto – poručila je gospođa Radulović.

Foto-ilustracija: Pixabay

Privatni sektor na ovoj konferenciji zastupala je Ivana Ostoić, stručna saradnica kompanije „REECO SRB„, koja je iznela stav da je „postati održiv jednako ostati održiv“. Ipak, da bi ovo bilo moguće, nepohodan je podsticaj države, kao i ulaganje u radnike otvaranjem novih radnih mesta.

– Obnovljivi izvori energije su seksi! Svakom ko se na vreme uključi u ovu oblast otvaraju se nova tržišta. Kao što mnoge mlade komanije znaju, nije lako probiti se u svetu giganata, ali u ovom sektoru je danas moguće napraviti „bum“. Nažalost, javni sektor još uvek kaska sa uredbama i podsticajima, a samim time usporava biznis sektor, jer neretko dobri projekti propadnu zbog komplikovanih administrativnih procedura. Takođe, to isto radi i civilni sektor, pre svega zbog neobaveštenosti o dobrobitima prelaska na obnovljive izvore energije – kazala je ona.

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti