Priključci na komunalnu infrastrukturu – ko ima pravo i šta je sa nelegalnim objektima

Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

Za privremeno priključenje na struju dozvolu je dobilo 25.000 domaćinstava, a najviše u prestonici, čak 16 hiljada. U Elektrodistribuciji Srbije kažu da je najveći problem izgradnja nelegalnih objekata bez formiranih ulica i javnih površina. Predviđeno da priključak mogu da dobiju samo vlasnici kuća i stanova, i njihovi članovi koji su izgradnjom, odnosno kupovinom, trajno rešavali stambeno pitanje, i koji u njima žive.

U Gradsku upravu Kruševca stiglo je više od hiljadu zahteva za privremeno priključenje nelegalnih objekata, a odobreno više od 800. Međutim, realizovan je samo jedan zahtev, u zgradi koja je sagrađena pre više od dve decenije.

Vlasnik stambenog objekta u Kruševcu Života Janković, zahtev za priključak za gas podneo je 9. septembra 2023. godine.

„Pre desetak dana su uradili sve što je potrebno, samo je ostalo da se ugradi kotao i da se izvrši priključak za grejanje. Što se toga tiče, to je sve uplaćeno“, kaže Janković.

Čekanje na priključak duže od decenije

Za privremeno priključenje na struju, dozvolu je dobilo 25.000 domaćinstava, a najviše u prestonici, čak 16 hiljada.

Među njima i sagovornica iz Zaklopače, koja na priključak čeka duže od decenije.

„Kada je bilo u mogućnosti da se bez legalizacije predaju papiri da bi osposobili struju, mi smo sve papire regularno predali u Opštinu Grocka. Sve ćemo mi platiti – struju, sat i priključak – sve, samo da bi dobili struju“, kaže sagovornica RTS-a.

PROČITAJTE JOŠ:

„Nemamo kuda da prođemo sa kablovima“

U Elektrodistribuciji Srbije kažu da je najveći problem to što nisu imali saznanja o izgradnji nelegalnih objekata na određenim lokacijama, pa nisu mogli na vreme da planiraju izgradnju elektroenergetske infrastrukture.

Direktor direkcije za planiranje i investicije Elektrodistribucije Srbije Predrag Matić kaže da su građani izgradili objekte, ali nisu formirane ulice i javna površina.

„Nemamo kuda da prođemo sa kablovima i izgradimo trafostanice. Poseban problem su nacionalni parkovi, zone zaštite prirode, neka područja posebne namene, gde je zabranjena izgradnja infrastrukture“, kaže Matić.

Ministarstvo: Problem su i vikendice

Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

Uprkos zabrani gradnje, ističu iz resornog ministarstva, podneti su zahtevi za priključenje na mrežu.

Ranko Šekularac, iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kaže da u nekim područjima ne postoji razvijena komunalna infrastruktura kako bi mogla da se izvrše priključenja, pa priključci nisu ni mogući.

„Pogotovo u situacijama kada imamo podnosioce zahteva koji su aplicirali za neku vikendicu – konkretno na Kopaoniku, Divčibarama ili Staroj planini – koja im nije jedino mesto boravka, jer je to altrenativa. Jednostavno, prvi pravni uslov nije ispunjen i oni definitivno neće moći da budu priključeni na elektoenergetsku mrežzu“, kaže Šekularac.

Ko ima pravo na priključak

Stručnjaci podsećaju da je važno da vlasnici stanova u višespratnicama, pre nego što im se uključi struja, dostave potvrde o instalacijama, sa atestima merenja otpornosti i uzemljenja.

Arhitekta Danijela Rabrenović ističe da nije dovoljno da samo jedan stan podnese zahtev i da podnese izjavu da je sve u redu.

„Dakle neophodno je proveriti čitavu zgradu. Ako se to sve detaljno ne proveri može doći do požara, eksplozije, izlivanja vode“, navodi Rabrenović.

Podsetimo, Uredbom je predviđeno da priključak mogu da dobiju samo vlasnici kuća i stanova i njihovi članovi koji su izgradnjom, odnosno kupovinom, trajno rešavali stambeno pitanje, i koji u njima žive.

Mogućnost se ne odnosi na poslovne objekte, niti na investitore koji su nelegalno gradili.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti