Prelog je grad u Međimurskoj županiji, na severu Hrvatske, koji je izuzetno posvećen održivom razvoju i očuvanju životne sredine. Grad aktivno promoviše zelene inicijative i projekte koji poboljšavaju kvalitet života stanovnika i čine zajednicu uzorom u regionu. Koji su sve aktuelni projekti, ali i planovi za naredni period, ispričao nam je Kolarek Ljubomir, gradonačelnik Preloga.
Grad Prelog ove godine dobio je novi gradski park. Recite nam nešto više o značaju i realizaciji ovog projekta.
– Veliki je to iskorak za Grad Prelog, ali i nešto što smo dugo planirali. Takođe, ovo je samo prva faza projekta, uskoro krećemo sa proširenjem i dodatnim uređenjem prostora na Jugu Preloga. Ukupna vrednost projekta je 625.200,45 evra, dok je ovaj projekat sufinansiran iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz budžeta Republike Hrvatske sa 350.000 evra. Grad Prelog, vodeći se načelom „misli globalno, deluj lokalno”, implementirao je projekat na temu obnove zelene infrastrukture. Radi se o projektu Prelog GoGreen II – Gradski park Jug – faza I, koji obuhvata uređenje dela gradskog parka Jug, odnosno obnovu staništa od 25.427 m2, koje je devastirano izgradnjom akumulacijskog jezera HE „Dubrava”, i delimično vraćanje tog prostora prirodi. Obnova staništa uključuje sadnju zelene infrastrukture, tj. pošumljavanje autohtonim biljnim vrstama (ukupno 467 komada), te uređenje šetališta kroz sam park sa komunalnom infrastrukturom (klupicama i korpama za smeće). Cilj je bio formirati nove zelene površine unutar urbanog prostora, a sve s ciljem povećanja površina pod krošnjama unutar urbanog područja Grada Preloga i jačanja otpornosti na antropogene uticaje. Od jednog zapuštenog, devastiranog zemljišta prepunog invazivnih vrsta pretvoriti u uređen zeleni prostor koji bi trebalo da postane nova „pluća Grada Preloga”. Potrebno je naglasiti kako će urbana regeneracija – pošumljavanje autohtonim biljem, indirektno uticati i na razmnožavanje životinjskih jedinki, posebno je to važno kad su u pitanju oprašivači. O važnosti obnove bioraznovrsnosti ovog područja govori i činjenica da je to područje zapravo rubno područje NATURE 2000, Regionalnog parka Mura – Drava i Prekograničnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav, koji je pod UNESCO-vom zaštitom. Navedenom investicijom vratili smo barem mali deo prethodnog prirodnog okruženja – poznate Dravske šume, jer obnova prirode i omogućavanje ponovnog procvata bioraznovrsnosti brzo je i jeftino rešenje za apsorpciju i skladištenje ugljenika.
Prelog se pridružio međunarodnom projektu City Nature Challenge, koji podstiče građane da dokumentuju bioraznovrsnost u svom gradu. Kako gledate na ovaj projekat?
– Sjajna je stvar što smo i mi bili uključeni u ovaj projekat. U Prelogu smo ostvarili saradnju sa Javnom ustanovom Međimurska priroda, te su se, što je nama najvažnije, uključile i škole s našeg područja. Cilj projekta je uključivanje stanovnika u beleženje prirode koja ih okružuje i bolje razumevanje urbane bioraznovrsnosti. Već i kroz projekat Gradskog parka Jug najmlađe smo učili bioraznovrsnosti. U sklopu projekta Prelog GoGreen II – Gradski park Jug – faza I, pod vodstvom Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, održane su i radionice za decu školskog uzrasta. U radionicama su obuhvaćeni 3. i 4. razredi OŠ Prelog i Draškovec. Deci je prezentovana važnost drveća i očuvanja biološke bioraznovrsnosti. U sklopu radionice „Vrednost jednog stabla” učenici su kroz igru i istraživanje došli do spoznaja o brojnim dobrobitima koje pruža jedno stablo sa svim svojim delovima, od klijanja pa sve do smrti, uključujući i najvažniju ulogu za život čoveka, a to je stvaranje kiseonika. Vrednost stabla ne prestaje ni njegovom smrću jer postaje izvor hrane, lekova i građevinskog materijala. Na taj način učenici će shvatiti važnost gradskih parkova, ali i šumskih eko-sistema uopšteno, za opstanak čovečanstva. Kroz radionicu „Naši divlji susedi” učenici su se upoznali s brojnim stanovnicima gradskih parkova, kao što su različite vrste ptica, jež, veverica, jelenak i mnogi drugi, te tako doživljavaju parkove kao male oaze bioraznovrsnosti. Cilj radionica bio je podstaći decu putem novih spoznaja i doživljaja da se aktivno uključe u zaštitu prirode.
U FOKUSU:
- Plodonosna jesen u svetu inovacija – materijali za gradnju budućnosti
- Inovacija koja spaja tradiciju staklarstva i održivost
- Energetski pasoš – Lična karta objekata
Prvi RE-USE centar u Hrvatskoj napravljen je upravo u Prelogu. Nakon osam godina rada ovog centra, kako ocenjujete njegov značaj?
– Danas živimo u potrošačkom društvu koje svakim danom stvara sve više otpada, koji završava u životnoj sredini odnosno na odlagalištima otpada, koja su najveći zagađivači životne sredine. Odlaganje otpada je poslednji korak kod pravilnog upravljanja otpadom, ali nažalost u Hrvatskoj je to vrlo često prvi i najzastupljeniji način postupanja sa otpadom. Velik problem je krupni (glomazni otpad), kao što je nameštaj, obuća i odeća, roba široke potrošnje (posuđe, knjige, igračke, dečja i sportska oprema…), koji se baca i završava na odlagalištima. Veliki deo te robe je još uvek upotrebljiv, ali su im potrebni popravak, uređenje ili obnova, nakon čega će moći ponovo da se koriste. Mesto koje sakuplja, zaprima i obnavlja takve proizvode zove se CPU – Centar za ponovnu upotrebu. Naš CPU deluje od 2017. godine i sastoji se od radioničko-skladišnog i izložbenog dela. Važno je reći da sarađujemo sa kompanijama, odnosno udruženjima „Naš Izvor”, koje se bavi obradom otpadne kože, i „Humana Nova”, koja se bavi obradom otpadnog tekstila.
Prelog je lider u održivom upravljanju otpadom u Hrvatskoj i šire. Koje prakse biste izdvojili kao primer drugim gradovima?
– Moram ponovo da zahvalim svima koji su uključeni u naš sistem zbrinjavanja otpada. Svaki je deo ovde i te kako važan. Naši građani, jedinice lokalne samouprave uključene u naš sistem, kao i radnici Gradskog komunalnog poduzeća „Pre-kom d. o. o. Prelog”, Mursko Središće, Buzet, Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica jedinih je 13 gradova u Hrvatskoj koji su u prošloj godini uspeli premašiti stopu od 50 odsto odvojeno prikupljenog otpada. Najnapredniji je i dalje Prelog, koji je prošle godine ostvario stopu od 67,8 odsto.
Grad Prelog ima Akcioni plan energetski održivog razvoja i SEAP. Šta sve ukratko predviđaju?
– Ove smo planove doneli još 2020. godine. Kroz provođenje projekata ENES-CE, podstakli smo građane na saradnju kod evaluacije SEAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka) i izrade SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i klimatskih promena) Grada Preloga, te pokrenuli osnivanje građanskog energetskog udruženja u Prelogu. Glavni cilj projekta ENES-CE – Povećanje kapaciteta javnih institucija u planiranju i provođenju lokalnih energetskih strategija i planova u saradnji sa građanima, jeste aktivno uključivanje građana u procese planiranja, te izrade planskih i strateških dokumenata koji se odnose na sektor energetike. Na taj će se način doprineti održivom regionalnom razvoju, i to putem osnivanja građanskih energetskih grupa koje će jedinicama lokalne samouprave pružati pomoć i potporu (bottom-up princip) kod planiranja i kasnije implementacije energetskih strategija i planova.
Kako napreduje izrada Strategije zelene urbane obnove Preloga do 2035. godine?
– Strategiju je ovih dana prihvatilo Gradsko veće Grada Preloga, a predstavlja temeljni dokument koji će usmeravati budući razvoj Preloga prema održivijem, zelenijem i društveno odgovornijem okruženju. Kroz svoje strateške ciljeve – uspostavu zelene infrastrukture, podsticanje projekata cirkularne ekonomije, integrisanje održivosti u planske dokumente Grada, edukaciju javnosti te izgradnju kvalitetnih baza podataka. Strategija će doprineti stvaranju funkcionalnijeg urbanog prostora i unapređenju svakodnevnog života naših sugrađana. Strategija zelene urbane obnove Grada Preloga predstavlja srednjoročnu viziju razvoja za razdoblje od 2025. do 2035. godine i daje smernice za razvoj zelene infrastrukture, integraciju rešenja temeljenih na prirodi (NBS rešenja – nature-based solutions), unapređenje energetske efikasnosti, te uvođenje načela cirkularnog upravljanja prostorom i zgradama. Poseban naglasak stavlja se na prilagođavanje klimatskim promenama i jačanje otpornosti na rizike, čime se istovremeno podstiče i održivi privredni razvoj kroz inovacije i ulaganja.
Kako Grad namerava motivisati stanovnike da pređu na obnovljivu energiju i povećaju energetsku efikasnost u svojim domovima?
– Već prošle godine objavili smo Javni poziv za sufinansiranje glavnog projekta solarne elektrane u domaćinstvima. Predmet ovog javnog poziva je dodela bespovratnih sredstava za sufinansiranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta solarne elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u domaćinstvima. Cilj poziva je povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije u domaćinstvima na području Grada Preloga, jačanje otpornosti domaćinstava na kretanje cena na tržištu, kao i smanjenje emisija gasova staklene bašte. Ovim pozivom obezbeđuje se sprovođenje Akcionog plana energetski održivog razvoja i prilagođavanja klimatskim promenama Grada Preloga (SECAP), odnosno mere br. 12 Ugradnja fotonaponskih sistema (do 10 kW) na krovove kuća i stambenih zgrada. Podstičemo i naše privrednike. Već dve godine dodeljujemo nagradu „Najzeleniji preduzetnik” (The Greenest Company). Nagrada se dodeljuje jednom preduzetniku kao priznanje za izuzetna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju u području održivog razvoja, te zaštite životne sredine i prirode na području Grada Preloga. Grad Prelog je zaista predvodnik ne samo u zbrinjavanju otpada već polako i u obnovljivim izvorima energije.
Intervju vodila: Jasna Dragojević
Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE
