Navikli smo da nam iz Amazonije pristižu samo loše vesti.
Tamošnji predsednik Žair Bolsonaro se opasno nameračio na sve što ima lišće zarad širenja poljoprivrednih parcela, rudnika i bog zna čega još što može napuniti državnu kasu.
Kako iz godine u godinu raste broj posečenih naspram posađenih stabala, šumski požari, erozije, emisije gasova staklene bašte i poplave počele su da uzimaju sve veći danak.
Srećom, borba za „pluća zemlje“ i dalje traje jer narodi koji vekovima naseljavaju ove prostore gotovo svakodnevno rizikuju živote kako bi sačuvali svoj jeduni dom.
Nedavno je i svetski šampion Luiđi Kani stavio svoj život na kocku kako bi Amazoniju zasuo nečim što joj je u ovom trenutku verovatno potrebnije nego kiša – semenima.
Pedesetjednogodišnji brazilski padobranac prikupio je 100 miliona semena od 27 vrsta drveća koja su svojstvena biomu amazonske prašume.
Biorazgradiva kutija sa semenima, teška oko 300 kg, ispuštena je iz aviona sa visine od 4.200 metara. Kada je masivna kutija prešla polovinu slobodnog pada, Luiđi se ustremio ka njoj brzinom od 300 km/h kako bi je na vreme otvorio i osigurao ravnomernu distribuciju njene dragocnene sadržine.
Parachutist Luigi Cani just made one of the most important jumps of his career in the Amazon region. He brought more than 100 million seeds of 27 species to a remote deforested area in the heart of the Amazon region.
These images are?#luigicani #amazon #trees #planet pic.twitter.com/1fk67VnJWC
— BrightVibes (@brightvibes_com) May 19, 2022
Stopa klijavosti odabranih semena je 95 odsto i ne zahtevaju ljudsku intervenciju kako bi se trasformisali u mlado drveće.
Iako je Kani navikao da niže uspehe jer još uvek drži svetski rekord u skoku sa najmanjim padobranom i jedan je od najpriznatijih kaskadera u svetu, složićete se da mu je skok iznad amazonske prašume možda najznačajniji do sada.
Nije jedini koji se bori za šume
Neki će iza sebe ostaviti potomstvo, neki umetnička i književna dela, a neki čitavu šumu.
Neodoljivi šesdesetdevetogodišnji Indonežanin Sadiman za svog veka uspeo je da posadi 11.000 stabala i tako transformiše neplodnu i sušnu oblast na ostrvu Java u raskošnu šumu.
Još jedan „šumski čovek“ je i Jadav Paieng – Indijac koji već 30 godina sadi drveće na svom ostrvu i posmatra kako se divlji životinjski svet lagano obnavlja, a rezultat ovog predanog rada je novih 550 hektara šume.
Baš kao i Sadiman, i on je čitav projekat sproveo potpuno sam.
Milena Maglovski
