Home Blog Page 986

Vlada Crne Gore utvrdila Predlog Zakona o turističkim organizacijama

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore utvrdila Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama obezbeđuju se uslovi za efikasnije i kvalitetnije obavljanje delatnosti i funkcionisanje turističkih organizacija koje su prvenstveno zadužene za unapređenje, razvoj i promociju turističkog proizvoda na teritoriji opštine osnivanja.

Turističke organizacije su predloženim izmenama i dopunama Zakona obavezane da preciziraju početak obavljanja delatnosti i da podnesu program rada i finansijski plan skupštini turističke organizacije i Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) na prethodnu saglasnost.

Turističke organizacije opština dobile su zadatak i da prikupljaju i ažuriraju podatake o turističkoj ponudi opštine i da te podatke objavljuju na internet stranici kao i da učestvuju u realizaciji projekata za razvoju i diverzifikaciji turističke ponude.

NTO je obavezana da uspostavi jedinstveni turističko-informacioni sistem Crne Gore.

Milisav Pajević

Plovidba Dunavom, Savom i Tisom odvija se bez problema

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Pomoćnik ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture zadužen za rečni saobraćaj Veljko Kovačević izjavio je da se plovidba Dunavom, Savom i Tisom odvija bez problema, i pored snega koji u Srbiji pada.

Kovačević je rekao da nema nikakvih najava obustava plovidbe, i dodao da je vodostaj na plovnim rekama kroz Srbiju očekivan za ovo doba godine i da sneg ni na koji način ne utiče na režim rečnog saobraćaja.

Ovakvo stanje na rekama rezultat je mera koje smo preduzeli na vreme. Mi smo u novembru obavestili sve vlasnike ugostiteljskih objekata, splavova, čamaca i brodarskih kompanija o obavezama koje treba da ispune i to je i urađeno, ukazao je on.

Pomoćnik ministarke je dodao da su u svim lukama određeni brodovi koji dežuraju u slučaju vanrednih situacija.

Ne očekujemo nikakve probleme, a u slučaju pojave leda na rekama spremni smo da odmah preduzmemo sve mere odbrane od leda, zaključio je Kovačević.

Milisav Pajević

Postupak pokretanja zaštite Spomenika prirode „Kovačevića pećine”

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na osnovu člana 42. stav 8. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10 – ispravka i 14/16) Ministarstvo zaštite životne sredine obaveštava javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja II (druge) kategorije, kao Spomenik prirode „Kovačevića pećine”.

SP „Kovačevića pećine” nalazi se u zapadnoj Srbiji na teritoriji opštine Krupanj, u ataru sela Cerova, zaseok Kovačevići.

Na području predloženom za zaštitu, u krečnjacima paleozojske starosti, razvijen je podzemni karstni oblik reljefa u vidu prostranog, vijugavog i razgranatog horizontalnog kanala ukupne poznate dužine od 985 m, sa atraktivnim pećinskim nakitom – visoki stalagmiti srasli sa kratkim stalaktitima, salivi, bigrene kade, draperije i dr.

U Kovačevića pećini pronađeno je 12 različitih predstavnika artropodske faune od kojih su dve vrste gujinog češlja (Diplopoda) nove vrste za nauku, jedna podvrsta je endemična za Srbiju, a pet vrsta su balkanski endemiti.

Pećina je značajna i kao stanište slepih miševa koji u Srbiji imaju status strogo zaštićenih vrsta i nalaze se na međunarodnoj IUCN listi globalno ugroženih vrsta – veliki potkovičar (Rhinolophus ferrumequinum), mediteranski potkovičar (Rhinolophus euryale), mali potkovičar (Rhinolophus hipposideros) i dugokrili ljiljak (Miniopterus schreibersii), a posebno zbog jedinstvene mešovite kolonije velikog potkovičara i dugokrilog ljiljka.

Pećina je značajan paleontološki lokalitet na kom su pronađeni fosilni ostaci sedam predstavnika različitih rodova sisara, pleistocenske i recentne starosti, od kojih je najznačajniji nalaz pećinskog medveda (Ursus spelaeus).

Prema strukturi površina KO Cerova po vlasništvu, celokupna površina u obuhvatu zaštićenog područja je u privatnom vlasništvu. Na području SP „Kovačevića pećine” uspostavlja se režim zaštite II stepena.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Službeni glasnik RS”, broj 97/15) SP „Kovačevića pećine”, svrstava se u II kategoriju – regionalnog, odnosno velikog značaja.

Zavod za zaštitu prirode Srbije predlaže da upravljanje SP „Kovačevića pećine” bude povereno Turističkoj organizaciji Krupanj iz Krupnja.

Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio je 28. septembra 2018. godine Ministarstvu zaštite životne sredine Studiju zaštite Spomenika prirode „Kovačevića pećine”.

Danom postavljanja obaveštenja na internet stranici Ministarstva ispunjeni su uslovi za pokretanje postupka zaštite ovog prirodnog područja, shodno članu 42. stav 7. Zakona o zaštiti prirode.

Milisav Pajević

Beogradsko “Zelenilo” otklanja posledice snežnih padavina

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

U toku jučerašnjeg dana i noći, ekipe Operativnog tima za hitne intervencije JKP „Zelenila – Beograd” sanirale su prelomljena stabla i grane na 103 lokacije širom Beograda.

Tokom dana i dok god za to bude potrebe, radnici nastavljaju da otklanjaju posledice snežnih padavina.

– Iako radnici „Zelenila” svakoga dana tokom čitave godine, vrše redovne mere nege na stablima, sada, usled težine vlažnog snega koji se zadržava na krošnjama, dolazi do preloma grana ili stabla, pojasnio je Dražen Tica, direktor Sektora javnih zelenih površina ovog preduzeća.

Intervencije su vršene na nekoliko lokacija na kojima su delovi stabala pali na ulicu i na kratko zaustavili ili otežali saobraćaj.

„Zelenilo” je intervenisalio u ulici Kneza Višeslava, zatim na uglu Braće Baruh i Visokog Stevana, kao i u ulicama Jove Ilića, Vodovodskoj, Svetozara Markovića, Prote Mateje, Siminoj, Visokog Stevana i Krunskoj, gde su stabla ili grane padale na kolovoz, a ekipe su u najkraćem roku izlazile na teren i omogućavale ponovno neometano odvijanje saobraćaja.

Na nekoliko lokacija zabeležena je šteta na parkiranim automobilima.

Sugrađani mogu prijaviti slučajeve oborenih, prelomljenih ili oštećenih stabala koja mogu ugroziti bezbednost i naneti materijalnu štetu Centru za informisanje JKP „Zelenilo – Beograd“ radnim danom od 7.30 do 15.30 časova na broj telefona 2630-506, a posle tog vremena dežurnoj službi JKP „Zelenilo – Beograd”, Bulevar Vojvode Mišića 85a, na broj telefona 2650-683.

Pozivanje dežurne službe moguće je i preko gradskog Centra za obaveštavanje, dežurne inspekcije i MUP-a.

Operativni tim za hitne intervencije dežura 24 časa, navodi se u saopštenju iz ovog preduzeća.

Milisav Pajević

Kragujevački studenti upoznati sa monitoringom kvaliteta površinskih voda Srbije

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U okviru nastave i vežbi iz predmeta Ekološki monitoring životne sredine studentima četvrte godine studija ekologije i biologije Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine održali su predavanje na temu monitoringa kvaliteta površinskih voda Srbije.

U okviru termina jednog školskog časa i pitanja koja su usledila studentima su prezentovane osnove primene Okvirne direktive o vodama Evropske unije u Srbiji, rezultati sprovođenja monitoringa statusa voda i koncept razvoja monitoringa.

Studenti su imali priliku i da se upoznaju sa funkcionisanjem najsavremenije laboratorijske opreme.

Saradnja Agencije za zaštitu životne sredine sa Prirodno matematičkim fakultetom Univerziteta u Kragujevcu, koja je stalna već par godina, predstavlja pravi primer spoja obrazovanja i upoznavanja sa rezultatima stručnog rada u praksi zasnovanog na najsavremenijim metodama i zakonskim obavezama.

Milisav Pajević

Nacionalna referentna laboratorija za bezbednost hrane dobila akreditaciju

Foto: pixabay
Foto: https://pixabay.com

Akreditaciono telo Srbije dodelilo je sertifikat o akreditaciji kojim se potvrđuje da je Nacionalna referentna laboratorija za bezbednost hrane, hrane za životinje i ispitivanje kvaliteta mleka kompetentna za obavljanje poslova ispitivanja bezbednosti hrane, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Time je laboratorija za kontrolu mleka i formalno osposobljena za superviziju kvaliteta mleka na čitavoj teritoriji Srbije, odnosno da obavlja poslove službene kontrole, navodi se u saopštenju.

Kako je najavio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, plan države je da do aprila naredne godine u Nacionalnoj referentnoj laboratoriji uspostavi kontrolu za više od 95 odsto proizvoda koji se koriste u ishrani stanovništva.

Milisav Pajević

Kinesko rešenje za otpad od hrane? Milijarde i milijarde bubašvaba!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Kini živi 1,4 milijarde stanovnika što ovu azijsku državu čini najmnogoljudnijom na svetu. S obzirom na to da stanovništvo stalno raste i da se gradovi šire, zemlja se suočava sa rastućim problemom otpada od hrane. Kako deponije postaju preopterećene i ne mogu da prime svu bačenu hranu, Kina je bila primorana da pronađe njihovu alternativu.

Na periferiji višemilionskog grada Đinana, prestonici istočne provincije Šandong, nalazi se postrojenje kompanije Šandong Ćiaobin. Kinezi se na ovom mestu kuhinjskih otpadaka rešavaju koristeći vrlo inovativan metod. Svakog dana 50 tona hrane bacaju – bubašvabama. Ovo količina jednaka je težini 7 odraslih slonova.

U ćelijama u kojima su smešteni insekti, vazduh je topao i vlažan, baš onakav kakav im odgovara, kako bi kolonije ostale zdrave i održale svoju nezasitost. Hrana im se dostavlja kroz sistem cevi. Šandong Ćiaobin se nada da će u toku naredne godine da otvori još tri postrojenja zahvaljujući kojima bi lišio Đinan čak jedne trećine proizvedenog otpada od hrane.

Kompanija mrtve bubašvabe pretvara u izvor proteina za stoku, lekove za stomak ili kozmetiku. Postupajući na taj način, smeće još jednom u svom poslovanju pretvaraju u resurs.

“Bubašvabe predstavljaju bio-tehnološko rešenje za pitanje prerade otpada iz kuhinje”, izjavio je Lju Jušeng, predsednik Udruženja industrije proizvođača insekata u Šandongu.

Zbog mnogostrukih koristi, uzgajanje bubašvaba je postalo popularno u Kini. Ipak, neki stručnjaci upozoravaju da postoji mogućnost da one pobegnu iz uzgajivačnica i da milijarde njih počnu da gmižu ulicama gradova.

Jelena Kozbašić

Srbija, Mađarska i Hrvatska složno protiv leda

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

Trilateralni pripremni sastanak za odbranu od leda za zimu 2018/19. godine održan je u Novom Sadu u 11. i 12. decembra, između srpsko-mađarskih i mađarsko-hrvatskih centralnih i lokalnih organa za vezu i vodoprivrednih stručnjaka.

Ovo je redovan godišnji sastanak na kom se razgovara o rešenjima potencijalnih scenarija u slučaju nagomilavanja leda na Dunavu, na sektoru od zajedničkog interesa za ove tri zemlje.

Kako se ne bi ponovila situacija iz januara 2017. godine, kada se stvorio ledeni čep u Daljskoj krivini, neophodna je dobra i redovna komunikacija između Srbije, Mađarske i Hrvatske.

Da podsetimo, borba sa ledom je tada trajala 30 dana, a zahvaljujući dobroj bilateralnoj saradnji sa Mađarskom, u oblasti vodoprivrede, i ledolomcima koji su nam pritekli u pomoć, izbegnuta je katastrofa.

Milisav Pajević

Završen osmi ciklus obuka za dostavljanje podataka za Katastar kontaminiranih lokacija

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Obukom koja je održana u Beogradu prošlog ponedeljka, u prostorijama Stalne konferencije gradova i opština, završen je ciklus od osmi obuka za dostavljanje podataka za Katastar kontaminiranih lokacija koje je realizovala Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji i uz podršku agencije UN za životnu sredinu (UN Environment),

Stalne konferencije gradova i opština i organizacije civilnog društva Inicijativa za šumarstvo i životnu sredinu (FEA).

Na obukama koje su bile namenjene jedinicama lokalne samouprave predstavljena je nova zakonska regulative o zemljištu, nov način dostavljanja podataka o zagađenim, ugroženim i degradiranim zemljištima,

Vodič za održivo upravljanje zemljištem na lokalnom nivou, kao i internet sajt o degradaciji zemljišta.

Ukupan broj opština i gradova koji su prisustvovali obukama je 95, ukupan broj obučenih učesnika je 148.

U okviru obuka održano je 14 sastanaka sa predstavnicima gradova i opština na kojima se nalaze kontaminirane lokacije koje su prioritet za sanaciju i remedijaciju.

Milisav Pajević

Neophodna veća uključenosti žena u borbi protiv klimatskih promena

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na marginama 24. Konferencije strana potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC) – KOP24, koja je održana u Katovicama, Poljska, pomoćnica ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije Biljana Filipović Đušić predstavila je saradnju Ministarstva zaštite životne sredine sa Agencijom UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena – UN Women. Ekspertski sastanak je održan u okviru panela za podizanje kapaciteta, i predstavljao je razgovor pet liderki o podršci u podizanju kapaciteta, alatima i smernicama za rodno odgovorno klimatske aktivnosti i osnaživanje žena uopšte.

Pored Biljane Filipović Đušić, na panelu su govorile i Elenita Danjo, izvršna direktorka Akcione grupe za eroziju, tehnologiju i koncentraciju (ETC grupa) Filipini, Stela Gama, pomoćnica ministra, Odeljenja za šume, Maldivi, Nisrin Elsaim, predsednica, Organizacija mladih za klimatske promene Sudana (YOUNGO) i Rut Spenser, nacionalna koordinatorka – Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), Antigva i Barbuda.

Biljana Filipović Đušić predstavila je iskustva Republike Srbije i primere dobre prakse u uvođenju rodne perspektive u borbu protiv klimatskih promena i šire u zaštitu životne sredine. Objasnila je da, od kada je formirano Ministarstvo zaštite životne sredine, uvođenje rodne ravnopravnosti kao deo svih sektorskih politika jeste jedan od prioriteta, a ministar je imenovao posebnog savetnika koji se bavi specifično ovim pitanjima.

Ona je posebno istakla Priručnik za trening na temu klimatskih promena i rodne ravnopravnosti, koji je razvila Agencija UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena i koji je nastao sa ciljem da unapredi razumevanje rodnih aspekata u klimatskim promenama. Namenjen je stručnoj i zainteresovano javnosti, a pripremljen je i organizovan kao program – trening za predstavnike i predstavnice institucija i državne uprave, pa se može koristiti kao izvor informacija za pripremu praktičnih obuka, ali i kao vodič za uvođenje rodne perspektive u programe i projekte.

Istakla je da će Srbija, kao predsedavajuća Biroom Protokola o vodi i zdravlju, na sastanku država članica koji se održava novembra 2019. u Beogradu, prikazati primere dobre prakse u realizaciji projekta koji se odnosi na jednak pristup vodi i sanitaciji i koji uključuje rodnu komponentu u kontekstu poštovanja osnovnih ljudskih prava.

Na panelu je zaključeno da je za uključivanje rodne perspektive, osim razvijanja pravnog i strateškog okvira, smernica i alata, potrebno i da oni koji promišljaju, kreiraju i sprovode politike povećaju znanje i razumevanje o rodnim aspektima klimatskih promena: zašto je rodna ravnopravnost uopšte važna i kakve veze pol odnosno rod, ima sa klimatskim promenama i šta uvođenje rodne perspektive predstavlja upraksi, kako se aktivnosti na uvođenju rodne perspektive u politike i programe u oblasti životne sredine ne bi svodile na „prebrojavanje” odnosno kvantitativnu zastupljenost žena i muškaraca.

KOP24 okupio je u Katovicama najviše predstavnike 195 zemalja potpisnica, kako bi nastavili pregovore o pravilima primene Pariskog sporazuma o klimi, i razmatrali druga brojna pitanja u cilju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, odnosno sprečavanja i ublažavanja posledica klimatskih promena.

Milisav Pajević

Pametni tepih koji pretvara energiju hoda u struju – najbolja studentska ideja 2018.

Foto: FTN
Foto: FTN

Studenti Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu osmislili “SmartWalk” pametni tepih i osvojili prvu nagradu na Nacionalnom takmičenju za najbolju studentsku ideju za 2018. godinu.

Željko Popović i Vladimir Vincan, studenti četvrte godine Energetike, elektronike i telekomunikacija – usmerenje Mikroračunarska elektronika – Fakulteta tehničkih nauka, pobednici su Nacionalnog takmičenja za najbolju studentsku ideju za 2018. godinu.

Ove godine na takmičenju, koje je održano u Naučno-tehnološkom parku Beograd 15. novembra, svoje ideje predstavilo je ukupno 10 timova – finalista sa sedam visoko obrazovnih ustanova u Srbiji. Svaki tim imao je sedam minuta da kroz pitch prezentaciju predstavi svoju ideju, i 3 minuta da odgovori na pitanja žirija.

ElektričariG3, kako su novosadski studenti nazvali svoj tim, osmislili su pametni tepih koji konvertuje mehaničku energiju čovekovog hoda u električnu energiju. Pored osnovne namene, on bi služio i kao svojevrstan svetleći tepih (LED ekran – adresabilne LED trake) na kojem bi se mogle ispisivati razne reklamne poruke ili poruke navođenja ka izlazu u slučaju vanrednih situacija. Ovaj uređaj mogao bi se ugrađivati na ulaze u objekte u kojima postoji velika frekvencija prolaznika, kao i na šetališta, trgove, pa čak i privremeno postavljati na muzičkim festivalima kao što je Exit, gde bi se zemljana podloga zamenila “SmartWalkom”.

Željko i Vladimir za svoje rešenje dobili su i novčanu nagradu u iznosu od 150.000 dinara, a u narednom periodu planiraju da realizuju prvi prototip pametnog tepiha i ugrade ga na ulazu u  Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu.

Izvor: RTV

Stanje prirode u odnosu na uspostavljanje sistema korišćenja obnovljivih izvora energije

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

U Zavodu za zaštitu prirode Srbije prošle nedelje održan je V skup „Partnerstvom ka zaštiti prirode“, koji je okupio preko 150 predstavnika stručnih, državnih institucija, naučnika, upravljača zaštićenim područjima i ekoloških organizacija civilnog sektora, kako bi razmotrili stanje prirode u odnosu na uspostavljanje sistema korišćenja obnovljivih izvora energije i značaja izrade Crvenih lista i knjiga ugroženih vrsta faune, flore i gljiva.

Skup je otvorio i održao uvodnu reč direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije, mr Aleksandar Dragišić, istakavši da će „do kraja godine biti završeno osam studija zaštite prirode za nova područja i reviziju područja koja imaju status zaštite, kao što su „Cer“, „Ovčarsko – Kablarska klisura“, „Uvac“, i „Rajac“.

Od pokrenutih brojnih istraživanja izdvajamo reviziju parkova prirode „Stara planina“ i „Golija“, kao i da su „u cilju uspostavljanja ekološke mreže u Republici Srbiji, od neprocenjivog značaja izrada Crvenih knjiga i Crvenih lista flore, faune i gljiva.

Crvene knjige nam daju pouzdane informacije o lokalitetima staništa retkih i ugroženih vrsta i osnova su za utvrđivanje mera zaštite, i određivanje područja u okviru kojih je potrebno očuvati i unaprediti njihova staništa i populacije samih vrsta. Ove godine bogatiji smo za još dve ovakve knjige, Crvenu knjigu pravokrilaca Srbije, i Crvenu knjigu ptica Srbije koja će biti objavljena do kraja godine.“ rekao je A. Dragišić, direktor Zavoda.

Ovom prilikom direktor Zavoda rekao je i da „Izrada rešenja o uslovima zaštite prirode i mišljenja predstavlja jedan od zahtevnih i obimnih redovnih poslova Zavoda. Poslovima utvrđivanja uslova i mera zaštite prirode u svim delatnostima koje utiču na prirodu, obradi se oko 3.000 zahteva godišnje. Od ovog broja, 147 se odnosi na izdavanje uslova zaštite prirode za izradu tehničke dokumentacije i izgradnju hidroenergetskih objekata, kao i na zahteve za dostavljanje i informacija od javnog značaja o radu Zavoda po ovim predmetima. Takođe, stručni saradnici Zavoda učestvuju u međusektorskoj Radnoj grupi pri Ministarstvu energetike u cilju izrade predloga novog katastra malih hidroelektrana“.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Učesnike skupa pozdravila je i v.d. direktorka Pokrajinskog zavoda, Marina Tomić, koja je naglasila da su upravo teme skupa oblasti koje zahtevaju partnersko delovanje, i ovom prilikom Zavodu poklonila monografiju „Rezervat biosfere Bačko Podunavlje“ objavljenu u izdanju Pokrajinskog zavoda i Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu prirode.

Prvu tematsku prezentaciju, u vezi sa sagledavanjem trenutnog stanja prirode u našoj zemlji u odnosu na uspostavljanje sistema malih hidroeletrana, solarne i geotermalne energije, održao je mr Saša Branković, ihtiolog u Zavodu za zaštitu pirode Srbije.

U prezenataciji je istaknuto da je pokretanje izgradnje malih hidroeletrana u vezi sa direktivom Evropske unije o energetskoj efikasnosti, po kojoj naša zemlja treba da obezbedi 27 odsto proizvodnje struje iz sistema obnovljivih izvora, kao i da njihovo uspostavljanje mora biti usaglašeno sa Bonskom konvencijom (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životnja), Bernskom konvencijom (Konvencija o zaštiti životinja),

Ekološkom mrežom i uključivanjem u mrežu zaštićenih područja Natura 2000. Učesnicima skupa Saša Branković je predstavio rad Zavoda na izdavanju uslova zaštite prirode za izgradnju, i u vezi sa potrebom izrade studije procene uticaja, naglasivši da je u ovom procesu izuzetno značajan akt o usaglašenosti projekta izgradnje sa uslovima zaštite prirode, koji često izostane, a značajan je organu koji odlučuje o davanju građevinske dozvole.

Saša Branković je, kao faktore koji utiču na narušavanje prirode tokom uspostavljanja malih hidroeletrana, naveo „slabo kontrolisanje načina izgradnje malih hidroelektrana, tj. često dugo trajanje izgradnje i nepostojanje provere o ispunjenosti uslova zaštite prirode“, kao i da „duži vremenski preriod izgradnje malih hidroelektrana može dovesti do zamućenosti vode, što dalje može dovesti do ugrožavanja pojedinih vrsta riba, dok izgradnja pristupnih puteva i eletrovoda za priključenje na elektromrežu, može dovesti do ugrožavanja okolnih livadskih i šumskih ekosistema“.

Potom je u prezentaciji istaknuto da probleme stvaraju i nepoštovanje uslova zaštite prirode i neuspostavljanje funkcionalnih ribljih staza, kao i da se dešava izgradnja bez dobijenih uslova zaštite prirode, što dovodi do izgradnje previše malih hidroelektrana na jednoj reci, kao što je slučaj sa Jošaničkom rekom, zajedno sa nepostojanjem proračuna, tj. istraživanja u vezi sa realnom količinom vode koje moguće koristiti u proizvodnji električne eregije, kao ni analiza nivoa podzemnih voda u nizvodno od planirane male hidroelektrane.

Ovom prilikom Saša Branković je predstavio i pozitivne primere u izgradnji malih hidroelektrana koje su bazirane na sistemu nekadašnjih vodenica kod nas, i primere iz Slovačke sa dobro napravljenim ribljim stazama.

U prezentaciji je istakuto i da je kod nas tek u začetku uspostavljanje solarnih parkova i korišćenje geotermalne energije, i da i oni, svakako, mogu imati i negativne uticaje. Na primer, solarni paneli utiču na uništavanje mikro prostora livada na kojima se postavljaju, tako da se u izboru lokacije mora voditi računa o tome da su u pitanju livade koje su uobičajene i sa istim karakteristika zastupljene na velikom broju lokacija. U Srbiji, za sada, postoji samo jedan solarni park i nalazi se u Zaovinama. istakao je Saša Branković u svom izlaganju.

Iskustva u našoj zemlji po pitanju izgradnje vetroparkova, predstavio je mr Nikola Stojnić, ornitolog u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode u prezentaciji „Vetroparkovi i ptice na teritoriji AP Vojvodine“. Nikola Stojnić je ovom prilikom naveo da je u početku bilo dosta grešaka u postavljanju vetroparkova, od kojih najviše stradaju ptice i slepi miševi. Kao primer ovakvog iskustva prikazan je uticaj vetroparka Altaman u Americi, od koga godišnje strada preko 4 700 ptica, od toga 1 300 ptica grabljivica, među kojima i 70 retkih i ugroženih surih orlova. Negativan primer je i vetropark u Španiji postavljen na Gibraltaru, koji je migratorni put ptica

Kako bi se predupredila negativna iskustva drugih zemalja, Zakonom o zaštiti prirode propisano je da se lokacije za vetroparkove utvrde tako da se izbegnu važna staništa i migratorni putevi ptica i slepih miševa. Imajući ovo u vidu, u Vojvodini je prvi zahtev za vetropark na loklaciji Bavanište 2008. godine odbijen.

Prvi veći vetroparkovi su Alibunar, koji je u završnoj fazi izgradnje, Čibuk i Kovačica, naveo je u prezentaciji Nikola Stojnić. U cilju adekvatnog izbora lokacija vetroparkova u Vojvodini, izrađena je karta u kojoj su naznačena mesta gde se nikako ne mogu graditi, gde se uslovno mogu graditi, i gde gradnja nije problem, tako što su preklopljene karte Ekološke mreže, zaštićenih područja i područja od svetskog značaja za ptice (IBA područja), istakao je Nikola Stojnić.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Kakvi su nam primeri iz prakse, i da li imamo pozitivne primere u kojima postoji učešće i dobit lokalnih zajednica u zaštićenim poručjima od obnovljivih izvora energije, predstavio je dr Slobodan Puzović, pomoćnik direktora Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u prezentaciji „Korišćenje biomase u zaštićenim područjima kroz revitalizaciju i održavanje staništa“.

Dr Slobodan Puzović predstavio je primere realizovane u Specijalnom rezervatu prirode „Obedska bara“, kroz program povratka crnog ibisa, i u Specijalnom rezervatu „Deliblatska peščara“, u kome je sprovedeno čišćenje travnatih staništa i omogućeno lokalnom stanovništvu da koriste glog za proizvodnju peleta.

Milisav Pajević

..

Loše vesti za Deda Mraza: Broj irvasa se više nego prepolovio za 20 godina

Foto-ilustracija: Unsplash

Loše prednovogodišnje vesti za sve nas koji smo bili dobri ove godine! Prema izveštaju američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA), populacija irvasa, pomagača Deda Mraza, opala je u poslednje dve decenije za 56 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash

Krda irvasa su u navedenom periodu doživela pad od 2,6 miliona. Njihov broj je opao sa 4,7 miliona na 2,1.

Irvasi naseljavaju arktičke i subarktičke oblasti i severna, planinska područja severne Evrope, Sibira i severne Amerike.

Naučnici ne mogu da utvrde čime je izazvano smanjenje populacije irvasa, ali ga pripisuju klimatskim promenama koje su izazvale toplija leta i zime. Otopljavanje ne prija lišajima kojima se irvasi hrane. Visoke temperature podstiču rast visoke vegetacije, a oni rastu na zemlji, te u borbi za preživljavanje bivaju “nadigrani”. Ni umnožavanje insekata, koje je takođe posledica novonastalih vremenskih uslova, ne ide na ruku irvasima. Ove životinje troše mnogo energije u skrivanju i odbrani od muva. Toplija klima znači da će češći oblik padavina biti kiša. Za razliku od snega, ona predstavlja prepreku za njihovo hranjenje. U dodiru sa tlom voda formira led koji irvasi ne mogu da razbiju. Tokom 2013. godine, ledeni pokrivač koji se stvorio u Rusiji uslovio je smrt 60 hiljada jedinki ove vrste.

Jelena Kozbašić

Usvojen Biznis plan NIS-a za 2019. godinu

Odbor direktora NIS a.d. Novi Sad usvojio je Biznis plan za 2019. godinu kojim je potvrđen investicioni program od 40,8 milijardi dinara.

Najviše sredstava biće uloženo u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, kao i u završetak projekta „Duboka prerada“ u Rafineriji nafte Pančevo.

Tokom naredne godine akcenat će biti i na povećanju bezbednosti na radu u svim biznis segmentima, kao i na unapređenju HSE (Health, Safety, Environment) kulture na nivou cele kompanije.

U segmentu istraživanja i proizvodnje prioritet će biti uspešna realizacija programa bušenja i geološko istražnih radova na profitabilnim projektima, kao i sprovođenje planiranog obima seizmičkih ispitivanja.

Kada je reč o servisima, akcenat će biti na nabavci moderne opreme i nastavku pružanja kvalitetnih usluga bušenja, tekućeg i kapitalnog remonta, bušotinskih servisa i 3D seizmike.

U oblasti prerade nafte i poluproizvoda prioritet je završetak izgradnje i početak proizvodnje postrojenja za odloženo koksovanje, što je ključni projekat druge faze modernizacije Rafinerije nafte u Pančevu. U ovaj projekat će ukupno biti investirano više od 300 miliona evra, a početak rada novih postrojenja planiran je u trećem kvartalu 2019. godine.

Pored toga, u oblasti prerade će prioritet biti realizacija projekata za povećanje energetske efikasnosti i upravljanje operativnom efikasnošću.

Glavni pravac ulaganja u segmentu prometa naftnih derivata biće modernizacija maloprodajne i skladišne mreže u Srbiji i regionu, kao i razvoj prodaje novog proizvoda koksa, nakon puštanja u rad postrojenja za duboku preradu sa tehnologijom odloženog koksovanja u Rafineriji nafte Pančevo. Pored toga, planiran je dalji razvoj prodaje premijalnih brendiranih goriva.

Biznis planom NIS-a za 2019. godinu u oblasti energetike planiran je pre svega nastavak aktivnosti na izgradnji termoelektrane toplane (TE-TO) Pančevo, namenjene za proizvodnju električne i toplotne energije iz prirodnog gasa, kao i dalji razvoj projekta vetrogeneracije. Početak rada oba projekta planiran je za 2020. godinu.

Pored toga, u oblasti energetike NIS će investirati u razvoj i proširenje programa trgovine električnom energijom.
NIS će i u narednoj godini nastaviti da sprovodi program mera za povećanje efikasnosti poslovanja.

Milisav Pajević

Raste broj solarnih farmi ali raste i potrošnja energije

Izgradnja solarnih elektrana uzima maha širom sveta. Cena ove tehnologije pala je za gotovo 90 odsto u poslednjih deset godina učinivši je najjeftinijim načinom proizvodnje električne energije u mnogim delovima sveta.

Trenutno jedna šestina svetske populacije nema pristup struji, uglavnom u ruralnim područjima zemalja u razvoju gde ne postoje uslovi da se domaćinstva povežu  na energetsku mrežu. Solarni paneli, baterije nove generacije i LED svetla spadaju u moguća rešenja za ovaj problem. U svetu je sve više kompanija koje rade na novim tehnološkim rešenjima namenjenim zajednicama u ruralnim područjima.

Pošavši od podatka Ujedinjenih nacija da se godišnje uništi 170.000 kvadratnih kilometara šume, Robert Feri i Elizabet Monojan eksperti iz organizacije Land Art Generator Initiative (LAGI) sproveli su istraživanje i došli do sledećeg zaključka: ukoliko bi se solarne farme gradile brzinom kojom se uništavaju šume, za tri godine ceo svet bi koristio solarnu energiju. Oni su takođe procenili da će svet do 2030. godine povećati potrošnju energije u svim oblicima za čak 44 odsto u odnosu na 2008. godinu.

Feri i Monojan izračunali su koliko bi solarnih panela bilo potrebno da se zadovolje potrebe svih stanovnika na Zemlji tokom narednih 15 godina. Zanimljivo je da su oni  utvrdili da bi nam trebalo oko 496.805 kvardatnih kilometara panela što je odgovara teritoriji koju  zauzima Španija, piše britanski „Dejli mejl“.

U prilog podacima iz spomenutog istraživanja idu sve veća angažovanost kompanija za potpuni prelazak na solarnu energiju. Pre četiri godine, ideja koja je zapanjila svet je obećanje da ćemo se izboriti sa klimatskim promenama i ujedno preporoditi ekonomiju tako što ćemo puteve popločati solarnim panelima. Naravno ova ideja je još pod razmatranjem.

Solarna tehnologija otkrivena je 80-ih godina prošlog veka a sa masovnom proizvodnjom panela krenulo se početkom novog milenijuma. Tada su bili vrlo skupi da bi u poslednje dve decenije postepeno bili sve pristupačniji.

Uklonjen nelegalno uskladišten opasni otpad kod Pančeva

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nelegalno uskladišten opasni otpad pronađen na području Pančeva uklonjen je i zbrinut u skladu sa svim neophodnim zakonskim procedurama, rekao je juče ministar zaštite životne sredine Goran Trivan koji je zajedno sa predstavnicima nadležnih državnih organa i predstavnicima medija obišao lokaciju u Pančevu, u vlasništvu firme „Eko 21“, gde je marta ove godine pronađen nelegalan opasni otpad.

Kako je objasnio ministar, sa ove lokacije sortirano je, uzorkovano, spakovano, a zatim uklonjeno oko 260 tona uglavnom opasnog otpada, čime je uspešno završena zajednička akcija Ministarstva zaštite životne sredine i nadležnih organa.

Pored čišćenja ove lokacije, zbrinuto je 44 tone opasnog otpada pronađenog na lokaciji u Alibunaru i 22 tone na lokaciji u Bavaništu. Postupak zbrinjavanja opasnog otpada pronađenog u tunelima ciglane u Bavaništu još uvek je u toku.

U pitanju je detaljna i do sada neupražnjavana složena procedura zbrinjavanja znatne količine opasnog otpada, koja je uspešno i u najkraćem mogućem roku završena, rekao je ministar i zahvalio javnom tužilaštvu, Bezbednosno-informativnoj agenciji i MUP-u. Bez njihovog angažovanja, kao i saradnje sa lokalnom samoupravom, ne mogu se rešavati ovakva pitanja, istakao je ministar.

Akcijom u Pančevu, nedvosmisleno je pokazano da će država odlučno sprečavati zločin protiv životne sredine i zdravlja ljudi.

– Nije moguće više činiti zločine prema životnoj sredini, to je apsolutno kažnjivo. Mi se na ovome nećemo zaustaviti. Ima još nekoliko lokacija u Srbiji gde su procesi u toku. Jedan od ovih procesa koji su započeti prošle godine je i završen, i to pravosnažnom presudom na kaznu zatvora od četiri i po, jedne i po, i jedne godine zatvora. Dakle, za zločin prema životnoj sredini u ovoj našoj divnoj Srbiji se odgovara, i to zatvorom, istakao je Trivan, i najavio nastavak akcije na otkrivanju i zbrinjavanju nelegalno odloženog opasnog otpada.

Izražavajuću uverenje da u Srbiji ima još lokacija sa sakrivenim opasnim otpadom koji može pogubno da deluje na životnu sredinu i zdravlje ljudi, pozvao je sve koji se bave upravljanjem otpadom da poštuju zakonske propise i ponašaju se odgovorno prema zdravlju ljudi.

– Nemojte to raditi, ako ne zbog nas, onda bar zbog naše dece, poručio je. Za uspešno trajno rešavanje problema upravljanja opasnim otpadom, „trebaju nam novac, postrojenja, projekti, i podrška javnosti, zaključio je.

Savetnik ministra dr Slobodan Tošović objasnio je da je od 260 tona uklonjenog otpada, 90 posto bio opasan otpad, od čega oko 10 posto hemijski otpad koji će biti izvezen iz Srbije, a ostalo organski otpad, uglavnom otpadna ulja. Otpad nije bio zakopan u zemlju, tako da nije došlo do kontaminacije zemljišta, i nema bojazni za ugroženost vodotokova, objasnio je Tošović.

Gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov zahvalio je nadležnim organima na blagovremenom postupanju povodom izvršenog „genocida nad životnom sredinom“, i istakao da će u ovoj ekološki najsenzibilnijoj lokalnoj zajednici nastaviti da ulažu napore u zaštiti i unapređunju životne sredine.

Ministar Trivan je još jednom pozvao građane da prijave lokacije gde postoji sumnja da je nelegalno zakopan opasni otpad, i pomognu Ministarstvu zaštite životne sredine u borbi za zdraviju životnu sredinu bez zakopanog opasnog otpada.

Milisav Pajević