Home Blog Page 981

Održana javna rasprava o aerozagađenju u Valjevu

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Da je Valjevo među gradovima sa najzagađenijim vazduhom u Srbiji, potvrđuju i podaci Agencije za zaštitu životne sredine, iz decembra,kada je svakodnevno zabeleženo prekoračenje dozvoljenih vrednosti , po zdravlje najopasnijih, suspendovanih čestica PM 10.

To je istaknuto i na javnoj raspravi u Valjevu, na kojoj se govorilo i o mogućim rešenjima.

O problemu aerozagađenja vazduha u Valjevu, koje izaziva sve veću pažnju šire javnosti i angažovanje nadležnih institucija, po prvi put se govorilo i na javnoj raspravi.

Već u narednoj godini, kako se čulo, mogu se očekivati i konkretne mere. Rešenja su poznata.

– Iako Valjevo nije gasificirano insistirali smo na tome da se može i siigurno se tehnički može izvesti da se cisternama na neki način doveze gas da bi se osetno smanjilo zagađenje vazduha, odnosno emisije. Ono što je u nadležnosti grada odnosno da kažemo državne uprave. Na taj način bi se povećao broj kvadrata koji su priključeni na daljinsko grejanje. Samim tim se smanjila u centru grada ložišta, kaže Milenko Jovanović iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Širenjem toplovoda ugašeno je oko 80 većih kotlarnica u prethodnih desetak godina. Trenutno je daljinskim sistemom grejanja Valjevske toplane pokriveno oko 26 odsto užeg gradskog područja. U smanjenju broja individualnih kotlarnica, kao najvećeg uzročnika zagađenja, problem predstavlja ekonomska računica i previsoka cena priključaka.

– Postoje jeftiniji načini da se to uradi za tri ili dve ili dve i po hiljade evra. Deset do dvanaest hiljada eura po jednom objektu nije interes ni grada ni toplane. Činjenica je da je realnije to izvesti prelaskom na neke druge sisteme grejanja, na efikasnije kotlove na manje štetne energente, objašnjava Zoran Stepanović, direktor JKP “Toplana” Valjevo.

– Ono što su naše mere jesu pre svega priključenje zgrada javnih ustanova na sistem daljinskog grejanja. Da se uloži novac u popravku fasada kuća, zatim da se kupe neki filteri za te javne ustanove i možda da se izmeni režim saobraćaja, to je sve sada u razmatranju, kaže gradonačelnik Valjeva Slobodan Gvozdenović.

Već u januaru naredne godine, kako je najavljeno, lokalna samouprava će u saradnji sa stručnjacima resornog ministratva i Agencije za zaštitu životne sredine, definisati mere, projekte i plan ublažavanja aerozagađenja u Valjevu.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Petarde i pirotehnika – zabava ili opasnost?

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Svake godine u ovo vreme ista upozorenja – da bacanje petardi može da bude opasna zabava.

Кoliko oštrije kazne, koje su uvedene u martu ove godine, utiču na prodaju i bacanje pirotehnike?

Samo nekoliko trenutaka zabave može da nanese štetu za ceo život.

Zbog bacanja petardi, neki zadobiju opekotine, teške povrede, pa čak i amputaciju prstiju ili šake.

– Prošle godine ukupno je bilo 20 povreda, dvadesetoro dece je zbrinuto, od toga je troje dece hospitalizovano, moralo je dvoje da bude operisano, kaže dr Đorđe Кravljanac, upravnik Кlinike za dečju hirurgiju.

Prema njegovim rečima, najčešće su to tinejdžeri, učenici viših razreda osnovne škole i srednje škole.

Doktor Кravljanac je ispričao da su imali slučaj eksplozije kada je dečak stavio 30 petardi u džep od pantalona.

Takođe, naveo je i slučaj gde su stavljali petarde u usta, pa su se takmičili ko će duže da izdrži dok ona ne eksplodira.

One koje moguće posledice ne odvraćaju, možda bi mogle veće kazne koje su uvedene u martu.

Za bacanje petardi i narušavanje javnog reda i mira preti kazna od 50.000 do 100.000 dinara ili rad u javnom interesu od 40 do 120 časova. Ista kazna je i za roditelje maloletne dece.

– Pravi efekat primene ovog člana ćemo tek videti u narednom periodu. Inače, od početka godine, za prvih 11 meseci podneto je 145 prekršajnih prijava za prekršaje iz navedenog člana, od čega je 89 od momenta kad su stupile ove izmene na snagu, kaže Miroljub Кolarić iz Uprave policije MUP-a Srbije.

Važan je i obračun sa ilegalnim prodavcima pirotehničkih sredstava.

– Narod se malo, da kažem, dozvao pameti i počeli su da kupuju u ovlašćenim radnjama. Neće sigurno, mi smo narod poznat po tome da ono što nam se zabrani onda traže još više. Ali mislim da će biti manje povreda, kaže Srba Кabadajić iz pirotehničke radnje “Кabas”.

Pirotehnika ne smeta samo ljudima. Procenjuje se da od srčanog udara, izazvanog petardama, godišnje umre 5.000 pasa.

Izvor: RTS/ Nela Stanković

Milisav Pajević

Privredni potencijali i aktivnosti od značaja za životnu sredinu u Republici Srbiji 2017. godine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Agencija za zaštitu životne sredine je prikupljanjem podataka kroz Informacioni sistem zaštite životne sredine, kao i direktnom saradnjom sa relevantnim institucijama pripremila izveštaj Privredni potencijali i aktivnosti od značaja za životnu sredinu u Republici Srbiji 2017. godine.

U izveštaju su prikazane sledeće privredne grane: industrija, energetika, poljoprivreda, šumarstvo i turizam.

Izveštaj je pripremljen prema važećim indikatorima iz “Pravilnika o nacionalnoj listi indikatora zaštite životne sredine”, a na bazi dostupnih podataka, što predstavlja indirektno uvid u ostvarenje ciljeva i mera politike zaštite životne sredine koji su definisani strateškim i planskim dokumentima.

Izveštaj se može preuzeti ovde.

Milisav Pajević

“Pionirski duh” polaže cevi za Severni tok 2 u Finskoj i Švedskoj

Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175
Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175

Najveći brod na svetu za podvodno polaganje cevi, “Pionirski duh”, pridružio se građevinskoj floti Severnog toka 2, koja radi u finskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni na izgradnji gasovoda za snabdevanje Evrope ruskim gasom preko Nemačke.

Plovilo dugačko 382 metra nastaviće da instalira cevi za transport prirodnog gasa umesto broda “Soliter”, koji je prethodno započeo gradnju u Finskoj u septembru, javlja Raša tudej.

Prema rečima operatera projekta Severni tok 2, brod “Soliter” je premešten u južni deo švedske ekskluzivne ekonomske zone gde će graditi deonicu od 510 kilometara u okviru tog projekta.

Švedski radio SR je objavio u nedelju da je “Soliter” počeo sa polaganjem cevi u švedskim teritorijalnim vodama i da se očekuje da će se građevinski radovi trajati do leta.

“Projekat Severni tok 2 odvija se po planu. Dobio je dozvole u četiri od pet zemalja kroz čije vode će prolaziti dve trake cevovoda“, kažu u kompaniji Severni tok 2.

Dodaju da je do sada položeno oko 370 kilometara gasovoda.

Gasovod Severni tok 2, koji će se protezati od Rusije do Nemačke ispod Baltičkog mora, imaće kapacitet od 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Кako se procenjuje, tim gasovodom će se obavljati tranzit 70 odsto prodaje ruskog gasa u EU.

Ovaj projekat, koji vodi podružnica ruskog energetskog giganta Gasproma, realizuje se u partnerstvu s nemačkim energetskim firmama Vinteršel i Uniper, francuskom multinacionalnom kompanijom Anži, britansko-holandskim naftnim i gasnim divom Rojal Dač Šelom i austrijskom energetskom kompanijom OMV.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Savet za saobraćaj Užica razmatrao idejna rešenja kružnih tokova u gradu

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Na 15. sednici Saveta za saobraćaj direktor JP Užice razvoj Nikola Maksimović je članovima Saveta predstavio idejna rešenja za dva nova kružna toka u gradu Užicu.

Prvi kružni tok, čija je izgradnja planirana naredne godine, će se nalaziti kod Narodnog muzeja na ukrštanju Ulice Nikole Pašića i Ulice Dimitrija Tucovića, a drugi koji će se takođe graditi u narednom periodu planiran je na ukrštanju ulica Omladinske i Obilićeve, odnosno kod Robne kuće Beograd.

Milisav Pajević

Eko-selo u Danskoj ispunjavaće sve ciljeve održivog razvoja koje propisuje UN!

Foto-ilustracija: Unsplash

Selo UN17 predstavlja prvi građevinski projekat u svetu koji će ostvariti svih 17 ciljeva održivog razvoja propisanih od strane Ujedinjenih nacija. Njegov idejni tvorac je arhitektonski biro Lendager grupa iz Danske.

Foto-ilustracija: Unsplash

Lendager je odneo titulu pobednika na kopenhaškom takmičenju kojim se obeležava 25 godina razvoja i koje će biti krunisano završetkom nove gradske četvrti, Ørestad South. Upravo će deo ovog naselja da bude napravljeno po uzoru na projekat pobednika.

Izgradnja Sela UN17 trebalo bi da bude završena 2023. godine. Stambeni kapaciteti danske prestonice biće prošireni za 400 domova na površini od 35 hiljada kvadratnih metara.

Cilj projektanata bio je da selo bude višestruko održivo – iz perspektive zaštite životne sredine, društva, operativnih troškova, klime unutar objekata i biodiverziteta.

Građevinski sektor odgovoran je za više od 30 odsto globalne proizvodnje gasova sa efektom staklene bašte. Projekat Landager grupe je pokazatelj da je ovaj broj moguće smanjiti i to promenom ugla gledanja. Otpad treba da se posmatra kao resurs.

U nastanku Sela UN17 biće korišćeni reciklirani, netoksični, sertifikovani materijali. Njih je razvila upravo kompanija i postoji mogućnost za njihovu upotrebu na industrijskom nivou. Sirovine se pribavljaju iz lokalne zajednice, gde se i prerađuju u krajnji proizvod. Na taj način, stanovništvu se pruža mogućnost zaposlenja, a čovečanstvu da se zgrade u budućnosti grade od našeg smeća.

Na krovovima kuća biće postavljeni solarni paneli, zahvaljujući kojima će domaćinstva biti potencijalno energetski samodovoljna i nezavisna, a krovne bašte povećaće biološku raznovrsnost naselja.

Osnivač kompanije Anders Lendager objasnio je da su težili da svojim projektom pruže građanima priliku za održiv životni stil. “Do sada je fokus održive gradnje bio na smanjenju emisija štetnih gasova. Mi postatramo čitav životni vek jedne građevine – od upotrebljenih materijala, preko zdravlja, do kvaliteta života.”

Foto: EP

Jelena Kozbašić

Green home: Preduzeti hitne mere za rešavanje zagađenosti vazduha u Pljevljima

Foto: Pixabay
Foto: https://pixabay.com

NVO Green home poziva na donošenje i preduzimanje hitnih mera za rešavanje najvećeg ekološkog problema u Crnoj Gori, zagađenost vazduha u Pljevljima.

– U iščekivanju glasova, novih, jačih i glasnijih kako građana Pljevalja, tako i svih nadležnih institucija na lokalnom i državnom nivou, pozivamo na donošenje i preduzimanje hitnih mera za rešavanje najvećeg ekološkog problema u Crnoj Gori a koji se neće svoditi na savet “ne napuštati zatvorene prostorije” koji se ponavlja prilikom svakog značajnijeg zagađenja vazduha, kazala je Diana Milev Čavor iz NVO Green home.

Ističe da se neretko dešava da upozorenja nadležnih o visini koncentracija zagađujućih čestica i preporuke čak i izostanu – čini se problem je manji ako o njemu manje govorimo.

Milev Čavor podseća na podatke nedavno objavljenog izveštaja Svetske zdravstvene organizacije (SZO) koji pokazuje značajne ekonomske troškove prevremenih smrti od zagađenja vazduha.

– Crna Gora gubi ekvivalent od 14,5 posto svog BDP-a na troškove zbog prevremenih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha; Poređenja radi, Nemačka gubi 4,5 odsto, a Velika Britanija 3,7 posto. Najnovija zdravstvena statistika SZO pokazuje i da je u 2016. godini Crna Gora zbog zagađenja vazduha imala smrtnost od 78,6 na 100.000 stanovnika, navodi se u izveštaju.

Prema istom izveštaju Pljevlja se opet nalaze na listi najzagađenijih gradova u Evropi uprkos svim pravnim obavezama i standardima koji ograničavaju prekomernu emisiju zagađujućih čestica.
Milev Čavor pita da li je zdravlje građana od državnog značaja.

– Ono što se može zaključiti jeste da je na listi prioriteta svakako manje prioritetno od profita kompanija vitalnih za razvoj naše ekonomije. Ostaje nam da čekamo “naredbu” Evropske unije ili Energetske zajednice da nešto moramo ispoštovati ili uraditi, jer politička volja za zaštitu građana i njihovog zdravlja godinama izostaje, navodi Milev Čavor.

Ona podseća i da zadnji izveštaj Agencije za zaštitu prirode i životne sredine o kvalitetu vazduha za mesec novembar.

– On pokazuje da je svaki dan u novembru bio zagađen prekomernim emisijama PM 10 česticama, a samo četiri dana emisije PM 2,5 čestica bile su u granici dozvoljenih. U decembru se nastavlja isti trend zagađenja, bez reakcije nadležnih institucija a građani Pljevalja ostaju prepušteni sebi samima, zaključuje se u saopštenju NVO Green home.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Foto-reportaža: Pliva patka preko Save, nosi flašu na vrh glave

Foto: CUZS

Početkom šezdesetih godina 20. veka planom regulacije grada Beograda predviđena je izgradnja stambenog reona uz reku Savu. Blokovi su nikli iz močvare, isušivanjem rukavca reke Save. Gnezda močvarnih ptica zamenili su betonski soliteri. Obala reke postala je “naselje Sunca”, krajolik u kome se moglo uživati u šetnji, pecanju i samoj prirodi. Danas su se nad naseljem Sunca nadvili sivi oblaci splavova. U reci i zalasku Sunca može da se uživa jedino ako se “sedne” na kafu, ali ne može se uživati u životinjskom svetu jer pluta u smeću zaglavljenom u međuprostoru kafe-splavova.

Foto: CUZS

Jednoj plastičnoj flaši je potrebno 50 godina da se razloži.
Jedna patka živi od 5 do 10 godina.
Jedna plastična flaša može da ubije jednu patku.
Na obali Save, u bloku 45, patke plivaju mešu flašama.

Foto: CUZS

Jedan ovakav deo grada je dragocenost zato što pruža priliku da se u metropoli može uživati i u prirodi. Pruža priliku da iz solitera za samo 5 minuta hoda budemo na obali. Pruža priliku da naučimo dete šta je to patka, da ga naučimo šta ona jede, da je zajedno nahranimo. Pruža priliku da pecamo i kući donesemo jedan obrok. Pitanje je samo koliko ćemo još puta imati priliku da to uradimo pre nego što ribe počnu nadutih stomaka i fermentisanog smrada da plutaju po vodi? Koliko ćemo puta još moći da ponesemo mrvice starog hleba u džepu da bismo nahranili patke, dok i one ne počnu da se raspadaju kao i flaše. Razlika je samo u tome što će se patka raspasti mnogo brže nego flaša. Mi smo ti koji možemo  odnosno moramo to da sprečimo.

Foto: CUZS

U suprotnom ovo će biti jedine patke koje ćemo viđati na  jednom keju.

Plastika nije igračka. Promeni igru.

Foto: CUZS

Autor: Nastasija Nastevski

Zatvoren poslednji rudnik crnog uglja u Nemačkoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sa dubine od 1.000 metara sedam rudara je sa suzama u očima iznelo poslednji komad crnog uglja iz nemačkog rudnika Prosper-Hanijel.

Po njihovom izlasku, dočekao ih je predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer, koji je tu došao da ceremonijalno zatvori jedan od dva poslednja rudnika crnog uglja u Nemačkoj, prenosi AP.

Time je, kako navodi agencija, stavljena tačka na industriju koja je postavila temelj za industrijsku revoluciju u Nemačkoj i za posleratni oporavak.

Rudari su predsedniku Štajnmajeru simbolično predali komad crnog uglja uz rudarski pozdrav “srećno”, što je odraz opasnosti ove profesije.

“Deo nemačke istorije se ovde završava. Bez nje, čitava naša zemlja i njen razvoj u poslednjih 200 godina bio bi nezamisliv”, rekao je Štajnmajer rudarima u gradu Botropu.

Poslednji rudnik crnog uglja kod grada Ibenbiren formalno će biti zatvoren do kraja godine. Rudnici crnog uglja nekada su imali dominantnu ulogu u Rurskoj oblasti, zapošljavajući do pola miliona ljudi na vrhuncu poslovanja pedesetih godina prošlog veka.

Međutim, od tada se njihov broj konstantno smanjuje, a preživljavaju samo zahvaljujući velikim vladinim subvencijama. Zatvaranje ovih rudnika smatra se i testom za planirano zatvaranje ili rudnika lignita ili mrkog uglja, koji i dalje rade u Nemačkoj, ocenjuje američka agencija.

Izvor: Nova ekonomija

Unapređenje rada inspekcija u poljoprivredi

Foto: pks.rs
Foto: pks.rs

Cilj je da se u naredne dve godine ojačaju inspekcijske službe u oblasti poljoprivrede, da inspektori imaju odgovarajuće alate i uslove za rad kako bi nadzor bio efikasniji, rekao je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, na otvaranju dvodnevnog skupa „Dani poljoprivredne inspekcije“. Zajednička edukacija i saradnja mogu da doprinesu unapređenju stanja u ovoj oblasti, ocenio je Veljko Jovanović, direktor sektora poljoprivredne PKS.

„Uloga naših inspekcijskih službi bila je jako zapostavljena posle 2000. godine, sada imamo novi Zakon o inspekcijskom nadzoru i to je dobar alat, kao i nove tekovine koje će se koristiti za procene rizika gde ćemo pristupati drugačije“, rekao je Nedimović u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Cilj je, kako kaže, da se tokom 2019. i 2020. godine „inspekcija učini dostojnom državnog aparata“, da se omogući da inspektori imaju valjane alate za rad i tehnička sredstva i sve ono što je neophodno da bi nadzor bio efikasan.

„U budžetu za 2019. predvideli smo ove alate, ne samo za poljoprivrednu već i za veterinarsku i fitosanitarnu inspekciju“, rekao je Nedimović.

Ministar je najavio i da je u planu da se do aprila naredne godine u Nacionalnoj referentnoj laboratoriji uspostavi kontrola za više od 95 odsto proizvoda koji se koriste u ishrani stanovništva.

Veljko Jovanović iz PKS rekao je da zajednička edukacija i saradnja mogu da doprinesu unapređenju stanja u ovoj oblasti.

Direktorka Projekta USAID za bolje uslove poslovanja Dragana Stanojević rekla je da je cilj projekta koji je USAID pokrenuo 2011. godine pokušaj da se inspekcijski nadzor reformiše i ojača njegova glavna uloga.

Inspekcija, ocenila je, ima veliku ulogu kada je u pitanju zaštita od rizika i kada je u pitanju bezbednost hrane, lekova i drugih namirnica. Stanojevićeva je istakla da nove tehnologije značajno mogu da pomognu da inspekcijski nadzor bude efikasniji.

Kako je navela, saradnja inspektora s privredom veoma je važna, jer je bez toga teško funkcionisati kako treba i ostvariti rezultat.

Nezavisni međunarodni konsultant za sprovođenje propisa Rob Velders rekao je da je saradnja inspekcija važna i da se mora definisati šta je dobar inspekcijski nadzor.

Među važnim načelima inspekcijskog nadzora, naglasio je konsultant, jesu dugoročna vizija, profesionalizam, koordinacija, selektivnost, podsticaj poštovanja propisa, transparentno upravljanje, pravičan pristup i poštovanje propisa.

Izvor: pks.rs

Poziv za učešće u javnoj raspravi o strateškoj proceni uticaja za Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP)

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Nacionalni plan za smanjenje emisija iz starih velikih postrojenja za sagorevanje (u daljem tekstu: NERP) primenjuje se za period od 1. januara 2018. godine do najkasnije 31. decembra 2027. godine u skladu Uredbom o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje (Službeni glasnik RS, broj 6/16) i rokom propisanim u odgovarajućoj Odluci Ministarskog saveta Energetske zajednice.

Finansijska sredstva za izradu Strateške procene uticaja za NERP obezbedilo je Ministarstvo zaštite životne sredine u budžetu za 2018. godinu.

Javnu raspravu o Strateškoj proceni uticaja za NERP sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine u periodu od 25. decembra 2018. godine do 23. januara 2019. godine. U tom periodu, Strateška procena uticaja za NERP, zajedno sa Nacionalnim planom za smanjenje emisija, biće dostupni za uvid i preuzimanje na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine, www.ekologija.gov.rs .

Učesnici u javnoj raspravi su predstavnici državnih organa, organizacija, privrednih subjekata, stručne javnosti, organizacije civilnog društva, kao i ostale zainteresovane strane.

Pozivaju se učesnici da uzmu učešće u javnoj raspravi, u okviru koje mogu dostavljati primedbe, predloge i sugestije za unapređenje teksta Strateške procene uticaja za NERP, putem elektronske pošte na adresu: upravljanje[at]ekologija.gov.rs, sa naznakom „Javna rasprava – Strateška procena uticaja za NERP“ ili pisanim putem na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, Sektor za upravljanje životnom sredinom, Omladinskih brigada br.1, 11070 Beograd, sa naznakom „Javna rasprava – Strateška procena uticaja za NERP”.

Termin javne rasprave o Strateškoj proceni uticaja za NERP u formi prezentacije i rasprave, u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine zajedno sa Privrednom komorom Srbije, biće naknadno objavljen na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine.

Po okončanju postupka javne rasprave, Ministarstvo zaštite životne sredine analiziraće sve primedbe, predloge i sugestije učesnika u javnoj raspravi i sačiniće Izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi o Strateškoj proceni uticaja za NERP, koji će objaviti na svojoj internet stranici.

Milisav Pajević

Srbija učestvovala na 18. Generalnoj Skupštini IMPEL-a

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sektor za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini Ministarstva zaštite životne sredine učestvovao je u radu 18. Generalne Skupštine IMPEL (European Union Network for the Implementation and Enforcement of Environmental Law) koja je nedavno održana u Beču.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

18. Generalna Skupština IMPEL-a održana je u atmosferi promena koje predstoje ovoj mreži. Promene se ogledaju prvenstveno u pogledu finansiranja od strane Evropske komisije, a sve kao posledica sve većeg značaja koju IMPEL ima u Evropi. Kao partnera u sprovođenju svoje politike IMPEL mrežu je prepoznala i Evropska komisija ( Environmental Compliance Assurance). Predstavljen je Izveštaj o implemetacionim izazovima u 2018. godini i program rada IMPEL-a u 2019. godini.

Posebno treba naglasiti da je u 2019. godini planirana realizacija programa koji će obuhvatiti zemlje Zapadnog Balkana.

Program ima za cilj podizanje svesti svih učesnika u lancu sprovođenja propisa iz oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Peticija protiv Francuske jer nije dovoljno učinila protiv klimatskih promena

Foto: Pixabay

Nevladine organizacije Grinpis i Oksam udružile su se sa još dve ekološke grupe iz Francuske i pokrenule peticiju protiv države jer smatraju da nije dovoljno učinila u borbi protiv klimatskih promena.

Foto: Pixabay

Onlajn peticija je dobila ogromnu podršku građana Francuske, a do sada ju je potpisalo više od 1,6 miliona ljudi. Među potpisnicima su čak  i filmske zvezde kao što su Marion Kotijar i Žilijet Binoš.

Direktor francuskog ogranka Grinpisa Žan-Fransoa Žulijar rekao je za francusku televiziju BFM da se oni nadaju da će slučaj dobiti razrešenje na sudu gde će biti doneta presuda u kojoj se traži od Francuske da dalje smanji emisije ugljen dioksida koje stvaraju efekat staklene bašte.

Podsetimo da Francuska ima dugu tradiciju javnog izražavanja neslaganja i otvorenog bunta. Nakon pokušaja da Francuska poveća porez na gorivo, građani su organizovali masovne proteste,  a predsednik Makron je  povukao svoju odluku o najavljenom porezu. Ostaje da se vidi hoće li biti sudkskog epiloga ove optužbe o nedovoljnog zalaganju francuske vlade u borbi protiv klimatskih promena.

 

Desetogodišnja studija utvrdila prisustvo misterioznog ekosistema duboko u Zemlji

Foto: Pixabay

Zemlja je izobilje života, ali novi projekat ukazuje na prisustvo života tamo gde biste ga najmanje očekivali!

Senzacionalna otkrića desetogodišnjeg istraživanja opisuju do sada jedan od najvećih ekosistema koji se prostire na površini od nekoliko kilometara unutar naše planete, a koji su naučnici nazvali „duboka biosfera”. Studija otkriva i tzv. bizarna stvorenja koja mogu preživeti na rekordnim dubinama, pritiscima i temperaturama, pa čak i „zombi” bakterije koje mogu opstati milionima godina.

Projekat poznat pod nazivom Deep Carbon Observatory rezultat je višegodišnje međunarodne saradnje naučnika. Podaci su prikupljeni sa stotine lokacija širom sveta, uzorkovanjem zemljišta iz rudnika i bušotina dubokih od 2,5 km do 5,5 km. Koristeći ove podatke, istraživači su matematičkim putem modelirali ove ekosisteme u dubini Zemlje i utvrdili prisustvo života. Prema tim proračunima, podrazumeva oko 15 do 23 milijardi tona biomase ugljenika. Sama duboka biosfera verovatno zauzima 2,3 milijardi kubnih kilometara što je dvostruko veća ukupna zapremina od  zapremine svih okeana.

Dva tipa mikroorganizma, arheja (crveno) i bakterija (zeleno), rade sinergitički kako bi neutralisali metan iz odvoda morske vode               Foto: Deep Carbon Observatory

 

„Pre 10 godina, nismo imali pojma da stene pod našim nogama mogu biti toliko naseljene”, kaže Isabel Danijel sa Univerziteta u Lionu u Francuskoj. „Eksperimentalna istraživanja su nam ukazala da mikroorganizmi verovatno mogu preživljavati na velikim dubinama, ali mi do sada nismo imali nikakvih dokaza za to. Danas, ta pretpostavka je postala činjenica.“

Dakle, kakva stvorenja tamo žive? Iz istraživačkog tima stiže odgovor o tome da postoje sva tri domena života sa genetičkom raznovrsnošću kao i na površini naše planete, pri čemu dva od tri domena, bakterije i arheje, imaju nadmoć od čak 70 odsto. Poznato je to da ekosistemi opstaju u ekstremnim uslovima na dubini od čak 5 km pa čak i na 10,5 km ispod površine okeana. Bakterije koje preživljavaju na ovoj dubini održavaju svoj životni ciklus, uz minimalan rast i deobu, u gotovo svim geološkim razdobljima koristeći izuzetno malu količinu energije za opstanak.

Naučnici navode da je ovo tek početak spoznaje i da je većina vrsta i dalje nepoznata i misteriozna, kao i njihova uloga na prirodne događaje poput zemljotresa i poplava. Geofizičari i dalje nastavljaju svoja istraživanja u pogledu ugljenikovih opservatorija, a deo rezultata je nedavno objavljen u najviše rangiranim naučnim časopisima Nature GeoscienceGeoscience.

Izum mladih srpskih naučnika smanjiće potrebu za insekticidima

Foto: Nauka kroz priče

Dva mlada biologa, Uroš Savković i Mirko Đorđević, čija ćete imena – uvereni smo – imati prilike sve češće da čujete u javnosti, razvijaju jedno, na mnogo načina uzbudljivo istraživanje u Laboratoriji za evolucionu biologiju Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“.

Ovu laboratoriju zasnovao je ugledni evolucioni biolog Nikola Tucić (1946–2015), koji je rodonačelnik modernog izučavanja evolucije u Srbiji. Pre više od 30 godina u istoj ovoj laboratoriji Tucić je započeo eksperiment u oblasti takozvane kvantitativne genetike, na insektu koji se zove pasuljev žižak (Acanthoscelides obtectus). Žižak se majušni insekt koji se uglavnom može videti u skladištima pasulja, inače najrasprostranjenije mahunarke na planeti koja se u Srbiji gaji na više od 20.000 hektara zemlje.

U ovoj laboratoriji žižak živi već decenijama što je Tuciću i istraživačima koji su njegov eksperiment nastavili, omogućilo da prate razvoj ovog insekta i odgovore na brojna pitanja o preživljavanju i reproduktivnoj sposobnosti laboratorijskih populacija.

FOTO: Laboratorija za evolucionu biologiju, IBISS/ Nauka kroz priče

Nakupljeno znanje o promenama genetičkog materijala na žišku omogućilo je Urošu Savkoviću i Mirku Đorđeviću da se, među drugim istraživanjima, pozabave i globalnim problemom koji je vezan za štetne insekte.

Naime, u borbi protiv insekata koji čine veliku štetu poljoprivredi ili prenose bolesti kao što su zika virus, malarija, tropska i žuta groznica, samo u Evropskoj uniji godišnje se proda blizu 200 hiljada tona insekticida, što je četvrtina ukupnog svetskog tržišta ovih aktivnih supstanci. Oni su – bar za sada – najdelotvornije srestvo. I mada su bili najveći faktor rasta poljoprivrede u 20. veku, na planeti koja hrani 7,5 milijardi ljudi, insekticidi su postali nepraktični, ali delimično i štetni. Insekticidi „ne biraju“ mnogo svoje žrtve pa njihovom upotrebom uništavamo biodiverzitet i nanosimo štetu ljudskom zdravlju zbog čega je postalo nužno da se pronađe neko sasvim drugačije rešenje za borbu protiv štetnih insekata.

Đorđević i Savković sada razvijaju tehniku biokontrole koja je neškodljiva za životnu sredinu i ljudsko zdravlje, a istovremeno deluje dugoročno i specifično na vrstu od interesa.

Njihov projekat se koncentriše na evoluciju mitohondrija u ćelijama žiška. To su inače organele koje vrše sintezu ćelijske energije. Mitohondrije, takođe, poseduju sopstveni genom i nasleđuju se isključivo preko majke. Majka žižak može da ima (sadrži) nekakvu genetičku mutaciju koja ima štetan efekat na mužjake, ali sasvim neutralan za ženke. Takve primere videli smo i kod ljudi kada na primer samo muško potomstvo ima nekakvu genetičku anomaliju dok se kod žena u istoj porodici ona ne iskazuje. Ovakav evolucioni proces je inače u nauci poznat kao „materinska kletva“.

Ako bi u prirodu pustili takve „trojanske“ ženke žiška koje imaju mutaciju na mitohondrijskoj DNK čiji je jedini vidljiv efekat sterilno muško potomstvo, u sledećoj generaciji te ženke bi dobile „trojanske“ plodne (reproduktivno sposobne) ćerke i sterilne sinove. Ti sinovi bi ostali bez potomstva, dok bi ćerke svoju materinsku kletvu prenele na novu generaciju.

U praksi, ovo ne bi izazvalo „pomor“ pasuljevog žiška nego bi se njihov broj iz generacije u generaciju postepeno smanjivao. Slična tehnika do sada je eksperimentalno potvrđena samo na vinskim mušicama (koje nisu štetni insekti) i njihova populacija se godišnje smanjivala za oko 8 odsto, dok je posle 10 generacija preostalo tek 10 odsto populacije.

Primenom ove metode potreba za insekticidima se smanjuje, utiče se isključivo na štetnu vrstu od interesa, bezbolna je, ne ugrožava ljudsko zdravlje, a i potrebno je daleko manje čovekovog angažovanja i novca.

Ovaj eksperiment Uroša Savkovića i Mirka Đorđevića za sada „živi“ u maloj laboratoriji prepunoj tegli, pasulja i žiška. Kraj slika profesora Tucića i Čarlsa Darvina, svakog dana u dobrom raspoloženju, oni otvaraju tegle i broje žiške ne razmišljajući suviše kako bi njihov eksperiment mogao da nesagledivo promeni život na čitavoj planeti.

Autor: Marija Đurić

Izvor: Nauka kroz priče

Bugarski operator raspisao tender za izgradnju novog gasovoda

Mapa: Wikimedia/San Jose/Patrol110
Mapa: Wikimedia/San Jose/Patrol110

Bugarski operator prenosnog sistema gasa Bulgartransgas (Bulgartransgaz) raspisao je tender za izgradnju novog gasovoda do granice sa Srbijom.

Gasovod, u dužini od 484 kilometra, protezaće se od kompresorske stanice Nova Provadija, na oko 50 km od Varne, pa sve do granice sa Srbijom, prenosi portal “SeeNews”.

Procenjena vrednost projekta je 2,29 milijardi leva (1,2 milijarde evra), bez PDV-a, prema podacima koje je bugarsko ministarstvo energetike objavilo prošlog meseca.

Кrajnji rok za podnošenje ponuda je 15. februar, saopštio je “Bulgartransgas” na svojoj internet stranici.

Izgradnja nove gasne infrastrukture je planirana radi transfera ruskog gasa kroz gasovod “Turski tok” do Evrope.

Bugarska trenutno sve potrebe za prirodnim gasom pokriva uvozom iz Rusije putem gasovoda koji prelaze preko teritorije Ukrajine, Moldavije i Rumunije.

Izvor: RTV

Milisav Pajević