Home Blog Page 941

Tradicionalni skup gasnog sektora u Opatiji

Foto: Hrvastka stručna udruga za plin

Trideset četvrto izdanje Međunarodnog naučno-stručnog susreta stručnjaka za gas otvoriće svoja vrata 8. maja 2019. godine već tradicionalno u Opatiji. U tri dana održavanja očekuje se učešće oko 600 delegata, predstavnika više od 200 kompanija i organizacija kao i 60-ak uglednih predavača i 45 izlagača iz više od 20 zemalja. Uticajni skup gasne struke u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne gasneunije (IGU) i Centra za plin Hrvatske pod pokroviteljstvom je predsednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva zaštite okoline i energetike RH.

Foto: Hrvastka stručna udruga za plin

Kongres će obuhvatiti 10 tematskih celina i 5 zanimljivih panel-diskusija koje se protežu duž celog lanca prirodnog gasa, zatim primenu novih tehnologija, kao i ključne izazove koji će odrediti razvoj tržišta prirodnog gasa u bliskoj budućnosti.

Francisco P. de la Flor, direktor Enagasa i potpredsednik Radne grupe 3 za energetsku politiku (TF 3-Energy Policy) Međunarodne unije za gas (IGU) u svojem pozivnom predavanju predstaviće Radni program za trogodišnje razdoblje 2018. – 2021. Radne grupe 3 za energetsku politiku (TF 3) Međunarodne unije za gas (IGU). TF 3 utvrđuje najbolju energetsku politiku za promociju prirodnog gasa kao važnog dela energetske budućnosti strukturisanim prikupljanjem studija o globalnoj, nacionalnoj i regionalnoj energetskoj politici, omogućavajući tako njihovo poređenje, kao i utvrđivanje te deljenje najbolje politike, a time i doprinos IGU-a razvoju energetske politike. TF3 će se baviti emisijom gasova sa efektom staklene bašte, kvalitetom vazduha, gasom i obnovljivim izvorima energije, gasom u saobraćaju, pristupom energiji i ekonomskom razvoju te energetskom efikasnošću.

Prof. dr. sc. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu izložiće osnove geopolitičkih uticaja na iskorištavanje izvora gasa i raspoloživih smerova opsrkbljivanja u uslovima promena na energetskim tržištima. Dr. sc. Stevo Kolundžić u svojem izlaganju potrudiće se da odgovori na zanimljivo pitanje: može li se predvideti kretanje cene prirodnog gasa u razdoblju do 2050. godine. S obzirom na to da će u budućim energetskim sistemima s puno obnovljivih izvora biti potrebno znatno više skladišta, istaknuti stručnjak za termodinamiku prof. dr. sc. Gerhard Schmitz s Instituta za termodinamiku Tehničkog fakulteta u Hamburgu daće kratak pregled skladišta za fleksibilne energetske sisteme s velikom količinom energije iz obnovljivih izvora i spomenuće važnost gasa kao nosioca skladištenja energije.

Više o 34. susretu stručnjaka https://susret.hsup.hr/.

Za prijave posetite stranicu https://susret.hsup.hr/prijava-za-sudjelovanje/.

Hrvatska protiv plastike – Ukida se jednokratna plastika na hrvatskom ostrvu!

plastične kese sa smećem
Foto-ilustracija: Unsplash (Eddie Howell)
plastične kese sa smećem
Foto-ilustracija: Unsplash (Eddie Howell)

Zlarin pripada šibenskom arhipelagu i spada u grupu od svega nekoliko naseljenih ostrva tog kraja Hrvatske. Na površini od oko 8 kilometara kvadratnih živi dvestotinak stanovnika. Broj ljudi na Zlarinu se, međutim, tokom leta znatno uvećava. Toplo vreme na ostrvo privuče i do 4000 vikend-izletnika i turista koji za sobom ostave oko 15 hiljada plastičnih kesa. Od letnje sezone 2019. godine to više neće biti slučaj.

Na današnji dan, 22. mart, Zlarin je krenuo u borbu protiv jednokratne plastike. Ona se temelji na povelji koju su potpisali predstavnici svih trgovačkih i ugostiteljskih objekata, ostrvskih udruženja i službenih tela. Dokument je ozvaničio nameru Zlarinjana da plastične vreće zamene papirnim ili platnenim torbama, da izbace iz upotrebe plastične slamčice i da pronađu i koriste eko-alternative plastičnim čašama i priboru za jelo.

Projekat “Zlarin – otok bez plastike” su osmislile aktivistkinje za zaštitu životne sredine Ana Rob, Ivana Kordić i Nataša Kandijaš u okviru ekipnog takmičenja Adriatic Plastic Challenge. Njihova ideja je proglašena jednom od najboljih inovativnih rešenja za zaustavljanje zagađenja Jadranskog mora otpadom. Pobeda im je donela novčanu nagradu i podršku da ostvare svoju zamisao.

Svet se guši u jednokratnoj plastici. Njena proizvodnja raste iz godine u godinu, a ogromne količine te plastike ugrožavaju životnu sredinu i brojne životinjske vrste. Ona ne nestaje, već se usitnjavanjem na sve manje komadiće pretvara u mikroplastiku koja dospeva u lanac ishrane ljudi.

Početkom godine je, u cilju očuvanja čovekovog okruženja, u Hrvatskoj stupila na snagu obavezna naplata tankih plastičnih vrećica za nošenje. Iz novouvedenog propisa su izuzete kese tanje od 50 mikrona koje bi trebalo da služe kao primarna ambalaža. Uz njih bi trebalo da stoji upozorenje o štedljivom korišćenju.

Ipak, prema saznanjima organizacije Greenpeace, propis se ne sprovodi onako kako bi trebalo. Cena vrećica je simbolična i nije realno očekivati da donese značajno smanjenje. Povrh toga, u brojnim prodavnicama se umesto običnih dele najtanje kese. Kako pozitivni rezultati koji se očekuju od ovakvog podviga ne bi izostali i kako bi se stalo na kraj najezdi jednokratne plastike, Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju za potpuno ukidanje tankih kesa na sledećem linku: https://act.greenpeace.org/page/39161/petition/1?locale=hr-HR&fbclid=IwAR1mGZMQacwpBqM_nFZVR1gxW5j1LbVOSbTz950r5ShZe977gebOwykZXaQ.

Jelena Kozbašić

Novi kontejneri na kragujevačkim ulicama

Foto: Grad Kragujevac

U partnerskoj saradnji Javno komunalnog preduzeća Šumadija Кragujevac i kompanije Sekopak na 60 lokacija u Кragujevcu postavljeno je 140 plastičnih kontejnera za razdvajanje sekundarnih sirovina.

Foto: Grad Kragujevac

Кontejneri su postavljeni u užem centru grada, delovima naselja Aerodrom, Erdoglija, Bagremar, Centralna radionica i Vašarište.

Prema rečima Nemanje Dimitrijevića, direktora ovog javnog preduzeća u planu je da se do kraja godine nabavi nova količina plastičnih i tako potpuno zamene stari žičani kontejneri.

„Cilj nam je da motivišemo sugrađane da razdavajaju otpad koji se dovozi u u reciklažni centar odakle se vrši obrada takve vrste otpada i prosleđuje ovlašćenim operaterima na dalje zbrinjavanje.

Ovo je samo početak pojačanja primarne selekcije otpada u Кragujevcu i u planu nam je da u narednom periodu nabavkom iz sopstvenih sredstava širimo lokacije na kojima ćemo postavljati ove kontejnere. Istovremeno će ići kampanja da se kontejneri upotrebljavaju na pravi način”, rekao je Dimitrijević i apelovao na građane da pravilno razdavaju otpad prema nameni kontejnera  za papir i karton, staklo i pet ambalažu, ističući pri tom da je to jedan od načina očuvanja životne sredine i eliminisanja nepravilnog odlaganja otpada.

Milisav Pajević

Crna Gora unapređuje rad komunalne policije

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je, na 114. sednici, utvrdila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o komunalnoj policiji.

U raspravi je ocenjeno da se Predlogom zakona unapređuje pravni okvir za organizovanje i delovanje komunalne policije, u cilju efikasnijeg vršenja poslova iz njene nadležnosti i stvaraju dodatni uslovi za obezbeđenje komunalnog reda u jedinicama lokalne samouprave, a time i delotvornijeg rada organa lokalne samouprave u realizaciji njenih politika.

Sombor dobio uzorkivač za beleženje kvaliteta vazduha

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine nastavlja da podržava aktivnosti lokalnih samouprava u oblasti jačanja kapaciteta monitoringa kvaliteta vazduha.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Agenciji za zaštitu životne sredine juče je potpisan Ugovor o ustupanju sekvencijalnog uzorkivača suspendovanih čestica PM10 Zavodu za javno zdravlje Sombor.

Uređaj će pomoći u dobijanju akreditacije metoda uzorkovanja i merenja koncentracije ovog polutanta u cilju vršenja posmatranja i beleženja kvaliteta vazduha na lokaciji koju će definisati Gradska uprava Grada Sombora.

Tokom sastanka direktorka Zavoda, prim.mr.sci.med.dr. Dragoslava Čubrilo i direktor Agencije, Filip Radović, razmatrali su mogućnosti proširenja stručne saradnje u okvirima zakonskih nadležnosti dve institucije.

Milisav Pajević

Koka-kola godišnje potroši tri miliona tona plastične ambalaže

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi put u istoriji, kompanija Koka-kola objavila je podatke o svojoj godišnjoj potrošnji plastične ambalaže i oni iznose neverovatnih tri miliona.

Obelodanjivanje ovih podataka deo je kampanje Elen Mekartur, koja podstiče kompanije da rade na suzbijanju zagađenja plastikom. Kroz ovu kampanju, 150 kompanija se obavezalo da će smanjiti potrošnju plastike.

U ovom izveštaju, u kom je Koka-kola prvi put otkrila cifre svoje potrošnje, još 31 kompanija je iznela podatke o upotrebi plastike.

Tako je kompanija Nestle objavila da za jednu godinu iskoristi 1,7 miliona tona plastike. Ova kompanija je u februaru ove godine iz upotrebe izbacila plastične slamčice i uvela u upotrebu papirne. Evidentno imaju još mnogo posla, s obzirom na njihovu cifru potrebe za plastikom.

Neke velike kompanije, uključujući H&M, L’oreal i Pepsi, nisu želele da iznose podatke o svojim godišnjim potrebama za plastikom.  Oni proizvode 500 brendova širom sveta gaziranih pića, sokova i vode. Koka-kola je 2018. obećala da će za svaku prodatu bocu reciklirati po jednu korišćenu. Jedan od poteza podrške Koka-kole održivom razvoju je njihova Plant boca koju koriste za Rosa vodu. U njen sastav ulazi etanol dobijen iz šećerne trske iz Brazila, koji predstavlja prvu generaciju biogoriva ERAC prihvaćenog širom sveta zbog svog ekološkog efekta.

Organizacija Elen Mekartur osnovana je 2010. godine sa ciljem da ubrza prelazak na kružnu ekonomiju – odnosno model proizvodnje i potrošnje koji uključuje deljenje, pozajmljivanje, ponovno korišćenje, reciklažu postojećih proizvoda i materijala kako bi se stvorila dodatna duža vrednost. Na ovaj način se produžava vek proizvoda i smanjuje se količina otpada.

Željka Vesić

Solarna energija za poljoprivredno gazdinstvo ili privatnu kuću

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Da li znate koliko Sunčeve energije godišnje dopre do Zemlje? Procenjuje se da do nas stiže Sunčeva snaga koja je 105 puta veća od kapaciteta svih elektrana na našoj planeti. I dok su mogućnosti upotrebe solarne energije na svetskom nivou ogromne, tačan potencijal se razlikuje od zemlje do zemlje. Činjenica da Srbija ima znatno veći broj časova Sunčevog zračenja, nego većina evropskih zemalja, omogućava nam da se okrenemo ka najvećem i najjeftinijem izvoru energije koji je poznat čovečanstvu.

Ideja da vlasnik poljoprivrednog gazdinstva na Fruškoj gori postavi solarnu elektranu potekla je iz želje da proizvodi, koji će nastati na ovom imanju zahvaljujući energiji iz obnovljvih izvora, imaju zeleni „ekološki otisak”.

Foto: Energetski portal

Namena male solarne elektrane, koja je postavljena na krovnu površinu objekta na ovom poljoprivrednom imanju, jeste da se proizvedena količina električne energije iz obnovljivih izvora upotrebi za sopstvenu potrošnju. Elektrana ima veliki značaj ne samo za vlasnika već i za domaćinstva koja se nalaze u blizini, jer se priključenjem na elektroorman obezbeđuje neophodna električna energija za okolna domaćinstva.

U želji da proizvodi sa njegovog imanja zaista budu ekološki, vlasnik je svoju ideju poverio preduzeću „MT-Komex” iz Beograda, koje je i izgradilo malu solarnu elektranu. Ona je montirana na potkonstrukciji čiji je proizvođač nemačka kompanija aluminijumskih konstrukcijskih sistema K2 sistem, a na nju su postavljeni polukristalni solarni paneli proizvođača Luxor solar, sa pojedinačnom snagom panela od 272 W. Za promenu jednosmerne struje, koja nastaje u solarnim panelima, u neizmeničnu – kakvu koriste potrošači – upotrebljen je Fronius invertor symo 10kv koji ima 2 mpp trekera. On je vezan sa jednim pametnim brojilom u sistem, tako da vlasnik objekta može pratiti kolika mu je ukupna potrošnja električne energije, u objektu i na različitim potrošačima, kao i to koliki je doprinos solarne elektrane u korišćenju prilikom eksploatacije.

Inženjeri preduzeća „MT-Komex”, sa višegodišnjim iskustvom u projektima iz mašinstva i zavarivanja, takođe poseduju stručno i relevantno znanje kada je u pitanju izgradnja solarnih elektrana. Oni su obučeni i sertifikovani za instalaciju fotonaponskih modula sa pripadajućom opremom, kao i pretvarača napona i invertora, a svoju stručnost su dokazali ovim jedinstvenim projektom na Fruškoj gori.

Ukoliko je, pak, vaš san da posedujete samoodrživu kuću projektovanu da radi nezavisno od infrastrukturnih usluga, kao što su elektroenergetska mreža, gasovod, vodovodni, kanalizacioni sistemi i telekomunikacione usluge, na pravoj ste adresi.

Preduzeće „MT-Komex” će vam obezbediti najsavremeniju i najkvalitetniju opremu koja ispunjava vaša očekivanja. Najbolji primer za ovakvo polazište jeste

Foto: Energetski portal

izgradnja samoodržive kuće u Šumaricama u Kragujevcu. Za nesmetan energetski tok u ovoj kući zaslužni su Fronius invertori i pametno brojilo, a ovaj moderni objekat svoju „čistu energiju” dobija pomoću Kanadian solarnih panela snage 10 kW.

Trenutno je u toku specijalna prodajna akcija za modele invertora Eco 25 & 27 i Symo 15.0–20.0 ovog proizvođača pa svaki kupac jednog od ovih modela može da očekuje uštedu u iznosu od 135 evra. Akcija će trajati do 31. marta 2019. godine, a za sve informacije o invertorima marke Fronius, kao i o popustu za određene tipove invertora, obratite se kompaniji „MT-KOMEX”, zvaničnom distributeru ovog proizvođača, na mejl: info@mt-komex.co.rs.

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA  decembar 2018 – februar 2019.

Priredila: Sofija Nikolić

Otvoreni podsticaji za pčelare u Vojvodini

Foto: Pixabay

Preko javnog konkursa koji je otvoren do 10. aprila Autonomna Pokrajina Vojvodina ponudila je ukupno 25 miliona dinara za sufinansiranje investicija u pčelarstvo.

Foto: Pixabay

U cilju unapređivanje pčelarske proizvodnje i proizvodnje meda Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ponudio je bespovratno preko ovog konkursa i do 50 posto sredstava za novih pčelinjih društava i opreme za pčelarstvo.

Maksimalan iznos pokrajinske podrške po jednoj prijavi za pčelare je 300 hiljada dinara.

Kupovinu novih pčelinjih društva pokrajina je spremna da pomogne sa do 100 hiljada dinara, dok podrška ponuđena za kupovinu opreme i uređaja za pčelarstvo iznosi 300 hiljada dinara.

Za pokrajinski novac mogu da konkurišu pravna i fizička lica, pčelari registrovana kao poljoprivredna gazdinstva ako imaju između 20 i 500 košnica, a konkurs je otvoren do utroška novca odnosno do 10. aprila.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Projekat „Jadar“ primenjuje nacionalne i svetske ekološke standarde

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa predstavnicima kompanije Rio Tinto (Rio Sava Exploration d.o.o) koje je predvodila generalna direktorka Marni Finlajson.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Predstavnici „Rio Tinto“ upoznali su ministra sa napretkom u implementaciji projekta „Jadar“, i tom prilikom posebno ukazali na dostignuća kompanije u planiranju smanjenja ekološkog otiska, odnosno uticaja na životnu sredinu, prilagođavanja i ublažavanja posledica klimatskih promena, i ciljevima održivog razvoja, kako u okviru ovog projekta, tako i u svetlu globalnih operacija Rio Tinta.

Ministar Trivan je ukazao da će Ministarstvo zaštite životne sredine dati svoju punu podršku kako bi projekat „Jadar“, koji je od nacionalnog, ali i internacionalnog značaja, bio uspešno realizovan.

On je istakao da je garant uspešnosti saradnje upravo u opredeljenju ove kompanije da u svom poslovanju primenjuje najveće nacionalne i svetske ekološke standarde, i standarde zaštite na radu, saradnje sa lokalnim zajednicama i kvaliteta.

Gospođa Finlajson je naglasila da vizija i posvećenost zaštiti životne sredine koje izražava ministar Trivan predstavljaju veliki podstrek i podršku uspešnoj realizaciji projekta „Jadar“, i naglasila da će „Rio Tinto“ nastaviti sa posvećenim unapređenjem poslovanja radi obezbeđenja zdravije i bezbednije životne sredine.

Na sastanku je potvrđena uspešna zajednička saradnja u primeni dosadašnjih faza projekta „Jadar“, i dogovoren nastavak i intenziviranje saradnje, u cilju daljeg napretka realizacije ovog izuzetno značajnog projekta.

Milisav Pajević

Generalni sekretar UN: Zaustavljanje klimatskih poremećaja je moguće

Foto: wikipedia.org

Najavljujući samit UN o klimatskim promenama koji će biti održan u septembru ove godine, generalni sekretar UN Antonio Gutereš poručio je da protesti mladih treba da inspirišu na konkretne akcije i da je zaustavljanje klimatskih poremećaja moguće ako se odmah reaguje.

Foto: wikipedia.org

U autorskom tekstu koji su preneli Gardijan i Mond, a na srpskom jeziku beogradska Politika, on je naveo da protesti desetina hiljada mladih protiv klimatskih promena treba da posluže kao inspiracija za konkretne planove i akcije.

„Moja generacija nije uspela da pruži valjan odgovor na dramatične izazove klimatskih promena. To snažno pogađa mlade i nije ni čudo što su besni”, napisao je Gutereš.

Po njegovim rečima, Pariski sporazum, iako vizionarski, održiv i dugoročan politički okvir za zaustavljanje klimatskih poremećaja, besmislen je bez odlučne akcije.

Gutereš je izrazio nadu da će se na samitu o klimatskim akcijama u septembru, na koji je pozvao svetske lidere, razgovarati o konkretnim i realističnim planovima za dodatne napore svih zemalja da se emisija gasova sa efektom staklene bašte smanji za 45 odsto tokom naredne decenije.

„Vreme nam ističe – više nemamo taj luksuz – odlaganje suočavanja s klimatskim promenama jednako je opasno kao poricanje postojanja tog globalnog problema”, upozorio je Gutereš.

Pozivajući se na najnovije analize koje pokazuju da se hitnim reagovanjem može smanjiti emisija ugljen-dioksida u roku od 12 godina i ograničiti globalno zagrevanje na 1,5 stepeni celzijusa, on je rekao da će biti „nemoguće predvideti posledice” ako se nastavi putem kojim se sada ide.

Generalni sekretar UN je u svom tekstu napisao i da efikasna rešenja mogu ojačati ekonomije i kreirati nova radna mesta, budući da nove tehnologije već sada isporučuju energiju po cenama nižim od energije dobijene od fosilnih goriva, kao i da su solarna i vetroenergija najjeftiniji izvori nove energije.

Dodao je, međutim, da se moraju pokrenuti radikalne promene, koje bi podrazumevale ukidanje subvencija za fosilna goriva i poljoprivredne prakse koje emituju velike količine ugljen-dioksida, kao i prelazak na obnovljivu energiju, električna vozila i inteligentne klimatske prakse.

„To uključuje i ubrzavanje procesa zatvaranja termoelektrana na ugalj i zamenu tih radnih mesta zdravijim, jer tranzicija mora biti pravedna, ikluzivna i profitabilna, a akcioni planovi ne smeju stvarati dobitnike i gubitnike ili doprinositi ekonomskoj nejednakosti”, ocenio je Gutereš.

On je tekst završio optimističnom porukom mladima: “Što više vidim vašu predanost i vaš aktivizam, više sam uveren da ćemo pobediti. Zajedno, uz vašu pomoć i zahvaljujući vašim naporima, mi možemo i moramo pobediti ovu pretnju i stvoriti čistiji, bezbedniji i zeleniji svet za sve”.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Švajcarska MET Grupa i NIS zajednički grade vetropark kod Plandišta

Foto: Jelena Kozbašić

Kompanija MET Renewables i NIS započeli su zajednički rad na projektu vetroparka u Srbiji nakon što je MET otkupio od trećih lica udeo od 50 odsto u tom projektu. Ovo će biti prvi vetropark za oba partnera, kao i prva investicija u obnovljivu energiju švajcarske MET Grupe izvan Evropske unije. Vetroelektrana instalisane snage 102 MW će se sastojati od 34 vetroturbine, a biće izgrađena u opštini Plandište u Srbiji.

Foto: Jelena Kozbašić

MET Renewables AG (u 100 odsto vlasništvu MET Grupe iz Švajcarske) je zvanično registrovan kao akcionar u projektu 19. marta 2019. Vetropark Plandište će funkcionisati kao zajednički projekat, pri čemu će svaka kompanija imati udeo od 50 odsto u kompaniji pod nazivom NIS-MET Energowind.

Vetropark instalisane snage 102 MW, koji se nalazi u opštini Plandište, proizvodiće električnu energiju ekvivalentnu potrošnji oko 85.000 domaćinstava. Izgradnja vetroparka Plandište će početi tokom 2019. godine, tako da se očekuje da će 2021. godine vetropark biti potpuno operativan.

Generalni direktor MET Grupe Bendžamin Lakatos (Benjamin Lakatos) je rekao: „Uzbuđen sam zbog naše saradnje sa kompanijom NIS i ubeđen da će naši zaposleni uspešno realizovati projekat. Kao evropska energetska kompanija, MET se fokusira na izgradnju raznovrsnog portfolija u oblasti energetike, u kom obnovljivi izvori energije igraju ključnu ulogu. Ovo zajedničko ulaganje je takođe i odličan temelj na kom MET može da gradi značajnije prisustvo na srpskom tržištu električne energije“.

Izgradnja vetroparka Plandište ojačava strategiju MET Grupe u oblasti obnovljive energije. Cilj kompanije je da kreira portfolio proizvodnje obnovljive energije od nekoliko stotina megavata u Centralnoj i Istočnoj Evropi, koji će uključivati i projekte solarne energije i energije vetra.

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a, izjavio je: „Realizacija velikih projekata u oblasti energetike jedan je od osnovnih ciljeva Strategije razvoja NIS do 2025. godine. Završetak ovih projekata, među kojima izgradnja vetroparka Plandište ima značajnu ulogu, doprineće da NIS i partneri postanu važan akter na srpskom tržištu električne energije. Istovremeno, dobijanjem električne energije iz obnovljivih izvora doprinosimo da Srbija ispuni svoje međunarodne obaveze u ovoj oblasti i unapređujemo ekološku sliku zemlje. Veliko nam je zadovoljstvo što projekat realizujemo sa našim partnerima iz MET grupe i uvereni smo da će naš zajednički projekat doneti nove vrednosti našim akcionarima.”

AP Vojvodina posvećena unapređivanju i planiranju zelenih površina

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

U okviru Svetskog dana šuma, JKP „Gradsko zelenilo“ i Poljoprivredni fakultet, obeležili su 45 godina od osnivanja smera Hortikultura i pejzažne arhitekture na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu, i tim povodom održali stručno-savetodavni skup „Inovacije u hortikulturi i pejzažnoj arhitekturi“.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Skup je otvorio pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević.

Čestitajući značajan jubilej Poljoprivrednom fakultetu, koji je obrazovao generacije stručnjaka u cilju unapređenja kvalitetnijeg prostora za sve nas, i poželevši uspešan rad učesnicima drugog po redu savetodavnog skupa posvećenog unapređivanju i planiranju zelenih površina na teritoriji AP Vojvodine, dr Radojević je podsetio da je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu kroz Budzetski fond za šume, u protekle tri godine, uložio preko 600 miliona dinara za unapređenje ove oblasti.

„Na taj način, do sada je pošumljeno je preko 275 hektara na teritoriji AP Vojvodine. Najviše je uloženo u izgradnju šumskih puteva, kako bi povećali otvorenost šuma i kako bi bila efikasnija njihova eksploatacija.

Činjenica je i da smo vratili meru koja se tiče unapređenja rasadničke proizvodnje, jer smatramo da je neophodno imati dobar potencijal kako bismo imali kvalitetan sadni materijal“, istakao je Radojević.

Govoreći o pošumljenosti u našoj pokrajini, on je istakao da je to prema raspoloživim podacima oko 145.000 hektara pod šumama ili nepunih sedam procenata.

Ističući da, u poređenju sa svetskim prosekom, svakako, ne možemo biti zadovoljni nivoom pošumljenosti, Radojević je ukazao da treba imati u vidu i agroekološke uslove na teritoriji Vojvodine.

Dr Radojević je zato naglasio da će Sekretarijat i dalje posebno stimulisati pošumljavanje i prema lokalnim samoupravama, kao i javnim preduzećima koja imaju ingerencije u ovom poslu.

On je istakao činjenicu da i za Grad Novi Sad, koji se susreće sa velikim izazovima kada je reč o rastu urbanih površina, današnji skup predstavlja izuzetnu priliku da se kroz primere dobre prakse učesnici upoznaju sa najboljim rešenjima za očuvanje i zaštitu zelenih površina.

Istovremeno, ovakvi skupovi sa međunarodnim učešćem, prema Radojeviću, igraju važnu ulogu u podizanju svesti u ovoj oblasti, i doprinose sagledavanju bolje budućnosti na planu unapređenja kvaliteta života.

U sklopu obeležavanja Međunarodnog dana šuma, sekretar Radojević je, ovom prilikom, zajedno sa prof. dr Sašom Orlovićem, šefom Katedre za hortikulturu i pejzažnu arhitekturu na Poljoprivrednom fakultetu, direktorom JKP “Gradsko zelenilo” Milošem Egićem i predstavnicima Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, učestvovao u kampanji sadnje stabala crne topole u šumici kod naselja Šangaj.

Milisav Pajević

 

Gradi se transfer stanica u Mojkovcu

Foto: pixabay.com

Vlada Crne Gore potpisala je sa AD “Crnagoraput” Podgorica ugovor o izgradnji transfer stanice i reciklažnog dvorišta u opštini Mojkovac, vrednog preko 1,9 miliona evra.

Foto: pixabay.com

Projektom je predviđena transfer stanica sa sortirnicom za različite kategorije otpada.

Kapacitet stacionarne prese za presovanje komunalnog otpada i punjenje kontejnera iznosi 215 metara kubnih po času.

Izvođač radova ima rok od 18 meseci od uvođenja u posao da završi radove.

Vlada Crne Gore snažno je posvećena razvoju Severa, a ključni preduslov za to je jačanje sveukupne infrastruktutre.

U tom kontekstu je važna i izgradnja transfer stanice i reciklažnog dvorišta u Mojkovcu.

Milisav Pajević

Planira se intenzivno pošumljavanje Beograda

Foto: Grad Beograd

Povodom Svetskog dana šuma, vršilac dužnosti gradskog sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević otvorila je danas skup koji je tim povodom održan u Gradskoj upravi Grada Beograda.

Foto: Grad Beograd

Govoreći o rezultatima pošumljavanja na teritoriji grada Beograda, ona je istakla da se ono studijski primenjuje, prema planu koji je usvojen 2011. godine i čiji su rezultati značajno uticali na kvalitet vazduha u prestonici.

„Zbog raznih spekulacija u javnosti, potrebno je istaći da je kvalitet vazduha izuzetno dobar u metropoli kakav je Beograd. Iz tog razloga, danas će biti održana predavanja o kvalitetu šuma, kao i o kvalitetu vazduha, jer su neminovno vezana”, ukazala je Vilotijevićeva.

Ona je istakla da je plan da se u 2019. godini posadi 60 hektara nove šume na teritoriji Beograda i više od 400 stabala u formama drvoreda.

„Sekretarijat nastavlja planski da pošumljava delove Beograda, uz naglasak na urbane zone i širenje novih parkova. Uvek je potrebno da krenemo od sebe, jer kao što svi imamo kućne ljubimce, potrebno je da svako od nas ima i svoje drvo”, poručila je resorna sekretarka okupljenima u Maloj sali Gradske uprave.

Na predavanju su se obratili asistent Šumarskog fakulteta u Beogradu Marko Kazimirović i doktor iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Andrej Šoštarić.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Proleće u našem kraju

Palić
Foto: Jelena Kozbašić

Na vrhovima prstiju, nenametljivo poput povučenog školskog druga kada ulazi u učionicu, proleće se ušunjalo u naš grad. Ružičasti i beličasti pupoljci sramežljivo se pomaljaju iz turobnog sivila zime, a sunčevi zraci postaju sve topliji. Priroda se polako budi, iako i dalje pomalo usnula od duuugog zimskog sna. Populacija u Srbiji raste, ne samo da rađaju neki novi klinci – ovnovi i bikovi – već nam s juga dolaze dugonoge gospođe rode i razrigane laste.

(Učiteljice, molim vas da ne čitate napomenu u zagradi, ono što sledi prosto nije za vaše oči, te vam savetujem da pređete na naredni pasus. Bilo koji đak može da “mazne” neku od mojih rečenica iz ovog bloga kao inspiraciju za pisanje sastava na temu “Proleće u našem kraju”, zahvalnice za moj udeo u peticama možete da pošaljete na adresu redakcije u vidu slatkiša :D)

Palić
Foto: Jelena Kozbašić

Danas, 21. marta, zvanično počinje moje omiljeno godišnje doba ili doba kada niko ne zna da se obuče u skladu sa vremenskim prilikama. Ako kuće napustimo u jaknama, od deset do šest sati moraćemo da ih teglimo u rukama. Ako ih, pak, ne ponesemo sa sobom, pre deset i posle šest ćemo da se smrzavamo. U igri s nepredvidivim prolećem, svi smo istovremeno i dobitnici i gubitnici.

Ukoliko ste izgubili poverenje u meteorologe, smatram da bih ja mogla da vam budem mnogo pouzdaniji izvor informacija da li će da pada kiša. Imam kišobran sa sobom? Sunčano bez oblaka. Nemam? Pljuskovi i oluja s grmljavinom. Ma koliko se Marfi svojim zakonom okomio na mene, ništa ne može da umanji moju radost zbog sve dužih dana i kraćih haljina.

Danas, 21. marta, se obeležava i Svetski dan šuma. Potrebu za iskazivanjem “zahvalnosti” šumama na ovaj način je prva prepoznala Evropska poljoprivredna konfederacija, donevši 1971. godine odluku da dan prolećne ravnodnevnice na severnoj, odnosno dan  jesenje ravnodnevnice na južnoj hemisferi, proglasi upravo praznikom u njihovu čast. Cilj obeležavanja ovog dana je da ozelenjavanjem svesti Zemljana podigne “plućni kapacitet” naše planete.

Ovogodišnji Svetski dan šuma je bio uprličen pod sloganom “Naučite da volite šume!”. Fokus je usmeren na važnost obrazovanja na svim nivoima kako bi se ideali održivog šumarstva i konzervacije biodiverziteta približili stvarnosti.

Prema podacima Svetske banke iz 2015. godine, 27.200 kvadratnih kilometara naše teritorije je pošumljeno, odnosno 31,1 odsto.

Jelena Kozbašić

Šume su resurs regiona

Foto: pixabay

Šume predstavljaju važan resurs celog regiona o čemu govori i učešće šuma u ukupnoj teritoriji zemalja, pa tako u Crnoj Gori više od 60 odsto teritorije čine šume, Bosni i Hercegovini 50 , Srbiji 30, Makedoniji 36 odsto.

Foto: pixabay

Povodom Svetskog dana šuma 2019. godine, podseća se na značaj šuma u borbi protiv klimatskih promena, kao i na pozitivan uticaj drveća u gradovima na smanjenje zagađenja vazduha.

Neodrživa, nekontrolisana i ilegalna seča predstavlja jedan od najvećih izazova.

U cilju promocije dobre uprave i efikasnije borbe protiv ilegalnih aktivnosti u sektoru šumarstva, organizacije CNVP (Holandija), FEA (BiH) i Green Home (Crna Gora) započele su sprovođenje trogodišnjeg projekata „Regionalna akcija za borbu protiv kriminala i korupcije u šumarstvu”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Kraljevine Norveške.

Među ciljevima projekta su povećanje transparentnosti i umrežavanje relevantnih aktera i institucija u četiri zemlje obuhvaćene projektom (Makedonija, BiH, Srbija i Crna Gora), uključujući kreiranje inovativnog informacionog sistema, poboljšanje mehanizama monitoringa i usvajanje nacionalnih akcionih planova.

Milisav Pajević