Home Blog Page 92

Otvoren novi ciklus programa Eko-Sistem – poziv za organizacije civilnog društva

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Mladi istraživači Srbije objavili su poziv organizacijama civilnog društva (OCD) koje se bave zaštitom životne sredine da se prijave za učešće u programu podrške civilnom društvu EKO-SISTEM.

Poziv je namenjen udruženjima građana i formalnim mrežama udruženja koja deluju u oblasti zaštite prirode, očuvanja biodiverziteta i klimatskih promena.

Rok za podnošenje projektnih prijava je 24. mart 2025. godine do 17.00 časova. Sve informacije i uslove poziva možete pogledati na web stranici na sledećem linku.

Pročitajte još:

Za sve zainteresovane organizacije, biće organizovana online informativna sesija u utorak, 11. marta 2025. godine, od 11.00 do 12.30 časova. Rok za prijavu na ovu sesiju je istog dana do 10.00 časova.

Program EKO-SISTEM nastao je s ciljem podrške reformama u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji, uz aktivnije uključivanje OCD i drugih aktera u sprovođenje pravnih tekovina Evropske unije.

Od 2020. do 2024. godine, Mladi istraživači Srbije su, uz podršku Švedske, realizovali programske aktivnosti sa fokusom na jačanje mreža organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.

Energetski portal

Finska razvija najnapredniji sistem odlaganja radioaktivnog otpada

Foto-ilustracija: AI

Finska je nedavno završila probni rad u svom postrojenju za inkapsulaciju nuklearnog otpada, čime se stremi ka otkrivanju sigurnijeg i dugotrajnijeg odlaganja visoko radioaktivnog materijala, dok se sama radioktivnost ne spusti na bezbedan nivo tokom niza decenija. Reč je o jednom od najsavremenijih rešenja u upravljanju nuklearnim otpadom, a njegova uspešna realizacija mogla bi da posluži kao model za druge zemlje koje se suočavaju s istim izazovom.

Šta je inkapsulacija i zašto je važna?

Inkapsulacija je tehnološki proces kojim se visoko radioaktivni otpad, poput istrošenih gorivnih šipki iz nuklearnih reaktora, hermetički zatvara u specijalno dizajnirane kontejnere otporne na koroziju i mehanička oštećenja. Potom se kontejneri transportuju i odlažu u duboka geološka skladišta, smeštena u stabilnim stenovitim formacijama na velikim dubinama. Cilj postupka je da se radioaktivni materijal izoluje tokom hiljada godina – sve dok se nivo zračenja ne smanji na bezbedan prag.

Pročitajte još:

Finsko postrojenje za inkapsulaciju deo je tamošnjeg šireg kompleksa namenjenog konačnom odlaganju nuklearnog otpada. Kada proces konačnog odlaganja počne, iskorišćeno nuklearno gorivo biće transportovano iz privremenih skladišta u ovo postrojenje, kada će kontejneri biti prebačeni u podzemne tunele skladišta, na dubini između 400 i 450 metara, i položeni u specijalne deponione rupe obložene bentonitnom glinom, koja pruža dodatnu zaštitu od potencijalnog curenja radioaktivnih materijala, kako je objašnjeno na World Nuclear News (WNN).

Završetak probne faze

Finska kompanija zadužena za ovaj projekat, nedavno je završila probni rad konačnog odlaganja (Trial Run of Final Disposal – TRFD) u postrojenju za inkapsulaciju. Poslednji od pet kontejnera korišćenih tokom ovog probnog procesa, koji je započet u avgustu prošle godine, uspešno je inkapsuliran, prošao građevinsku inspekciju i transportovan u podzemno skladište na dubini od 430 metara, objašnjeno je dalje na sajtu WNN-a.

U probnoj fazi nisu korišćeni stvarni radioaktivni materijali, već simulirani, neradioaktivni testni elementi. Nakon što se završi neophodna analiza i otklone eventualne tehničke nesavršenosti, kompanija će dobiti dozvolu za zvaničan početak konačnog odlaganja iskorišćenog nuklearnog goriva iz dve finske nuklearne elektrane.

Energetski portal

CircuBot: Inovacija u reciklaži koja može da promeni budućnost upravljanja otpadom

Foto: CircuBot

Sortiranje, prerada i ponovna upotreba otpadnih materijala ključni su koraci na putu ka ostvarivanju ciljeva cirkularne ekonomije. Projekat CircuBot, koji Fond za nauku Republike Srbije finansira u okviru Zelenog programa saradnje nauke i privrede, nudi inovativno rešenje koje ima potencijal da unapredi reciklažne procese putem automatizacije. Kako bi se razvoj cirkularne ekonomije i efikasnije reciklaže postigao, najvažniji korak leži u preciznoj separaciji i sortiranju otpada. Upravo tu CircuBot dolazi sa revolucionarnim pristupom: automatizovanim sortiranjem pomoću robota.

Ovaj projekat je odgovor na zahtevnu regulativu Evropske komisije, koja nalaže da države-članice do 2035. godine smanje količinu komunalnog otpada koji se deponuje na 10 odsto od ukupnog otpada. S obzirom na trenutnu situaciju, sa stopama reciklaže u Evropskoj uniji, koje variraju između 20 i 60 odsto, i Srbijom koja reciklira manje od dva odsto komunalnog otpada, jasno je da je potrebno brzo delovati kako bi se stvorila efikasnija infrastruktura za upravljanje otpadom.

Dok mnoge zemlje Evropske unije već uveliko primenjuju automatizovane sisteme sortiranja, u Srbiji se još uvek oslanjamo na ručni rad u reciklažnim centrima, što ne samo da usporava proces već i stvara nebezbedne radne uslove. CircuBot cilja upravo na ovo: automatizacijom separacije otpada pomoću robota povećava efikasnost reciklaže i stvara sigurnije radno okruženje. Ova tehnologija može značajno doprineti smanjenju otpada na deponijama i ubrzanju prelaska na cirkularnu ekonomiju.

U FOKUSU:

Razvoj prototipa

CircuBot kombinuje naprednu robotiku, veštačku inteligenciju (AI) i mašinsko učenje za razvijanje sistema koji automatski detektuje, sortira i analizira otpad. Kroz saradnju dva vodeća srpska tima iz oblasti robotike i AI, na Fakultetu inženjerskih nauka u Kragujevcu i Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, razvijen je prototip sistema koji koristi robotske ruke, industrijske kamere i naprednu računarsku analizu za identifikaciju i separaciju različitih vrsta otpada – uključujući PET ambalažu, limenke i elektronski otpad.

U prvoj fazi projekta, tim je fokusiran na razvoj prototipa u laboratorijskim uslovima, koristeći uzorke e-otpada koji su preuzeti iz vodećih srpskih firmi za e-reciklažu. Koncept prototipa zasniva se na robotskoj ruci i industrijskoj kameri koja detektuje otpad koji se kreće na konvejeru. Sistem na osnovu slika otpada automatski obavlja lokalizaciju i klasifikaciju različitih vrsta otpada, nakon čega robotska ruka vrši fizičko sortiranje. Ovaj pristup ne samo da ubrzava proces reciklaže već i smanjuje potrebu za ljudskim radom u rizičnim uslovima.

Osim što povećava efikasnost, CircuBot ima i druge pozitivne uticaje. Automatizacija reciklaže može znatno poboljšati bezbednost i zdravlje radnika, stvarajući prijatniji radni ambijent u poređenju sa trenutnim uslovima, koji podrazumevaju ručno sortiranje u stajaćem položaju i često nezdravim sredinama. Takođe, razvoj ove tehnologije doprinosi i stvaranju tima stručnjaka iz oblasti robotike, AI i računarskog vida, koji će raditi na rešavanju tehnoloških izazova i unapređenju industrije.

Projekat CircuBot će biti ključna karika koja će ubrzati transformaciju Srbije ka održivom sistemu upravljanja otpadom, usklađenom sa evropskim standardima i ciljevima cirkularne ekonomije. Ovaj pionirski projekat ne samo da pokazuje potencijal inovacija već i nudi konkretna rešenja za dugoročne ekološke izazove, stvarajući novu osnovu za odgovorno upravljanje otpadom u budućnosti.

Na Međunarodnom sajmu tehnike u Beogradu 2024. godine, prvi put su predstavljeni rezultati projekta, dok su posetioci mogli da se upoznaju sa ključnim elementima prototipa, uključujući mehanizam za automatizovano sortiranje otpada i interfejs za upravljanje putem veštačke inteligencije. Oni su imali priliku da uživo vide demonstraciju prototipa i razgovaraju sa članovima tima o tehničkim izazovima i budućim koracima projekta.

Autori ovog projekta su dr Arso Vukićević, docent Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, dr Kosta Jovanović, vanredni profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr Dragana Nišić, vanredni profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Projektni tim CircuBot

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Severna Makedonija: Izdavanje garancija porekla za energiju iz OIE počinje u aprilu

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)

Nacionalni operater tržišta električne energije (MEMO) u Severnoj Makedoniji najavio je uvođenje pravila za davanje garancija porekla električne energije od aprila ove godine.

Garancija porekla je elektronski dokument koji potrošačima pruža jasan dokaz da su određeni udeo ili količina električne energije koju koriste proizvedeni iz obnovljivih izvora, rekla je Sanja Božinovska, ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije, na javnoj rasporavi održanoj povodom uvođenja pomenutih pravila.

Ona je dodala da su garancije porekla uspostavljene kao jedan od glavnih mehanizama za praćenje i proveru porekla električne energije u Evropskoj uniji, promovišući ekološku odgovornost i održivi razvoj uz povećanje transparentnosti i poverenja između potrošača i proizvođača energije.

MEMO je odgovoran za uspostavljanje i upravljanje registrom garancija porekla, uključujući izdavanje i evidentiranje transfera, njihovo priznavanje, opoziv i poništavanje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)

Generalni direktor Nacionalnog operatera tržišta električne energije, Zoran Đorđijevski, istakao je da MEMO aktivno radi na implementaciji sistema Garancija porekla u saradnji sa Grekelom, vodećom evropskom kompanijom u ovoj oblasti.

„Naš stručni tim, zajedno sa Grekel stručnjacima, posvećen je potpunoj implementaciji procesa za izdavanje i prenos Garancija porekla. Očekujemo da budu finalizovani, a do aprila ćemo i zvanično početi da ih izdajemo”, rekao je Đorđijevski.

On je istakao da je ovo je samo prvi korak ka punopravnom članstvu Nacionalnog operatera u evropskoj Asocijaciji tela za izdavanje garancija porekla (AIB). To je posebno važno za kompanije Severne Makedonije koje izvoze na evropsko tržište, a koje će sada imati lakši pristup potrošačima kojima su potrebni sertifikovani obnovljivi izvori energije.

Pročitajte još:

Pravila usklađena sa principima Evropskog sistema energetskih sertifikata

Tokom javne rasprave, Mitko Ognenoski, šef Odeljenja za obnovljive izvore energije i organizovano tržište električne energije u MEMO, predstavio je „Pravila za administriranje garancija porekla električne energije”, koja je MEMO usvojio Zakonom o energetici, Uredbom o garancijama porekla i standardima evrpske AIB.

„Ova pravila su takođe usklađena sa principima Evropskog sistema energetskih sertifikata (EECS), što dodatno obezbeđuje njihovo prihvatanje na evropskom tržištu. Pravila regulišu proces registracije korisnika u Registar garancija porekla, tehnička pravila za izdavanje, prenos i poništenje, objavljivanje javno dostupnih podataka, kao i prava i obaveze korisnika registra”, rekao je Ognegoski.

On dodaje da se garancije porekla izdaju samo za elektrane na obnovljive izvore energije koje su upisane u Registar proizvodnje električne energije koji vodi Ministarstvo i koje proizvode električnu energiju na teritoriji Severne Makedonije.

Uspostavljanjem sistema garancija porekla, Severna Makedonija pravi značajan korak napred ka većoj održivosti, konkurentnosti i poverenju u energetski sektor, obezbeđujući dodatnu vrednost za proizvođače i potrošače električne energije, saopštio je MEMO.

Milena Maglovski

Hrvatska domaćin dvema evropskim konferencijama o zelenoj tranziciji

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

U martu 2025. godine, udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), u saradnji sa evropskim partnerima – SolarPower Europe, RE-Source platformom i Evropskom komisijom, organizuje dve međunarodne konferencije posvećene zelenoj tranziciji i razvoju obnovljivih izvora energije:

Solar Flex Croatia 2025 – 12. marta 2025, hotel Šeraton, Zagreb

RE-Source Croatia 2025 – 13. marta 2025, hotel Šeraton, Zagreb

Ključne teme konferencija

Prema podacima Evropske komisije, udeo električne energije u ukupnoj potrošnji u Evropi će se udvostručiti do 2040. godine. Da bi se obezbedila stabilna i održiva proizvodnja zelene energije, potrebno je rešiti izazove poput sporog razvoja mrežne infrastrukture. Jedno od rešenja je povećanje fleksibilnosti energetskog sistema, pri čemu ključnu ulogu imaju baterijski sistemi za skladištenje energije. Ovi sistemi omogućavaju stabilnost mreže, efikasnije upravljanje potrošnjom i proizvodnjom, kao i sigurnu energetsku isporuku.

Pored tehnoloških inovacija, konferencije će se baviti modelima finansiranja obnovljivih izvora energije, poput dugoročnih ugovora o otkupu električne energije (PPA). Ovakvi modeli obezbeđuju investicionu sigurnost i stabilnost, što ih čini ključnim delom novih politika Evropske unije, uključujući Kompas konkurentnosti, Plan za čistu industriju i Akcioni plan za pristupačnu energiju.

Konferencija Solar Flex Croatia 2025, čiji je generalni partner Predstavništvo Evropske komisije u Hrvatskoj, prvi je događaj u okviru evropske kampanje Let’s Flex, koju pokreće SolarPower Europe. Skupiće vodeće evropske i regionalne energetske stručnjake koji će raspravljati o optimizaciji elektroenergetske mreže, njenoj otpornosti, kao i razvoju pametnih zgrada i domaćinstava.

Dan kasnije, konferencija RE-Source Croatia 2025, u svom trećem izdanju, okupiće predstavnike energetski intenzivne industrije, preduzetnike i proizvođače obnovljive energije. Kao zvanični događaj evropske RE-Source platforme, konferencija će omogućiti učesnicima da se upoznaju sa modelima dugoročnih ugovora o otkupu električne energije (PPA), koji pomažu kompanijama u ispunjavanju ESG standarda, smanjenju emisija i jačanju energetske nezavisnosti.

Više informacija o konferencijama dostupno je na zvaničnoj internet stranici OIEH-a.

Energetski portal

DR Kongo planira da zaštiti 550.000 kvadratnih kilometara najveće preostale tropske šume

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Demokratska Republika Kongo nedavno je predstavila ambiciozan plan za zaštitu i očuvanje najveće preostale tropske šume na svetu. Predsednik Feliks Čisekedi istakao je da će projekat obuhvatiti stvaranje najvećeg svetskog rezervata tropskih šuma duž sliva reke Kongo, koji će se prostirati na više od 550.000 kvadratnih kilometara šume.

Ovaj korak predstavlja ključnu inicijativu za zaštitu šumskih ekosistema u Kongo basenu, čije šume čine značajan deo globalnih prirodnih resursa. Kroz stvaranje zelenog koridora, koji će povezati regiju Kivu i glavni grad Kinšasu, DR Kongo planira ne samo očuvanje šuma, već i podsticanje ekonomskog razvoja i poboljšanje životnih uslova miliona ljudi u ovom regionu. Proširenje koridora na više od 2.400 kilometara biće važan korak ka održivom razvoju, zaštiti biodiverziteta i smanjenju uticaja klimatskih promena.

Kako prenose svetski mediji, predsednik Čisekedi je istakao da ovaj projekat ne uključuje samo zaštitu tropskih šuma, već ima i širi uticaj na lokalnu zajednicu. Procene govore da bi realizacija zelenog koridora mogla doneti oko 500.000 novih radnih mesta i obezbediti milion tona hrane godišnje za Kinšasu, najveći grad u Africi.

Pročitajte još:

Podršku projektu pružila je i Evropska unija, koja je za ove svrhe mobilisala milijardu evra, a pored toga obezbedila je i dodatnih preko 40 miliona evra granta finansiranja za podsticanje održive poljoprivrede, korišćenje obnovljivih izvora energije i očuvanje biodiverziteta.

Podaci koje je podelio Svetski ekonomski forum (WEF) pokazuju da basen reke Kongo predstavlja najveći tropski šumski rezervoar ugljen-dioksida na svetu, godišnje apsorbujući 1,5 milijardi tona CO2, dok močvara ovog basena skladišti gotovo 30 milijardi tona ugljen-dioksida. Oko 60 odsto šuma u ovom basenu nalazi se u DR Kongu, a basen je dom za približno 10.000 jedinstvenih vrsta.

Energetski portal

ENTSO-E: Digitalizacija ključna za optimalno korišćenje kapaciteta mreže

Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)

Digitalizacija predstavlja ključnu ulogu u unapređenju rada elektoroenergetske mreže, planiranja mreže i integraciji obnovljivih izvora energije, što je od suštinskog značaja za postizanje globalnih i evropskih ciljeva smanjenja emisije ugljen-dioksida, naglašeno je u izveštaju „TSO-DSO: Izazovi i mogućnosti za digitalni elektroenergetski sistem EU“. Izveštaj su objavili DSO Entity (organizacija koja predstavlja operatere distributivnih sistema) i ENTSO-E (Evropska mreža operatera prenosnih sistema).

Ovaj dokument predstavlja značajnu prekretnicu u rešavanju izazova upravljanja mrežom i energetske tranzicije. Takođe, stvoriće osnovu za povećanje kapaciteta i optimalno korišćenje postojećeg kapaciteta postizanjem veće interoperabilnosti i prikupljanjem relevantnijih informacija.

Navodi se da rastuća potražnja za električnom energijom u mnogim zemljama zahteva pravovremene i precizne odluke o investicijama kako bi se osigurao kapacitet mreže. Pored toga izavoz za elektroenergetski sistem je i povećanje distribuiranih izvora energije koji trebaju biti integrisani u sistem. To sve zahteva koordinisano planiranje i operativne strategije.

Pročitajte još:

„Sa povećanjem vremenskih anomalija i proizvodnje zavisne od vremena, napredno prognoziranje postaje osnovno za sigurnu i optimalnu operaciju mreže. Konačno, razvijajuća geopolitička situacija zahteva robusnu, podatcima vođenu i otporne sajber odbrane koja štiti elektroenergetski sistem u svakom trenutku, uključujući situacije kada spoljne entitete pokušavaju da sabotiraju njegov rad”, stoji u izveštaju.

Izveštaj ističe ključne izazove sa kojima se suočavaju TSO (Operator sistema prenosa) i DSO (Operator sistema distribucije), a pojavljuje se i tehnologija digitalnih blizanaca (DT) kao moćan alat za suočavanje sa izazovima evropskog društva. Glavna karakteristika digitalnog blizanca je povezanost sa podacima iz stvarnog sveta, što omogućava da digitalni model bude u stalnoj interakciji sa fizičkim sistemom.

Sa DT tehnologijama, evropski elektroenergetski sistem može postati otporniji, orentisan prema korisnicima, efikasniji i održiviji, vodeći ka budućnosti sa niskim emisijama ugljen-dioksida. Ključne prednosti implementacije DT uključuju poboljšanu vidljivost i kontrolu mreže, uvide zasnovane na podacima koji omogućavaju optimizovano održavanje, rano prepoznavanje potencijalnih problema, kao i omogućavanje informisanijeg donošenja odluka i planiranja ulaganja.

Jasna Dragojević

Najavljena izgradnja zajedničke granične železničke stanice Srbije i Severne Makedonije

Foto-ilustracija: Unsplash (Charles Forerunner)

Severna Makedonija i Srbija će uskoro imati zajedničku graničnu železničku stanicu, zahvaljujući sporazumu o bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 2,8 miliona evra, potpisanom u Skoplju. Ova sredstva obezbeđena su putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i njima se dopunuje zajam od pet miliona evra, koji je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) već odobrila. Ona će se koristiti za izgradnju i tehničku pomoć.

Železnički granični prelaz nalaziće se u Tabanovcima, u Severnoj Makedoniji, na železničkom Koridoru X, koji je deo proširenja Transevropske transportne mreže (TEN-T) ka regionu Zapadnog Balkana, navodi EBRD.

U okviru radova, sprovodiće se modernizacija postojećih objekata železničke stanice, kao i izgradnja novih energetski efikasnih objekata sa solarnim panelima. Nakon što bude završena, ovu stanicu koristiće osoblje obe zemlje, sa ciljem optimizovanja carinske kontrole na granici i smanjenja vremena čekanja.

Pročitajte još:

Aleksandar Nikoloski, prvi potpredsednik Vlade i ministar saobraćaja Republike Severne Makedonije, istakao je da se nada da će ovo biti uvod u ponovno uspostavljanje redovne putničke železničke linije između Skoplja i Beograda, što će zahtevati napore sa obe strane.

Dodao je da je projekat vredan 7,4 miliona evra za građevinske radove i 250.000 evra za konsultantske usluge i nadzor.

„Koridor X predstavlja ključnu ekonomsku arteriju zemlje, koja će poboljšati kretanje robe i ljudi, olakšati izvoz i uvoz ka i iz Evrope, dovesti do otvaranja novih radnih mesta, povećanja ekonomske aktivnosti i ubrzanja tranzita putnika i robe kroz zemlju, čime će je učiniti atraktivnijom destinacijom”, zaključio je ministar Nikoloski.

Energetski portal

EU pojednostavljuje pravila na polju održivosti – šta su novi predlozi?

Foto-ilustracija: Freepik (foto AI)
Foto: ESG Adria Summit

Evropska komisija je usvojila novi paket predloga usmerenih na pojednostavljenje pravila EU, jačanje konkurentnosti i otključavanje dodatnog investicionog kapaciteta. Ova inicijativa ima za cilj stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja koje omogućava kompanijama unutar Unije da rastu, inoviraju i otvaraju kvalitetna radna mesta, dok se istovremeno održavaju ključni ciljevi klimatske politike, poput onih definisanih u Evropskom zelenom dogovoru. Šta ovo znači za naš region, pojašnjava Nevena Dičić Kostić, ekspertkinja za održivi razvoj u kompaniji Sustineri Partners.

„U fokusu reformi su održivo finansijsko izveštavanje, dužna pažnja u pogledu održivosti, EU taksonomija, mehanizam prilagođavanja granica ugljenika (CBAM) i evropski investicioni programi. Predložene promene posebno olakšavaju poslovanje malih i srednjih preduzeća, smanjujući regulatorno opterećenje i usmeravajući obaveze ka velikim kompanijama s najvećim uticajem na klimu i životnu sredinu. Očekuje se da će ove mere doneti uštede od oko 6,3 milijarde evra godišnje i mobilisati dodatnih 50 milijardi evra javnih i privatnih investicija”, dodaje Dičić Kostić.

Jedna od ključnih promena odnosi se na izveštavanje o održivosti. Kompanije koje nisu u obaveznom opsegu izvještavanja (što uključuje i firme u regionu) pratiće standard koji će biti razvijen po uzoru na već postojeći VSME standard. Ovaj standard za mikro, mala i srednja preduzeća omogućava proporcionalno izveštavanje prilagođeno veličini firme, uz dva nivoa izveštavanja – osnovni i napredni. Osnovni nivo pokriva ključne metrike kao što su emisije gasova sa efektom staklene bašte, upotreba resursa, zdravlje i bezbednost radne snage i poslovna etika, dok napredni nivo donosi dodatne detalje relevantne za finansijske institucije i velike korporativne kupce. Pored pojednostavljenja obaveza izvještavanja, značajne izmene su predložene i u okviru CSDDD (Direktiva o dužnoj pažnji u pogledu održivosti). Nova pravila sada jasno definišu da su obaveze izveštavanja ograničene na direktne dobavljače, dok drugi i treći nivo lanca snabdevanja nisu u obaveznom dometu izveštavanja. Ovo znači značajno rasterećenje za kompanije u regionu koje izvoze u EU ili sarađuju sa evropskim partnerima. Kada je reč o CBAM-u, predlog uključuje dve važne izmene: Mali uvoznici koji godišnje uvoze manje od 50 tona određenih proizvoda biće izuzeti od obaveza. Rok za punu primenu CBAM-a je pomeren na 2027. godinu, što daje kompanijama više vremena za prilagođavanje. Šta ovo znači za region?

Pročitajte još:

„Predložene reforme EU imaće značajan uticaj i na zemlje koje nisu članice, posebno one koje su ekonomski povezane s Unijom kroz trgovinske sporazume ili koje teže usklađivanju svojih politika s evropskim standardima. Pojednostavljenje mehanizma prilagođavanja granica ugljenika (CBAM) znači da će izvoz u EU biti podložan jasnijim i lakše primenjivim pravilima, ali će i dalje zahtevati prilagođavanje proizvodnih procesa kako bi se smanjio ugljenični otisak. Takođe, smanjenje regulatornog opterećenja za kompanije u EU može doneti promene u lancima snabdevanja, s mogućim smanjenjem zahteva za manje dobavljače izvan Unije, što bi moglo uticati na konkurentnost firmi u regionu. Ovo će svakako biti i jedna od tema na kojoj ćemo govoriti na ESG Adria Samitu, s obzirom na veliki interes privrednika u regionu”, napominje Dičić Kostić.

S druge strane, pojednostavljenje pristupa investicionim fondovima, poput InvestEU, može otvoriti nove prilike za projekte u susednim državama koje sarađuju s evropskim finansijskim institucijama, omogućavajući im da privuku više sredstava za održive i inovativne projekte. Ove promene mogu predstavljati izazov za firme izvan EU koje žele zadržati ili proširiti svoje poslovanje na evropskom tržištu, ali istovremeno nude priliku onima koji su spremni unaprediti svoje poslovne modele u skladu s novim pravilima i standardima održivosti. Evropska komisija će uputiti ove predloge na razmatranje Evropskom parlamentu i Veću. Paralelno s tim, nastavlja se proces javnih konsultacija kako bi se osigurala efikasna implementacija i dalja optimizacija regulatornog okvira. 

Izvor: ESG Adria Summit

HE „Ulog“ dobila dozvolu za rad

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS)  izdala je dozvolu za rad hidrocentrale „Ulog” kod Kalinovika snage 35,4 megavata.

Dozvola za obavljanje delatnosti proizvodnje električne energije izdata je na period od pet godina.

Iz RERS je saopšteno da je zahtev za dozvolu iz koncesionog preduzeća „EFT HE Ulog“ dostavljen 20. decembra, a da je 3. marta održana opšta rasprava u Kalinoviku u prostorijama opštine.

Pročitajte još:

„Opšta rasprava je održana u zakazano vreme i istoj je, pored predstavnika Regulatorne komisije, prisustvovao, predstavnik podnosioca zahteva. Na opštoj raspravi, nije bilo komentara, sugestija, niti bilo kakvih predloga za izmenu nacrta dozvole. U ostavljenom roku nije bilo dostavljenih komentara u pisanoj formi. Tokom ovog postupka nije bilo podnesenih zahteva zainteresovanih lica za učešće u postupku”, saopšteno je i RERS.

Radovi na izgradnji započeli su 2010. godine, a završetak projekta je prolongiran nekoliko puta. Prošle godina akumulacija je puštena u probno punjenje.

Vrednost investicije u HE „Ulog” je 70 miliona evra, a vlasnik koncesije je firma EFT.

Energetski portal

Grad Zrenjanin nastavlja sa unapređenjem kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (tatiana-zhukova)

Na sednici Gradskog veća Grada Zrenjanina, jedna od usvojenih tačaka odnosila se na Utvrđivanje Predloga Odluke o usvajanju Plana kvaliteta vazduha na teritoriji grada Zrenjanina za period 2024-2029. godine.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, Zrenjanin je 2022. godine bio svrstavan u grad sa trećom kategorijom kvaliteta vazduha, odnosno najlošijom kategorijom. Međutim, prema nalazu Agencije za 2023. godinu, kvalitet vazduha u ovom gradu sada spada u prvu kategoriju.

Gradonačelnik Zrenjanina, Simo Salapura, istakao je da Plan kvaliteta vazduha za period 2024-2029. godine obuhvata niz mera i aktivnosti usmerenih na dalji napredak u očuvanju i unapređenju kvaliteta vazduha u gradu. Pored postojećih mernih stanica, na teritoriji Zrenjanina biće postavljeno sedam novih stanica, kojima raspolaže Zavod za javno zdravlje, kao i dve stanice na nivou Pokrajine, ukupno raspoređene na devet lokacija u gradu.

Pročitajte još:

Gradonačelnik je naglasio i značajnu investiciju u ovu oblast – nabavku mobilne prikolice za merenje kvaliteta vazduha, instrument koji će Zrenjanin dobiti zahvaljujući sredstvima iz prekograničnog projekta.

Pored tehničkih unapređenja, u Plan su uključene i mere koje se odnose na ozelenjavanje, poboljšanje energetske efikasnosti, kao i druge aktivnosti koje će doprineti očuvanju zdravlja i unapređenju životnih uslova građana.

Energetski portal

Najveći solarni park u Srbiji priključen na mrežu – investicija vredna 25 miliona evra

Foto: Nofar Energy

Izraelska kompanija Nofar Energy saopštila je da je na mrežu priključen najveći solarni park u Srbiji, koji se nalazi u mestu Ada u Vojvodini. Ovaj energetski kompleks snage 27 MW sastoji se od dve solarne elektrane – Ada 1 i Ada 2 – i prostire se na površini od 30 hektara.

Procenjuje se da će godišnja proizvodnja električne energije iznositi 33,15 miliona kWh, što je dovoljno za snabdevanje više od 9.000 domaćinstava. Ova investicija, vredna 25 miliona evra, predstavlja jednu od najznačajnijih u sektoru obnovljivih izvora energije u Srbiji.

Izgradnja solarnog parka Ada zvanično je najavljena na svečanosti u Beogradu u maju 2024. godine, kada je ambasador Izraela Jahel Vilan istakao da je reč o najvećoj izraelskoj investiciji u solarnu energiju u Srbiji. Kamen temeljac položen je iste godine, a sada je projekat uspešno realizovan i povezan na elektroenergetsku mrežu.

Pročitajte još:

Kompanija Nofar Energy trenutno upravlja portfeljem solarnih projekata ukupnog kapaciteta 2,4 GW, kao i projektima za skladištenje energije od 1,2 GWh. Osim u Srbiji, Nofar realizuje i najveći solarni projekat u Rumuniji snage 155 MW, a vrednost investicije iznosi 98 miliona evra.

Nofar Energy je prepoznat kao pionir u oblasti plutajućih solarnih elektrana u Izraelu. Od 2018. godine kompanija je priključila na mrežu više od 100 MW solarne energije širom te zemlje, a sada nastavlja sa širenjem poslovanja u Evropi.

Energetski portal

Toplotni talasi povećali potražnju za energijom i ugljem u najvećim svetskim tržištima

Foto-ilustracija: Freepik (AI)

Visoke temperature i toplotni talasi obeležavaju sve veći broj dana u godini. Sa ciljem procene globalnog uticaja ovih ekstremnih vremenskih uslova na potražnju za električnom energijom tokom 2024. godine, međunarodna organizacija EMBER razvila je posebnu metodologiju i napravila izveštaj na osnovu dobijenih rezultata.

Glavni zaključak jeste da je vrlo toplo leto značajno povećalo potražnju za električnom energijom u najvećim svetskim tržištima. U Kini, Sjedinjenim Državama i Indiji, koje predstavljaju najveće potrošače ove energije, toplotni talasi doveli su do povećanja od nekoliko desetina teravat-časova potrošnje struje.

U periodu od aprila do septembra 2024. godine, u Sjedinjenim Državama došlo je do povećanja potrošnje od 37 odsto, u odnosu na isti period 2023. godine, što je bilo uzrokovano većom potrebom za rashladnim uređajima. U istom vremenskom okviru, u Kini je usled hlađenja došlo do porasta od 31 odsto, a u Indiji za 19 odsto.

Pročitajte još:

Ekstremni vremenski uslovi uticali su i na povećanje proizvodnje iz uglja, kako bi se zadovoljila potražnja za energijom. U Kini je reč o povećanju od 4,4 odsto tokom perioda avgusta i 10 odsto u septembru, u poređenju sa istim mesecima u 2023. godini. Za Sjedinjene Države ovaj porast iznosi 6,4 odsto u junu, a uz to je došlo i do porasta proizvodnje iz gasa – za 4,6 odsto. Kada je reč o Indiji, ugalj je pokrio čak 70 odsto godišnjeg povećanja potrošnje u maju.

Ovo nisu jedine zemlje koje su bile pogođene toplotnim talasima, a posebno se uz njih ističu Japan, Australija, Meksiko, Grčka i Velika Britanija. Ovi ekstremni vremenski uslovi postaju sve učestaliji i intenzivniji, a svaka naredna godina beleži nove rekorde u visini temperatura.

Zbog toga je ključno raditi na povećanju efikasnosti klima-uređaja, uz povećanje udela čistih izvora energije koji mogu obezbediti dovoljno električne energije za rastuće potrebe. Takođe, potrebno je unaprediti energetske politike, infrastrukturu i tehnologiju kako bi se smanjili negativni uticaji toplotnih talasa na energetske sisteme, a istovremeno obezbedila održiva i stabilna snabdevanja energijom u budućnosti.

Energetski portal

Za svako dete dva drveta – Ljubav koja raste u prirodi

Foto-ilustracija: freepik (freepik)

Energija koju donosi rađanje jedne čiste ljubavi, ima snagu da se prenese kilometrima daleko. Za svaku ljubav koja počinje da se razvija rođenjem ili usvajanjem deteta u Velsu, na velškom tlu i pod afričkim nebom dve mladice uporedo počinju da razvijaju svoje korenje. Simbolična poruka o neraskidivoj povezanosti čoveka i prirode, svoj put slanja započela je još 2008. godine. Od tada, hiljade stabala rasla su zajedno sa generacijama dece.

Program Plant!

Velška vlada je pre više od petnaest godina pokrenula inicijativu pod nazivom Plant!, sa idejom da se za svako rođeno ili usvojeno dete u Velsu, zasadi po jedno drvo u ovoj državi. Inicijativu, koju je sprovodila vladina organizacija Natural Resources Wales (NRW), trajala je do 2023. godine.

Kako bih saznala više o ovom programu, posetila sam zvanični sajt Vlade Velsa i dobila interesantne informacije. Inicijativa se sprovodila automatski, bez potrebe da se roditelji ili staratelji prijave za nju. Kada drvo bude zasađeno, izrađuje se sertifikat koji se zatim šalje na adresu svakog deteta. Zanimljivo je da je ovaj papir ekološki prihvatljiv, odnosno proizveden iz šuma kojima se upravlja na održiv način. Uz sertifikat se dobija i pismo u kojem su navedene informacije na kojoj lokaciji se nalazi drvo deteta, kako bi porodica mogla da prati njegov rast. Pored toga, drveće se ne sadi na slučajnim lokacijama širom Velsa, već u specifično određenim područjima od kojih se stvara nova šuma.

Sadnja se nastavlja

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Dobrotvorna organizacija Size of Wales koja se bavi pošumljavanjem i klimatskim akcijama, pridružila se programu Plant!. Pre nego što nastavim priču, treba da istaknem da ova organizacija posebnu pažnju u sprovođenju svojih akcija posvećuje partnerskim zemljama, kao što je Uganda. Ovo je važno istaći zato što je program Plant!, od 2014. godine proširen na način da se pored svakog drveta koje se zasadi u Velsu, još jedno zasadi u Ugandi. Sprovođenje ovog dela programa preuzela je organizacija Size of Wales, zahvaljujući čemu sada svako rođeno ili usvojeno dete u Velsu, dobija dva drveta. Iako je vladin program završen 2023. godine, ova organizacija je nastavila da ga sprovodi do danas. Sertifikati sa podacima o lokaciji drveta, posebno su zanimljivi za drveće koje je zasađeno u Ugandi, uzimajući u obzir da se ono nalazi na drugom kontinentu udaljenom hiljadama kilometara.

Priča Size of Wales ima širi cilj

Ukoliko pažljivije posmatramo samo ime organizacije Size of Wales, primetićemo da se na našem jeziku ono prevodi kao – veličina Velsa. Nije slučajnost. Simbolika koju organizacija nosi u svom imenu, odražava njihov glavni cilj da zaštite i obnove tropske šume širom sveta na površini koja bi bila ukupne veličine Velsa.

Uganda zauzima posebno mesto u srcu ove organizacije, imajući u vidu da ima jednu od najviših stopa gubitka šuma na svetu. Podaci pokazuju da je u periodu od 2001. do 2020. godine, ova zemlja izgubila blizu 920.000 hektara drveća. Ukoliko se nastavi sa ovakvim trendom, Uganda će se naći pred opasnošću da do 2040. godine izgubi svoj ceo šumski pokrivač.

Autohtone i lokalne zajednice predstavljaju najbolje čuvare šuma, zbog znanja koje se prenosi na nove generacije kroz vekove. Program Plant! nije jedini u okviru kojeg ova organizacija doprinosi pošumljavanju i borbi protiv klimatskih promena, ali i erozije zemljišta u Ugandi. Tu su i drugi, poput programa Mable Trees, koji obezbeđuje da se u baštama porodičnih kuća u regionu Malbe u Ugandi, sade voćke.

Dobrotvorna organizacija Size of Wales takođe sarađuje i sa domorodačkim narodom i lokalnim zajednicama u Latinskoj Americi, drugim delovima Afrike, kao i u jugoistočnoj Aziji.

Katarina Vuinac

UN najavio novi krug pregovora o plastici

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Program Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP) najavio je da će novi krug pregovora o sporazumu o plastici biti održan od 5. do 14. avgusta u Ženevi, nakon što dogovor nije postignut u Južnoj Koreji u decembru prošle godine.

Postizanje konačnog dogovora uključuje postavljanje ograničenja za proizvodnju plastike, upravljanje plastičnim proizvodima i hemikalijama od posebnog interesa, kao i finansiranje koje bi pomoglo zemljama u razvoju u implementaciji sporazuma.

Diskusija u Bakuu nije dovela do dovoljnog napretka u postizanju dogovora o tekstu novog ugovora za okončanje plastičnog zagađenja. Više od 100 zemalja podržalo je nacrt sporazuma koji bi stvorio strategiju za postizanje globalnog smanjenja proizvodnje plastike, dok je konkurentski predlog, podržan od strane zemalja proizvođača nafte i petrohemikalija, izostavio ograničenja proizvodnje.

Pročitajte još:

Sastanku u Ženevi će prethoditi regionalne konsultacije 4. avgusta 2025. Kako bi bilo obezbeđeno učešće nevladinih organizacija, obezbeđena je finansijska podrška za maksimalno 20 posmatrača iz nevladinih organizacija.

Pokrenuti javnom brigom zbog plastičnog zagađenja i rastućim naučnim dokazima o šteti koju ono prouzrokuje ljudskom zdravlju i životnoj sredini, Međuvladin pregovarački komitet (INC) imao je zadatak da razvije međunarodni pravno obavezujući instrument za plastično zagađenje, uključujući morsko okruženje.

INC je zakazao pet sastanaka između novembra 2022. i novembra 2024. godine, sa nadom da će Komitet završiti svoj rad do kraja 2024. godine. Međutim, Komitet nije uspeo da postigne dogovor na 5. sesiji (INC-5), pa su delegati odlučili da obustave sesiju i ponovo se sastanu 2025. godine.

Energetski portal

Dinamičan rast zaposlenosti u sektoru ekologije unutar EU

Foto-ilustracija: Unsplash (alan-rodriguez)

U poslednjoj deceniji, zapošljavanje u sektoru dobara i usluga za zaštitu životne sredine u Evropskoj uniji raslo je brže od opšte stope zapošljavanja. Udeo zapošljavanja u ovom sektoru povećan je sa 2,1 odsto ukupnog zapošljavanja 2010. godine na 2,5 odsto u 2021. godini, pri čemu je broj zaposlenih na puno radno vreme dostigao oko 5,2 miliona. Ovaj rast bio je uglavnom rezultat stvaranja novih radnih mesta povezanih sa obnovljivom energijom, energetskom efikasnošću i upravljanjem otpadom.

Između 2014. i 2021. godine, udeo zelenog zapošljavanja u ukupnom zapošljavanju povećan je u većini država članica EU. Ipak, bilo je izuzetaka poput Malte, Mađarske i Rumunije, gde je zabeležen pad. Najznačajniji rast zabeležen je u Bugarskoj (104 odsto), Luksemburgu (70 odsto) i Poljskoj (52 odsto).

Tokom 2022. godine, zapošljavanje u sektoru zaštite životne sredine u zemljama Evropske unije poraslo je u proseku za 9,5 odsto u poređenju sa godinom ranije. Rast varira od 2,8 odsto u Češkoj do 38 odsto u Grčkoj, dok je na Malti, u Litvaniji i Slovačkoj došlo do smanjenja zapošljavanja u istom periodu, navodi se na Eurostat-u.

Pročitajte još:

Italija, Nemačka i Portugal beleže značajan rast zapošljavanja u upravljanju energetskim resursima, sa povećanjima od 73 odsto u Italiji, 34 odsto u Nemačkoj i 48 odsto u Portugalu u poređenju sa 2021. godinom. U sektoru upravljanja otpadom, Italija beleži pad zapošljavanja za 2,5 odsto, dok je u Francuskoj i Nemačkoj zabeležen rast za 1,6 odsto i 4,6 odsto, a u Španiji je broj zaposlenih ostao stabilan.

Većina zapošljavanja u sektoru zaštite životne sredine u zemljama EU odnosi se na upravljanje energetskim resursima, sa prosečnim udelom od 34,8 odsto. Međutim, udeo se znatno razlikuje od zemlje do zemlje. Najviši udeo zabeležen je u Luksemburgu sa 70,5 odsto, zatim u Švedskoj sa 68,3 odsto i Italiji sa 61,5 odsto. Nasuprot tome, na Malti je registrovano samo 3,7 odsto, u Mađarskoj 12,7 odsto i na Kipru 14,3 odsto zapošljavanja u ovom delu zaštite životne sredine.

Prisutan je trend rasta zapošljavanja u sektoru zaštite životne sredine u EU već godinama, dok razlike u procentima zapošljavanja između različitih zemalja ukazuju na različite strategije i prioritete u okviru ekonomije zaštite životne sredine unutar Evropske unije.

Energetski portal