Home Blog Page 855

Zabranjena prodaja afričkih slonova zoološkim vrtovima širom sveta

Foto-ilustracija: Unsplash (Archie Fantom)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paweldotio)

Slon predstavlja jedan od simbola životinjskog sveta u Africi. Ipak, afrički slon je izuzetno osetljiva vrsta. Ove grandiozne životinje veoma često su lovljene i ubijane zbog kljova, a koriste se i kao turistička atrakcija, pri čemu žive u veoma lošim uslovima.

Veliki problem predstavlja odvajanje beba slonova od majke, pogotovo kad se uzme u obzir to da su oni osećajne životinje. Ne prija im izolacija jer su izrazito društvene životinje sa snažnim osećajem vezanosti za porodicu.

I pored svega toga, veoma je čest slučaj ranog odvajanja mladunčadi od majki i izmeštanja iz divljine u zoološke vrtove širom sveta.

Sada se tome staje na put.

Na ovogodišnjem sastanku u Ženevi 27. avgusta doneta je gotovo potpuna zabrana prodaje beba slonova iz Afrike zoološkim vrtovima. Sastanku su prisustvovali predstavnici država potpisnica Konvencije o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune (CITES) i Evropska unija.

Glasova za bilo je 87, a protiv 29.

Predlog nisu podržali predstavnici Zimbabvea, afričke države koja je glavni izvoznik slonova, i Sjedinjene Američke Države. Predstavnica američke delegacije Barbara Vejnmen izjavila je da ne vidi zašto bi geografska teritorija predstavljala odlučujući faktor, ako bi se slonovima pružila adekvatna nega na mestu na koje bi bili prebačeni.

Zimbabve i Bocvana, kao zemlje sa zdravijom populacijom slonova u odnosu na druge afričke države, ispunjavale su određene uslove za dozvolu izvoza. Upravo zbog toga je 2012. godine čak 100 beba slonova zarobljeno i prodato u zoo-vrtove širom Kine.

Od kraja avgusta će uzimanje slonova iz divljine biti moguće samo pod posebnim okolnostima, što će svakako morati da odobri komitet potpisnica CITES konvencije.

Evropsko udruženje zooloških vrtova i akvarijuma (EAZA) kaže da pozdravlja ishod glasanja, koji će sprečiti izvoz ulovljenih divljih ulovljenih slonova na neprikladne destinacije. Ipak, brine ih kako će ovaj regulatorni okvir tretirati slonove koji su ostali u kategoriji manje stroge zaštite od međunarodne trgovine, kao u Bocvani ili Zimbabveu, iako suštinski predstavljaju ekvivalent slonovima kojima je najviši nivo zaštite dodeljen.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergi Ferrete)

Evropska unija napomenula je neophodnost kompromisa i objasnila da ova odluka ne znači da više nijedan slon neće biti prebačen u neki zoološki vrt iz divljine, ali istovremeno i da će uslovi biti dovoljno pooštreni da se više masovna premeštanja neće dešavati.

Direktorka organizacija Međunarodno humano društvo Odri Delsink podržava ovu odluku i napominje koliko je iskustvo odvajanja mladih slonova od porodice traumatično.

Jelena Cvetić

Nestle crpi izvorište vode na Floridi

Foto-ilustracija: Unsplash (Inma Lesielle)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jenny Bess)

Nestle, jedna od vodećih svetskih kompanija za proizvodnju hrane i pića, planira da koristi 1,1 miliona galona vode iz prirodnog izvora, što je čak četiri puta više nego ranije. Kao novo crpno mesto za pumpanje izabran je izvor vode Džini Springs na Floridi, uprkos mogućnosti da neće moći da izdrži toliko veliki odliv vode.

Kako bi kompanija realizovala svoju zamisao i snabdela Nestle Waters North America za proizvodnju, bila joj je potrebna obnova dozvole Okruga za upravljanje vodama reke Suvani u vlasništvu lokalne kompanije Seven Springs.

Plan je bio da se ispumpa četiri puta više vode dnevno od ranijeg proseka. Tvrde da to neće prouzrokovati sniženje nivoa vode jer imaju plan za dugoročno očuvanje izvora i ističu da je izvorska voda brzo obnovljiv resurs ako se njime pravilno upravlja, a da je Nestle Waters North America posvećen najvišem nivou organizovanog upravljanja izvorskom vodom na svim izvorima pod sopstvenom upravom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maverick Ocean)

Protivnici ovog postupka pokrenuli su kampanja protiv pumpanja vode sa izvora Džini Springs. Na internet su postavljeni forum i peticija za licencu koja bi bila potrebna kompaniji Nestle. Uz to, poslata su pisma okružnoj upravi za vode u kojima se napominje da je ovaj plan kompanije štetan za životnu okolinu i da se zbog toga ne sme dozvoliti da uspe.

Neprofitna organizacija Santa Fe vodi kampanju za zaustavljanje ovog projekta i njena upravnica Merili Malvic Džipson je za “Guardian” izjavila da je nemoguće povući milion galona vode i da to ne ostavi nikakav trag, jer ako uzmemo bilo koju količinu vode iz čaše, uvek imamo manje.

Jelena Cvetić

 

Ušteda i do polovine utrošene energije zahvaljujući solarnim panelima

Foto: Jan Valo

Gotovo polovinu potrošnje električne energije u danu najveće proizvodnje, jedan proizvodni pogon uštedeo je zahvaljujući solarnoj elektrani na krovu objekta. Od 950 utrošenih kWh, uštedeo je oko 450.

Posao izgradnje male solarne elektrane od 50 kW u Šimanovcima sa priključenjem na orman sopstvene potrošnje je poveren beogradskoj firmi MT-Komex. Količina proizvedene energije iz akumuliranog sunčevog zračenja se koristi isključivo za sopstvenu potrošnju. Šimanovačka fotonaponska elektrana opskrbljuje korisnika čistom energijom, istovremeno mu smanjujući mesečni račun za struju.

Konstrukcija na krovu nosi 180 panela snage 275 Wp koji su postavljeni pod uglom od 10°. Za transformaciju jednosmerne struje u naizmeničnu postavljena su 3 invertora marke Fronius – dva od 20 kW i jedan od 8,2 kW.

Iskusni monteri MT-Komexa su postavili sistem aluminijumske konstrukcije proizvođača K2 Systems iz Nemačke kao jednog od lidera u proizvodnji aluminijumskih sistema za konstrukcije na krovnim površinama. Izbor je, zbog specifičnosti lokacije, pao na sistem koji smanjuje uticaj vetra, te se samim tim smanjila potreba korišćenja dodatnog tereta u vidu betonskih ploča koje praktično otežavaju samu konstrukciju solarnih panela i aluminijumskih šina. Na taj način je predupređen rizik da vetar pogura konstrukciju po krovu i ponese je sa sve panelima. 

Solarna elektrana je puštena u rad sredinom marta. Bez obzira na to što su april obeležile loše vremenske prilike i obilne padavine, koje nisu svojstvene za ovo doba godine, solarna elektrana je napravila dovoljno električne energije da se smanji skoro 30 odsto potrošnje električne energije na ormanu sopstvene potrošnje u proizvodnom pogonu na čijem krovu je instalirana solarna elektrana. U nekim slučajevima kada su dani sunčani, bez padavina, taj iznos smanjenja električne potrošnje je dostigao čak 50 odsto. Jedan od najsunčanijih dana u četvrtom mesecu bio je 26. april i tada je fabrika imala najveću potrošnju u objektu, s obzirom na to da su imali najveći proizvodni kapacitet, što je rezultovalo time da je ukupna potrošnja bila 950 kWh tog dana a da je solarna elektrana dala čak skoro 440 sati.

Zahvaljujući solarnim elektranama, klijenti MT-Komex-a dobijaju čistu i jeftiniju električnu energiju. Sertifikovani inženjeri i elektromonteri obučeni su da postavljaju elektrane gotovo na bilo kom zemljištu i bilo kom objektu, bilo da se radi o kući, fabrici, parkingu ili nadstrešnici. Do sada su izgradili 16 solarnih elektrana sa 10 hiljada solarnih panela ukupne instalisane snage 2,6 MW. Iza svakog projekta konstrukcije elektrane stoji 25 godina iskustva. 

UKRATKO O SOLARNIM ELEKTRANAMA Solarne elektrane proizvode „čistu” električnu energiju, a nalaze se na krovu objekta ili na slobodnoj zemljanoj površini. Proizvedena električna energija iz solarne elektrane može da se koristi za zadovoljenje sopstvene potrošnje. Ova čista energija smanjuje energiju koju biste platili preuzimanjem iz električne mreže čime se ostvaruju značajne uštede. Solarne elektrane mogu da obezbede od 15 do 70 odsto električne energije od sopstvene potrošnje, kada na objektu tokom dana postoji stalna potrošnja električne energije. Proizvodnja energije umnogome zavisi od načina postavljanja panela i izbora opreme.

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST  jun-avgust 2019.

Brazilski ministar negira odgovornost svoje zemlje za požare

Foto-ilustracija: Unsplash (Tiago Fioreze)

Izvor: Politika

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergio Souza)

Brazilski ministar spoljnih poslova Ernesto Araužo negira da je njegova zemlja spalila amazonske prašume i tvrdi da su, kako kaže, „neutemeljena upozorenja” o globalnim klimatskim promenama, pretnja suverenitetu Brazila.

„Ne postoji katastrofa klimatskih promena. Iz rasprave koja se vodila izgledalo je da došao kraj sveta”, rekao je Araužo na sastanku u vašingtonskoj fondaciji Heritaž i dodao da je Brazil doživljen kao zemlja koja uništava planetu, prenosi Rojters.

On kaže da nema naučnih dokaza o uzrocima globalnog zagrevanja, kao i da zagovornici klimatskih promena podižu uzbunu zbog političkih ciljeva.

Dodao je da su požari u Amazoniji ove godine bili u okvirima godišnjeg proseka i da je krčenje šuma u Brazilu odgovorno za samo dva odsto globalne emisije ugljen-dioksida, dok je globalno krčenje šuma bilo odgovorno za 11 odsto ukupnih emisija ugljen-dioksida, javlja Tanjug.

„Čak i ako pretpostavimo da emisije CO2 direktno utiču na temperaturu, Brazil nije krivac”, rekao je Araužo.

Ceo tekst pročitajte na: Politika

Planirano ulaganje u otpad i otpadne vode u Srbiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je danas sa delegacijom Evropske investicione banke (EIB), koju je predvodio Mateo Rivelini, šef odeljenja za Sloveniju, Hrvatsku i Zapadni Balkan, o investicijama, projektima i saradnji u oblasti zaštite životne sredine.

Sagovornici su razgovarali o mogućnosti buduće saradnje sa Evropskom investicionom bankom na novim projektima i modelima podrške od strane EIB.

Ministar Trivan se zahvalio na dobroj partnerskoj saradnji na važnim infrastrukturnim projektima koje Srbija realizuje uz podršku EIB, posebno u sektoru otpadnih voda i otpada, koji je od prioritetnog značaja u dostizanju evropskih standarda u zaštiti životne sredine. Trivan je rekao da je potrebno uložiti pet milijardi evra u sektor otpadnih voda i još milijardu i po do dve za rešavanje problema otpada i da su za to neophodni kvalitetni projekti.

„To su ogromna ulaganja koja iziskuju dobro planiranje, dobru lokalnu organizaciju i zato je Ministarstvo zaštite životne sredine, sagledavši nedostatak stručnih i finansijskih kapaciteta opština, pomoglo u izradi projektno-tehničke dokumentacije, tako da u ovom momentu imamo spremnih 13 projekata i još 33 koji su u završnoj fazi. „Dobro pripremljeni održivo-razvojni projekti u životnoj sredini su važni u momentu kada Srbija pokreće investicioni ciklus zahvaljujući snažnoj ekonomiji i rastu BDP-a. Investiranje u životnu sredinu nije trošak već dobit za građane i ekonomiju“, ukazao je ministar.

Predstavnici Evropske investicione banke su izrazili zadovoljstvo saradnjom sa Vladom Republike Srbije i Ministarstvom zaštite životne sredine tokom realizacije aktuelnih projekata. Iskazali su spremnost da uz stručno-tehničku pomoć daju i finansijsku podršku u obezbeđivanju novih grantova i kreditnih sredstava za realizaciju i proširenje projekata u životnoj sredini, oblasti koja je za EIB jedna od glavnih prioriteta u Srbiji i regionu.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Novčane kazne za spaljivanje biljnih ostataka u Paraćinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Spaljivanjem biljnih ostataka često dolazi do nekontrolisanih požara na otvorenom, koji nanose velike materijalne štete, a predstavljaju rizik i po ljude, pa su Uprava za poljoprivredu i Štab za vanredne situacije, još jednom upozorili građane ne samo na opasnost od pomenutih aktivnosti, već i na predviđene kaznene mere u takvim situacijama.

Novčanom kaznom u iznosu od deset hiljada dinara za takav prekršaj kažnjava se fizičko lice, dok za pravna lica kazna iznosi od tri stotine hiljada do milion dinara, ukoliko se utvrdi da su na poljoprivrednom gazdinstvu spaljivani žetveni ostaci, odnosno ako se utvrde druga oštećenja na poljoprivrednom zemljištu, štete na usevima i sadnicama. Poljoprivredno gazdinstvo, u takvim okolnostima, gubi pravo na podsticajna sredstva u poljoprivredi u periodu od tri godine, saopšteno je iz Štaba za vanredne situacije i Uprave za poljoprivredu Opštine Paraćin.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Uskoro predlog odluke o proglašenju Parka prirode “Una”

Foto: Wikipedia/Julian Nyča
Foto: Wikipedia/Julian Nyča

Predlog odluke o proglašenju Parka prirode „Una“ biće upućen Vladi Republike Srpske na usvajanje, potvrđeno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Taj resor je 2017. godine pokrenuo postupak proglašavanja prethodne zaštite područja reke Une, uzimajući u obzir činjenicu da postoji opasnost da će ta lokacija biti ozbiljno ugrožena, s obzirom na planiranu izgradnju odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice sa BiH, odnosno u neposrednoj blizini reke Una.

Zbog identifikovanih prirodnih vrednosti, izmenama i dopunama Prostornog plana RS-a do 2025. godine planirano je da bude u kategoriji “park prirode”.

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić razgovarala je danas sa načelnikom opštine Novi Grad/Bosanski Novi Miroslavom Drljačom, koji ju je obavestio da postoji dogovor načelnika jedinica lokalne samouprave u zoni koja obuhvata teritoriju budućeg Parka prirode „Una“ da se formira javna ustanova koja će upravljati tim zaštićenim područjem.

Drljača je rekao da je tokom javnog uvida u Predlog odluke o proglašenju Parka prirode „Una“ data sugestija da se ova ustanova osnuje i da njeno sedište bude u opštini Novi Grad/Bosanski Novi.

Golić je rekla da Ministarstvo prihvata navedenu sugestiju pod uslovom da osnivači navedene javne ustanove budu sve četiri opštine u obuhvaćenoj zoni (pored Novog Grada/Bosanskog Novog, to su i Kozarska Dubica, Bosanska Kostajnica i Krupa na Uni) i da se sporazumom o osnivanju javne ustanove definišu međusobni odnosi i obaveze svih osnivača u daljem funkcionisanju i finasiranju te institucije.

Obavestila je načelnika Novog Grada/Bosanskog Novog da su primedbe i sugestije na Predlog odluke o proglašenju Parka prirode „Una“ nakon javnog uvida razmotrene i da će konačan predlog akta o proglašenju još jednog zaštićenog područja biti upućen Vladi Republike Srpske na usvajanje.

Izvor: Energetika.ba

Zašto je u Novom Sadu otvorena potpuno prazna prodavnica?

Foto: Facebook (screensshot)

Svi povremeno kažemo kako “nemamo šta da obučemo”, a zapravo neke stvari iz ormana uopšte ne nosimo.

Foto: Facebook (screensshot)

Rezultati nedavnih istraživanja potvrđuju masovnost ove pojave.  Istraživanjem je bilo obuhvaćeno više od 18.000 domaćinstava u 20 zemalja, a rezultati su pokazali da većina ljudi u poslednjih godinu dana nije nosila više od polovine svoje garderobe.

Šoping centar Promenada Novi Sad je, u saradnji sa Crvenim krstom Vojvodine, započeo akciju prikupljanja garderobe s ciljem motivisanja građana da one odevne komade koje ne nose doniraju u humanitarne svrhe. Akcija se odvija unutar šoping centra u radnji The Empty Shop.

Marketing menadžerka Promenade Novi Sad pozvala je sugrađane da se pridruže akciji. Odeća će biti poklonjena građanima Vojvodine kojima je najpotrebnija.

Sekretar Crvenog krsta Vojvodine Boško Mitrašinović podsetio je da postoje redovne akcije prikupljanja i podele polovne odeće i obuće u gradovima i opštinama u svih 45 organizacija Crvenog krsta.

The Empty Shop biće otvoren od 5. septembra do 5. oktobra 2019. godine u prizemlju šoping centra Promenada Novi Sad, gde će građani moći svakog dana, u periodu od 12 do 20 časova, moći da donesu čistu, ispravnu i ispeglanu garderobu koja im više ne treba.

Jelena Cvetić

 

Svet baca milijarde tona hrane, a “srećni sat niskih cena” je finsko rešenje problema

Foto-ilustracija: Unsplash (Phuong Tran)

Više od 820 miliona ljudi na svetu gladuje, a istovremeno 1,3 milijarde tona hrane truli na deponijama. U procesu raspadanja se ispušta metan – gas koji je, prema naučnim procenama, dvadeset pet puta opasniji u odnosu na ugljen-dioksid, što produbljuje još jedan problem čovečanstva – klimatske promene. Ipak, odgovorno upravljanje resursima nam je uglavnom u svim domenima života i dalje apstraktan pojam i tek nekolicina inicijativa utire put održivoj budućnosti. Među njima se nalazi i jedna koju je pokrenuo finski lanac supermarketa “S-market”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Phuong Tran)

Iako kovanicu “srećni sat” (happy hour) najčešće koriste kafići i klubovi kako bi promovisali niže cene pića, niko u “S-marketu” u radničkom kvartu Helsinkija u periodu od 9 do 10 sati uveče nije u potrazi za zabavom i alkoholom, već za jeftinim parčetom svinjetine, piletine ili lososa ili, pak, za nekim drugim proizvodom na ogromnom sniženju zato što mu u ponoć ističe rok trajanja.

Cene artikala, koje su već umanjene za 30 odsto, se dan pred istek roka umanje za još 60. Njihova pristupačnost Fincima predstavlja dodatni podsticaj da ih kupe, pa tako neće završiti među smećem, već u nečijem stomaku.

Kampanja će se u naredne dve godine sprovoditi u više od 900 prodajnih objekata širom zemlje.

U Srbiji se na godišnjem niovu baci 250 hiljada kilograma hrane. Način na koji možete da utičete na smanjenje ove količine je i da ostatke hrane poklonite onima koji je nemaju pomoću Donoruma.

Jelena Kozbašić

Zaposleni u kompaniji Amazon izlaze na globalni klimatski štrajk

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Više od 1.000 zaposlenih u kompaniji Amazon, jednom od svetskih giganata u polju tehnologije, sa sedištem u Sijetlu i oko 45.000 zaposlenih, podržaće globalni klimatski štrajk planiran za 20. septembar. Ovo je prvi put otkako je kompanija osnovana da njeni zaposleni štrajkuju.

Globalni klimatski štrajk organizovao je pokret “Fridays for Future”Greta Tunberg, koji predvode štrajkove školaraca. Njihove glavne premise su: “Zašto učiti za budućnost, kad je možda neće ni biti?” i “Zašto uložiti mnogo truda u obrazovanje kad naše vlade ne slušaju obrazovane ljude?”

Učešće u velikom štrajku zaposlenih u Amazonu preraslo je u organizaciju pod nazivom “Zaposleni u Amazonu za klimatsku pravdu”. Organizacija je zaposlenima poslala cirkularni mejl preko kojeg su mnogi potvrdili svoje učešće. Pozivalo se na preduzimanje mera u borbi protiv klimatskih promena. Ipak, u maju je ugašena rezolucija koja je propagirala agresivniju klimatsku politiku.

Protest je najavljen početkom septembra i više od 1.000 radnika je potvrdilo svoju podršku i izlazak.

U septembarskoj šetnji postaviće tri zahteva:

Zaposleni veruju da Amazon može imati snažan uticaj na ostale kompanije i na brojne pojedince, videvši ga na liderskoj poziciji kada je u pitanju ovaj problem. Nadaju se da će njihovo učešće u masovnom protestu uticati na iniciranje aktivnosti službenika na rukovodećim položajima u Amazonu.

Mnogi su složni u tome da žele da rade za kompaniju koja klimatske promene shvata kao ozbiljan problem.

Jelena Cvetić

U Bosni i Hercegovini uloženo gotovo 140 hiljada maraka u projekte zaštite okoline

Foto-ilustracija: Unsplash (Jovana Askrabić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jovana Askrabić)

Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Vlade Zeničko-dobojskog kantona potpisalo je ugovore, ukupne vrednosti 139.350 konvertibilnih maraka, za projekte zaštite okoline po LOT-u 3.

Novac je namenjen nevladinim organizacija, udruženjima građana, javnim i obrazovnim institucijama, sportskim kolektivima i medijskim kućama.

“Naša ciljna grupa ovog puta bili su mladi. Želimo da probudimo svest o zaštiti okoline kod mladih ljudi, koji se prema okolini ne ponašaju baš najbolje”, istakao je ministar Arnel Isak, koji je napomenuo kako su za raspisani javni konkurs dobili 77 prijava, od kojih četiri nisu bile adekvatne.

Namenjeno je bilo 149.000 konvertibilnih maraka, a za deo sredstava koji nisu raelizovani putem javnog poziva, raspisaće novi javni konkurs.

Izvor: Energetika.ba

Letenje norveškom avio-kompanijom ne zagađuje vazduh

Foto-ilustracija: Unsplash (Leio McLaren)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ross Parmly)

Najveća norveška i skandinavska avio-kompanija “Widerøe” u saradnji sa Rols-Rojsom ima u planu da razvije koncept električnih avio-letova bez emisije štetnih materija kojim će organizovati letove širom sveta i to do 2030. godine.

Program je najavljen na događaju “Čist vazdušni prostor” u britanskoj ambasadi u Oslu.

Glavni direktor za strateška pitanja u “Widerøe” Andreas Ask izjavio je da im je partnerstvo sa Rols-Rojsom, kao najpoznatijim svetskim motornim proizvođačem, veoma značajno i da im je drago što zajedno učestvuju u pionirskom zelenom poduhvatu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Benjamin Voros)

Prva faza rada, u kojoj učestvuju eksperti iz Norveške i Britanije, već je u toku.

Vlada Norveške podržala je program i najavila plan za  avio-industriju do 2040. godine – sve nacionalne letove bez  zagađenja vazduha.

Direktor Tehnologije vazdušnog prostora i budućih programa u Rols-Rojsu Alan Njubaj pohvalio je inicijativu Norveške i rekao da najveći izazov tehnologije sada predstavlja korišćenje čiste energije i smanjenje količine oslobođenog ugljen-dioksida, što podrazumeva elektrifikaciju letova, uz povećanu efikasnost goriva gasnih turbina i podsticanja razvoja održivih vazduhoplovnih goriva.

Jelena Cvetić


	            

Hrvati traže energente u svojim planinama

Foto-ilustration: Pixabay
Foto-ilustration: Pixabay

Vlada Hrvatske je u sredu donela odluku o pokretanju tendera za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika na području Dinarida, a po rečima ministra zaštite okoline i energetike Tomislava Ćorića, to je deo Vladinih aktivnosti kojima nastoji da ojača energetsku nezavisnost Hrvatske.

Tender se provodi za četiri istražna prostora ukupne površine 12,134 kvadratna kilometra na području Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Istražni period traje pet godina.

Iz istražnih prostora isključeni su nacionalni parkovi, te su prostori odmaknuti od obalne linije i državne granice s Bosnom i Hercegovinom.

Prema Vladinoj odluci, Agencija za ugljovodonike sprovešće pripremne radnje, izraditi dokumentaciju za tender i objaviti obaveštenje, a ponude će ocenjivati komisije koje imenuje ministar nadležan za energetiku.

Po sprovedenom postupku nadmetanja, na predlog Ministarstva zaštite okoline i energetike, Vlada će za svaki pojedinačni istražni prostor doneti odluku o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika na period od najduže 30 godina, koji obuhvata i istražni period i period eksploatacije, te dati saglasnost na nacrt ugovora o istraživanju i podeli eksploatacije ugljovodonika.

Dinaridi su neistraženi

Novim istražnim aktivnostima na području Dinarida, koje se smatra neistraženim područjem, podstiču se aktivnosti koje bi dovele do smanjenja pada proizvodnje gasa i nafte u Republici Hrvatskoj, kažu u Vladi. Za provođenje Odluke sredstva su osigurana u okviru redovne delatnosti Agencije za ugljovodonike.

Ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić rekao je da je tender deo Vladinih aktivnosti kojima se nastoji ojačati energetska nezavisnost Republike Hrvatske.

Postupak na području Dinarida je, po njegovim rečima, nastavak aktivnosti iz 2016. godine u svrhu pronalaženja novih istražnih područja, koji bi doveli do spoznaja o novim rezervama ugljovodonika. Istakao je da će se istražne aktivnosti sprovoditi po najstrožim ekološkim standardima i u komunikaciji s lokalnim zajednicama.

Ćorić je nedavno, nakon sastanka s predstavnicima Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, izjavio da planirana istraživanja ugljoovodonika na Dinaridima neće štetiti razvoju turizma.

U Ministarstvu navode da upravo lokalna samouprava ima najveću direktnu korist od istraživanja ugljovodonika. Tako je, na primer, jedinica lokalne samouprave u istočnoj Slavoniji, na čijem prostoru se odvija istraživanje za koje su dozvole dodeljene 2016. godine, samo na račun naknada uložila više od 17 miliona kuna.

Prodaja naftnih derivata iz strateških robnih zaliha

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Hrvatske takođe je donela odluku o prodaji vanbilansnih količina naftnih derivata iz strateških robnih zaliha i to 10,2 miliona litara eurodizela, 2,03 miliona litara eurosupera 98 BS i 3,75 tona mlaznog goriva JET A1.

Ta prodaja izvršiće se prikupljanjem ponuda na temelju javnog oglasa, a sredstva ostvarena tom prodajom utrošiće se za nabavku strateških robnih zaliha.

Po rečima ministra privrede Hrvatske Darka Horvata, prodaja će se temeljiti na ceni na berzi i to prema proseku srednjih kotacija u mesecu isporuke. Kako je naveo, na osnovu prosečnih cena u oktobru 2018. godine, ukupna vrednost robe za prodaju iznosila bi 64,8 miliona kuna, a na osnovu prosečnih cena u decembru 2018. bila bi 49,3 miliona kuna.

Izvor: Energetika.ba

I Kraljevčani pošumljavaju svoj grad zahvaljujući sredstvima Zelenog fonda!

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdvojilo je novčana sredstva za gradove i opštine, koja će na osnovu Konkursa Zelenog fonda Republike Srbije, biti utrošena za pošumljavanje u 2019. godini.

Foto: Grad Kraljevo

Grad Kraljevo je, drugu godinu za redom, dobio sredstva za pošumljavanje u iznosu od nešto višem od 2.200.000 dinara, uz učešće Grada od 600.000 dinara.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je izrazio podršku svim opštinama i gradovima koji uviđaju važnost ovog posla zato što  je pošumljavanje savremena borba za očuvanje životne sredine.

„Očigledno ne  postoji  svest  u  lokalnim  samoupravama, ili  bar nedovoljna, da je pošumljavanje najvažniji posao za zaštitu životne sredine i ne  postoji  svest  o  tome  da  je  pošumljavanje  istovremeno najjeftiniji, najefikasniji  i  najbolji  način  da  sprečite  posledice  klimatskih  promena“, istakao je Trivan, pa čestitao opštinama i gradovima koje su dobile novac na ovogodišnjem konkursu.

Član  Gradskog  Veća grada  Kraljeva Milun Jovanović istakao je  da  je Kraljevo,  kao  i  prošle  godine, svojim  projektima zadovoljilo kriterijume Ministarstva zaštite životne sredine i dobilo sredstva koja će biti utrošena za sadnju na četiri lokacije.

„Sadnja će se vršiti na lokaciji između dva mosta, pravac od kružnog toka koji ide prema Glavčićevom mostu, zatim dve lokacije gde će se vršiti dosadnja na postojećim parkovima i imamo lokaciju na Beranovcu, u dužini trim staze, s obzirom na to da je projektom predviđeno, gde je izgrađena trim staza, da se to područje ozeleni“, pojasnio je Jovanović i dodao, „sadnice  će  biti  dobavljene  od JP Srbijašuma i drugih zvaničnih institucija i biće zasađene po programu koji ćemo uraditi zajedno sa JKP Čistoća Kraljevo. Moramo da vodimo računa šta je najbolje posaditi na našoj teritoriji, to će verovatno biti autohtone sorte koje su pokazale da mogu uspešno da se održe na našem području.“

Jovanović je istakao da su ozelenjavanje i pošumljavanje jako značajni za budućnost, kao i da bez zdrave životne sredine i ekologije ni Srbija, ni svet, ne mogu dalje.

Izvor: Grad Kraljevo

Završene tri četvrtine gasovoda “Severni tok 2”

Foto-ilustracija: Unsplash (Ksenia Kudelkina)
Foto-ilustracija: Pixabay

Skoro 2.000 kilometara gasovoda “Severni tok 2”, kojim će se isporučivati ruski prirodni gas u Evropsku uniju, sada se proteže po dnu Baltičkog mora.

“Izgradnja gasovoda ’Severni tok 2’ se nastavlja. Do sada je duž dna Baltičkog mora postavljeno 1.882 kilometara cevi, što je više od 76 odsto ukupne dužine ‘Severnog toka 2’”, saopštila je ruska kompanija Gasprom, koja predvodi ovaj projekat u partnerstvu sa pojedinim evropskim energetskim kompanijama.

Projekat podrazumeva izgradnju dva kraka gasovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje, koji bi se protezao od ruske obale do Nemačke – i dalje do drugih evropskih kupaca – preko Baltičkog mora, podseća “Rusija danas”.

Planirano je da “Severni tok 2” bude završen do kraja ove godine.

Trasa gasovoda je do sada položena kroz teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone Rusije, Finske, Švedske i Nemačke, a samo jedan deo gasovoda, koji treba da prolazi kroz teritorijalne vode Danske, čeka zvanično odobrenje tamošnjih vlasti.

Izvor: Energetika.ba

Formiran Savet gradonačelnika za ozelenjavanje Novog Sada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na inicijativu gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića, a u cilju povećanja zelenih površina, obrazovan je Savet gradonačelnika grada Novog Sada za pružanje stručne pomoći u preduzimanju aktivnosti u ozelenjavanju i pošumljavanju gradskih površina, prevashodno urbanih celina.

Zadatak Saveta je da analizira stanje zelenih površina, predlaže mere za unapređenje stanja u pogledu povećanja ukupne ozelenjene i pošumljene površine, za bolju koordinaciju radova koji se izvode u Novom Sadu, a utiču na zelene površine i predlaže izradu projekata i strateških dokumenata značajnih za zelene površine.

Članovi Saveta su profesori Poljoprivrednog fakulteta i stručnjaci Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, predvođeni prof. dr Sašom Orlovićem, a administrativne poslove za potrebe Saveta obavljaće Gradska uprava za komunalne poslove.

“Cilj nam je da Novi Sad zaista postane zeleni grad koji uvažava protokole zaštite životne sredine i visoko vrednuje ekološke teme. Pomoć najstručnijih lica na tom polju nam je više nego dobro došla, i očekujem da će formiranje Saveta uskoro pokazati svoju opravdanost kroz konkretne akcije i projekte sa očiglednim rezultatima na planu unapređivanja zelenila na teritoriji našeg grada”, istakao je tim povodom gradonačelnik Miloš Vučević.

Izvor: Grad Novi Sad