Home Blog Page 815

Jaki zemljotresi tokom noći i jutra pogodili region (VIDEO)

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zemljotres jačine 5,5 jedinica Rihterove skale pogodio je područje Hercegovine jutros u 10.20. Oštećeni su objekti u Nevesinju, Ljubinju, Berkoviću. I ovaj potres osetio se i u Srbiji i Hrvatskoj.

Epicentar zemljotresa bio je u blizini mesta Stolac, 15 kilometara od Mostara.

Prema prvim informacijama, u Nevesinju je bilo manje štete na građevinskim objektima. Oštećena je zgrada opštine, gimnazije, kao muzičke škole. Sa starih kuća otpadali su dimnjaci i delovi fasada.

Na školi u Berkovićima su popucali zidovi, a učenici su poslati kućama.

Oštećen je i objekat opštine u Ljubinju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sunyu Kim)

Od potresa su se tresle zgrade, a podrhtavanje je trajalo prilično dugo zbog čega su u mnogim gradovima stanovnici istrčali na ulice. “Bio je jak potres, trajalo je dugo. Odavno jači potres nisam osjetio na području Mostara”, javljaju građani.

Situaciju su komentarisali i građani drugih hercegovačkih gradova, ali i Dubrovnika. “Naša zgrada od 10 spratova se jako tresla petnaestak sekundi. Veoma ružan osećaj. Bilo je zastrašujuće”, napisao je jedan stanovnik Ilidže.

Podrhtavanje tla osetilo se i u Hrvatskoj i Srbiji.

Najmanje osam osoba je poginulo u snažnom zemljotresu, jačine 6,4 jedinice po Rihteru koji je jutros u 3.54 pogodio neposrednu okolinu albanskog grada Drača, a osetio se u celom regionu. U Draču je pala cela petospratnica, a iz ruševina je spaseno jedno dete, javljaju lokalni mediji. Građani Tirane izašli su na ulice, neki sa bebama u naručju.

Vlada Rumunije je preko Sektora za vanredne situacije poslala u Albaniju vojne avione sa specijalnim timom za potragu i spasavanje. Iz albanskog ministarstva odbrane navode i da se očekuje dolazak spasilačkih timova iz Turske i Italije.

Među povređenima i poginulima nema državljana Srbije.

Izvor: RTS

Nemci ne žele manje obnovljive energije zarad većeg razmaka među vetroturbinama

Foto-ilustracija: Unsplash (Nico)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrea Boldizsar)

Predloženo uvođenje minimalne radaljine od 1.000 metara između vetroturbina i zgrada naišlo je na oštre kritike nemačkog Ministarstva za zaštitu životne sredine koje smatra da novi propisi mogu da pokvare planove zemlje da unapredi sektor obnovljive energije do 2030. godine.

Propisi koje planira ministarstvo ekonomije predvođeno Peterom Altmajerom (CDU) umanjiće nacionalni potencijal za energiju vetra za 20-50 odsto, upozoravaju iz nemačke Agencije za životnu sredinu.

Nemačka sigurno neće uspeti da dostigne cilj da 65 odsto struje proizvodi iz obnovljivih izvora energije do 2030.”, ukoliko se bude primenjivao propis o razdaljini od 1.000 metara, istakla je Agencija, prenosi “Euraktiv Nemačka”.

Sada je na 0,9 odsto površine Nemačke dozvoljeno postavljanje vetroturbina, ali se trenutno koristi samo polovina tog zemljišta. U teoriji bi tu mogli da budu instalirani kapaciteti za vetroenergiju od 81 GW, što je više nego dovoljno da se do 2030. dostigne cilj od 65 odsto energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Međutim, ako se minimalna razdaljina između turbina i kuća utvrdi na 1.000 metara, biće moguće povećanje od samo od 43 do 63 GW.

Razmirice u vladi

Cilj nove minimalne udaljenosti između turbina i zgrada je da se izbegnu građanski protesti zbog novih projekata vetroenergije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan McBride)

Prema Altmajeru, vetroturbine su preblizu zgradama, u proseku na 700 metara. “Međutim, tih 700 metara nije bilo dovoljno za smanjenje zaostalih dozvola, raspuštanje građanskih inicijativa i izgradnju dovoljno vetroturbina”, rekao je nemački ministar za Radio Dojčlandfunk.

Akutna kriza sa energijom vetra u Nemačkoj nema ništa sa sadašnjom regulativom o razdaljini, rekao je Altmajer i istakao da je glavni problem što praktično nema više odobrenih područja za postavljanje vetroturbina.

Komentarišući Altmajerov predlog, ministarka ekologije Svenja Šulce rekla je da se oni ne slažu sa tim predlogom. Novi propis je već trebalo da bude usvojen ali je odluka odložena zbog neslaganja ministara.

Ni industrija vetroenergije nije zadovoljna, iako je Altmajer predstavio i mnoge pozitivne mere za jačanje tog sektora.

U pismu u kojem su komentarisali planove ministra, velika udruženja industrije vetroenergije navela su da će propis o razmaku od 1.000 metara “uništiti dalje napore da se unapredi razvoj vetroenergije i dramatično oslabiti sektor vetroenergije na kopnu”.

Povećanje razdaljine nije jedina novina – predviđene su i zamene starih turbina novim.

Zamena starih turbina, koja je po važećim pravilima moguća za 53 n odsto turbina u Nemačkoj, biće smanjena na 35 odsto turbina, navela je nemačka Agencija za životnu sredinu.

I neke nemačke pokrajine su protiv predloženih propisa. One bi, s obzirom na to da klimatski paket savezne vlade ima opciju opt-aut, odnosno izbor da ipak ne učestvuju, i same mogle da donesu nove propise i uvedu razdaljine koje im odgovaraju. Za sada su Donja Saksonija i Šlezvig-Holštajn najavili da nameravaju da je iskoriste.

Debata u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Johny Goerend)

Debata o minimalnoj udaljenosti između vetroturbina i stambenih područja ne vodi se samo u Nemačkoj.

U Francuskoj će takođe sadašnja razdaljina od 500 metara biti povećana na 1.000 ili čak 1.500 metara.

Pošto za to ne postoji propis na nivou Evropske unije, pravila se razlikuju od zemlje do zemlje. Prema studiji Evropske komisije, većina članica EU utvrdila je da minimalna razdaljina između velikih vetroturbina i zgrada bude 500 metara.

Međutim, u Švedskoj, Mađarskoj, Estoniji i Finskoj minimalna razdaljina je 1.000 metara a u Poljskoj 1.250.

Evropska komisija je u studiji predložila razdaljinu od 700 metara, posebno za velike i bučne vetroturbine.

Izvor: Euractiv

Kako recikliranjem napraviti kuću?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakub Jacobsky)
Foto-ilustracija: Unsplash (Wim Arys)

Student inženjerstva u Indiji predložio je novi materijal za građenje domova – ciglu od recikliranih materijala.

Nakon posete radnicima koji su pekli ciglu, bio je zaprepašćen nehumanim uslovima za rad koje je tu zatekao. Između ostalog, svedočio je scenama gde ljudi nose cigle u rukama, bez ikakvih drugih pomoćnih sredstava.

Pored toga, peći od opeke u Indiji ima oko 140.000, što znači – veliki uticaj na prirodnu okolinu. Pored toga što prave prašinu i ispuštaju velike količine sumpor-dioksida, što izaziva respiratorne probleme i pravi štetu u prirodnoj sredini, oslobađaju velike količine štetnih materija. Prema procenama, pravljenje cigli u Indiji sagori 15 do 20 tona uglja godišnje, odnosno proizvede oko 40 miliona tona ugljen-dioksida.

Abišek Banerdži, mladi budući inženjer, otpočeo je rad sa svojim timom u cilju pravljenja cigle od reciklirane plastike. Ovo je bio sasvim logičan izbor, pogotovo kad se uzme u obzir ogromna količina plastike sa kojom se Indija suočava. Štetne emisije po osobi u Indiji su 10 puta veće od onih u Americi. Zato, država mora da se pozabavi ovim problemom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dave Webb)

Abišek i njegov tim su na deponijama u Zapadnom Bengalu prikupili otpad, a zatim ga očistili i pripremili i ručno isekli u blokove cigli. Svaka od ovih pojedinačnih cigli košta oko 8 centi, dok je jedna obična cigla skuplja i iznosi 14 centi.  Nije čak ni potrebno koristiti malter za njih jer, po principu Lego kocki, imaju na dnu žlebove pomoću kojih se povezuju jedna na drugu.

Jedan od osnovnih ciljeva svakako im je bio da se plastični otpad, koji se na dnevnom nivou u Indiji dostiže 25.000 tona, iskristi na efikasan i održiv način.

Takođe, smatra da je dodatni plus što je ovaj građevinski materijal i finansijski povoljniji.

Trenutno se rade testiranja na otpornost na vatru kao i dugotrajnost ovih cigli od recikliranih materijala, pa će kasnije biti reči i o komercijalnoj upotrebi.

Jelena Cvetić

Dubrovnik radi na postizanju održivog turizma

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Grad Dubrovnik je započeo aktivnu drugu fazu projekta merenja održivosti destinacije, koji za gradsku upravu sprovodi Globalno veće za održivi turizam (GSTC). Izveštaj Ocene odredišta za Dubrovnik ovo telo sprovodi kroz osnovne kriterijume za održivi turizam i destinacijski menadžment utvrđenih od strane Ujedinjenih nacija, a procenjuje se kako će biti završen tokom januara 2020. Uz Plan upravljanja zaštićenom celinom spomenika grada Dubrovnika koji je takođe u fazi izrade, reč je o ključnom dokumentu koji će definisati trenutni stepen održivosti i pomoću kojih će se definisati dalji koraci u upravljanju destinacijom u cilju postizanja održivog turizma.

U Lazaretima je jučer održan inicijalni sastanak člana veća GSTC i direktora za područje Mediterana Joanisa Papasa s gradonačelnikom Grada Dubrovnika Matom Frankovićem, njegovim saradnicima i širokim krugom udela u dubrovačkom turizmu: gradskim većem, direktorima komunalnih kompanija, predstavnicima turističkih agencija, policije, zadruga i organizacija povezanih s turizmom i drugima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain)

Uvodnu reč imao je gradonačelnik Franković, koji je istakao važnost održivosti turizma u kontekstu gradskog projekta “Poštujmo Grad”, koji gradska uprava sprovodi od 2017. godine. Kao ključni element upravljanja gradom i dubrovačkim turizmom istaknuo je suradnju s Lučkom upravom Dubrovnika kroz regulisanje istovremenog broja kruzera, upravljanje brojem jednodnevnih izleta u centar starog dela gradapomoću internet vaučera za autobuse i informiranje stacionarnih gostiju pomoću smart city alata. Uz predstavljanje postojećih mera, najavio je buduće poteze koji će se uvoditi postepeno, s ciljem da Dubrovnik postane još bolje mesto za život i time, posledično, i za turiste.

Foto-ilustracija: Unsplash (Li Luz)

Predstavnik GSTC-a Papas predstavio je metodologiju merenja održivosti, istakavši kako je za ovu fazu od izuzetne važnosti aktivna saradnja svih uključenih aktera u dubrovačkom turizmu. U narednih sedam dana predviđene su brojne radionice, fokus grupe i individualni intervjui, a Papas je pozvao sve zainteresovane da daju svoje komentare, ideje, sugestije i postavljaju pitanja, kao i da raspravljaju o problemima i mogućnostima. Temeljem tih konsultacija i analizom politika, GSTC će primenom propisanih kriterijuma i indikatora vrednovati trenutni uspeh cilja.

Nakon završetka analize, dubrovačkoj javnosti biće predstavljena evaluacija dosadašnjih aktivnosti, a gradska uprava dobiće konkretne praktične smernice za poboljšanje rezultata u najvažnijim područjima održivosti odredišta: destinacijski menadžment, korist za lokalno privredu, životna i kulturna dobrobit i zaštita prirode i prirodnih resursa. Pokrovitelj projekta je udruženje “Cruise Lines International Association” (CLIA), partner Grada Dubrovnika i potpisnik Sporazuma o saradnji na očuvanju i zaštiti kulturne baštine Dubrovnika.

Grad Dubrovnik je jedna od 30 svetskih destinacija za koju će GSTC sprovesti Ocenu odredišta i jedina destinacija čije merenje sponzoriše CLIA.

Izvor: Grad Dubrovnik

Zamena javne rasvete u selima u opštini Paraćin

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Zachary Staines)

Zamena javne rasvete u selima paraćinske opštine, nastavlja se naredne nedelje u Plani, gde je veći deo posla već završen. Prethodno, rasveta je zamenjena u Donjem Vidovu i Buljanu. Radovi se izvode po programu održavanja javne rasvete Direkcije za izgradnju, u cilju dugoročnijeg rešavanja jednog od najčešće prijavljivanih komunalnih problema u seoskim mesnim zajednicama – kvarova na javnoj rasveti i ušteda koja se ostvaruju zamenom živinih LED svetiljkama.

Direkcija je, za kredit potreban za zamenu 6.112 sijalica u svim selima paraćinske opštine, konkurisala i potpisala ugovor sa Evropskom razvojnom bankom koja 80 odsto sredstva ukupne vrednosti projekta plasira preko korespondentnih banaka u Srbiji. Ugovor sa opštinom usvojen na poslednjoj sednici Skupštine, predstavlja garanciju, a kako objašnjava direktor Direkcije, Aleksandar Milojković, po osnovu smanjena troškova javne rasvete, u budžetu se očekuje ušteda od 22 miliona dinara, od čega će 50 odsto biti usmereno na vraćanje kredita.

Uslovi zaduženja su povoljni, a ugovorom sa Evropskom bankom, predviđeno je da po završetku kompletnog projekta za koji je kredit odobren, banka vraća grant, odnosno troškove obrade i celokupan iznos petogodišnje kamate.

Inače, cena svetiljki utvrđena je na osnovu prethodno sprovedene javne nabavke 1.000 LED sijalica, čija je ugradnja u toku, a za preostale, sledeći korak je procedura izbora najbolje ponude banaka, preko kojih će Evropska banka plasirati sredstva za zamenu javne rasvete, koju Direkcija finansira sa 20 odsto učešća.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Iznajmljivanje prave jelke za praznike – nema seče, plastike, otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (T. Rampersad)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tiard Schulz)

Svake godine milioni božićnih i novogodišnjih jelki završe na deponijama. Drvca sa busenjem često se ne prime, ili je teško naći mesto za sadnju. Plastične jelke, opet, ne pružaju pravi svečani doživljaj. Nameće se puno problema, a rešenje nudi jedna botanička bašta u Litvaniji.

Ni novogodišnje drvce za jednokratnu upotrebu, ni plastična imitacija, već prava jelka koja će ukrasiti praznične dane i noći, a potom se vratiti u baštu u kojoj je rasla. Naime, botanička bašta u Litvaniji već treću sezonu nudi jelke na iznajmljivanje. Kada praznici prođu, polovinom januara, drvo se vraća u rasadnik.

„Drvo treba držati u zagrejanim zatvorenim prostorijama što kraće. Živo je i moraće da se iznese napolje, zato bi trebalo da bude izloženo što manjem stresu. Pitaju me šta da dodaju. Savet – samo vodu“, objašnjava dendrolog, Kristina Baltarežin.

Usluga ne donosi profit, ali botanička bašta rado doprinosi zaštiti životne sredine.

„Naša misija je da obrazujemo, pričamo o opstanku biljaka i njihovim potrebama, o raznolikosti i očuvanju. Dakle, podržavajući ljude koji vole životnu sredinu, nudimo takvu alternativu“, objašnjava Asta Klimin, direktor botaničke bašte.

Pročitajte još:

Građani su oduševljeni idejom da jelku iznajme i posle praznika vrate.

„Ne želimo da sečemo drvo, niti želimo veštačko. Ono u saksijama kasnije nemamo gde da stavimo ili posadimo. Neočekivano, našli smo ovo na internetu. Unajmite, posle ga vratite, smreka se ne seče i ne baca“, navodi jedna od korisnica usluge ove botaničke bašte.

U ponudi su obične i plave smreke, jele i borovi. Zavisno od veličine, najam košta od 12 do 24 evra. Ako se stablo vrati neoštećeno, vraća se polovina depozita. Potom stručnjaci ponovo zasade drveće do sledeće godine.

Izvo: RTS

Da li biste mogli da kažete “NE” jednokratnoj plastici na nedelju dana?

Foto: Mikser
Foto: Mikser

Akcija „Kažem NE jednokratnoj plastici“, koju su pokrenuli Mikser i UN Women Srbija, počela je u subotu, žurkom u klubu „Zaokret“ u Cetinjskoj 15. Zajedno sa 30 odlučnih žena koje će od 23. do 30. novembra drastično smanjiti ili potpuno ukloniti upotrebu jednokratne plastike, izazovu su se pridružili i kafići Cetinjske ulice koji će u tom periodu izbaciti plastične čaše, slamčice i kašičice.

Umesto toga, ugostitelji će tokom izazova potražiti pribor od alternativnog, ekološki održivog materijala, koji će gostima davati “na zahtev”, kako bi smanjili  količinu otpada koju kafići svakodnevno prave. Strateški partner akcije su Ekostar pak i agencija Brodoto. Nakon izazova, Ekostar pak će u Cetinjskoj dugoročno uspostaviti efikasan sistem sakupljanja reciklažnog otpada.

Foto: Mikser

Na ovom plemenitom putu pridružili su nam se i Ljubimac, Sprat, Polet, Bluz i Pivo, Dvorištance, Elektropionir, Pizza Laganizza, Yugovinyl i SubBeerni centar. Cilj nam je da se ovaj pozitivan primer proširi i na lokale van Cetinjske, ali i da se na ovaj način trajno promene navike, kako pojedinaca, tako i preduzeća.

Takođe, svi oni koji prepoznaju važnost i hitnost potrebe da se upotreba jednokratne plastike drastično smanji, podršku kampanji mogu da pruže preuzimanjem rama za profilne fotografije na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/profilepicframes/?selected_overlay_id=1250979555090206.

Cilj ovog poduhvata je da žene, prepoznate kao nosioci snage za društvene promene, u svojim mikro-sredinama budu inspiratorke svesnijeg i odgovornijeg odnosa pojedinaca prema okolini, sebi i budućim generacijama, ali i da udružene, utiču na svest proizvođača odnosno, pružaoca usluga.

Učešće je uzeo i deo redakcije Energetskog portala.

 Izvor: Mikser

Otkud malina u novembru?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Mast)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandra Kusper)

Topli jesenji dani bez padavina uslovili su dobar rod u čačanskom kraju. Kako kažu tamošnji voćari, plodovi su dobri i kvalitetni. Međutim, proizvođači nisu oduševljeni time.

Iako se voćari uvek raduju dobrim prinosima, ovog puta nije tako. Mnogi su završili sa malinom još krajem avgusta i sada ih je, navode, prilično iznenadilo novo rađanje ove voćarske vrste. Novim plodovima doprinele su visoke temperature iznad proseka na početku jeseni.

Rodila stara sorta, a ne jesenja

Jedan od voćara kome je malina rodila u novembru je i Dobrivoje Radović iz Prilika. On je, kako kaže, sa malinom završio još pre tri meseca. Ono što ga je posebno iznenadilo jeste što su se u njegovom malinjaku pojavili plodovi stare sorte. Da je u pitanju neka jesenja sorta, kaže, ne bi bio toliko zabrinut.

“Radi se o vilametu, nije druga nikakva sorta. Da je to neka sorta jesenja, polka ili nešto drugo, ne. Ovo je, znači, stari vilamet i neverovatna je. Kažu da je to bilo i ranije. Jeste, po jedan plod, dešavalo se, ali ovo…”, priča Radović.

Novembarski rod maline isti je kao i onaj koji rađa u letnjim mesecima, ima i cvet i plod, a ukus je takođe veoma dobar. Voćar Radenko Jovanović ocenjuje da je ovaj rod bolji od onog koji je prskan.

“Izgleda mi da je bolja nego kad je prskana. Ovo je neprskana malina i čvrsta je i to je činjenica, nije prskana ni od truleži ni od čega. Lastari su izrasli preko pola metra ima po dvadesetinu na struku”, navodi Jovanović.

Novembarski rod mogao bi da smanji prinose sledeće godine

Stručnjaci ocenjuju da nije iznenađujuće što su pojedine sorte maline rodile u ovo doba godine, s obzirom na vremenske prilike i visoke temperature, netipične za ovaj period. Međutim, to može negativno uticati na prinose sledeće godine, ocenjuje Aco Leposavić sa Instituta za voćarstvo u Čačku.

Foto-ilustracija: Unsplash (Elena G.)

“Kod sorti maline koje su zastupljene u našim agroekološkim uslovima, u ovo doba godine moguće je cvetanje i plodonošenje u gornjem delu biljke. Ali kretanje pupoljaka kod drugog voća može uticati na sledeći rod. Zbog izuzetno dugog sušnog perioda procesi diferencijacije za plodonošenje za sledeće godine nisu tekli uobičajenim i normalnim uslovima, što svakako može dovesti do problema sledeće godine i do smanjenja prinosa”, ukazuje Leposavić.

Neki od poljoprivrednika takođe smatraju da bi iznenadni rod maline u novembru mogao da smanji prinose u sledećoj sezoni. Dobrivoje Radojević ove godine imao je prinos od svega šest tona po hektaru i boji se da će sledeće godine, zbog trenutnog neočekivanog roda, malina roditi manje i od toga, prenosi RTS.

Izvor: Agroklub

Doroslovo dobija 15 miliona dinara za unapređenje poslovanja zadruga

Foto-ilustracija: Unsplash (Shiri Gottlieb Eliaz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Katherine Volkovski)

Juče, 25. novembra, u Palati Srbije, zamenik gradonačelnice Sombora Antonio Ratković zajedno sa predstavnicima ZZ „Doroslovo“ potpisao je Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava koja su dodeljena zadrugama, na osnovu Konkursa koji je raspisao Kabinet ministra zaduženog za regionalni razvoj u okviru sprovođenja Programa za ravnomerni regionalni razvoj, koji je usvojila Vlada Srbije.

Cilj ovog Programa je sistemsko unapređenje poslovanja zadruga, kao i kvaliteta života u ruralnim sredinama kroz ravnomerniju raspodelu dohotka i povećanje ekonomskih mogućnosti u sklopu ravnomernog regionalnog razvoja.

Realizacijom Programa se unapređuje zadružni sistem i povećava konkurentnost, ali se obuhvata i aspekt društvenih i socijalnih promena u kojima su zadruge značajan akter.

ZZ „Doroslovo“ iz Doroslova će ovim sredstvima nabaviti novu samohodnu prskalicu italijanskog proizvođača, kakvu lokalna zajednica još ne poseduje. Ovom prskalicom može da se tretira kukuruzni plamenac, utiče se na smanjenje oboljenja fusarijuma i toksina, kako bi se obezbedili optimalni prinosi kukuruza.

Osim za tretiranje kukuruza prskalica će se koristiti i za tretiranje drugih kultura kojim raspolažu zadruga i zadrugari.

Ukupna vrednost projekta je 19.623.352,00 dinara, a sredstva koja su obezbeđena iz Kabineta ministra zaduženog za regionalni razvoj iznose 15. 000.000,00 dinara.

Lokalna samouprava je podržala ovaj projekat i dala saglasnost da je projekat zadruge u skladu sa strategijom razvoja lokalne samouprave.

Izvor: Grad Sombor

Postavljena reciklažna ostrva kod stadiona “Rajko Mitić”

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević prisustvovao je juče, 25. novembra, sa gradskom sekretarkom za zaštitu životne sredine Ivanom Vilotijević postavljanju reciklažnih ostrva pored stadiona „Rajko Mitić” Fudbalskog kluba „Crvena zvezda”.

Događaju su prisustvovali i predsednik FK „Crvena zvezda” Svetozar Mijailović, predsednik odbora JKP „Gradska čistoća” Aleksandar Lučić i izvršni direktor za poslove reciklaže u ovom preduzeću Mihajlo Draškić.

Nikodijević je naglasio da je usvajanjem strategije za upravljanje otpadom preduzet niz mera koji bi trebali da dovedu do bolje selekcije i većeg procenta recikliranog otpada u Beogradu.

“Jedna od tih mera je postavljanje reciklažnih ostrva, da bi se lakše vršila separacija otpada. Da bismo mogli sa građanima da vršimo primarnu selekciju otpada, neophodno je postavljanje dovoljnog broja kanti i zvona za separaciju”, rekao je predsednik gradske skupštine.

On je naveo da je u sklopu ove strategije postavljeno reciklažno ostrvo ispred stadiona „Rajko Mitić”.

“Fudbalski klub „Crvena zvezda” obratio nam se sa željom da učestvuje u našoj kampanji i zahvalni smo što prate akcije Grada Beograda i učestvuju u njima. Stadioni su mesta gde se okuplja veliki broj ljudi i iskustveno znamo da se stvara velika količina otpada nakon svake utakmice, a najviše je PET ambalaže, kartona i staklenih boca. Zbog svega toga, postavljeni su adekvatni kontejneri i zvono za reciklažu stakla”, poručio je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, ova akcija će i u budućnosti biti dostupna zainteresovanim subjektima koji su korisnici komunalnih usluga, a Grad Beograd će prihvatati zahteve i izaći im u susret.

“Do kraja ove godine predviđeno je da bude postavljeno ukupno 59 reciklažnih ostrva. Cilj je da se razvije svest kod građana o važnosti reciklaže, kao i da smo u ovome svi partneri i saradnici. Uspeh i očuvanje životne sredine zavisi od svih nas pojedinačno”, rekao je predsednik Skupštine grada Beograda.

Govoreći o zastupljenosti reciklaže, Nikodijević je podsetio da je ona u modernom svetu veoma prisutna, čak više od 80 odsto, i da se na tome veoma dobro zarađuje.

“Edukacija je ključ uspeha u ovoj kampanji i zato smo sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine napravili dogovor da sledeća reciklažna ostrva postavljamo u osnovnim i srednjim školama i na taj način počnemo od najmlađih, kako bi se kod njih stekle navike i znanja o recikliranju i separaciji”, poručio je on.

Vilotijevićeva je istakla da je odluka da se ovakva rešenja za separaciju otpada postave ispred stadiona doneta jer je to mesto gde se okupljaju i stari i mladi.

Foto: Grad Beograd

“Zahvaljujemo JKP ‘Gradska čistoća’ koje pruža veliku podršku kada su ovakve kampanje u pitanju, kao što je i edukacija za decu pod nazivom „Reciklosaurusi”. Mi smo na početku kad je reč o ovome i kada se osvrnemo na prethodni period, videćemo da je od 2016. do 2018. godine postavljeno 59 reciklažnih ostrva, dok je za ovu godinu taj broj 57, što svedoči o velikom pomaku – navela je sekretarka za zaštitu životne sredine.

Predsednik FK „Crvena zvezda” Svetozar Mijailović rekao je da se ovaj klub kao društveno odgovorna organizacija priključuje ovakvim akcijama, jer tako daje doprinos u rešavanju velikog problema.

“Želimo da nastavimo aktivno da učestujemo u ekološkim akcijama, te smo tako i prešli na korišćenje geotermalne i sunčeve energije, a sve sa ciljem da se smanji upotreba energije iz neodrživih izvora”, rekao je on.

Mijailović je zaključio da svi ljubitelji fudbala i sporta treba da vode računa o očuvanju životne sredine i zdravom načinu života, te se nada da će popularnost kluba doprineti uspešnosti ove gradske akcije.

Izvor: Grad Beograd

Koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi obara rekorde – još jednom!

Foto: Svetska meteorološka organizacija

Udeo gasova sa efektom staklene bašte u vazduhu od 1990. godine neprestano skače. Tokom 2018. godine meteorolozi su zabeležili njihove rekordne vrednosti, saopštila je danas Svetska meteorološka organizacija.

Foto: Svetska meteorološka organizacija

Stručnjaci su zabrinuti da će dugotrajni trend rasta predstavljati opasnost za buduće generacije koje će se suočiti sa ozbiljnim posledicama klimatskih promena, poput porasta temperature, ekstremnih vremenskih uslova, nestašice vode, skoka nivoa okeana i poremećaja u ustaljenom funkcionisanju vodenih i kopnenih ekosistema.

Prosečna koncentracija ugljen-dioksida, globalno gledano, se sa 405,5 ppm (delova u milion) u 2017. uvećala na 407,8 ppm u 2018. godini. Simbolično ograničenje od 400 ppm ovog zagađivača atmosfere je prekoračeno 3 godine ranije.

Ipak, najviše zabrinjava to što se ne nazire moguće “zauzdavanje” štetnog gasa.

“Ne postoje naznake usporavanja skoka, a kamoli smanjenja koncentracija gasova sa efektom staklene bašte, uprkos svim obavezama preuzetim iz Pariskog sporazuma o klimi“, pesimistično je konstatovao generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije Peteri Talas. “Obaveze treba da pretvorimo u akciju i da zarad dobrobiti čovečanstva budemo ambiciozniji”, dodao je, podsetivši da je poslednji put, kada su koncentracije štetnih gasova bile jednako visoke, na Zemlji bilo između 2 i 3 stepena toplije.

Jelena Kozbašić

Ribarska područja u Vojvodini poribljena sa više od 7 tona šaranske mlađi

Foto: Vojvodinašume
Foto: Vojvodinašume

U okviru redovnog poribljavanja po godišnjim programima upravljanja ribarskim područjima za 2019. godinu, u intervalu od 8. do 13. novembra 2019. godine izvršeno je poribljavanje Dunava, i to u ribarskom području Bačka kod lovišta Kamarište i u ribarskom području Labudovo okno kod vikend naselja Dubovac i kod bare Đurica.

Poribljavanje su izvršile ribočuvarske službe Šumskog gazdinstva „Novi Sad“ i Šumskog gazdinstva „Banat“ iz Pančeva.

Ribočuvarska služba Šumskog gazdinstva „Sremska Mitrovica“ realizovala je aktivnost na Savi (RP Srem – Sremska Mitrovica), Studvi (RP Srem – Morović) i Obedskoj bari (RP Obedska bara – Krstonošića okno).

Foto: Vojvodinašume

Poribljavanje je realizovano jednogodišnjom šaranskom mlađi u količini od:

  • 500 kg na lokalitetu lovište Kamarište,
  • 5.000 kg na lokalitetima vikend naselje Dubovac i bara Đurica,
  • 600 kg na lokalitetu Sremska Mitrovica, 300 kg na lokalitetu Morović i
  • 750 kg na lokalitetu Krstonošića (Obreško) okno.

Izvor: Vojvodinašume

Kako svoje potkrovlje učiniti energetski efikasnim i uštedeti?

Foto: VELUX
Foto: VELUX

Koliko puta vam se desilo da kada prođete pored prozora osetite hladan vazduh kako struji? Nekada čak osetite i jači vetar! Da ne pominjemo to što vam je u prostoriji stalno hladno, pa i ako su radijatori vrući. Zamislite kako je tek u potkrovljima.

Kako sačuvati toplotu i energiju u svom potkrovlju?

Topla kuća, bez promaje, čini boravak u prostoru prijatnijim. Polovina energije izlazi upravo kroz krovni prozor i to zbog odabira neadekvatnog materijala, prilikom renoviranja ili kupovine novih krovnih prozora.

Odabirom pravih materijala, lakše ćete kontrolisati temperaturu, a samim tim i uštedeti na računima za grejanje i uživati u toplom domu. Prilikom renoviranja prostora, važno je izolovati prostor oko prozora kako bi se sprečio protok hladnog vazduha.

Potrošnju energije u svom domaćinstvu možete smanjiti primenom mera energetske efikasnosti i odabirom energetski efikasnih tehnologija. Na taj način se ostvaruju finansijske uštede, osigurava se komfor stanovanja i doprinosi zaštiti životne sredine.

Dakle, dobro rešenje bi bilo ugradnja i krovnih prozora koji imaju energetsku efikasnost.

Ugraditi krovni prozor znači i instalirati i povezati čitav niz proizvoda, zahvaljujući čijem sistemu koji zajedno čine, pružaju sigurnost i komfor. Tako da, pored krovnog prozora, tu su i opšivka, termo i izolacioni BDX set, hidroizolacioni BFX set, kao i parna brana.

Foto: VELUX

Krovni prozori vole ’’zubato sunce’’

Iskoristite preostale sunčane dane i sunčeve zrake za besplatno zagrevanje doma. Iako nam dolazi zimski period, krovni prozori će omogućiti više toplote u prostorijama, više nego što će izgubiti.

Prirodno svetlo poboljšava naše zdravlje i pozitivno utiče na naše raspoloženje, dnevni bioritam i imunitet. Istovremeno, prirodno svetlo koje dolazi kroz krovne prozore, takođe omogućuje toplotu, što je prednost tokom hladnijeg perioda.

Pored toga, ono što je jako bitno za kvalitet života, jeste i zvučna izolacija. Mnoge kuće su u neposrednoj blizini prometnih ulica ili gradskih centara, a buka koju stvaraju vozila i ljudi može negativno uticati na osećaj prijatnosti u vašem domu.

Stariji prozori imaju uski profil okna, sa jednostrukim staklom i bez prilagođavanja u zavisnosti od različitih vremenskih uslova, što omogućava da zvuk lakše dopre u kuću. Moderni prozori imaju više slojeva stakla i čvrste profile, samim tim – izolacija je mnogo efikasnija.

Foto: VELUX

Ušuškan prozor bez promaje, manje spoljašnje buke, manji gubitak toplote zimi, manja potreba za hlađenjem leti – razlozi su zbog kojih je VELUX pre par godina kreirao novu seriju prozora sa energetski efikasnim trostrukim staklom za Uw 1,1 i ThermoTechnology™ izolacionim sistemom.

Ovi energetski efikasni proizvodi su odobreni od Evropske banke za obnovu i razvoj, kao proizvodi čijom kupovinom možete dobiti EU bespovratna sredstva 15 do 20 odsto od odobrene vrednosti vaše investicije, ukoliko ste korisnik GEFF kredita.

Dodatne informacije o ovom proizvodu možete pronaći na VELUX sajtu.

Izbor: VELUX

Zamena više od 6.000 svetiljki LED rasvetom u Paraćinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Clem Onojeghuo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Israel Sundseth)

Među odlukama donetim na 79. zasedanju Skupštine opštine Paraćin, većina prisutnih odbornika glasala je za izmene Programa Direkcije za izgradnju, proistekle iz potrebe obezbeđivanja sredstava za zamenu javne rasvete, u seoskim mesnim zajednicama paraćinske opštine i području grada, gde postoji potreba za takvim poslovima.

Zamenom više od 6.100 živinih svetiljki, LED rasvetom, obezbeđuje se trajnija javna rasveta i ušteda budžetskih para za tu vrstu stalnih troškova.

Nakon zamene, očekuje se manje kvarova, veća ušteda uz poboljšanje energetske efikasnosti, kao i smanjenje troškova. Korišćenjem LED sijalica se smanjuje u proseku 90 odsto potrošnje električne energije.

Upravo zbog toga, mnogi gradovi teže zameni postojeće ulične rasvete novom LED rasvetom.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Koale su “funkcionalno izumrle” nakon požara?

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)
Foto: YouTube (screenshot)

Zbog nezapamćenih suša i požara u Australiji, populacija koala se toliko smanjila da se te životinje sada smatraju „funkcionalno izumrlim“*.

Predsednica australijske fondacije „Koala“, Debora Tabart procenjuje da je od požara stradalo više od 1.000 koala i da je 80 odsto njihovog staništa uništeno.

Nedavni požari, zajedno s dugotrajnom sušom i krčenjem šuma, uzrok su, prema rečima stručnjaka, „funkcionalnom izumiranju“ koala, piše Forbs.

Funkcionalno istrebljenje se dešava kada populacija postane toliko ograničena da više ne igra značajnu ulogu u svom ekosistemu, i kada populacija više nije održiva.

Iako neke jedinke mogu da se razmnožavaju, ograničen broj koala dugoročnu održivost vrste čini malo verovatnom, a životinje veoma podložne bolestima.

Krčenje šuma i požari uništavaju glavni izvor prehrane koala, stablo eukaliptusa. Odrasla koala dnevno pojede do dva kilograma lišća eukaliptusa koji im je glavni sastojak u ishrani.

Foto: YouTube (screenshot)

Da bi se biljke eukaliptusa oporavile posle požara, potrebno je nekoliko meseci, što ne ostavlja prikladan izvor hrane za koale, tako da mnoge umiru od gladi.

Bolnica za koale „Port Makveri“ sakuplja donacije kako bi pomogla u lečenju povređenih koala.

Do danas je prikupljeno 1.330.000 australijskih dolara od trideset hiljada donatora.

Deo njihovih napora je da se postave stanice za piće za koale u područjima koja su opustošena požarima. Sredstva će se takođe koristiti za „Arku koala“, odnosno utočište za koale povređene u požarima.

Izvor: RTS

*Update: Prema podacima Crvene liste Svetske unije za zaštitu prirode (IUCN), trenutno u divljini živi oko 300.000 koala (između 100.000 i 500.000). Kako piše portal Science 2.0, ne postoji šansa da taj broj jedinki ne može da izrodi novu generaciju. Istina je da je u požarima stradalo oko 1.000 pripadnika vrste i da su ogromni delovi njihovog staništa spaljeni, ali za samo 12 godina populacija koala može da se utrostruči. Brzina njenog oporavka najviše zavisi od drva eukaliptusa, koje je takođe oštećeno u vatrenim stihijama u Australiji. Međutim, eukaliptus raste brzo, a nadamo se sa njima i podmladak ovih životinja.

Plan Vlade Hrvatske za naftne bušotine u Jadranu vodi “na mračnu stranu”

Foto: Facebook (screenshot @Greenpeace Hrvatska)
Foto: Facebook (screenshot @Greenpeace Hrvatska)

„Predloženi Nacionalni energetski i klimatski plan Vlade Republike Hrvatske otvoriće većinu teritorija Hrvatske, uključujući i Jadran, za nova istraživanja nafte i gasa i osudiće nas na još najmanje dve decenije zavisnosti od fosilnih goriva“ – poruka je koju su prošle nedelje ispred zgrade Vlade RH uputili aktivisti i aktivistkinje “Zelene akcije” i “Grinpisa”.

Organizacije “Zelena akcija” i “Grinpis” su na performansu upriličile potpisivanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Vlade Republike Hrvatske između premijera Andreja Plenkovića i Darta Vejdera, kao predstavnika fosilne industrije. Time su simbolično prikazali kako nas predloženi Plan vodi „na mračnu stranu“, a ne na put brze tranzicije, koja je potrebna kako bi maksimalno ublažili posledice klimatskih promena. Povod za akciju je otvoreno javno savetovanje o Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje od 2021. do 2030. godine, dokumentu kojim sve članice Evropske unije i potpisnice Pariskog sporazuma moraju predstaviti svoj desetogodišnji plan smanjenja emisija i konkretne mere protiv klimatskih promena. „Ovim planom Vlada želi dati alibi još jednom velikom ciklusu investicija u fosilna goriva i odgoditi prave mere za ublažavanje klimatskih promena nakon 2040. godine“, komentarisao je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Kako se navodi u zajedničkom saopštenju Zelene akcije i Grinpisa, uz nove infrastrukturne projekte na fosilna goriva, poput LNG terminala na Krču i Jadransko-jonskog gasovoda, Plan vrlo jasno pokazuje da planirane projekcije proizvodnje nafte i gasa rastu sve do 2040. godine. Hrvatska bi tada trebalo već odavno da temelji sve sektore na obnovljivim izvorima energije i da bude nadomak potpunoj dekarbonizaciji. „Plan načelno prepoznaje ulaganja u energiju sunca i vetra, kao bitan element energetske tranzicije, no nedovoljno brzo. I dodatno, zanemaruje ulogu građana i građanki kao aktivnih sudija te tranzicije“, dodao je Tomac.

Foto: Facebook (screenshot @Greenpeace Hrvatska)

„Kad pogledate taj plan, on kao da je rađen u nekom idealnom svetu gde sve funkcioniše, pa nije potrebno da se stvari hitno menjaju, već se pušta da se kotrljaju. Problem je što se na taj način kotrljaju ravno u ponor. Tamo postavljeni ciljevi tek su zanemarljivo veći od toga da nastavimo po starom. Na primer, cilj za udeo obnovljivih izvora do 2030. godine, bez plana bio bi nešto malo ispod 36 odsto, uz plan je nešto malo iznad 36 odsto. Reklo bi se – jak plan! Istovremeno, Hrvatska sve do daleke 2040. zadržava ugljen-dioksid, koji će tokom narednih 10 godina napustiti većina zemalja Evropske unije“, izjavio je Zoran Tomić iz Grinpisa.

Vladin Plan se ne ni na najnoviji naučni izveštaj Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC) o uticajima povećanja globalnog zagrevanja za 1,5°C na ljude i životnu sredinu, prema kojem države moraju hitno da revidiraju svoje klimatske politike i da što pre napuste korišćenje fosilnih goriva. Naučna zajednica je jasno poručila kako se korenite promene u svim sektorima moraju dogoditi u idućih 10 godina kako bismo zadržali porast globalne temperature ispod 1.5°C. O svemu tome biće više reči na tribini „Energetski i klimatski plan RH – teg ili spas za klimu?“, koji je organizovan za utorak, 26. novembra, u 10 sati u Novinarskom domu u Zagrebu.

Organizacije Zelena akcija i Grinpis su pozvale sve građanke i građane da se uključe u javno savetovanje i pošalju komentare do 28. novembra 2019. Svoje protivljenje ovakvim štetnim klimatskim i energetskim politikama Vlade RH, građani mogu iskazati i dolaskom na Globalni protest za klimu, koji će se održati u petak, 29. novembra u 14 sati na Markovom trgu u Zagrebu.

Izvor: Ekovjesnik