Home Blog Page 81

Erozija zemljišta vodom je velika pretnja globalnoj poljoprivredi?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Tri su klimatsko-ekonomska scenarija koja predviđaju da bi se globalna stopa erozije zemljišta mogla povećati za 30 do 66 odsto u periodu od 2015. do 2070. godine, pokazala je studija JRC MARS – Monitoring useva u Evropi. Njen trenutni uticaj na poljoprivrednu produktivnost na globalnom nivou procenjuje se na vrednost od oko osam milijardi dolara.

Prvi scenarijo se odnosi na zadržavanje globalnog zatopljenja na manje od dva stepena Celzijusa, u odnosu na prosečne predindustrijske temperature i socio-ekonomskih izazova koje donose mere ublažavanja problema, a drugi na trendove koji uglavnom prate istorijske obrasce. Treći scenarijo je najgori, a odnosi se na vrlo visok nivo emisija gasova staklene bašte i snažan razvoj upotrebe fosilnih goriva.

Naučnici JRC-a koristili su integrisani kvantitativni model za procenu dugoročnog uticaja širom sveta, za razliku od dosadašnjih studija koje su se fokusirale na određene regije.

Pročitajte još:

Gubici od 352 miliona tona useva

Zavisno od scenarija, ukupni stvarni gubitak BDP-a u periodu od 2015. do 2070. godine kretaće se od 216 milijardi do 625 milijardi dolara na globalnom nivou. To iznosi gubitak između 0,06 odsto i 0,12 odsto globalnog BDP-a, a godišnji bi bio u rasponu od četiri do 11 milijardi dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Erozija zemljišta takođe bi moglo da predstavlja akutni izazov za prehrambenu bezbednost u već ranjivim regijama u Africi te tropskim područjima, gde je potencijalno velika pretnja nestašica useva kao što su uljarice i povrće. U najgorem scenariju, globalni gubici u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji mogli bi do 2070. godine da iznose 352 miliona tona useva.

Ovako smanjena produktivnost zemljišta dovodi do povećane potražnje za njim, što takođe povećava potrošnju po glavi stanovnika. Ovo bi moglo da poveća korišćenja zemljišta za potrošnju hrane na 167.000 km2, što odgovara površini Tunisa, ali i povećanu potražnju za snabdevanje vodom od 10 milijardi m3.

Kako stoji Evropa? 

Najviše pogođene zemlje su u Centralnoj i Južnoj Africi i Indiji, zatim Indonezija i Kina zbog povećane erozije uzrokovane klimatskim promenama. Evropa se smatra područjem gde će pad produktivnosti i ekonomije biti niski. Kada je reč o Evropskoj uniji, ona bi u sva tri scenarija moglo da poveća svoju poljoprivrednu proizvodnju zbog većeg opsega i raznolikosti u tom sektoru, ali i boljeg stepena povezanosti sa međunarodnom trgovinom, što joj omogućava relativnu konkurentnost.

Naučnici JRC-a tvrde da međunarodna trgovina pomaže da ublaži probleme globalnih tržišta u borbi protiv rizika pada svetske proizvodnje i pretnje povećanja cena poljoprivrednih proizvoda. Zaključuju da bi veće otvaranje tih tržišta i slobodna i poštena trgovina dodatno smanjili takve rizike.

Izvor: Agroklub

Pećinci: 1.200 domaćinstava biće priključena na novu kanalizacionu mrežu

Foto-ilustracija: Unsplash (kevin-andre)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U opštini Pećinci u toku su radovi na izgradnji kanalizacione mreže. U ovom trenutku gradi se 63,5 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže u četiri naselja Ogar, Brestač, Prhovo i Popinci.

Radove u naseljima Ogar i Brestač, obišli su Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Siniša Đokić, predsednik opštine, na kojima se intenzivno izvode radovi.

Prema rečima ministarke, ove godine će početi i radovi na rekonstrukciji prečistača otpadnih voda u Pećincima, što je još jedan razlog da se ubrza izgradnja kanalizacije koja ka njemu gravitira, jer je to preduslov da postrojenje radi u punom kapacitetu.

Pročitajte još:

Po realizaciji projekta, koja je za Ogar i Brestač planirana u novembru 2025. godine, a za naselja Prhovo i Popinci već krajem ove godine, oko 1.200 domaćinstava iz tih naselja moći da se priključi na kanalizaciju.

Građani su već pripremili ceo beton, deo ispred svojih kuća, kako bi se na što lakši način priključili na kanalizacionu mrežu nakon njene izgradnje, dodala je ministarka Vujović.

Prema njenim rečima, uskoro će krenuti izgradnja 14 kilometara kanalizacione mreže i u naselju Deč u Pećincima.

Energetski portal

Ukinute carine na uvoz električnih vozila u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (JUICE)
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-marais)

Savet ministara BiH na današnjoj sednici doneo je Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila.

Donošenjem nove odluke, do kraja 2024. godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH i značajno smanjene carinske stope sa 15 odsto na pet odsto za uvoz hibridnih automobila, čime se stvaraju uslovi za masovniji uvoz ovih vozila.

,,Ova mera je konkretna finansijska podrška građanima, kao i javnom i privatnom sektoru za kupovinu i uvoz ove vrste automobila, smanjenju zagađenja vazduha, bolje zaštite životne sredine uz podizanje sigurnosti u saobraćaju, te otvaranja novih radnih mesta kod ovlaštenih trgovaca ili servisa i rastu ulaganja u električne punjače. Na ovaj način želi se doprineti dekarbonizaciji kao jednom od ključnih stubova Zelene agende za Zapadni Balkan u borbi protiv klimatskih promena”, saopšteno je iz Saveta ministara BiH.

Uvoz električnih vozila u BiH prošle godine porastao je više od tri puta u odnosu na 2022. godinu.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Vrednost uvezenih električnih vozila u 2023. godini iznosila je 18,6 miliona konvertibilnih maraka (KM), a reč je o 240 vozila, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Najskuplji uvezeni automobil je Mercedes Benz Maybach sa 6.804 matic, koštao je malo više od pola miliona KM, a samo za dažbine njegov vlasnik je keširao 85.768 KM. Na drugom mestu među najskupljima su modeli Ferarija, Poršea i još nekoliko Mercedesa.

Godinu dana ranije, 2022. vrednost uvezenih automobila bila je 4.078.926 KM, a reč je o 69 vozila. U 2021. godini u BiH je uvezeno 50 električnih vozila, a 2020. svega 12.

Kada je reč o hibridnim vozilima za njih su vlasnici izdvojili oko 97,6 miliona KM, a uvezeno je prošle godine 1.512 novih i 362 polovna vozila. Godinu ranije, 2022, u BiH je uvezeno 610 hibridnih vozila. U BiH trenutno ima 320 punjača za električna vozila od koji je petnaestak brzih, a najviše u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli. U poređenju sa zemljama Evropske unije, BiH zaostaje u izgradnji stanica za punjenje i kupovini električnih automobila.

Energetski portal

Održani dijalozi o pravednoj zelenoj tranziciji u Obrenovcu i Boljevcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Piwnicki)

U Obrenovcu i Boljevcu su ovog meseca održani dijalozi o tome kako pronaći i primeniti što pravednija rešenja za izazove energetske tranzicije i energetsko siromaštvo u ovim mestima. Dijaloge je, uz podršku Vlade Japana, organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine. Ovi događaji su deo konsultativnog procesa sa lokalnim zajednicama u Srbiji, koji je započet prošle godine.

Cilj dijaloga u Obrenovcu i Boljevcu je bio da se u ove dve lokalne zajednice, koje u velikoj meri zavise od rudarstva i industrije koja se oslanja na fosilna goriva, podigne svest o energetskoj tranziciji i osmisli adekvatna podrška, pre svega u vidu stvaranja prilika za zapošljavanje u novim privrednim delatnostima, kako bi se izbegle negativne posledice koje napuštanje upotrebe fosilnih goriva može imati po lokalno stanovništvo.

U dijalozima je učestvovalo više od 60 predstavnika i predstavnica aktera relevantnih za ovaj proces: Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva zaštite životne sredine, lokalnih samouprava, JP Elektroprivrede Srbije, TE Nikola Tesla, Kostolac i Kolubara, rudnika Bogovina, JPPEU Resavica, privatnih kompanija iz Obrenovca i Boljevca, Privredne komore Srbije, gradskog sektretarijata za energetiku Grada Beograda, Nacionalne službe za zapošljavanje, Centra za socijalni rad, kao i domaćih stručnjaka koji se bave zaštitom životne sredine i socijalnom zaštitom.

Pročitajte još:

Učesnici su se saglasili da je za pravednu zelenu tranziciju potrebno da se ranjivim kategorijama stanovništva omoguće prilike da se zaposle u industrijama poput tekstilne, hemijske i drugim privrednim sektorima, kao i na novim „zelenim“ poslovima kao što su operateri solarnih panela, poslovi vezani za upravljanje otpadom i slično, da im se obezbedi prekvalifikacija, odnosno sticanje veština koji će ih učiniti zapošljivim na ovim poslovima, kao i adekvatna socijalna zaštita. Takođe, istaknuta je neophodnost bliske saradnje privrede –  koja će ponuditi nova, zelena, radna mesta i obrazovnog sistema – koji priprema kadrove za ta radna mesta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Navedeno je i nekoliko primera uspešne pravedne zelene tranzicije, poput one u Velikoj Britaniji, Čileu i SAD, ali i kod nas. Jedan od njih je i primer JPPEU Resavica koja je na mestu Senjskog rudnika, najstarijeg aktivnog rudnika mrkog uglja u Srbiji, otvorila Eko-muzej. Ovaj muzej je zahvaljujući podršci Vlade Japana dodatno uređen, čime je povećan broj zelenih radnih mesta u ovom kraju. Drugi primer su dali predstavnici rudnika Bogovina, koji su prepoznali mogućnost da se sa uglja pređe na iskopavanje gline iz kopova ovog rudnika, koja bi se mogla koristiti u kozmetičkoj industriji i proizvodnji posuđa od keramike.

Zaključci sa lokalnih dijaloga poslužiće za formulisanje preporuka za pripremu zakonodavnog okvira za proces pravedne zelene tranzicije u Srbiji, sa fokusom na socijalnu dimenziju. Koncept pravedne tranzicije prepoznaje rizik od produbljivanja ekonomskih i socijalnih nejednakosti do kog može dovesti napuštanje fosilnih goriva i predviđa da se zelena tranzicija spovede na inkluzivan način, imajući u vidu potrebe svih društvenih grupa i ne izostavljajući nikoga.

Dijalozi u Obrenovcu i Boljevcu deo su konsultativnog procesa o pravednoj zelenoj tranziciji koji je započet u oktobru 2022. godine, u okviru projekta „Pravedna zelena tranzicija i dekarbonizacija u Srbiji’’, a nastavljen tokom 2023. i 2024. godine u okviru projekta „Inovativna i pravedna zelena tranzicija kao alat za obezbeđivanje sistema energetske sigurnosti i smanjenje energetskog siromaštva’’, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine, a uz podršku Vlade Japana.

Izvor: UNDP

Pregled infrastrukturnih projekata u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (jason krieger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yeka.UK)

Srbija intenzivno radi na poboljšanju svoje saobraćajne infrastrukture, sa posebnim akcentom na saobraćajne projekte i razvoj obnovljivih izvora energije. 

Pre svega, traju radovi na rekonstrukciji puta između Bačkog Petrovca i Rumenke, a ovaj projekat, zajedno sa drugim saobraćajnim inicijativama u okolini Novog Sada, deo je šireg plana ulaganja, u ovom trenutku radi se na 10,5 kilometara puta. Osim toga, grade se dva mosta i treći, pešačko-biciklistički koji je u planu. Reč je o mostu koji je nekada postojao, i čiji se stubovi mogu i danas videti između tvrđave i grada, navodi se na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Most kraljevića Andreja je bio most u Novom Sadu izgrađen 1883. godine kao deo pruge Budimpešta-Zemun, zbog čega i jeste prokopan tunel i kroz tvrđavu koji postoji i danas, ali nije u funkciji. Most je uništen tokom Drugog svetskog rata, a zameniće ga pešačko-biciklistički most koji će služiti drugim vidovima transporta.

Pročitajte još:

Osim toga, gradi se Fruškogorski koridor i u sklopu ovog projekta najduži tunel u Srbiji, i u izgradnji je auto-put Beograd-Zrenjanin-Novi Sad. Izgradnja tunela Iriški venac najzahtevnija je deonica kada je u pitanju Fruškogorski koridor. Kada bude završen, ovaj tunel će biti najduži u Srbiji sa dužinom od 3,5 kilometara. Završetak projekta treba da dovede do povezivanje sa autoputem Beograd – Šid i Novim Sadom, kao i sa planiranim autoputem Beograd – Zrenjanin,

Pored projekata u Novom Sadu, rekonstruiše se Industrijska ulica u Rumi, što je ključna ulica za efikasniji saobraćaj u industrijskoj zoni, gde prolaze kamioni i oko 4.000 ovde zaposlenih ljudi.

Energetski portal

Subvencije za energetsku obnovu stambenih zgrada – ko može da konkuriše

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle godine u Srbiji je broj građana koji sami proizvode struju povećan sedam puta. Mnogi su za solarne panele iskoristili državne subvencije, a novi krug podrške domaćinstvima i za to i druge mere energetske efikasnosti gradovi će pokrenuti do proleća. U toku je i realizacija prvog projekata energetske sanacije čitavih stambenih zgrada.

U protekla tri javna poziva, državne subvencije za zamenu stare stolarije, kotlova ili izolaciju iskoristile su 24.000 domaćinstava. U Vladi računaju da će se kroz petogodišnji program podrške taj broj utrostručiti.

Građani su uvideli značaj energetske efikasnosti za smanjenje potrošnje energije i leti i zimi, pa i sami primenjuju mere.

,,Ranije mi je bila drvena stolarija sada sam stavio PVC. I zaista osećam da je dosta bolje u stanu, nema više duvanja, nema više hladnoće“, navodi jedan od anketiranih graćana, dok njegova sugrađanka kaže da je izolacija zgrade jako bitna.

Pročitajte još:

Subvencije za više mera i do 65 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Subvencija pokriva do 50 odsto troškova, a građani mogu istovremno konkurisati za zamenu stolarije, kotlova, izolaciju i postavljanje solarnih panela.

Do sada je samo solarne panele na krovove instaliralo 2.700 domaćinstava i preduzetnika.

,,Ohrabrujemo građane da ako se prijave za dve mere, da će imati i 65 odsto subvencija ukupno. I proces priključenja je znatno ubrzan. Radićemo još na merama i procedurama da budu još efikasnije i da pre svega građani imaju interes i finansijsku pomoć od strane države ukoliko se odluče na ovaj korak“, navodi Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Ko može da konkuriše

Prvi put u našoj zemlji pokrenut je i projekt energetske obnove čitavih stambenih zgrada. Za te subvencije mogu konkurisati isključivo stanari starih zgrada priključenih na toplane, jer su one i najveći rasipnici energije.

,,Ovo je izuzetno afirmativan način u kom praktično, kroz ovaj program, možemo da saniramo najneefikasnije objekte i onda da stvorimo uslove da čitav jedan sistem pređe na naplatu po potrošnji“, kaže Dušan Macura, predsednik Upravnog odbora Udruženja toplana Srbije.

Do kraja februara biće završeno prijavljivanje u svih 16 gradova i opština, a do sada se prijavilo 1.500 stambenih zajednica.

Izvor: RTS

Međunarodni dan biološke kontrole

Foto-ilustracija: Unsplash (Gouthaman Raveendran)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vincent Van Zalinge)

Danas se obeležava Međunarodni dan biološke kontrole, dan posvećen promociji održivih poljoprivrednih praksi koje su ključne za zaštitu životne sredine. Ističe se smanjenje upotrebe štetnih materija kao što su pesticidi i đubriva, koje, iako efikasne u borbi protiv štetočina, nose sa sobom agresivne posledice po ekosisteme, vodene resurse, divlje životinje, ali i ljudsko zdravlje.

Pesticidi se koriste za suzbijanje niza nepoželjnih organizama, od insekata i korova do gljivica i glodara. Međutim, iza njihove efikasnosti kriju se rizici kontaminacije prirodnih resursa, kao što su vode, i potencijalno trovanje životinja.

Slično, i đubriva su nutritivna podrška biljkama, u prekomernim količinama mogu dovesti do degradacije tla, smanjenja biodiverziteta i zagađenja podzemnih voda, predstavljajući još jedan izazov za održivu poljoprivredu.

PROČITAJTE JOŠ:

Alternativa leži u prirodnim rešenjima koja se oslanjaju na prirodne neprijatelje domaćina. Ovaj metod uključuje različite aktere od predatora poput bubamara, koje se hrane lisnim vašima, do parazita poput ose, čije larve unutar gusenica iniciraju proces koji završava smrću domaćina, efikasno smanjujući broj štetočina bez upotrebe hemijskih sredstava.

Za uspešnost ovog pristupa neophodno je duboko razumevanje odnosa i dinamike među vrstama, kako bi se pravilno koristio prirodni metod suzbijanja štetočina, kako bi se pazilo na prirodnu ravnotežu.

Međunarodni dan biološke kontrole otvara put ka značajnom smanjenju zavisnosti od hemijskih sredstava, umanjujući negativni uticaj poljoprivrede na ekosisteme.

Energetski portal

Održivo upravljanje otpadom uz zelenu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (nuno-marques)
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Dostizanje odžive budućnosti zahteva sveobuhvatne promene, čineći svaki sektor zelenijim. Proizvodnja električne energije iz čistih izvora jedna je od najznačajnijih zahtevanih promena, počevši sa malim potrošačima energije i idući do onih velikih. Javno komunalno preduzeće Regionalna deponija Pirot predstavlja primer velikog potrošača, uzimajući u obzir to da linija za separaciju otpada zahteva značajne količine struje. Zahvaljujući odluci da se na krovu ovog objekta izgradi solarna elektrana, upravljanje otpadom u Pirotu postaće održiviji proces. Projektovanje je povereno kompaniji CEEFOR, koja ima dugogodišnje iskustvo u oblastima održivog razvoja, energetske efikasnosti i projektantskim uslugama u oblasti obnovljivih izvora energije. O projektu i značaju njegove realizacije razgovarali smo sa Bojanom Stevićem, diplomiranim inženjerom mašinstva koji vodi ceo projekat.

Solarna elektrana RD Pirot instalirane snage 150 kW u planu je da bude izgrađena na krovu objekta ovog javnog preduzeća, koji se prostire na 1.200 m2. Zamisao je da elektrana proizvedenu električnu energiju koristi za napajanje sopstvenih dnevnih potreba, do trenutka sticanja statusa kupac-proizvođač, nakon čega će proizvedeni višak predavati u distributivni sistem.

– Prve informacije koje su nam bile neophodne i koje smo dobili od uprave JKP Regionalna deponija Pirot jesu kolika je trenutna potrošnja i neka projektovana potrošnja pogona, sa kojom možemo da računamo koje su njihove potrebe i u odnosu na to projektujemo solarnu elektranu – rekao je Stević.

U FOKUSU:

Prvobitni plan obuhvatao je u tom trenutku aktuelne panele od 410 Wp pojedinačne snage, uz postavljanje 440 solarnih panela, na jednom objektu 348, a na drugom 90. Za ovu solarnu elektranu izabrani su jedni od najboljih solarnih modula na našem tržištu Luxor Solar snage 545 Wp. Takođe, solarna elektrana sadržaće osam invertora čiji je proizvođač Fronius. Za podkonstrukciju izabrano je jedno od najboljih rešenje proizvođača K2 Systems.

Foto: EP (Milica Radičević)

Kako je za ovu solarnu elektranu neophodno proširenje priključka za struju, malo više vremena je trebalo za prikupljanje neophodne dokumentacije i odobrenja.

S obzirom na to da se objekat JKP Regionalna deponija Pirot nalazi na međunarodnom koridoru, ovo javno preduzeće ima u planu da priključi i punjač za električne automobile, koji će doći u sklopu sa pametnom nadstrešnicom.

Početak gradnje solarne elektrane RD Pirot planiran je u zimskom periodu, odnosno krajem ove ili početkom naredne godine, kako bi završetak radova bio na proleće 2024. godine i na taj način se iskoristio pun potencijal sunčeve svetlosti do kraja te godine.

Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR) već trinaest godina uspešno posluje u oblasti razvoja održivih projekata i energetske efikasnosti u regionu Balkana. Svojim klijentima nudi konsultantske i projektantske usluge u oblasti obnovljivih izvora energije. Stručni tim kompanije spreman je da odgovori na sve zahteve klijenata i odgovori na sva pitanja. Dug spisak zadovoljnih klijenata najbolji je pokazatelj stručnosti i predanog rada kompanije.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Konkurs „Za žene u nauci“ – prilika da mlade naučnice dobiju prestižna priznanja

Foto: Headline&Dkit
Foto: Headline&Dkit

Povodom Međunarodnog dana žena i devojaka u nauci koji je nedavno obeležen, kompanija L’Oréal Balkan, Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija  i Nacionalna Komisija za UNESCO, organizovali su program L’Oréal-UNESCO „Za žene u nauci’’. Mlade naučnice u našoj zemlji pozivaju se da se prijave na 14. po redu konkurs za prestižna priznanja koji je otvoren do 31. marta 2024. godine.

Konkurs je namenjen mladim naučnicama u Srbiji, do 35 godina života, koje su upisale ili završile doktorske ili postdoktorske studije u oblasti prirodnih nauka. Najtalentovanijim učesnicama dodeliće se priznanja, ali i finansijska podrška u iznosi od po pet hiljada evra koja će pomoći realizaciju njihovih značajnih naučnih istraživanja.

Nacionalna priznanja „Za žene u nauci’’ pružiće podršku njihovom daljem profesionalnom usavršavanju, ali ih i podstaći da naukom nastave da se bave u Srbiji.

Zastupljenost žena širom sveta, kada je reč o istraživačima, još uvek čini nešto manje od 30 odsto, njihova uloga u revolucionarnim istraživanjima koja imaju značajan uticaj na naapredaj čovečanstva je veoma važna. Tome u prilog ide podatak da su samo tokom 2023. godine, dve žene postale dobitnice Nobelovih nagrada za medicinu i fiziku. To je bila ukupno sedma dodeljena Nobelova nagrada laureatkinjama međunarodnog programa L’Oréal-UNESCO „Za žene u nauci“, koji i u našoj zemlji već 13 godina nagrađuje najbolje mlade naučnice.

Međunarodna inicijativa L’Oreal – UNESCO „Za žene u nauci“ (L’Oreal –  UNESCO For Women in Science) osnovana je 25 godina, dok je program u Srbiji  pokrenut 2010. godine. Do danas je na konkursu za Nacionalna priznanja učestvovalo više od 600 mladih naučnica, a njih 38 je nagrađeno u ukupnom iznosu većem od 20 miliona dinara. Cilj programa „Za žene u nauci“ je da širom sveta, a tako i u našoj zemlji, podrži izvanredne žene istraživače koje svojom posvećenošću, dostignućima i vizijom doprinose napretku nauke i društva.

Više informacija o samom programu, načinu prijave – uključujući i prijavni formular i opšta pravila konkursa za 2024. godinu, možete pronaći ovde.

Energetski portal

Usmeravali su me ka ekonomiji, ali termoenergetika je bila moj izbor

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue Udruženja OIE SRBIJA sa ciljem da podstaknemo mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Jedna od pionirki u oblasti vetroindustrije u Srbije, Maja Maćić, ima više od 20 godina radnog iskustva u energetskom sektoru, a najviše u oblasti obnovljivih izvora energije. Poslednje tri godine radi kao direktor RP Global Srbija, koja se bavi ulaganjem i razvojem projekata vetroelektrana, solarnih elektrana i projekata skladištenja električne energije pomoću baterija. Zajedno sa svojim timom razvija brojne projekte širom zemlje i vredno radi da u skorije vreme proizvede i prve zelene MWh i doprinese povećanju udela OIE u ukupnim proizvodnim kapacitetima Republike Srbije.

U intervjuu za naš portal Maja Maćić otkriva kako se našla u oblasti vetroenergije, koja je razlika u razvoju vetroelektrana i solarnih elektrana i kako usklađuje privatne i poslovne obaveze, s obzirom na činjenicu da je i majka troje dece.

Pročitajte još:

Kako ste se opredelili za studije mašinstva?

Foto: OIE Srbija

– Moj otac je studirao Mašinski fakultet i radio u energetici. U jednom trenutku je čak pokušao da me preusmeri na studije Ekonomskog fakulteta tako što me je poslao na razgovor sa par poznatih ekonomista, ali sam ja ostala dosledna ideji da studiram termoenergetiku na Mašinskom fakultetu. To se pokazalo kao veoma korisno u sadašnjem poslu jer mi je dalo dobru osnovu o energetici, o tome kako se proizvodi električna energija u jednoj termoelektrani sa svim njenim elementima koje čine proces proizvodnje električne energije, od iskopa i pripreme uglja, pa sve do plasiranja u elektroenergetski sistem.

Da li ste na Mašinskom fakultetu ikada osećali diskriminaciju zbog polne pripadnosti?

– Nikada nisam osećala polnu diskriminaciju. Štaviše, mislim da sam imala punu podršku svih kolega, a i nastavnog osoblja Mašinskog fakulteta da uspešno završim studije, pa da se bavim i neko vreme istraživačkim radom na Katedri za termoenergetiku kod čuvenog profesora Milana Petrovića.

Jedan ste od pionira vetroindustrije u Srbije, skoro 15 godina ste u poslu. Otkud u energetici, pa još i vetroenergiji koja nekad nije bila popularna tako kao sada?

– Kako sam studirala termoenergetiku, nakon par godina rada na Mašinskom fakultetu počela sam da radim u privatnoj konsultantskoj kompaniji SEEC. Početkom 2007. godine nam se obratio italijanski investitor, kome se kasnije pridružila i MK grupa, koji je želeo da razmotri mogućnost ulaganja u razvoj i realizaciju projekata vetroelektrana. Tada sam bila najmlađa u kompaniji, pored brojnih iskusnih kolega koji su većinom bili došli iz kompanije Entel. Vlasnik konsultantske firme mi je ukazao poverenje da ja vodim taj deo kompanije, s obzirom na to da skoro da nije bilo ljudi koji su nešto znali o energiji vetra. Tako sam ja i započela, a nakon nekog vremena smo i započeli razvoj projekata vetroelektrana Košava, La Piccolina i Kula, koje su sada sve tri u pogonu.

Kakav je položaj žena u tom sektoru? Možete li napraviti poređenje kroz poslednjih 15 godina – kakvi su trendovi, ima li napretka?

– Osetno sve više žena ima u sektoru OIE, što mi je i veoma drago. Sama činjenica da radite na projektima koji za cilj imaju proizvodnju kWh zelene, čiste energije stvara neki dodatan podstrek i daje dobar vetar u leđa.

Foto: OIE Srbija

Poslednjih godina ste na poziciji direktora za Srbiju kompanije RP Global. Žena na takvim pozicijama je vrlo malo. Šta za Vas to lično znači i koliko je teško voditi dominantno muški tim inženjera i saradnika?

– S obzirom na to da sam u ovom poslu relativno dugo, za mene nema neke razlike da li su mi kolege muškog ili ženskog pola. Ono što je najvažnije je da se razvija zdrava i motivišuća atmosfera za rad u kojoj kolege razmenjuju svoje znanje i iskustvo, a i vremenom sebe unapređuju.

Nedavno je objavljena vest o napretku u razvoju velike solarne elektrane kod Sremske Mitrovice za šta ste Vi i Vaš tim zaslužni. Koliki je izazov baviti se razvojem solarnih elektrana posle više od decenije posla u vetru?

– Razvoj jedne solarne elektrane u odnosu na vetroelektranu je u principu jednostavnije. Svakako da razvoj jedne solarne elektrane ima neke svoj izazove, a to su prevashodno imovinsko-pravni odnosi i kako rešiti imovinu za tako velike površine u slučaju većih projekata. Srbija za sada ima više proizvodnih kapaciteta iz energije vetra, ali kako je tehnologija fotonaponskih ćelija toliko napredovala i pojeftinila, logično je očekivati i puštanje u rad većih projekata koji koriste Sunčevu energiju za proizvodnju električne energije.

Majka ste troje dece, kako uspevate da uskladite privatne i direktorske obaveze?

– Iskreno, u nekim situacijama nije lako. Ljubav i strast prema poslu dovode do toga da privatan život u značajnoj meri trpi. Jako se ponosim svojom decom, kao i drugi roditelji, i trudim se da ih vaspitam da budu dobri ljudi, na prvom mestu, i u što većoj meri da budu samostalni.

Da li savetujete mladim devojkama da upišu neki od tehničkih fakulteta i poslove potraže u sektoru OIE?

– Apsolutno da! Ima toliko pozitivnih primera koji potvrđuju da žene mogu biti dobri inženjeri koji posluju uspešno i značajno doprinose u sektoru OIE.

Izvor: OIE Srbija

Ekološki pelet od konoplje – Neiskorišćen potencijal

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (NickyPe)

Potencijal naše zemlje za uzgoj industrijske konoplje ogleda se u pogodnim klimatskim uslovima i zemljištu, a da to nisu pretpostavke, potvrđuje podatak da je Jugoslavija polovinom prošlog veka bila njen najveći izvoznik u Evropi. O tome koliko je ova biljka značajna i koje pogodnosti donosi za ekologiju i energetiku, razgovarali samo sa čovekom koji zna sve o njoj — Hadži Zoranom Jovanovićem.

Pre petnaest godina, sa koleginicom dr Majom Timotijević, Jovanović je započeo vraćanje industrijske konoplje na srpska polja i njenu preradu, a podršku su dobili od Razvojne Agencije Srbije i Fonda za inovacionu delatnost kroz grant Smart Start. To je podrazumevalo i osnivanje startapa ReHemp d.o.o. Novi Sad, čije ime u prevodu na srpski jezik znači — Opet konoplja.

Govoreći o njenim prednostima, treba istaći da se za četiri meseca od aprila do avgusta, koliko je potrebno od sadnje do ubiranja biljke, a za čiju negu u tom periodu nije potrebna primena hemijskih preparata, dobije i do 10 tona stabljike-biomase, što ne daje nijedna biljna vrsta za taj period. Uzgajanjem ove biljne vrste smanjuje se potreba za sečom šuma, zato što ima značajno veću količinu celuloze od drugog drveća, a takođe se poboljšava zdravlje zemljišta, koje čisti čak i od radijacije.

U FOKUSU:

Foto-ilustracija: Unsplash (ricardo-prosperi)

Uzimajući u obzir zagađenje otpadom, ona može da zameni plastiku u svim aspektima, a kada je reč o zagađenju vazduha, za vreme njenog rasta apsorbuje i do sedam puta više CO2 od drugih biljaka. Nadovezujući se na prethodno, njenu korist imaju i fabrike, kroz ekološke vaučere. Naime, svaka fabrika koja u svojoj proizvodnji emituje CO2 — plaća takse, ali ukoliko dokaže da je finansirala sadnju određenih površina industrijske konoplje, koja će proračunom dokazati da apsorbuje količinu ugljen-dioksida — onoliko koliku ta fabrika emituje, neće se naplaćivati takse. Njene koristi su višestruke, ona je, kako navodi naš sagovornik, čudesna biljka koja hrani, oblači, leči i greje.

Kao energetičar, Jovanović je sagledavajući probleme u energetici kao što su emisije ugljen-dioksida, nesigurni izvori nafte i gasa i za životnu sredinu štetni uvozni energenti, započeo istraživanje da bi maksimalno iskoristio potencijal ove biljke. Kako objašnjava, preradom cveta i semena može da se dobije oko 30 proizvoda, dok bi preradom stabiljke moglo preko 70.000, ali kako se njome niko nije više bavio, stabljike su odgajivačima industrijske konoplje samo predstavljale problem. Zbog toga je, kako ističe, počeo sa istraživanjem na koji način da od problema ovaj deo biljke pretvori u korist i kao rešenje pronašao proizvodnju peleta od stabljike. Njihovi peleti zaštićeni su kao mali patent kod Zavoda za intelektualnu svojinu RS. Značaj ovako dobijenog peleta jeste što je njegova cena u nivou drvnih peleta od bukve, ali su kalorične vrednosti za oko 20 odsto veće. Proces proizvodnje je gotovo identičan kao kod ostalih vrsta peleta, ali uz razliku što stabljika mora da se podvrgne dekortikaciji, odnosno odvajanju vlakna od pozdera.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Nova gasna kotlarnica u Užicu unaprediće kvalitet vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (zirconicusso)

Nova gasna kotlarnica pri Narodnom pozorištu u Užicu u narednim danima treba da počne zvanično sa radom, čime će se stvoriti uslovi da se izbaci iz upotrebe 30 godina stari kotao na mazut i značajno unapredi kvalitet vazduha u samom centru grada.

Tim povodom je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine rekla da je važno što Užice kandiduje projekte i što se već vide značajni rezultati, jer taj grad spada u ugroženije kada je reč o aerozagađenju.

Prema njenim rečima, nova gasna kotlarnica je urađena po najsavremenijim standardima i kreće sa radom u narednim danima, a tada će  potpuno biti eliminisano aerozagađenje oko ove ustanove kulture. Dodala je da je to izuzetno važno, jer se pozorište nalazi u samom centru grada, okružuju ga stambene zgrade, i za sve te građane, kao i za posetioce pozorišta, ovaj projekat doneće bolji kvalitet vazduha.

Kroz projekte Ministarstva u Užice je uloženo 1,2 miliona evra, kako bi se popravio kvalitet vazduha, rekla je ministarka i navela da su u planu i nova značajna ulaganja u sklopu programa Srbija 2027.

Pročitajte još:

Pored ovog projekta, u prethodnim godinama zamenjen je i kotao u vrtiću „Bambi’’ koji pohađa oko 250 mališana i koji sada imaju bolje uslove boravka, kao i kotao u sportskoj hali „Veliki park’’.

Kako je istakla, kada se govori o boljem kvalitetu vazduha, uvek je reč o setu mera. Tako je ukagano i u čišćenje divljih deponija, sanaciju zemljišta, subvencionisanje zamene ložišta u domaćinstvima.

,,U narednom periodu čeka nas zamena poslednje kotlarnice na mazut u sklopu gradske toplane, kapitalni projekat koji je deo plana Srbija2027. Radimo na pripremi dokumentacije i obezbeđivanju sredstava’’, zaključila je ministarka.

Energetski portal

Litijuma neće biti dovoljno za sve, da li su rešenje natrijum-jonske baterije?

Foto-ilustracija: Unsplash (newpowa)
Foto-ilustracija: Unsplash (karsten-wurth)

Napuštanje fosilnih goriva deo je globalnih napora da se efikasno i sa što manje zagađenja proizvodi električna energija, što dalje podrazumeva prelazak na obnovljive izvore energije.

Evropska unija aktivno radi na podsticanju  proizvodnje zelenih kilovata i promociji ekološki prihvatljivih vozila. Postoji čak usvojen plan da se od 2035. godine novi automobili na benzin i dizel pogon uopšte više ne prodaju na tržištu EU. Međutim, solarni paneli, baterije u automobilima, vetroturbine i slične tehnologije, zahtevaju metale kao što su kobalt, nikl, litijum i druge, čije iskopavanje nije jednostavno, niti bez posledica. Danas su uglavnom najveća nalazišta ovih preko potrebnih materijala locirana u zemljama sa ekonomskim ili geopolitičkim problemima, što otežava regulisanje dozvola, ili se kopanje odvija pod teškim ili pak bespravnim uslovima rada, kao na primer u Africi, dok istovremeno ovaj proces ostavlja i ekološke posledice.

Kako je sve zastupljeniji sektor OIE, paralelno raste i potražnja za neophodnim komponentama. To dalje znači da će povećana proizvodnja zahtevati više pomenutih materijala (kobalt, litijum, nikl…) i na mnogim drugim lokacijama sveta, osim na nekoliko najznačajnijih tačaka. Kako će potražnja rasti, postoji bojazan od snabdevanja, zbog ograničenosti ovih resursa, koji sa velikih nalazišta mogu biti iscrpljena zbog buduće ekspanzije. Kako objašnjavaju naučnici sa švedskog Tehnološkog fakulteta Čalmers, čini se nemoguće da trenutna nalazišta zadovolje pomenutu buduću ekspanziju, naročito kada su u pitanju električni automobili i sve veći proj proizvođača automobila koji prelazi na masovniju proizvodnju istih.

Pročitajte još:

Potrebno je tragati za novim tehnologijama, jer izvori litijuma mogu doći do tačke iscrpljenosti, a za to vreme tržište i potražnja za sirovinama neće jenjavati.

Foto-ilustracija: Unsplash (markus-spiske)

Upravo je istraživački tim u Čalmersu istražio natrijum-jonske baterije koje se dakle oslanjaju na natrijum koji je mnogo rasprostranjeniji od litijuma. Prilikom ispitivanja gustine, životnog veka, ekološkog aspekta i ostalih karakteristika, došli su do zaključka da su one bolje kada je u pitanju snabdevanje zbog svoje pristupačnosti, ali i kada je u pitanju ekološki aspekt i klima

Sve u svemu, natrijum-jonske baterije koriste natrijum, element koji je mnogo obilniji od litijuma jer se može ekstrahovati i iz morske soli. Ovo ih čini potencijalno jeftinijim, ekološki prihvatljivijim i dostupnim. Litijum-jonske baterije, s druge strane, imaju veću gustinu i samim tim skladiše veće količine energije i to u manjem prostoru u poređenju sa natrijum-jonskim. To ih čini idealnim za primene gde su prostor i težina jednostavno ograničeni, kao što su električna vozila. Natrijum-jonske baterije mogu raditi na širem opsegu temperatura i mogu stoga biti otpornije na ozbiljnije vremenske uslove, dok je za litijumske  poznato da tokom hladnih dana ili velikih vrućina imaju izmenjene performanse, poput toga da automobil ima mnogo manji domet, jer crpi više energije kada je napolju jako hladno.

Tehnologija se ipak brzo menja. Može se očekivati da će se današnje natrijum-jonske baterije razviti i koristiti za skladištenje energije u elektroenergetskoj mreži, a da bi sa daljim razvojem ova baterija mogla dospeti i do električnih automobila, s obzirom da bi nalazišta litijuma mogla biti u problemu.

Milica Vučković

Digitalizacijom do poboljšanja energetske efikasnsoti u zgradarstvu

Foto-ilustracija: Unsplash (james-yarema)
Foto: E Co.

Digitalne tehnologije postale su deo velikog broja investicija u infrastrukturne i energetske projekte u zemljama u razvoju. Njihovom primenom postiže se povećanje efikasnosti, optimizacija, unapređenje zdravlja, komfora i društvenih okolnosti, te dolazi do postizanja visokog nivoa održivosti.

Prepoznajući potrebu za praćenjem aktuelnog trenutka, timovi Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sve više uključuju digitalizaciju u svoje procene opravdanosti investicija.

Projekat kome su posvećeni naredni paragrafi donosi promenu paradigme u bavljenju digitalizacijom jer pokazuje put primene digitalnih tehnologija u svim vrstama zgrada.

Tim EBRD koji je radio na ovom projektu uključio je stručnjake banke iz oblasti energetike i daljinskog grejanja, dok je eksterni konsultantski tim kompanije E Co. iz Ujedinjenog kraljevstva i nemačke Dornier grupe imao više od 10 eksperata iz SAD, Nemačke, Srbije, Hrvatske, Italije i Argentine. U periodu od jula 2022. do juna 2023. ovaj zajednički multidisciplinarni tim je stvorio kvalitetan osnov za iskorak u digitalnoj tranziciji svih 38 zemalja u kojima radi EBRD.

Mnogi sektori su poslednjih godina napravili značajan napredak u digitalizaciji. Njima se ubrzano priključuje sektor zgrada i građevinarstva koji sve više oseća benefite od unapređene energetske efikasnosti, otpornosti i redukovanih troškova. Pored toga, prisutni su sve veći globalni zahtevi za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i štetnih gasova, i zahtevi korisnika zgrada za bezbednijim i zdravijim uslovima života i rada. U ranijem periodu digitalizaciju je odlikovala visoka početna investicija, što se poslednjih godina ublažava dovodeći do veće atraktivnosti i isplativosti brojnih digitalnih rešenja.

U FOKUSU:

Digitalne usluge i rešenja karakterišu prilagodljivost specifičnim potrebama i zahtevima korisnika. Inteligentnom analizom podataka iz različitih domena, korisnicima i vlasnicima zgrada omogućeno je posedovanje pravih informacija u realnom okruženju, kao osnov za donošenje kvalitetnih odluka.

Pametne zgrade nastaju implementacijom pametnih digitalnih rešenja, tj. korišćenjem različitih uređaja i senzora koji obezbeđuju i obrađuju informacije i izvršavaju radnje na osnovu dobijenih informacija. One su opremljene inteligentnim sistemima koji se mogu razvrstati u usluge upravljanja i usluge podrške. Primena različitih aplikacija za pametno okruženje se proširila na složene zgrade kao što su bolnice, poslovne, obrazovne i sportske zgrade, u kojima senzori daju informacije upravi, osoblju i korisnicima.

Cilj primene digitalnih rešenja u zgradama je digitalna transformacija gradova i stvaranje pametnih gradova koji povezuju životnu sredinu, ekonomiju i mobilnost.

Ovaj cilj se dostiže kombinovanjem i interakcijom sledećih aspekata:

॰ Optimizacija prirodnih resursa kroz zaštitu životne sredine, energetsku efikasnost i upravljanje otpadom,

॰ Mobilnost kroz efikasnost javnog prevoza, upravljanje saobraćajem i parking prostorima,

॰ Informisanje građana, inkluzivno društvo gde građani donose odluke, e-učenje, i

॰ Kvalitet života građana, bezbednost, i upravljanje elementarnim nepogodama.

Projekat je razvio devet specifičnih sektorskih mapa puta za digitalizaciju koje pokazuju puteve kojima bi zgrade/organizacije u javnom ili privatnom sektoru trebale da krenu da bi postigle viši nivo digitalne zrelosti. Zahvaljujući saradnji sa timom kompanije E Co. razvijene su specifične mape puta za višestambene zgrade, poslovne/javne zgrade, porodične kuće, zatim za različite sektore proizvodnje i distribucije energije koju koriste zgrade, kao i za upravljanje punjenjem električnih automobila i parkiranjem u zgradama.

Izvor: E Co.

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Paraćin: sva dokumenta za subvencije energetske sanacije biće dostupna na sajtu opštine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Opština Paraćin objavila je da će građani od sada na zvaničnoj internet strani opštine moći da prate sva objavljena dokumenta vezana za subvencije i to preko nove sekcije ,,Energetska sanacija objekata’’.

Novoj sekciji možete da pristupite ovde.

Osim na sajtu, dokumenta su objavljena i na oglasnoj tabli u zgradi opštine. Takođe, objavljen je i predlog liste o ispunjenosti uslova za ostvarenje subvencije krajnjih korisnika i dopunjena lista privrednih subjekata koje je dostupan i na zvaničnoj internet strani opštine.

Kako se navodi, reč je o Ugovoru koji Opština ima u vezi sa sufinansiranjem Programa energetske sanacije porodičnih kuća i stanova.

Pročitajte još:

U ove svrhe, ukupno je opredeljeno finansijskih sredstava u iznosi od 11 miliona 250 hiljada dinara, od čega 40 odsto predstavlja udeo opštine, dok je 60 odsto udeo Ministarstva rudarstva i energetike.

Kroz jedan Konkurs objedinjeni su mere zamene prozora, zamene kotlova i ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije.

Naredna faza projekta podrazumeva potpisivanje trojnih ugovora između Opštine, privrednih subjekata i korisnika.

Energetski portal

Krčenje šuma doprinosi povećanju zagađenja živom – pošumljavanje ga smanjuje

Foto-ilustracija: Unsplash (Lightscape)
Foto-ilustracija: Pixabay (Gadini)

Opasnost od mogućeg kontakta sa živom, nešto je sa čime smo upoznati još od malih nogu, prilikom upotrebe toplomera. Međutim, živa je prisutnija mnogo više u našem životnom okruženju, a njena toksična dejstva idu dalje od opasnosti usled direktnog kontakta sa njom. Štaviše, živa je rasprostranjena široko u životnoj sredini, ali problem nastaje u trenutku njenog oslobađanja, čemu doprinose značajno čovekove aktivnosti. Posebno toksična postaje kada dospe u vodene sredine, ali i njeno ispuštanje u atmosferu u prekomernim količinama podvodi se pod zabrinjavajuće po zdravlje ljudi i drugog živog sveta. U tom smislu, Svetska zdravstvena organizacija (WHO) svrstala ju je među 10 hemikalija koje predstavljaju pretnju po zdravlje.

Nova studija koju je sproveo Masačusetski institut tehnologije (MIT), ukazuje na to da su oko 200 tona emisija žive svake godine rezultat globalnog krčenja šuma. Ukoliko se postojeći trend krčenja nastavi, istraživači procenjuju da će neto emisije žive nastaviti da rastu.

Istraživanje je pokazalo da Amazonska prašuma ima značajnu ulogu kao skladište žive, sa oko 30 odsto. Smanjenjem njene deforestizacije, značajno bi moglo da se smanji i ovakvo zagađenje. Takođe, sudija je predočila na mogućnost smanjenja žive u životnoj sredi ukoliko se povećaju napori pošumljavanja. Naime, šume imaju sposobnost apsorbovanja žive, te bi povećanim pošumljavanjem došlo do smanjenja njene prisutnosti u atmosferi. Ipak, ovakav način ne sme da ostaje jedino rešenje zagađenja živom.

Pročitajte još:

Kako deforestizacija doprinosti emisijama žive?

Foto-ilustracija: Pixabay (hasogr)

Listovi drveća igraju ključnu ulogu u apsorbovanju žive iz atmosfere, na sličan način kako to čine i sa ugljen-dioksidom. Međutim, za razliku od ugljen-dioksida koji biljkama znači u njihovoj biološkoj funkciji, živa to ne čini. Zbog toga ona ostaje unutar lišća sve dok ono ne opadne i završi na tlu. Nakon toga, živa se apsorbuje u zemljište, gde ostaje zarobljena.

Na ponovno ispuštanje žive iz zemljišta u velikoj meri utiču sunčevi zraci, što je upravo i srž njihovog istraživanja. Kako se objašnjava, listovi drveća u gustim prašumama sprečavaju prodiranje sunčevih zraka, a kada dođe do krčenja šuma – smanjuje se i grustina krošnji čime sunčeva svetlost dopire do tla i tako ubrzava proces ispuštanja žive iz zemljišta.

Praveći zanimljivo poređenje, krčenje šuma zamišljeno je kao država. U ovako zamišljenom obliku, krčenje šuma predstavljalo bi drugu zemlju sa najvećim emisijama odmah nakon Kine koja emituje oko 500 tona žive godišnje.

Nisu u svim delovima sveta iste emisije. Povećane su, recimo, u tropskim šumskim područjima u kojima se vatra pali kako bi se ono pripremilo za poljoprivredne aktivnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)

Kako se mogu još smanjiti emisije žive?

Kao jedan od glavnih uzroka ispuštanja žive u atmosferu predstavlja sagoravanje uglja, s obzirom na to da se ona nalazi u uglju. Ovo je još jedan od razloga zbog čega se podstiče prelazak na alternativne načine proizvodnje električne i toplotne energije.

Takođe, iskopavanje nove žive može da se smanji, ukoliko se postojeća reciklira i iskoristi ponovo. Čak i ukoliko se ne iskopava dirketno živa, to se indirektno čini kroz rudnike zlata, odnosno njegovu eksploataciju.

Kao teški metal, ona se nalazi u različitim predmetima oko nas kao što su kompaktne fluorescentne sijalice, određene vrste baterija, toplomeri, neki elektronski otpad i drugi, zbog čega je važno da se on odlaže na bezbedan način.

Evropska unija posebnu zabrinutost istakla zbog činjenice da kada dođe do ispuštanja žive u životnu sredinu, ona ulazi u lanac ishrane, a posebno kada je reč o ribama. Zbog opasnosti po zdravlje, usled mogućeg oštećenja mozga, pluća, bubrega i imunog sistema, Evropska unija značajne napore uložila je u razvoj zakona kako bi se ograničila njena upotreba. Primera radi, zabranjena je upotreba baterija, termometra, barometra i aparata za merenje krvnog pritiska koji sadrže živu. Takođe, ona je zabranjena i u većini prekidača i releja koji se nalaze u elektronskoj opremi i drugo. Prošle godine Evropska komisija usvojila je Delegiranu uredbu kojem se Minamata konvencija prevodi u zakon EU, čime je uvedena zabrana proizvodnje, uvoza i izvoza za dodatnih osam proizvoda koji sadrže živu.

Katarina Vuinac