Home Blog Page 8

Seminar „Energetski pasoš zgrade – od zakona do prakse”

energetski pasoš
Foto-ilustracija: Pixabay (OpenClipart-Vectors)

Privredna komora Srbije, uz podršku Fondacije Heinrich Böll, organizuje seminar „Energetski pasoš zgrade – od zakona do prakse”, koji će se održati u petak, 5. decembra 2025. godine, u prostorijama PKS na adresi Terazije 8/1.

Cilj seminara je da blagovremeno informiše predstavnike privrede, upravnike zgrada, institucije javne namene i sve zainteresovane strane o novim obavezama koje proističu iz aktuelnih propisa o energetskim svojstvima zgrada. Energetski pasoš, kao zvanični dokument o energetskim karakteristikama objekta, pruža jasnu sliku o njegovoj efikasnosti i budućim potrebama za ulaganja. Reč je o dokumentu koji je obavezan od 2009. godine za nove objekte i za obimnija renoviranja, a najnovije izmene Zakona o planiranju i izgradnji predviđaju da će u narednim godinama sve zgrade – bez obzira na starost i namenu – morati da poseduju energetski pasoš.

Program seminara obuhvata i pregled dostupnih finansijskih instrumenata za unapređenje energetske efikasnosti, ulogu lokalne samouprave, kao i primere dobre prakse.

Broj mesta je ograničen na 30 učesnika, te je potrebno blagovremeno potvrditi prisustvo.

Kontakt osoba za prijavu i dodatne informacije: ivana.putnik@pks.rs

Program seminara ENERGETSKI PASOŠ ZGRADE – OD ZAKONA DO PRAKSE 5.12.2025. PKS, Terazije 8

Energetski portal

Profesor Lukić: „Pitanje NIS-a je intenziviranje igre nerava“

Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Velimir Lukić, rekao je za RTS da je pitanje NIS-a geopolitičko i spoljno-političko i da će odluka OFAK-a o ovoj kompaniji imati implikacije i na druge ruske kompanije iz energetskog sektora, koje se nalaze pod sličnim sankcijama. Činjenica je da će rezerve početi da se prazne, a što se tiče uvoza, očekujem da će se povećati, kaže Lukić.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Velimir Lukić, rekao je da je u vezi sa NIS-om jedina stvar koja je izvesna – neizvesnost.

„Činjenice koje mogu da prelome situaciju u datom trenutku jesu one koje mogu da prezentuju američki advokati kompanije NIS. Oni mogu da dostave podrobne informacije i dokaze o tome kako napreduje proces pregovaranja“, naveo je Lukić.

Prema njegovim rečima, OFAK će odlučivati, a što se tiče naše države, „mi smo učinili sve što je u našoj moći“.

„Pitanje NIS-a je specifično spoljno-političko i geopolitičko pitanje, jer onako kako bude presuđeno od strane OFAK-a u ovoj konkretnoj situaciji, to će imati implikacije na odluke o drugim ruskim kompanijama iz energetskog sektora, koje se nalaze pod istim ili sličnim sankcijama“, rekao je profesor.

Dodao je da, ako napravite jedan presedan ovde ili odlučite na neki određeni način, onda se postavlja pitanje kako ćete u drugim situacijama da odlučujete, a pitanje Lukoila je jedno od povezanih pitanja.

Na pitanje šta će se dogoditi ako rafinerija stane, Lukić kaže da imamo „intenziviranje igre nerava“.

„Rekao bih da ono što treba da posmatramo jesu naše rezerve naftnih derivata. Činjenica je da će one početi da se troše i prazne. Za očekivati je da potrošnja više-manje ostane stabilna, a što se tiče uvoza, zbog toga što će postojati nepodmirena tražnja, očekujem da će se povećavati po određenoj stopi u narednom periodu“, objasnio je Lukić.

Pročitajte još:

„Profit koji je imao NIS sada će da se preseli negde drugo“

Kako je rekao, glavna posledica je činjenica da će se profit koji je NIS ostvarivao i rafinerija sada preseliti negde na neko drugo mesto, najverovatnije u neke rafinerije u okruženju.

Govoreći o tome da li je ruski partner spreman da izađe iz vlasništva NIS-a, kaže da je ruski partner rezigniran zbog svega što se dešava od oktobra meseca pa nadalje.

„Ovo nije nova situacija, jer on u svom najbližem okruženju ima mnoštvo ruskih kompanija koje se nalaze u sličnom problemu. One se nalaze pod blokadom, pod sankcijama, i oni dobro znaju da je ruska država recipročno reagovala blokadom kompanija, odnosno blokadom imovine stranih, zapadnih kompanija, na blokadu imovine svojih kompanija koje se nalaze u inostranstvu“, kaže Lukić.

Međutim, sa druge strane, ovo je, kako kaže, sasvim nova teritorija za našu državu.

Ko bi bio najbolji partner u NIS-u

„Država će sigurno ostati vlasnik, pitanje je da li će to biti manjinski ili većinski vlasnik, ali kakav god vlasnik da bude, našoj državi je neophodan partner. Naša država nema resurse – ni ljudske, ni prirodne – a nema ni tehnologiju koja može da prati dalji razvoj u naftnom sektoru i energetici. Pitanje je vremena kada će nam opet biti potreban partner“, rekao je Lukić.

Na pitanje kakva bi bila procedura preuzimanja NIS-a, Lukić odgovara da postoji mnogo staza kojima možemo ići.

„Preuzimanje može biti prijateljsko ili neprijateljsko. Prijateljsko preuzimanje postoji kada između partnera postoji saglasnost, volja i niz karakterističnih, utabanih koraka. To preuzimanje je brže ukoliko se radi o transformaciji manjinskog akcionara u većinskog“, rekao je Lukić.

Pored sankcija NIS-u, imamo i sankcije Lukoilu.

Lukić ocenjuje da evropsko naftno tržište u ovom trenutku deluje dosta otvoreno, kao tržište na kome će se pojaviti neki novi igrači.

„Meni se čini da kompanije iz Evroazijskog regiona, pogotovo sa Bliskog istoka, izuzetno galopirajuće napreduju ka Istočnoj Evropi“, rekao je Lukić.

Nadležni u državi kažu da imamo rezerve za dva do tri meseca, ali postoje i ograničavajući faktori.

„Za sada mislim da naftne kompanije u Srbiji koje nisu pod sankcijama mogu da zaključuju ugovore o isporuci sa različitim kompanijama. To nije sporno. Ono što je sporno jeste kako logistički, odnosno da li će rokovi isporuke koji su predviđeni u tim ugovorima biti ispoštovani, jer mnogo je drugačija stvar kada imate transport železnicom, kada imate rečnim putem ili čak drumom, u odnosu na to kada imate jedan naftovod“, objasnio je Lukić.

O daljim očekivanjima kaže da se cena nafte na svetskom tržištu nalazi u određenom padu, što znači da ponude ima, količine ima, one su tu i raspoložive.

„Pre bih rekao da je sada pitanje logistike i ono sa čime smo već navikli da se suočavamo – to su ti uski lanci snabdevanja“, zaključio je Lukić.

Izvor: RTS

U Hrvatskoj 8.000 prijava za sufinansiranje solarnih elektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske je tokom ove godine, kroz dva poziva vredna 28 miliona evra, finansirao fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za sopstvenu potrošnju i za 2024. i 2025. godinu.

Nakon što je zaprimljeno više od 8.000 prijava građana, danas će biti zatvorena oba javna poziva za ugradnju fotonaponskih elektrana na porodičnim kućama.

Na javni poziv za sufinansiranje elektrana ugrađenih tokom 2024. godine Fond je ukupno zaprimio oko 2.300 zahteva, dok je sufinansiranje za elektrane ugrađene u 2025. godini zatražilo 5.700 građana.

Pročitajte još:

Prijavljeni čiji zahtevi budu pozitivno ocenjeni i unutar raspoloživih sredstava, ostvariće pravo na sufinansiranje 600 evra pokilovatu instalirane snage fotonaponske elektrane, odnosno do 50 odsto plaćene investicije.

U protekle dve godine Fond je sufinansirao oko 5.600 fotonaponskih elektrana, a ovogodišnji javni pozivi dodatno će povećati taj broj.

— Takve investicije građanima omogućuju značajno smanjenje troškova energije, veću energetsku nezavisnost, te pridonose ciljevima dekarbonizacije i promovisanju obnovljivih izvora energije. Fond planira nastaviti s finansiranjem ovakvih programa i u narednim godinama,u skladu sa acionalnim energetskim i klimatskim strategijama — navode iz Fonda.

Energetski portal

Najveći svetski vetroenergetski zmaj od 5.000 m² poleteo u Kini

Photo-illustration: Unsplash (Kenrick Mills)

U severnoj Kini, u autonomnoj oblasti Unutrašnje Mongolije, nedavno je poleteo najveći svetski vetroenergetski zmaj na velikim visinama, površine 5.000 m², kojeg je razvila kompanija China Energy Engineering Corporation.

Kako prenose svetski mediji, u toku svakog ciklusnog rada koji traje 20 minuta, zmaj se podiže na visinu od 500 do 3.000 metara i vraća, proizvodeći blizu 500 kilovat-časova električne energije. Na godišnjem nivou, uz normalne radne i vremenske uslove, mogao bi da proizvede do 10 miliona kilovat-časova.

Sistem funkcioniše tako što zmaj koristi snažne i stabilne vetrove na velikim visinama, koji su jači nego oni blizu zemlje. Sajla povezana sa zmajem prenosi pokret na generator na zemlji, koji pretvara kinetičku energiju u električnu. Tokom rada, zemljišna vitla navijaju sajlu brzinom od 50–60 kilometara na čas, podižući i spuštajući zmaja.

 

Vetroenergetski zmaj izgledom podseća na veliki padobran.

Kao glavne prednosti ovakve proizvodnje energije iz vetra, u odnosu na kopnene vetroturbine, ističe se smanjenje korišćenja zemljišta i materijala, uz potencijalni pad troškova proizvodnje električne energije do 30 odsto.

Energetski portal

MT-KOMEX gradi solarnu elektranu u Novom Bečeju

Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX nastavlja sa širenjem mreže solarnih projekata širom Srbije — ovog puta u Novom Bečeju, gde je započeta izgradnja moderne solarne elektrane B4M Solutions za investitora B2 Solar Masters d. o. o.

Na parceli površine osam hektara gradi se elektrana ukupne instalisane snage 6,7 MWp i snage priključenja 5 MW, sa planiranom godišnjom proizvodnjom od 8.703,5 MWh. Trenutno je u toku montaža potkonstrukcije, a završetak radova planiran je za početak naredne godine.

Ova solarna elektrana sa potpunom predajom električne energije u distributivni sistem predstavlja još jedan primer uspešne realizacije projekata koji doprinose energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji Srbije.

U FOKUSU:

Na površini od osam hektara biće postavljeno 10.368 fotonaponskih panela pojedinačne snage 650 Wp, renomiranog proizvođača AIKO Solar, dok će za pretvaranje jednosmerne u naizmeničnu struju biti zaduženo 18 Huawei invertora tipa SUN2000-330KTL-H1, nominalne snage po 330 kW. Sistem uključuje i transformatorsku stanicu 20/0,8 kV, kao i niz komponenti koje obezbeđuju bezbedan i efikasan rad elektrane.

Zahvaljujući povoljnom solarnom potencijalu opštine Novi Bečej, gde godišnja energija sunčevog zračenja iznosi između 1.400 kWh/m² i 1500 kWh/m², očekuje se da će elektrana ostvarivati odlične rezultate u proizvodnji čiste energije.

Projekat u Novom Bečeju još jednom potvrđuje posvećenost kompanije MT-KOMEX razvoju održivih energetskih rešenja i podršci investitorima na putu ka energetskoj nezavisnosti i zelenijoj budućnosti Srbije.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Treći ciklus projekta „Eko Srbija” nastavljen radionicama u Zrenjaninu

Foto: Envision Eco Serbia

Treći ciklus projekta „Eko Srbija”, koji realizuje nevladina organizacija Envision Eco Serbia, nastavljen je edukativnim radionicama u osnovnim školama širom Srbije, sa ciljem da što više učenika upozna značaj očuvanja prirode i razvoj ekoloških navika.

Druga radionica u okviru ovog ciklusa održana je u Zrenjaninu, gde je tim projekta posetio Osnovnu školu „Petar Petrović Njegoš”. Sa učenicima petog razreda organizovane su tri dinamične i interaktivne radionice posvećene ekologiji. Kroz igre, kvizove, kreativne zadatke i otvorenu diskusiju, đaci su učili o osnovnim principima zaštite životne sredine i načinima na koje mogu doprineti čistijoj zajednici.

Pročitajte još:

Poseban fokus radionica bio je na prirodnim obeležjima Zrenjanina i okoline, kao i na reci Begej – njenom ekološkom značaju i problemima sa kojima se suočava. Učenici su sa velikim interesovanjem razgovarali o očuvanju voda, pravilnom upravljanju otpad i mogućnostima unapređenja lokalne ekologije. Kroz kvizove znanja pokazali su odličnu informisanost, ali i snažnu motivaciju da se aktivno uključe u očuvanje prirode.

Organizatori ističu da ih je susret u Zrenjaninu posebno inspirisao, jer je još jednom pokazao koliko su ideje dece dragocene i koliko njihova kreativnost i radoznalost mogu doprineti razvoju ekološke svesti.

Envision Eco Serbia poručuje da sa radionice odlaze motivisani da nastave edukaciju učenika širom Srbije i podstiču njihovu ulogu u stvaranju zdravijeg i održivijeg okruženja.

Energetski portal

Srbija: broj domaćinstva prozjumera porastao za 50 odsto za godinu dana

Foto-ilustracija: Unsplash (watt-a-lot)

U Srbiji je za godinu dana broj prozjumera električne energije porastao za 61 odsto, pokazuju rezultati analize OIE Srbija. Preciznije, u Registru je trenutno upisano 5.832 prozjumera sa ukupnom instaliranom snagom većom od 120,38 MW.

Najveći porast – čak 50 odsto – zabeležen je u kategoriji domaćinstava, kojih je trenutno 4.248 sa instaliranom snagom od 35,48 MW. Najveće interesovanje pokazuju građani Vojvodine (36,42 odsto), a slede Istočna i Južna Srbija sa ukupno 27,6 odsto, dok Šumadija i Zapadna Srbija čine 18,52 odsto. Kada je reč o Beogradu, registrovana su 742 domaćinstva (17,47 odsto).

U analizi je posebno istaknuto da je zainteresovanost među stambenim zajednicama još uvek niska – za godinu dana registrovane su svega tri nove, a ukupno ih je šest.

Pročitajte još:

Sa druge strane, u Srbiji 20 škola i sedam vrtića ima status kupaca-proizvođača električne energije. Njihova instalirana snaga iznosi 795,7 kW (škole) i 198,45 kW (vrtići).

– Na taj način obrazovne ustanove, uz svoju ključnu ulogu u obrazovanju i razvoju mladih, postaju aktivni promoteri održivog razvoja. Podižu svest o značaju obnovljivih izvora energije i pokazuju kako svaka institucija može doprineti borbi protiv klimatskih promena i izgradnji održive budućnosti – navodi se u analizi.

Treba istaći i to da su se i verski objekti aktivno uključili u energetsku tranziciju Srbije, sa ukupnom snagom solarnih elektrana od 389,59 kW. Kao najveći prozjumer navodi se Srpski pravoslavni manastir Žiča sa instaliranom snagom od 50 kW.

Energetski portal

EBRD podržava izgradnju tri solarna parka ukupne snage više od 500 MW u Rumuniji

Foto-ilustracija: Unsplash (Vlad Burac)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je finansijski paket u iznosu od 192 miliona evra za izgradnju tri nova solarna postrojenja ukupne snage 531 MW u jugoistočnoj Rumuniji. EBRD će finansirati 64 miliona evra iz sopstvenih sredstava za tri projekta, dok će preostalih 128 miliona evra biti obezbeđeno putem komercijalnih kreditora.

Projekti pod nazivom Slobozia, Corbii Mari i Iepuresti II realizovaće se u okruzima Dambovica i Đurđu, a očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 676 GWh električne energije iz obnovljivih izvora. Osim proizvodnje energije, očekuje se da smanje emisije ugljen-dioksida za približno 280.000 tona godišnje, čime će doprineti cilju Rumunije da do 2030. godine obezbedi 38 odsto bruto finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora, navodi se na sajtu EBRD-a.

Pročitajte još:

Solarna elektrana Slobozia dobila je ugovor u okviru prvog rumunskog aukcijskog kruga za Contracts for Difference (CfD), čiji je razvoj tehnički podržala EBRD. Ugovor obezbeđuje stabilnost prihoda tokom 15 godina, dok će preostala dva postrojenja energiju plasirati na rumunskom tržištu za dan unapred, potvrđujući isplativost projekata bez subvencija.

Rumunija je od pokretanja CfD programa 2024. godine dodelila ukupno 4,2 GW solarnih i vetroelektrana, čime je nadmašen cilj od 3,5 GW predviđen Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (RRP).

Energetski portal

Ubrzana elektrifikacija saobraćaja uz Charge&GO

Foto: Charge&GO

Kompanija Charge&GO ostaje dosledna svojoj misiji – da ubrza prelazak Srbije i regiona na održivu mobilnost kroz širenje mreže elektropunjača i razvoj moderne infrastrukture. Tokom oktobra ove godine, u Riva šoping centru u Velikoj Plani pušten je u rad novi ultrabrzi punjač, snage 120 kW, na izuzetno frekventnoj lokaciji u neposrednoj blizini auto-puta.

– Beležimo stalan rast broja električnih vozila koja prolaze ovim koridorom, koji nesumnjivo zaslužuje još ultrabrzih punjača – istakla je Tamara Zjačić, zamenica direktora kompanije Charge&GO.

Prema njenim rečima, planovi za narednu godinu uključuju postavljanje najmanje 15 novih ultrabrzih DC punjača, snage 120 kW, 150 kW, 180 kW i 240 kW širom Srbije.

– Ugovori su već potpisani, dokumentacija je u pripremi, a u narednih mesec do mesec i po dana očekujemo početak izvođenja radova – navela je naša sagovornica.

U FOKUSU:

Brzi punjači i u Severnoj Makedoniji

Tržište električnih vozila u Severnoj Makedoniji i dalje je u povoju, ali pokazuje izvestan trend rasta. U zemlji je trenutno registrovano oko 300 električnih automobila, dok broj javno dostupnih punjača još uvek ne premašuje nekoliko desetina – uglavnom sporijih AC uređaja. Upravo zato, najveći izazov ostaje razvoj brze i pouzdane infrastrukture, koja će vozačima omogućiti sigurnije i praktičnije putovanje.

Dodatni podsticaj dolazi od privatnog sektora i kompanija poput Charge&GO, koje ulažu u izgradnju moderne mreže brzih DC punjača.

– Od septembra je u Severnoj Makedoniji dostupan prvi punjač od 50 kW, postavljen na Oktinoj benzinskoj stanici u mestu Ržaničino. Reč je o javnom punjaču koji korisnici mogu aktivirati putem aplikacije Charge&GO – iste one koja se koristi u Srbiji – pojasnila je Zjačićeva.

Kako je dodala, korisnici imaju mogućnost da putem jedinstvene aplikacije bez poteškoća pristupaju punjačima ne samo u Srbiji i Makedoniji već i u mrežama partnerskih operatera širom Evrope.

Do početka leta naredne godine, Charge&GO planira da duž glavnih auto-puteva u Severnoj Makedoniji instalira još najmanje sedam brzih punjača snage 150 kW.

– U narednom periodu fokusirani smo na širenje mreže i na promociju svakog novog punjača koji pustimo u rad. Naši korisnici biće redovno obaveštavani o svim novitetima putem aplikacije i društvenih mreža – najavila je zamenica direktora u kompaniji Charge&GO.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Besplatna onlajn info sesija: Sve što treba da znate o toplotnim pumpama

Foto-ilustracija: Unsplash (alpha-innotec)

Centar za unapređenje životne sredine organizuje besplatnu onlajn info sesiju pod nazivom Sve što treba da znate o toplotnim pumpama u domaćinstvu, koja će biti održana u četvrtak, 4. decembra 2025. godine, sa početkom u 19 časova.

Namenjena je svim građanima koji planiraju o prelasku na dugoročno isplativo grejanje.

Na info sesiji prisutni će saznati šta je toplotna pumpa i kako funkcioniše, koje vrste toplotnih pumpi postoje, kako pravilno odabrati toplotnu pumpu da biste izbegli greške koje povećavaju potrošnju i šta treba da znate o svom objektu pre instalacije. Osim toga, biće objašnjeno kako radi automatizacija i održavanje, koliko koštaju oprema i ugradnja uz dostupne opcije subvencija i finansiranja, kako izgleda realan primer potrošnje i ušteda, kao i kako se toplotna pumpa kombinuje sa solarnom elektranom.

Program će voditi Vladan Šćekić iz Centra za unapređenje životne sredine i Jelena Ilić diplomirani mašinski inženjer iz Viessmann-a, a svoja iskustva iz prve ruke podeliće i Miloš Đorić koji je uspešno napravio energetski održivo domaćinstvo u Beogradu.

Prijave za info-sesiju: https://prozjumer.rs/besplatna-onlajn-info-sesija-sve-sto-treba-da-znate-o-toplotnim-pumpama-u-domacinstvu

Energetki portal

Počeli radovi na dvonamenskom sistemu Neuzina: 750 hektara Vojvodine dobija navodnjavanje

Photo-illustration: Unsplash (Roman Synkevych)

U opštini Sečanj u toku su radovi na izgradnji dvonamenskog sistema Neuzina, koji će po završetku omogućiti navodnjavanje oko 750 hektara okolnog poljoprivrenog zemljišta u Vojvodini.

Kako je istaknuto na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, u toku je prva faza, u kojoj će biti urađeno oko 14 kilometara kanalske mreže, a radovi u vrednosti od 57 miliona dinara finansiraju se iz pokrajinskog budžeta, preko ovog Pokrajinskog sekretarijata.

Za drugu fazu zadova, iz tekuće budžetske rezerve opredeljena su sredstva u iznosu od 132 miliona dinara. Do sada je ukupno uloženo oko 3,5 milijardi dinara u pedesetak ovakvih sistema koji će omogućiti navodnjavanje dodatnih 80.000 hektara u celoj Vojvodini.

Kako prenose mediji, u toku je priprema tenderske dokumentacije za drugu fazu koju radi JVP Vode Vojvodine. Njom su planirani radovi na izgradnji crpne stanice, postavljanje ustave sa pratećom infrastrukturom, kao i dodatna modernizacija sistema za dvonamensku upotrebu.

Energetski portal

Koliko je Hrvatska napredovala u razvoju robotaksija

Foto: Screenshot Facebook

Mate Rimac, osnivač Rimac Automobila objavio je video sa prototipovima robotaksija, napravljenim u Hrvatskoj, a u svome obraćanju osvrnuo se i na finasiranje ovog i drugih projekata.

Do decembra je trebalo uraditi 60 prototipova robotaksija, a tu je kako navodi i koji više.

—  Bez obzira da li se razvija robotaksi ili obično auto, treba ih jako puno testirati i zato je neophodno puno prototipova, od testiranja sigurnosti, crash testova, vazdušnih tunela, komfora, vibracija, dugovječnosti, potrošnje i drugo — kaže Rimac.

Navodi da je autonomna vožnja sigurnija od ljudskog vozača i postaje sve sigurnija i bolja s vremenom, ali je naravno nemoguće isključiti nesreće. Cilj im je da iako dođe do nesreće ne bude ozbiljnijih povreda, pa bi tako robotaksi trebao biti potpuno siguran.

Osim pokazivanja prototipova, dotaknuo se teme finansiranja projekata i naveo da su od Evropske unije povukli 89,7 miliona evra.

— Pored toga privatni investitori uložili su 104 miliona evra u robotaksi, a u celu Rimac grupu uz tih 104 miliona, milijardu evra privatnih investicija — navodi on.

Pročitajte još:

Za puna komercijalna lansiranja u Evropi i šire trebaće još stotine miliona evra, ali Rimac tvrdi da će i ta sredstva doći isključivo iz privatnog sektora, kao i u svim dosadašnjim projektima, od Nevere do Bugatija i razvoja Rimac kampusa.

— Iako suludo zvuči ovakva priča, da će hrvatska firma boriti u svetskim okvirima u novoj tehnologiji, koja je budućnost, već smo par puta dokazali da to možemo. Ako smo pre petnaest godina mogli iz Hrvatske stvoriti najsnažniji električni automobil na svetu, zašto ne bismo mogli i robotaksi koji će se voziti evropskim ulicama? — rekao je Rimac.

Navodi da je Rimac Grupa otvorila više od 2000 radnih mesta i uspostavila industrijsku granu koja u Hrvatskoj nije postojala.

— Nismo samo posmatrači događaja, nešto se u svetu razvije i mi to koristimo, nego smo sada i deo toga. Automona vožnja – robotaksi će se dogoditi sa nama ili bez nas, ali mi želimo da aktivno učestvujemo i budemo važan činilac ako ne u svetu onda bar u Evropi — zaključuje Rimac.

Energetski portal

Bugarska zauzima vodeću poziciju u Evropi u izgradnji baterijskih skladišta

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Među evropskim zemljama, Bugarska zauzima vodeću poziciju u izgradnji postrojenja za skladištenje energije. Prema rečima ministra energetike Žeča Stankova, uz finansiranje iz Plana za oporavak i otpornost u iznosu od 1,2 milijarde evra, Bugarska je izgradila približno 10.000 megavat-časova kapaciteta.

Očekuje se da će sa dodatnih 10 odsto resursa, odnosno 120 miliona evra kroz drugu fazu programa RESTORE — nacionalne procedure za podršku izgradnji sistema skladištenja električne energije iz obnovljivih izvora — biti razvijeno još 5.000 megavat-časova.

Ministar je takođe istakao da se paralelno s ovim ulaganjima radi na povećanju kapaciteta postojećih interkonektora i izgradnji novih, strateški važnih veza Istok-Zapad i Sever-Jug, uz angažman Evropske unije za obezbeđivanje sredstava za nove veze od Bugarske do Nemačke.

Pročitajte još:

Napori Bugarske postoje i kada je reč o jačanju energetske efikasnosti na nacionalnom nivou. Ministarstvo energetike je pokrenulo Nacionalni fond za dekarbonizaciju u cilju podrške porodičnim kućama. Novi pravilnici za sanaciju biće pojednostavljeni, a podršku procesu pružiće i opštine. Trenutno se u okviru Plana za oporavak i otpornost realizuje 1.500 projekata za domaćinstva, vezanih za izgradnju fotonaponskih sistema i sistema za toplu vodu.

Pored toga, ključni prioritet je očuvanje radnih mesta u energetskom sektoru. Dekarbonizacija posebno utiče na Mariski basen, jedno od srca bugarske energetike, gde se realizuju projekti za izdvajanje retkih zemljanih elemenata iz lignita i dodavanje biomase u postojeća postrojenja. Kako se navodi na sajtu Ministarstva, cilj je smanjenje emisija, otvaranje novih razvojnih mogućnosti, održivo funkcionisanje termoelektrana i jačanje energetske i nacionalne sigurnosti.

Energetski portal

Inovacije žena u cirkularnoj ekonomiji – Predstavljena idejna rešenja 20 preduzetnica iz Srbije

Foto: UNDP

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) predstavili su 20 inovativnih rešenja preduzetnica iz Srbije, koje su nagrađene u okviru Javnog poziva za jačanje uloge žena u cirkularnoj ekonomiji. Događaj je organizovan uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Nagrađene preduzetnice su iz različitih delova Srbije, a osmislile su cirkularna rešenja u oblastima kao što su poljoprivreda, arhitektura, proizvodnja hrane, kozmetike i tekstila. Sprovođenje ovih rešenja doprineće smanjenju otpada i uštedi prirodnih resursa, kao i razvoju ženskog preduzetništva, dok će na tržištu ponuditi održive proizvode i usluge.

Pomoćnica ministarke zaštite životne sredine, Teodora Spasojević, istakla je da je Ministarstvo posvećeno razvoju cirkularne ekonomije kao jednom od alata za dostizanje održivog razvoja.

– U partnerstvu sa UNDP-em pružamo podršku lokalnim zajednicama, kao i privrednom i naučno-istraživačkom sektoru, u realizaciji inovativnih ideja i rešenja za primenu cirkularne ekonomije. Ove godine u fokusu nam je podrška ženskom preduzetništvu u cirkualrnoj ekonomiji i neformalnim sakupljačima otpada – rekla je Spasojević.

Govoreći o inicijativi „Prihvati cirkularni izazov’’ koju Ministarstvo zaštite životne sredine sprovodi od 2022. godine, navela je da je u njoj  do sada učestvovalo preko 20 kompanija koje su se dobrovoljno obavezale da sprovedu mere u skladu sa principima  cirkularne ekonomije i održivog razvoja.

Foto: UNDP

– Na postignute rezultate smo veoma ponosni i oni nam pružaju podstrek da i dalje podržavamo projekte kojima se doprinosi zaštiti životne sredine kao preduslovu za zdrav i kvalitetan život našeg stanovništva – dodala je Spasojević.

Rukovodilac sektora za vitalni razvoj Programa Ujedinjenih nacija u Srbiji, Žarko Petrović, rekao je da UNDP pomaže razvoj cirkularne ekonomije u okviru šire inicijative za ubrzanje zelene tranzicije, koju sprovodi uz podršku Evropske unije, Švedske, Švajcarske, Vlade Srbije i GEF-a.

– Do sada smo obezbedili sufinansiranje u vrednosti od 4 miliona dolara, što je omogućilo da širom Srbije zaživi više od 100 cirkularnih inicijativa i investicija, čija je ukupna vrednost veća od 30 miliona dolara. One već doprinose smanjenju otpada, očuvanju prirodnih resursa i otvaranju zelenih radnih mesta – istakao je Petrović.

Ukupan nagradni fond koji je dodeljen za cirkularne inicijative preduzetnica iznosio je 240.000 dolara, a pojedinačne nagrade su se kretale u vrednosti od 5.000 do 20.000 dolara, u zavisnosti od kompleksnosti inovacije.

Jelena Janković iz udruženja „Zona eksperimenta”, koje proizvodi nameštaj od građevinskog tekstilnog otpada, kaže da je cirkularna nagrada bila ključni podsticaj da zaživi Eco×Deco inicijativa koja spaja reciklažu, dizajn i žensko preduzetništvo.

– Podrška mi je omogućila da materijal koji obično nema vrednost pretvorim u proizvod, a ceo proces je bio konkretan, podsticajan i inspirativan. Ovo iskustvo mi je pokazalo da male ideje mogu postati značajni pomaci kada dobiju pravu vrstu podrške – kaže Janković.

Pročitajte još:

Cirkularna nagrada bila je presudna i u slučaju preduzetnice Mine Vereš, koja je razvila prirodni sok od tamjanike „TamTaNika” i preradu ostataka biomase u dodatak za superhranu.

– Zahvaljujući ovoj podršci započeli smo istraživanja nutritivnih svojstava brašna napravljenog od komine, nakon proizvodnje soka od grožđa. Ovaj projekat predstavlja naš prvi korak ka potpunoj valorizaciji otpada i kreiranju novih, zdravih proizvoda iz lokalnih resursa –objašnjava Vereš.

Osim inovacija preduzetnica, predstavljene su i inicijative koje su nagrađene u okviru prošlogodišnjih javnih poziva UNDP-a u oblasti cirkularne ekonomije – za saradnju nauke i privrede, kao i za podršku integraciji neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina u formalni sistem upravljanja otpadom. Takođe, predstavljene su i inicijative koje su sprovele velike kompanije u Srbiji: Delta Holding, Nestle i Steel Impex, kao odgovor na Cirkularni izazov Ministarstva zaštite životne sredine, čime daju primer ostalim, manjim kompanijama u sektoru poljoprivrede, ugostiteljstva i reciklažnoj industriji.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta „Smanjenje ugljeničnog otiska lokalnih zajednica primenom principa cirkularne ekonomije u Republici Srbiji – Cirkularne zajednice”, koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine Republike Srbije, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Više informacija o nagrađenim cirkularnim inicijativama koje su osmislile preduzetnice iz Srbije, možete pronaći ovde.

 Izvor: UNDP

Crna Gora intenzivira pregovore o CBAM-u i ubrzava energetske projekte

Foto: Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore

Crna Gora ne odustaje od zahteva za izuzeće ili odlaganje primene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom posete Elektroprivredi Crne Gore (EPCG).

On je istakao da bi potencijalni efekti izuzeća mogli biti značajni za domaći energetski sistem, zbog čega se pregovori vode paralelno na evropskom i regionalnom nivou, uz ubrzano sprovođenje domaćih energetskih projekata.

Šahmanović je u Nikšiću, zajedno sa ministrom ekologije, održivog razvoja i razvoja severa Damjanom Ćulafićem, prisustvovao radnom sastanku sa Odborom direktora i menadžmentom EPCG-a. Razmatrani su ključni razvojni projekti u oblasti energetike i izazovi koje donosi najavljena primena CBAM-a od 2026. godine, navodi se u saopštenju Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore.

Pročitajte još:

Na sastanku je ocenio da se radi o jednom od najvažnijih pitanja za crnogorski energetski sektor, koje zahteva koordinisan nastup državnih institucija i energetskih kompanija. Stoga će Ministarstvo energetike i rudarstva, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja severa i EPCG nastaviti zajedničku komunikaciju prema institucijama Evropske unije, kako bi Crna Gora dobila dodatnu fleksibilnost u procesu primene ovog mehanizma.

Poseban akcenat biće stavljen na argumentaciju u vezi sa investicijama u ekološke projekte i tranziciju energetskog sistema.

Menadžment EPCG-a informisao je ministarstvo o toku realizacije solarnih i vetroenergetskih projekata, koji su od ključnog značaja za stabilnost mreže i energetsku bezbednost. Šahmanović je naglasio da država snažno podržava ove investicije i ubrzava procedure kako bi se novi kapaciteti što pre pustili u rad.

Energetski portal

Evropi predstoji hladnija zima od očekivane

Foto-ilustracija: Pixabay

Najnoviji prognostički podaci pokazuju da će decembar doneti hladnoću i sneg u Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Evropu, a dugoročne naznake ukazuju da bi hladni periodi mogli potrajati i u januaru, navodi Severe Weather Europe.

Dva su ključna faktora oblikuju predstojeću zimu 2025/2026, La Ninja i slabljenje polarnog vorteksa (vrtlog hladnog vazduha iznad Arktika). Najnoviji podaci o temperaturnim anomalijama okeana pokazuju talas hladnih anomalija u ENSO području (okeansko područje koje periodično menja tople i hladne faze). Najnoviji podaci o temperaturnim anomalijama okeana pokazuju talas hladnih anomalija u ENSO području, a aktivna je La Ninja u rasponu od slabe do umerene jačine.

Polarni vorteks je „zid” vetra koji zadržava hladan vazduhom nad Arktikom. Kada oslabi ili se sruši, hladnoća lako stiže u SAD, Kanadu i delove Evrope.

Pročitajte još:

Najnovije prognoze upućuju na iznenadno stratosfersko zagrevanje krajem meseca, koje bi moglo deformisati i oslabiti vorteks. Rani takvi događaji su retki, zabeležena su samo tri u 70 godina i obično donose jače zahlađenje Severnoj Americi, dok u Evropi uzrokuju samo blago spuštanje temperatura na severu.

Prognoza za decembar, januar i februar

Prognoza temperatura za čitav decembar izgleda izuzetno neuobičajeno – skoro celi SAD i južna Kanada biće hladniji od normale. Za ovakav signal potreban je snažan pokretač, poput stratosferskog zagrevanja.

Temperaturna prognoza za Evropu ukazuje na normalne do niže temperature u zapadnim i centralnim područjima, što je tipično kad se hladni dotok spušta sa severa i severoistoka. Snežni pokrivač se očekuje širom kontinenta. Prognoze govore da će Evropa u januaru imati uglavnom ispodprosečne padavine, što ukazuje na viši pritisak i verojatno hladniji i suvlji vazduh sa severoistoka.

U februaru koji je obično najhladniji mesec, 2026. godine dolazi do promene obrazaca. Temperatura u Evropi može biti iznad proseka, ali s mogućnošću hladnijeg početka i toplijeg kraja meseca. Takođe više padavina se može očekivati na severu, dok su centralni i zapadni delovi blizu proseka.

Energetski portal