Home Blog Page 787

Prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike je obavestilo stranke da je prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i iz visokoefikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije („Službeni glasnik RSˮ, br. 56/16, 60/17 i 91/18).

Lica koja steknu status privremenog povlašćenog proizvođača i/ili povlašćenog proizvođača električne energije po osnovu zahteva podnetog posle 31. decembra 2019. godine stiču prava na podsticajne mere, ali ne mogu da ih ostvare do donošenja nove uredbe, saopštilo je nadležno ministarstvo.

Navedeno ne važi za lica koja steknu status povlašćenog proizvođača električne energije po osnovu zahteva podnetog posle 31. decembra 2019. godine, ako su prethodno stekli status privremenog povlašćenog proizvođača električne energije, kao ni za lica koja steknu status privremenog povlašćenog proizvođača i/ili povlašćenog proizvođača električne energije posle 31. decembra 2019. godine, a po osnovu zahteva koji su podneti pre 31. decembra 2019. godine, navodi se.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Potpisani sporazumi za projekat prečišćavanja otpadnih voda u Beogradu

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić i zamenik gradonačelnika Goran Vesić prisustvovali su juče, 20. januara, u Vladi Republike Srbije potpisivanju Sporazuma o saradnji i Ugovornog sporazuma za projekat sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda centralnog kanalizacionog sistema grada Beograda. Sporazume su potpisali potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, direktor predstavništva kompanije „China Machinery Engineering Corporation” (CMEC) u Srbiji Li Sjuećeng i direktor JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” Dragan Đorđević. Potpisivanju su prisustvovali i predstavnici Ambasade NR Kine.

Gradonačelnik Radojičić je naglasio da se radi o kapitalnom, dugoročnom i izuzetno važnom projektu za Grad Beograd.

“Ovo je izuzetno značajan projekat za Beograd – dugoročan, kapitalni projekat. Važan je i zato što godinama nismo imali rešenje za ovaj veliki problem”,  rekao je Radojičić.

Dodao je i da je 2020. važna godina za realizaciju velikih ekoloških projekata u Beogradu.

“Ova godina je za Beograd godina velikih projekata koji se tiču zaštite životne sredine i unapređenja života Beograđana. Radiće se na realizaciji projekata kao što su metro, prečišćavanje otpadnih voda u Velikom Selu, toplovod ObrenovacNovi Beograd, kao i na završavanju projekta Vinče, a sve ovo možemo da realizujemo zahvaljujući stabilnoj finansijskoj situaciji. Ovo je još jedan od projekata koje radimo zajedno sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture”, rekao je Radojičić, koji je zahvalio potpredsednici Vlade, kao i predstavnicima kineske korporacije kojima je poručio da očekuje da ovaj projekat bude na najvišem tehnološkom nivou, ali i da se rokovi poštuju.

On je precizirao da ovaj projekat ima dva dela – prvi koji je danas potpisan, i drugi, ništa manje važan, koji se tiče izgradnje same fabrike.

“Za realizaciju ovakvih projekata, osim saradnje Vlade, Ministarstva i Grada, potrebni su razumevanje i pomoć građana Beograda i verujem da ćemo zajedno unaprediti Beograd i imati jasne rezultate”, rekao je Radojičić.

Goran Vesić je istakao značaj projekta za grad Beograd jer, kako je podsetio, jedna trećina nema kanalizaciju, dok se u ostale dve trećine direktno izliva u Savu i Dunav.

“Postoji 100 direktnih ispusta u Savu i Dunav. Ne postoji nijedan veliki grad u Evropi kao što je Beograd, koji takav zločin radi prema svojim rekama. Kada bude završena ova fabrika za preradu otpadnih voda, najveća od predviđenih pet, 80 odsto ispusta u Savu i Dunav biće ukinuto”, ukazao je Vesić.

On je istakao da će nova fabrika pokriti 1,5 miliona ljudi, tačnije centralni, južni i zapadni deo Beograda. Takođe je dodao da će se fabrika raditi u dve faze. U prvoj fazi, prema njegovim rečima, radiće se interceptor, kanalizaciona crpna stanica „Ušće 2”, kao i još nekoliko manjih crpnih stanica.

“Radiće se ispod Save prolaz koji će svu kanalizaciju sa Novog Beograda i Zemuna prihvatati u interceptor i dalje usmeriti ka fabrici u Velikom selu. Takođe, radiće se veliki tunel od Venizelosove do Hitne pomoći. Potom nas čeka druga faza radova kada će se na pravi način tretirati otpadne vode, odnosno prerađivati sekundarno i tercijalno, a u skladu sa svim pravilima EU”, ukazao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je dodao da se uporedo sa ovim projektom izvode radovi na izgradnji kanalizacije na levoj obali Dunava.

“Tu će se raditi prečistač kako bi sve otpadne vode odlazile prečišćene u Dunav. Takođe, završavamo projekat fabrike manjeg kapaciteta za preradu otpadnih voda u Batajnici koji će Grad Beograd sam finansirati. Pregovaramo o projektu fabrike za preradu otpadnih voda u Ostružnici i Obrenovcu i gradićemo još jednu manju fabriku u Boleču“, naveo je Vesić.

On je zaključio da će posle tih radova biti završen proces prerade otpadnih voda u Beogradu.

“Zato je ovo veliki dan za Beograd i zahvalan sam Vladi Republike Srbije, potpredsednici Zorani Mihajlović i predsedniku Aleksandru Vučiću, jer je ceo ovaj proces počeo u maju 2018. godine u Pekingu, kada je predsednik potpisao memorandum sa kineskom kompanijom, sa kojom danas potpisujemo i ovaj sporazum”, podsetio je Vesić.

Ministarka Zorana Mihajlović je precizirala da su danas potpisana dva dokumenta. Prvi se odnosi na sporazum sa kineskom kompanijom da mogu da počnu istražni radovi za realizaciju jednog ovako velikog projekta. Drugi se odnosi na ugovor za izgradnju fabrike za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Beograda u vrednosti od 271 milion evra, istakla je Mihajlovićeva.

“Ovo jeste važan dan za Beograd, jer su kapitalni projekti kao što su obilaznica oko Beograda, izgradnja metroa i prečišćavanje otpadnih voda najvažniji za jedan veliki grad koji se razvija iz godine u godinu i broji sve više stanovnika”, ukazala je resorna ministarka.

Ona je podsetila da 190 miliona kubika otpadnih voda, upravo ovih koje će se sada prečišćavati, odlazi u Savu i Dunav na godišnjem nivou. Prema njenim rečima, to je oko 60.000 olimpijskih bazena.

“Beograd je jedini veliki grad u Evropi koji nema ovakvo postrojenje. Zato je to pitanje kvaliteta života i zaštite životne sredine. Ovo jeste kapitalni projekat u koji moraju da budu uključeni i svi, od Vlade do Grada Beograda i lokalnih samouprava unutar prestonice”, ukazala je resorna ministarka.

Foto: Grad Beograd

Ona je podsetila da je u okviru nedavno usvojenog investicionog plana Vlada Republike Srbije do 2025. godine obezbedila sredstva u iznosu od milijardu evra koja će biti uložena u ostale delove Srbije sa sličnim problemima.

Direktor predstavništva kompanije „China Machinery Engineering Corporation” Li Sjuećeng je istakao da će se Beograd ovim projektom ozbiljno baviti tretmanom otpadnih voda, što će doprineti poboljšanju života Beograđana, ali će se izbeći i opasnost od poplava.

“Projekat će se izvesti u dve faze. U prvoj fazi će se kompletirati mreža interceptora za prihvat otpadnih voda i kišnih kanalizacija, a posebno u vreme velikih padavina. U drugoj fazi planiramo da koristimo najsavremeniju tehnologiju za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda. Ja sam takođe stanovnik Beograda i zadovoljstvo mi je što mogu da dam doprinos ovom gradu”, rekao je Li Sjuećeng.

Izvor: Grad Beograd

Peščani cunami u Australiji (VIDEO)

Foto: Twitter (screenshot)
Foto: Twitter (screenshot)

Mesecima su u Australiji buktali požari koji su sravnili nekoliko miliona hektara. Kontinent je delimično spasila kiša, ali ju je bilo previše pa je došlo do poplava. Tokom vikenda su zemlju pogodile peščane oluje.

Jaki vetrovi u Novom Južnom Velsu podigli su u vazduh pesak i prašinu, pa se u pojedinim gradovima dan iznenada pretvorio u noć.

U pojedinim delovima Novog Južnog Velsa vetar je duvao brzinom većom od 100 kilometara na sat.

Prema pisanju medija, najgore je bilo u mestu Dabo, pa su pojedini meštani oluju nazvali “peščani cunami”. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika hitne službe primile su u nedelju više hiljada poziva.

Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije i snimci na kojima se vidi zid peska koji se kreće u blizini pojedinih naselja.

Izvor: RTS

Vlasnici pasa u Beču moraju prvo da prođu obuku

Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Ward)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Zamora)

Počev od jula 2019. godine, svi novi vlasnici pasa u Austriji moraju da prođu stručnu obuku kako bi stekli osnovna znanja o čuvanju i nezi svojih četvoronožnih prijatelja. U Beču je do sada ovu obuku prošlo 1.000 građana.

Nakon što je u julu 2019. godine u Austriji izglasan novi Zakon o držanju životinja, svi vlasnici pasa dužni su da prođu odgovarajuću obuku koju obavljaju ovlašćeni stručnjaci za pse.

Kurs košta ukupno 40 evra i traje najmanje 4 sata. Na njemu polaznici mogu da steknu osnovna znanja o dresuri, nezi i zdravlju pasa. Na obuci je moguće informisati se o zakonskim regulativama i propisima držanja pasa.

One vlasnike koji su u prethodne dve godine već nabavili psa zakon ne obavezuje da završe ovaj kurs. Međutim, novi vlasnici pasa mogu da dobiju dozvolu za držanje psa i registruju svog ljubimca tek nakon što završe ovu obuku.

Iako je deo polaznika smatrao da im kurs za držanje pasa uopšte nije potreban, ipak su pohvalili nastavu, izjavila je bečka pravobraniteljka za prava životinja Eva Persi.

Bilo je polaznika koji su odustali od obuke kada su uvideli koliko obaveza podrazumeva držanje psa.

Cilj obuke jeste da građani osveste kolika ih odgovornost očekuje pre nego što se upuste u pustolovinu posedovanja kućnog ljubimca.

Izvor: Eurocomm-PR

Otvorena prva kompresorska stanica na gasnom transportnom sistemu Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva kompresorska stanica na gasnom transportnom sistemu Republike Hrvatske svečano je otvorena u Velikoj Ludini u petak, 17. januara.

Puštanjem ove kompresorske stanice u rad omogućeno je uspostavljanje stalnog dvosmernog kapaciteta na postojećoj interkonekciji između Hrvatske i Mađarske, što će omogućiti i otpremanje gasa sa budućeg LNG terminala na Krku i mogućih novih izvora gasa prema Mađarskoj i drugim zemljama.

Pored toga, time je osigurana i fleksibilnost upravljanja postojećim transportnim kapacitetima i njihovo racionalno povećanje u skladu sa potrebama tržišta.

Reč je o investiciji vrednoj 209,5 miliona kuna (28,1 miliona evra).

Uz predsednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, svečanosti je prisustvovao i ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić, koji je tom prilikom istakao sledeće: „Republika Hrvatska u svojoj Strategiji energetskog razvoja jasno se opredelila za diversifikaciju ruta isporuke i smanjenje energetske zavisnosti. Ovaj projekat samo je jedan u nizu dokaza da u realizaciji te strategije idemo u smeru koji smo zacrtali“, zaključio je.

Predsednik Uprave “Plinacro” Ivica Arar izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je kompresorska stanica izgrađena u planiranom roku od 16 meseci. Dodao je i kako je to bio veoma složen zadatak jer je reč o najkompleksnijem objektu na hrvatskom gasnom transportnom sistemu.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Srbija dobila Katastar rudarskog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, Srbija je dobila Katastar rudarskog otpada kao rezultat istoimenog projekta Ministarstva rudarstva i energetike sprovedenog uz finansijsku podršku Evropske unije.

Katastar rudarskog otpada je veb-aplikacija koja sadrži sistematizovane podatke o rudarskom otpadu sa 250 napuštenih ili zatvorenih rudnika.

Katastar takođe sadrži i rezultate detaljnih istraživanja za 41 lokacije rudarskog otpada sa hemijskim, mineraloškim, geomehaničkim ispitivanjima i laboratorijskim analizama, kao i kategorizaciju otpada i procenu uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

“Dobijeni rezultati pomoći će Ministarstvu u budućim analizama mogućnosti za eventualno preduzimanje aktivnosti sanacije, remedijacije i rekultivacije odlagališta koja su kritična u pogledu zagađenja životne sredine i opasnosti po zdravlje ljudi”, rekla je Dragana Jelisavac Erdeljan, šef Odseka za rudarstvo pri nadležnom Ministarstvu.

Jelisavac Erdeljan je takođe najavila da 2020. godine počinje primena uredbe koja reguliše oblast upravljanja rudarskim otpadom.

Privredna društva imaju mogućnost da u roku od najviše dve godine usklade svoje poslovanje sa tom uredbom, dodaje se u saopštenju.

Projekat vredan 2,1 miliona evra bi trebao da doprinese daljem razvoju i unapređenju sistema odgovornog i održivog upravljanja rudarskim otpadom u Srbiji.

Izvor: Nova ekonomija

Ribari koji čiste more i recikliraju morski otpad dobili priznanje od pape

Foto-ilustracija: Unsplash (Sasan Rashtipour)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fredrik Öhlander)

Papa Franja je u subotu, 18. januara, odao priznanje ribarima koji čiste more sakupljajući otpad koji im se uhvati u mreže i reciklirajući ga i pozvao da se taj model primeni u čitavom svetu.

“Želeo bih da odam posebno priznanje za čišćenje morskog dna. To je važna inicijativa, pre svega zbog velike količine otpada, najviše plastičnog, koji ste sakupili, jer to može da postane model za druge regione Italije i inostranstvo”, rekao je papa ribarima iz jadranskog sela San Benedeto del Tronto.

Oni dobrovoljno skupljaju otpad i sortiraju ga kako bi se mogao reciklirati.

Ribari koje je Franja primio u Vatikanu svake nedelje mrežama uhvate oko tonu otpada, od čega oko 60 odsto čini plastika.

Procene su da oko 80 odsto otpada u okeanima potiče s kopna, a da preostalih 20 odsto dolazi s brodova i ribarske industrije.

Izvor: Zelena Srbija

Izgradnja i rekonstrukcija dečijih igrališta na 17 lokacija u Podgorici

Foto-ilustracija: Unsplash (Myles Tan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tatiana Rodriguez)

Glavni grad Podgorica, odnosno gradsko preduzeće “Zelenilo” planira da ove godine na više lokacija izgradi nova ili rekonstruiše igrališta koja su zbog stepena devastacije van upotrebe.

Prošle godine započeta je ova lepa akcija u nekoliko podgoričkih naselja i zaključeno je da je neophodno da se što pre najmlađim građanima omogući da u svakom delu grada dobiju adekvatan prostor za igru i razonodu, ali i za socijalnu integraciju i dalji razvoj.

U zavisnosti od vremenskih uslova, izvođača radova, kao i konkursnih i ostalih neophodnih procedura, u ovoj godini planira se izgradnja ili rekonstrukcija na ukupno 17 lokacija, pa se novim igralištima mogu radovati mališani i njihovi roditelji na Starom aerodromu (dve lokacije), u Novoj varoši, Zagoriču, Maslinama, Draču, Staroj Zlatici, Donjoj Gorici, Nikšićki put, MZ Ljubović, Ublima, Piperima, iza Maše, iza zgrade Simpa, u Momišićima, na Koniku i u Bloku VI.

Izgradnju i rekonstrukciju igrališta pratiće i adekvatno uređenje lokacija, u smislu oplemenjavanja sadnim materijalom i postavljanja neohodnog mobilijara za park.

Tokom prošle godine za ovu namenu Podgorica je utrošila sredstva u iznosu od 140.000 eura.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Obnove na Vidikovcu – fasade zgrada, pijaca, dečije igralište

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić razgovarao je u subotu, 18. januara, sa građanima dela Vidikovca i potom obišao radove na rekonstrukciji fasada jedne od šest velikih stambenih zgrada, koje će biti završene tokom ove godine. Sa građanima su tom prilikom razgovarali i državni sekretar u MUP-u Milosav Miličković, član Gradskog veća Filip Marjanović, predsednik opštine Rakovica Vladan Kocić, direktor „Zelenila – Beograd” Slobodan Stanojević i predstavnici nadležnih gradskih i opštinskih preduzeća i službi.

Kako je tom prilikom istakao Vesić, razgovor s građanima o njihovim problemima je od velikog značaja.

“Vidikovac je lepo i veliko stambeno naselje, izgrađeno kada je naša zemlja bila bogata, ali su fasade poslednjih decenija propale. Dobra vest za žitelje šest stambenih zgrada jeste da će tokom ove godine one biti rekonstruisane, a radovi na jednoj već su počeli. Pored toga, u ovom delu grada radimo jedno dečije igralište, uradiće se još jedno, kao i još jedan park“, precizirao je Vesić.

On je naveo da su se građani uglavom požalili na komunalne probleme, među kojima prednjači nered oko Vidikovačke pijace. Tim povodom najavio je da će tokom ove godine početi da se radi projekat preuređenja pijace, te da bi rekonstrukcija najverovatnije trebalo da počne za dve godine. Biće to moderna, natkrivena pijaca, istakao je Vesić, i dodao da će svi nadležni pojačati kontrolu nelegalne prodaje.

Građani su se požalili i na problem nepropisnog parkiranja i nedovoljnog broja parking mesta, a izrazili su i želju da se napravi autobusko stajalište na Ibarskoj magistrali nedaleko od ovog dela Vidikovca. Te stvari će u narednom periodu biti predmet provera, kako bi se videlo da li građanima može da se izađe u susret.

Foto: Grad Beograd

“Popisali smo dosta stvari koje mogu da se urade, neke su vrlo konkretne i mogu da se urade brže, a rešavanje drugih će trajati. Ali najvažnije je da se s ljudima priča o problemima i da mogu da vide da se sa predstavnicima grada, opština, javnih preduzeća može razgovarati”, poručio je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je podsetio da je ovo samo jedno u nizu rakovičkih naselja koje zajedno sa saradnicima obilazi, te da je tako u čitavom gradu i da će se razgovor s građanima nastaviti.

Osim fasada u ulici Vidikovački venac broj 75, 77, 79, 81, 83 i 85, koje se sređuju, u prethodnom periodu u ovom delu Vidikovca uređen je i sportski teren, izgrađene su dve pešačke staze i postavljeno je novo osvetljenje.

Izvor: Grad Beograd

Rizik od ponovljene upotrebe plastične flaše

Foto-ilustracija: Unsplash (Arshad Pooloo)
Foto-ilustracija: Unsplash/Jonathan Chng

Sigurno je da ste nekada plastične flaše ili balone za vodu i druga pića, nakon što popijete vodu ili sok, koristili ponovo, smatrajući da u tome nema ničeg lošeg i da čak pomažete očuvanju životne sredine, jer ste plastični proizvod upotrebili više puta. Ipak, takva praksa nekad može da ugrozi zdravlje.

Većina boca za vodu koje su za jednokratnu upotrebu napravljena je od polikarbonatne plastike, savitljivog i prozirnog materijala. Većina tih boca se proizvodi korišćenjem hemijskog jedinjenja koje se naziva polietilen tereftalat ili PET.

Boce napravljene od PET-a dugo se smatraju sigurnom alternativom u odnosu na sličan materijal koji sadrži bisfenol A, za koji je dokazano da može imati posledice za zdravlje i da utiče na srčane probleme, razvoj kancera, hormonske poremećaje.

Novija istraživanja pokazuju i da alternative bez bisfenola A, ipak nisu tako sigurne.

Problem je što određena hemijska jedinjenja iz plastične boce prelaze u tečnost kojom flaše punimo. Iako plastične boce možemo dobro i temeljno da operemo, problem sa mikroplastikom je sledeća prepreka za višestruko korišćenje plastične ambalaže.

Naučnici sa Državnog univerziteta u Njujorku, testirali su 259 posuda sa flaširanom vodom i pronašli sitne komade plastike u 93 odsto njih. Naučno mišljenje o „konzumiranju“ mikroplastike je, međutim, podeljeno. Dok neki stručnjaci u tome vide mogući problem, drugi smatraju da mikroplastika ne predstavlja opasnost za organizam koji je, kako tvrde, u stanju da se na svoj način izbori sa mikroplastikom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Amanda Shepherd)

Čak je i Svetska zdravstvena organizacija kategorisala rizik od unošenja mikroplastike u organizam kao „nizak“, iako navodi da je za krajnji zaključak potrebno još istraživanja.

Jedna stvar koja je sigurna, bez obzira na vrstu plastike, jeste da će tečnost kojom punimo već upotrebljavane plastične boce, sadržati više jedinjenja i čestica mikroplastike ako boca ima više nabora i reljefni dizajn. Takođe, svakodnevno pranje plastičnih flaša, dovodi do dodatnog habanja i povećava mogućnost da se po tim mikropukotinama skrivaju i talože razna neželjena jedinjenja i bakterije.

Zaključak koji i sami možemo da izvedemo, a na koji upućuju i stručnjaci je taj, da su sigurnija alternativa plastičnoj ambalaži svakako – metalna i staklena.

Izvor: RTS

Objavljen konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Bosse)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jochen Bückers)

U cilju povećanja pošumljenosti teritorije Republike Srbije Ministarstvo zaštite životne sredine raspisuje konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2020. godini, u skladu sa uslovima utvrđenim Uredbom o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju korisnici sredstava, uslovi i način raspodele sredstava, kriterijumi i merila za ocenjivanje zahteva za raspodelu sredstava, način praćenja korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza, kao i druga pitanja od značaja za dodeljivanje i korišćenje sredstava Zelenog fonda Republike Srbije.

Sredstva Zelenog fonda dodeljuju se za nabavku sadnica i izvođenje radova za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja, na zemljištu u javnoj svojini na teritoriji jedinica lokalne samouprave (gradovi i opštine), kao i gradskih opština.

Više informacija možete pronaći na linku.

Solarni paneli iznad biciklističke staze napajaju rasvetu na auto-putu!

Foto: Facebook (screenshot)

Na deonici auto-puta koja spaja dva grada u Južnoj Koreji,  Daejon i Sejong,  proteže se biciklistička staza sa po jednom trakom u oba smera. Trideset dva kilometra puta ne bi bili nimalo neobični da se iznad tamošnjih biciklista ne nalazi svojevrsna nadstrešnica napravljena od solarnih panela. Projekat je realizovan 2015. godine.

Foto: Facebook (screenshot)

Energija koju proizvede neuobičajena elektrana se koristi za napajanje rasvete na auto-putu, a snabdeva i punjače za elektromobile. Stručnjaci procenjuju da metar solarnih panela duž južnokorejskog puta godišnje generiše 50 kWh električne energije.

Povrh toga, solarka štiti vozače dvotočkaša od sunca i kiše.

Stazi se pristupa pomoću podzemnih prolaza.

Kritičari jedinstvenog insfrastrukturnog rešenja smatraju da su, uprkos izgrađenom paviljonu, vozači dvotočkaša nedovoljno zaštićeni od zagađenja, buke i turbulencija motornih vozila.

Jelena Kozbašić

Otvorena Nacionalna akademija za javnu upravu

Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji
Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji

Novi trening centar Nacionalne akademije za javnu upravu (NAJU) otvoren je u Beogradu. Prostor od preko 3.500 m2 raspolaže sa 14 najsavremenije opremljenih učionica za sprovođenje različitih vrsta obuka, koji će biti na raspolaganju državnim službenicima za njihovo stručno usavršavanje.

“Efikasna i odgovorna javna uprava je temelj demokratskog društva, jer omogućava građanima da vide kako se troši njihov porezni novac i kako se predstavljaju njihovi interesi. Često je složeno razumevanje prirode javne uprave, ali u stvari je jedna od prvih dodirnih tačaka između građana i njihove vlade. To je ogledalo efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti svake vlade koja je najbliža očima i srcima građana”, navodi ambasador Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici.

EU je pomogla NAJU kroz dva projekta koji podrazumevaju podršku u uspostavljanju institucije, a uskoro će početi i aktivnosti u razvoju i pružanju sveobuhvatnog programa obuke za rukovodioce.

Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji

“Nadamo se da će ovaj projekat, vredan blizu milion evra, započeti već u aprilu i da će doneti vidljivu promenu u profesionalizmu i motivaciji najviših državnih službenika u Srbiji čijem zapošljavanju, imenovanju i usavršavanju, prilagođenom obuci, kojoj se radujemo”, zaključuje šef Delegacije EU u Srbiji.

Premijerka Srbije Ana Brnabić kaže da je otvaranje Akademije prekretnica u tome kako izgleda javna uprava u Srbiji, kakve usluge i na koji način pruža građanima i privredi.

“Naša misija je da iz korena promenimo način na koji se kao država odnosimo prema našim građanima, a da oni, kao naši šefovi, znaju da smo mi njihov servis, da je naš posao da ispunjavamo njihove potrebe u svakom trenutku gde god se oni nalazili. Upravo zato, Nacionalna akademija za javnu upravu pokazuje rešenost da podignemo svest zaposlenih u javnoj upravi o potrebi kontinuiranog profesionalnog i personalnog razvoja svakog pojedinca”, navodi predsednica Vlade Srbije.

Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji

V.d. direktora NAJU Dražen Maravić na svečanom otvaranju trening centra kaže da će prioritet Akademije da stručnim usavršavanjem zaposlenih postignemo veću produktivnost, digitalnu pismenost, ljubaznost i efikasnost u pružanju javnih usluga građanima i privredi.

“Uprava treba da povede zemlju brže ka članstvu u EU i da unapredi regionalnu i međunarodnu saradnju. Akademija ne može da postigne mnogo ako bude radila sama, potrebna nam je saradnja svih organa javne uprave i podrška rukovodilaca. Zato nam je veoma drago da tu podršku imamo, što se i danas može jasno videti”, navodi Maravić.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Srbiji

Prilika za startapove, skejlapove, mala i srednja preduzeća da osvoje investiciju do 5 miliona evra

Foto: New Media Team
Foto: New Media Team

EIT InnoEnergy, evropski akcelerator iz oblasti čiste energije poziva najbolje srpske startapove, skejlapove, mala i srednja preduzeća iz oblasti energije, pametnih gradova, mobilnosti i čistih tehnologija da se prijave na PowerUp! Challenge i iskoriste jedinstvenu priliku da dobiju  investiciju vrednosti do pet miliona evra.

Kompanije koje dobiju investiciju imaće pomoć pri daljem razvoju svog proizvoda, strategiju za komercijalizaciju, predstavljanje na međunarodnom tržištu, proširenje poslovanja i nove prilike za finansiranje.

Za startapove, ova kompanije će po treći put u Srbiji organizovati i takmičenje, u sklopu PowerUp! Challenge na kojem će učesnici imati priliku da se predstave pred investitorima iz InnoEnergy-a i industrije, a pobednik će se pred najvećim evropskim kompanijama iz oblasti energije na globalnom PowerUp! takmičenju boriti za nagradu od 65.000 evra i titulu Startapa godine.

Foto: New Media Team

PowerUp! Challenge je prilika za kompanije i startape iz Centralne i Istočne Evrope ostvare proboj na globalno tržištu, doprinoseći ciljevima održivog razvoja. Izazov je otvoren za preduzetnike u svim stadijumima razvoja. Nije važno ako samo imate ideju, tražite vašu sledeću mušteriju, ili priliku za širenje na tržištu. Skup tema kojim se PowerUp! bavi su energija, mobilnost, čiste tehnologije i pametni gradovi, ali je izazov takođe otvoren i za sve inovativne ideje koje pomeraju granice.

Jedan od najboljih primera pametnih investicija InnoEnergy-a je slučaj kompanije Northvolt, najvećeg evropskog proizvođača litijum-jonskih baterija, sa trenutnom tržišnom vrednošću od 1,6 milijardi evra, koji je od InnoEnergy dobio investiciju u iznosu većem od osam miliona evra. Početkom 2016. godine, pre nego što su postojali kao firma, bivši potpredsednici kompanije Tesla, Peter Karlson i Paolo Ćeruti obratili su se InnoEnergy-u za pomoć. U poređenju sa fabrikama konvencionalnih baterija u Aziji, Northvolt je usmeren ka vrhunskoj tehnologiji baziranoj na čistoj energiji. Nedavno je kompanija digla zajam u vrednosti od 350 miliona evra od Evropske investicione banke i trenutno gradi dve najveće fabrike baterija koje funkcionišu crpeći zelenu energiju. To su Northvolt Ett u Skeleftei u Švedskoj, u blizini arktičkog kruga, i Northvolt Zwei u Donjoj Saksoniji u Nemačkoj.

Da biste se učestvovali na PowerUp! izazovu, potrebno je da se prijavite do 5. marta 2020. godine putem InnoEnergy sajta https://powerup.innoenergy.com.

Izvor: New Media Team

Grci biraju snabdevača strujom kao što mi biramo mobilnog operatera

Foto-ilustracija: Pixabay

Usled ukidanja monopola Grčkog državnog elektroprivrednog preduzeća DEI očekuje se da će zbog konkurencije novih, privatnih snabdevača strujom, opasti cena za domaćinstva i drugih povoljnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Taj proces je odmakao naročito u poslednje dve godine, i sve je više lutanja nezadovoljnih potrošača od jednog do drugog “elektro-provajdera” kojih je već oko trideset i sve je više otkrića “zamki” u ugovorima i dodataka na cenu struje koja iz tog razloga raste.

Pod naslovom “Ponude snabdevača – na šta treba paziti”, grčki sajt vesti in.gr objavio je detaljna uputstva za građane.

“Eksplozivan rast broja domaćinstava koja idu od jednog do drugog snabdevača strujom, pokazuje da se potrošači rukovode ‘akcijama’ na tržištu, tragaju za manjima računima i raznim popustima, ponašajući se baš kao na tržištu fiksne i mobilne telefonije”, piše sajt uz upozorenje da s popustima na cenu struje treba biti znatno oprezniji nego s telefonima jer račun može biti znatno veći.

Centralno grčko udruženje potrošača EKPOIZO savetuje “poseban oprez prema privlačnosti reklamnih ‘sirena’ koje nas svakodnevno ‘bombarduju’ uz pozive da promenimo snebdevača strujom”.

Odluka o tome zavisi ne samo od informisanosti samog kupca struje, već i od njegove “aktivnosti” – spremnosti i sposobnosti da analizira ponude i traga na tržištu, ali i njegovog poznavanja prava i njihovog ostvarivanja, što je problem i u Grčkoj.

Jedna od začkoljica reklamnih ponuda je što neki od snabdevača nude ugovore i tamo gde još nemaju pravo distribucije struje, a čak i tamo gde te mogućnosti nema, kao što su ostrva. Ipak, čak i tamo na vrata stižu reklamne ponude sa obećanjima.

Tamo gde “elektro-provajderi” rade u većem broju – u velikim gradovima i šire na kopnu Grčke – uslov Ministarstva energetike za promenu snadevača domaćinstva strujom je da domaćinstvo ništa ne duguje prethodnom snabdevaču, ali u praksi ima problema s tim kako se to i kada formalno utvrđuje.

Prva od tri preporuke Udruženja potrošača pri promeni snabdevača strujom je da građanin sam izračuna godišnju potrošnju svog domaćinstva u kilovatima, odnosno da sabere podatke iz računa za struju koji se u Grčkoj izdaju na svaka četiri meseca.

Precizan podatak o ukupnoj godišnjoj potrošnji, ali ne i trošak u evrima jer on sadrži administrativne dodatke, uslov je da se utvrdi “energetski profil” potrošača, od čega zavisi izbor među ponudama snabdevača.

Snabdevači reklamiraju razne zbunjujuće “pakete usluga” i “akcije” – niže cene struje tokom nekog raspona sati tokom nekih dana i isključivo tokom određenih meseci. “Čuvajte se toga!”, upozorilo je udruženje EKPOIZO.

Preporuka potrošačima je da od bar tri-četiri snabdevača traže konkretne ponude u obavezujućem, pisanom obliku, kao i ponuđenog “paketa usluga”, te da traže i cene kilovata struje, sa i bez dodataka. Da bi se došlo do cene, od toga potrošač treba da odbije svoju konkretnu potrošnju po noćnoj tarifi jer se ona drugačije obračunava.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sajt in.gr skreće pažnju i na to da potrošač treba da zna da na isporuku struje noću snabdevač nema prava da zaručanava svoju tarifu isporučioca kao za isporuku danju, iako ima slučajeva da se ona pojavljuje u računima i u delu koji se odnosi na potošnju noću. U Grčkoj treba imati u vidu i da potrošnja domaćinstva veća od 2.000 kilovata za četiri meseca može da “lansira račun nebu pod oblake”, upozoravaju autori teksta.

Druga od tri preporuke udruženja je da pri odabiru snabdevača potrošači utvrde koje su dodatne stavke uz osnovnu cenu struje, od kojih je većina administrativnih taksi i poreza ista bez obzira na snabdevača, ali ima i drugih.

Treća i najvažnija preporuka je “Ne potpisujte ugovor pre no što ga dobro proučite i pre no što zatražite objašnjenje za sve što vam nije jasno”.

S ponuđačem treba razjasniti koliko je minimalno obavezujuće trajanje ugovora, koji su kriterijumi za promenu cene struje, kolika je akontacija – “garancija” koju treba uplatiti za ugovor i koliko ona važi, koliko često se ispostavljaju računi, na koji način se računi mogu platiti – za to ima specifičnosti i ograničenja od snabdevača do snabdevača, gde se i kako se prijavljuju i rešavaju sporovi oko obračuna potrošnje i zaduženja – i tu ima posebnosti zavisno od snabdevača, koliko je vremena potrebno za promenu snadevača, kakve su posledice raskidanja ugovora…

Uz to, pre donošenja odluke treba na sličan način proučiti i ponude drugih snabdevača. U Grčkoj ih ima ukupno 27, mada se još nisu svi proširili po čitavoj zemli.

Udruženje potrošača upozorava građane da “paze šta govore” ako im se preko telefona ponudi neki novi ugovor o snabdevanju strujom, da u takvim razgovorima ne daju nikakve podatke i da usmeno ne prihvataju nikakve ugovore, čak ni da se obavezuju da će ponudu proučiti ako im bude poslata.

Takvih ponuda ima čak i preko SMS i društvenih mreža i sve one su, po zakonu, obavezujuće za “potpisnika” ako ih je na taj način prihvatio, iako ih nije fizički i potpisao.

I onda kada se ugovor dobije u ruke, uz njega, kao sredstvo obezbeđenja potrošača, treba da stigne “Izjava o neprihvatanju”, a valja znati i da grčki zakon za otkazivanje ugovora, bez ikakve obaveze plaćanja, predviđa četrnaestodnevni rok od dana prijema ugovora.

Na kraju, ako je ugovor proučen, ako je “po meri” i ako je u interesu potrošača, predstoji još posla – da se dobije kompletan tekst ugovora, zajedno sa “opštim odredbama” – iz zakona koje važe u vreme potpisivanja, zatim primerak dokumenta koji je potrošač potpisao, ponuda na osnovu koje je ugovor sklopljen. Sve to valja sačuvati za buduće potrebe, kaže Udruženje potrošača.

Kada počnu da stižu računi, treba pažljivo kontrolisati potrošnju iskazanu u kilovatima, proveravati obračun cene i obračun zaduženja po računu, eventualno postojanje duga i obračun taksi – i onih koje zavise od količine potrošene struje, i drugih, koje zavise od iznosa računa, kao i lokalnih i drugih paušalnih taksi.

Izvor: Beta/Euractiv

Tojotin grad budućnosti pokretaće ćelije vodonika

Foto-ilustracija: Unsplash (Clay Banks)
Foto-ilustracija: Unsplash (Manuel Cosentino)

Tojota planira da izgradi grad budućnosti na 75 hektara zemljišta, u podnožju planine Fudži u Japanu. Pod imenom Voven Siti, biće to jedan potpuno povezan ekosistem, s pogonom na gorivne ćelije vodonika. Voven Siti biće razvijen uz korišćenje najsavremenijih tehnologija na polju ekologije, povezivanja i mobilnosti.

Osmišljen kao „živa laboratorija“, Voven Siti (Istkani grad), biće dom stalnim stanovnicima i istraživačima koji će moći da testiraju i razvijaju tehnologije kao što su autonomna vožnja, robotika, lična mobilnost, pametne kuće i veštačka inteligencija u stvarnom okruženju.

“Izgradnja kompletnog grada od početka, čak i u ovako malim proporcijama kao što su ove, jedinstvena je prilika da se razviju tehnologije budućnosti, uključujući digitalni operativni sistem za infrastrukturu grada. S ljudima, zgradama i vozilima povezanim i u komunikaciji jedni s drugima pomoću podataka i senzora, moći ćemo da testiramo povezanost veštačkom inteligencijom“, kaže Akio Tojoda, predsednik kompanije „Tojota“.

Japanska kompanija će uputiti otvoren poziv za saradnju s drugim komercijalnim i akademskim partnerima i pozvati zainteresovane naučnike i istraživače iz celog sveta da dođu i rade na svojim projektima u ovom jedinstvenom „inkubatoru“ u stvarnom okruženju.

„Želimo dobrodošlicu svim ljudima koji su inspirisani da unaprede način na koji ćemo živeti u budućnosti, da iskoriste ponudu ovog jedinstvenog ekosistema za istraživanje i pridruže nam se u našoj misiji da kreiramo najbolji način života do sada i mobilnost za sve“, kaže Tojoda.

Krovovi će biti pokriveni foto-naponskim panelima da generišu solarnu energiju, pored energije koju će proizvoditi vodonične gorivne ćelije. Otvoreni prostor biće ispunjen prirodnom vegetacijom i hidroponikom.

Domovi će biti opremljeni najnovijim tehnologijama za podršku ljudima, kao što je integrisana kućna robotska asistencija u svakodnevnim aktivnostima.

Izvor: RTS