Home Blog Page 754

Zatvoren najstariji zoološki vrt na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Daiga Ellaby)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paula Borowska)

Londonski zoološki vrt, najstariji na svetu, zatvoren je za posetioce prvi put posle Drugog svetskog rata, zvog pandemije koronavirusa, javlja “Rojters”.

Zoološki vrt ima 18.000 životinja, a inače je jedna od najvećih atrakcija britanske prestonice.

Otvoren je za javnost 1847. godine, a sada je, kao i sve ostalo u gradu, pogođen rastućom krizom zbog koronavirusa, a zatvoren je ne samo zbog posetilaca, već i zbog dobrobiti životinja.

Međutim, rukovodstvo vrta izražava zabrinutost za dalje finansiranje čiji izvor su bile prodate ulaznice.

Izvor: RTS

KOVID-19 je odgovor prirode na ljudsku nemarnost?

Foto-ilustracija: Unsplash (Manuel)

Načelnica Ujedinjenih nacija za životnu sredinu Inger Andersen smatra da pandemiju koronavirusa možemo posmatrati i kao poruku od prirode.

Podseća da je većina bolesti, ali i prirodnih nepogoda, samo posledica ljudskog nemarnog ponašanja.

Prevelik pritisak na planetu sa gotovo isključivo štetnim posledicama može biti, s vremena na vreme, dodatno opterećen izbijanjem različitih bolesti, kao što je bio i virus SARS.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lisheng Chang)

Svakako, smatra da je osnovni i neposredni prioritet sada zaštita od virusa, ali da je, dugoročno gledano, potrebno da se izmeni ljudsko ponašanje, izdvajajući zaštitu divljih vrsta.

Poziva vlasti svih zemalja, naročito u Africi i Aziji, gde je ovaj problem najizraženiji, da tržište divljih životinja zabrani, jer upravo ono predstavlja idealan prostor za razvoj bolesti. Veliki problem gubitka staništa i biodiverziteta dodatno je opterećen trgovinom divljim vrstama, pri čemu se one često transportuju i prelaze velike relacije.

U tim situacijama, koje su izuzetno stresne za životinju, dolazi do pojačanog lučenja svih patogena iz njenog organizma, pri čemu u neposrednom kontaktu sa čovekom lako dolazi do zaraze. Nedavno je Kina privremeno zabranila tržište divljih životinja, koje je u toj zemlji bilo veoma aktuelno, i to najviše kad je u pitanju ishrana. Inger Andersen vrdi da ova zabrana treba da bude konačna.

Džon Skanlon, bivši generalni sekretar Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama flore i faune napominje da dodatni problem predstavlja nelegalna trgovina divljim životinjama, čija vrednost premašuje milijardu dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clément Falize)

Čak 75 odsto zaraznih bolesti koje se pojavljuju potiče od divljih životinja. Stručnjaci tvrde i da nikad ranije nije postojalo toliko mogućnosti prelaska bolesti sa divljih ili domaćih životinja na ljude, kao što je to danas. Brojne bolesti koje sa životinja mogu preći na čoveka i imati znatno veću stopu smrtnosti kod čoveka. Jedna od njih je ebola, čija bi stopa bila oko 50 odsto ili henipavirus, koji prenose južnoazijski slepi miševi, koja bi bila i 60-75 odsto, pri čemu KOVID-19 u odnosu na njih, deluje kao upozorenje.

Takođe, naučnici ne isključuju mogućnost pojave još opasnijih virusa od koronavirusa u budućnosti, ukoliko ne dođe do drastičnih promena u čovekovom ponašanju prema prirodi.

Kao primeri reakcije prirode na klimatske promene, navode se i požari u Amazoniji i Australiji, invazija skakavaca u Africi, kao nedavni događaji koji ujedinjeno ukazuju na ono što nije dobro i što čovečanstvo mora da promeni da bi sačuvalo prirodu, ali i sebe. Pored toga, sve ove promene ugrožavaju i životinje i utiču na njihovo kretanje, odnosno potragu za novim staništem i hranom.

Inger Andersen je podsetila da nepažnja prema prirodi jednaka je napažnji prema samom sebi, odnosno da će se posledice uvek osećati i na ljudskoj koži.

Jelena Cvetić

Rekapitulacija vesti koje ste možda propustili informišući se o KOVID-19

Foto-ilustracija: Unsplash (Mattias Diesel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mattias Diesel)

Prema primeru osoba iz moje okoline, stvar koja je toliko sitna da je nevidljiva golim okom nam u poslednje dve-tri-četiri nedelje svakodnevno opseda umove, te sada i ono doba kada smo brinuli o neuzvraćenim ljubavima deluje mnogo bezbrižnije. Imam osećaj da će usled tolike preopterećenosti mozak vremenom da nam poprimi oblik koronavirusa pod mikroskopom uprkos tome što sam prilično sigurna da to nije naredni korak u evoluciji ljudske vrste.

Trenutno su nam životi podređeni toj temi – i u negativnom i u pozitivnom smislu. Zanimaju nas najsvežije informacije o broju obolelih i umrlih kod nas i u svetu, o navodnim žarištima virusa i o merama predostrožnosti. Idemo u kupovinu ili izvodimo pse starijim damama i gospodi iz komšiluka. Osuđujemo neodgovorno ponašanje pojedinaca. Povukli smo kočnicu i usporili tempo. Dosađujemo se. Šijemo maske! Pazarimo na tone brašna, iako ne znamo da mesimo hleb, i zalihe toalet papira kao da su nam se biološke potrebe u novonastalim okolnostima višestruko uvećale. Aplaudiramo medicinarima u osam uveče. Mislimo samo na sebe. Paradoksalno, solidarniji smo nego ikada.

No, da se uvod ne bi odužio, hajde da pređemo na razradu – rekapitulacija vesti koje ste možda propustili informišući se o KOVID-19.

Plastične kese od 1. marta zabranjene u Njujorku

Njujorčani su na godišnjem nivou koristili neverovatnih 23 milijarde plastičnih kesa. Novi zakonski propis, koji je stupio na snagu početkom meseca, značajno će sniziti tu količinu. Ima izuzetaka od pravila, ali s obzirom na to da nisam eko-fundamentalista, smatram da je svaki poduhvat s namerom rasterećenja naše životne sredine važan. A jednog dana ko zna? Možda “grad koji nikada ne spava” po uzoru na Havaje, koji su uveli potpunu zabranu plastike, bude i “grad koji nikada ne narušava prirodu”.

Pomaci u razvoju elektromobilnosti u Srbiji

Podsticaj širenju voznog parka Srbije vozilima na električni i hibridni pogon kroz državne subvencije treba da prati i razvoj odgovarajuće infrastrukture za punjenje. JP Putevi Srbije su to prepoznali i otvorili tender za projektovanje, isporuku, ugradnju i puštanje u rad brzih punjača na našim auto-putevima.

Predviđena je ugradnja tri brza punjača na dve lokacije: plato bivše naplatne stanice Niš (2 punjača, po jedan u oba smera) i naplatna stanica Beograd (1 punjač). Procenjena vrednost javne nabavke iznosi 50 miliona dinara bez PDV-a.

U prilog tome da „vožnja na struju“ sve više uzima maha kod nas ide i puštanje u rad četiri punjača čuvene američke kompanije Tesla, na parkingu robne kuće Ikea u Beogradu. Vozačima su na raspolaganju tzv. superpunjači. Za oko 20 minuta punjenja, oni Teslinim modelima S, X i 3 obezbeđuju mogućnost prelaska i do 250 kilometara. Mapu elektropunjača u našoj zemlji i regionu pogledajte OVDE.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Street)

I dalje zaostajemo za Velikom Britanijom

U Velikoj Britaniji gradi se mreža od 100 ultrabrzih elektropunjača, snage 350 kW. Prve stanice za punjenje osvanuće u Eseksu. Biće moguće istovremeno punjenje 24 vozila. Sistem će se napajati solarnom energijom, a viškovi će se skladištiti u baterijama.

Turistički obilazak najdublje tačke okeana

Kada vam momci mažu oči rečima “Skinuo bih ti zvezde s neba”, znajte da i to nije bog-zna-kakvo obećanje. Da biste znali koliko su ozbiljni, uzvratite im protiv-pitanjem “A da li bi mi doneo magmu sa morskog dna?”. Organizatori putovanja u Marijanski rov, na najdublju tačku okeana na oko 11 kilometara dubine, tvrde da je više ljudi posetilo Mesec, nego to misteriozno područje.

Ko su najveći dužnici Elektroprivrede Srbije?

Elektroprivreda Srbije (EPS) je objavila pregled potraživanja od svojih 20 najvećih dužnika zaključno sa 10. februarom 2020. godine. Njihov zajednički dug je skočio sa 156 miliona evra na početku prošle godine na 161 milion na početku ove. Na spisku se uglavnom nalaze državne firme poput toplana iz Bora i Kruševca, vodovoda iz Smederevske Palanke i gradskog saobraćajnog preduzeća iz Beograda. Među njima je i jedna lokalna samouprava. Apsolutni rekorder među privrednim subjektima koji duguju EPS-u jeste „Železara“ iz Smedereva, od koje se potražuje 4,6 milijarde dinara.

Od analize uzorka dijamanta do otkrića drevnog kontinenta

…nit je tanka. Evo dokaza!

“Ne za MHE” na najčistijoj srpskoj reci i kod Sopotničkih vodopada!

Skupština opštine Arilje donela je početkom marta jednoglasno odluku da se više neće izdavati građevinske dozvole za izgradnju malih hidroelektrana i time je zaštitila najčistiju reku naše zemlje – Veliki Rzav. I reke Mali Rzav, Moravica, Panjica, Katušnica i Bilješka reka su privlačile investitore, zbog čega im je pretilo devastiranje obala, promena rečnih tokova, kao i ugroženost za biljni i životinjski svet tog područja.

Od 25. marta “veto” na izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja stavljen je i u blizini Sopotničkih vodopada.

U Utrehtu se za 12 hiljada stanovnika gradi naselje bez automobila

Pored Amsterdama, još jedan holandski grad ispresecan kanalima nam je poznat po prizoru biciklista na ulicama. Reč je o Utrehtu. Kako bi se ustoličio kao evropsko središte biciklizma, grad je odlučio da podigne naselje „Mervede“ iz kog će automobili biti prognani.

Na površini od 24 hektara, smeštenoj između dva kanala u centru Utrehta, trenutno se nalazi poslovni park, ali se očekuje da će do 2024. godine na tom mestu nići gradska četvrt s fokusom na održivu mobilnost. Planira se da se u 6.000 domova useli više od 12.000 stanovnika te će, po okončanju projekta, ona biti među najvećim svetskim naseobinama tog tipa.

Jelena Kozbašić

Ozonski omotač se oporavlja, vazdušne struje se menjaju

Foto-ilustracija: Unsplash (NOAA)

Ozonska rupa nastavlja da se smanjuje, a omotač da se oporavlja i to dovodi do promena u atmosferskoj cirkulaciji – kretanju vazduha i vetrova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolene Olckers)

Koristeći satelitske podatke i uz klimatske simulacije, Antara Banardži i njene kolege sa Univerziteta u Kolorado Bolderu utvrdili su da je promena pravca strujanja vetrova povezana sa oporavkom ozonskog omotača. Smanjivanje ozonske rupe je najvećim delom zasluga Protokola iz Montreala iz 1987. godine, kada je zabranjeno korišćenje supstanci koje uništavaju ozon.

Pre 2000-ih, pojas vazdušnih struja na srednjoj visini iznad južne hemisfere sve se više pomerao prema Južnom polu. Takođe, Hedlijeva struja, koja stvara povoljne okeanske vetrove, nosi kišonosne oblake u tropske krajeve i stvara uragane, sve se više širila.

Banardži i njen tim otkrili su da su se oba pomenuta trenda zaustavila i počela da se vraćaju nakon 2000. godine. Ta promena ne bi mogla da se objasni nasumičnom “fluktuacijom klime”, već je posledica oporavljanja ozonskog omotača.

Promena kretanja vazdušnih struja može da utiče vremenske prilike kroz promene u atmosferskoj temperaturi i količini kiše, što bi kao posledicu moglo da ima promenu temperature okeana i saliniteta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Uprkos zabrani supstanci koje razgrađuju ozon, te hemikalije imaju veoma dugačak životni vek i atmosferu, pa će pun oporavak omotača trajati još nekoliko decenija.

Osim toga, slojevi ozonskog omotača u nekim delovima atmosfere se oporavljaju različitim brzinama.

Iznad severne hemisfere očekuje se da će se omotač doći u stanje iz 80-ih do 2030. godine, dok će iznad južne hemisfere biti potrebno dve decenije duže za njegov oporavak.

Izvor: RTS

Učetvorostručena proizvodnja kvasca u fabrici u Senti

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ronaldo de Oliveira)

Kompanija Biospringer RS u Senti počela je proizvodnju kvasca punim kapacitetom u ponedeljak, 23. marta, pa će produkcija u malim pakovanjima biti uvećana čak 450 odsto, a u pakovanjima od 500 grama za pekare – za 100 odsto.

“Plan je da dostignemo mesečnu proizvodnju od 900 tona kvasca, četiri puta više u odnosu na dosadašnju”, izjavio je Laslo Đetvai, operacioni menadžer u kompaniji.

Da bi odgovorili na zahteve tržišta i obezbedili kontinuiranu isporuku, u ovoj kompaniji menjaju i asortiman da bi omogućili povećanu proizvodnju kvasca za domaćinstva i pekare.

“Imamo i pogon i radnike za ovoliku proizvodnju, a na podršku države računamo u nabavci sirovine, melase iz šećerne repe, kako bismo odgovorili na zahteve povećane tražnje”, rekao je Đetvai.

Iz Biospringera apeluju na potrošače da ne stvaraju veštačku potražnju i ne gomilaju zalihe jer kvasca ima dovoljno, a fabrika može da podmiri i ove trenutno povećane potrebe industrije i domaćinstava.

Potražnja za industrijskim i malim kvascem porasla je značajno. Distribuciju kvasca koji proizvede Biospringer RS rade francuski Lesafr i PIP Novi Sad.

Izvor: Privredna komora Srbije

Konkurs za mlade “Hrana. Ishrana. Vlakna.”

Foto-ilustracija: Unsplash (Werner Sevenster)
Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Respini)

Konvencija Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD) na svom sajtu (www.unccd.int) juče, 25. marta, objavila je konkurs za mlade sa ciljem podizanja svesti i pokazivanja snažne veze između zemljištabiodiverziteta klime, na temu “Hrana. Ishrana. Vlakna.” (slogan Dana borbe protiv dezertifikacije i suše 2020).

Pozivaju se mladi između 15 i 30 godina da budu UNCCD Land Heroes i da učestvuju u takmičenju tako što će od srede, 25. marta 2020. godine objaviti svoj video ili sliku, ohrabrujući svoje pratioce da učine isto i pomognu da se mladi podstaknu da se brinu o zemljištu kao deo rešenja za klimatske promene.

Više informacija o konkursu pročitajte ovde.

Uputstvo za odlaganje otpada tokom samoizolacije u Zagrebu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sledeći preporuke Stožera civilne zaštite RH za domaćinstva i ostale zatvorene prostore, Zagrebački holding, ogranak Čistoća objavio je uputstva za odlaganje otpada tokom aktuelne epidemiološke situacije.

Otpad osoba koje se zbog potvrđene infekcije ili sumnje na infekciju koronavirusom (KOVID-19) nalaze u samoizolaciji, potrebno je odložiti unutar običnih plastičnih kesa za otpad i čvrsto zavezati, a potom je staviti u drugu plastičnu kesu koju treba čvrsto zatvoriti.

Ovako pripremljen otpad potrebno je držati odvojeno od ostalog kućnog otpada najmanje 72 sata (3 dana) pre odlaganja u kontejner za mešoviti komunalni otpad!

Tako treba postupiti s ličnim otpadom (npr. papirnatim maramicama), kao i s otpadom od čišćenja prostora. Posebno se napominje kako se paprnati ubrusi, papirnate maramice i razni proizvodi za jednokratnu upotrebu koje koriste osobe sa simptomima bolesti KOVID-19 ne smeju stavljati u kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada (biootpad, papir i plastika).

Apel za pridržavanje termina odvoženja otpada

Radnici zagrebačke Čistoće izuzetno su se potrudili pri čišćenju posle zemljotresa koji je u nedelju zadesio Zagreb i njegovu okolinu, a podsećamo da se otpad i dalje redovno odvozi. U Čistoći, stoga, apeluju na odgovorno postupanje s otpadom i pridržavanje rasporeda odvoženja otpada koji su prilagođeni nastaloj situaciji i merama. Tako se ove nedelje odvozi plastika, a sledeće papir. Nedeljni raspored za gradske četvrti ili mesne odbore ostaje isti, no frakcija otpada koja se odvozi do daljnjeg je različita po nedeljama.

Građanke i građani Zagreba mole se za saradnju i povećanu savesnost tokom trenutne epidemiološke situacije tako da plastične kese i papir ne iznose na javne površine pre predviđenog dana odvoženja. Raspored odvoženja biootpada, otpadnog papira, plastične i metalne ambalaže možete pronaći na linku.

Izvor: Ekovjesnik

Pšenica poskupela usled stvaranja zaliha brašna

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Polina Rytova)

Kako prenosi Nova ekonomija, cena pšenice u Srbiji poslednjih nedelju dana je porasla jer su građani stvarali zalihe brašna zbog epidemije koronavirusa.

Direktor “Žita Srbije” Vukosav Saković ne očekuje će potražnja za brašnom i dalje rasti jer su potrošači verovatno napravili zalihe. Kilogram pšenice za stočnu ishranu u februaru je koštao 19 dinara, a sada 19,20 do 19,50 dinara za kilogram, zavisno od kvaliteta.

“Srbija u zalihama ima milion tona pšenice, a do početka žetve, za sledeća tri meseca, potrošiće samo oko 300 hiljada tona”, kaže Saković.

Kako će se dalje kretati cena pšenice je, kako navodi Saković, nezahvalno prognozirati jer uprkos povećanoj tražnji, do žetve neće moći da se izveze više od 200 hiljada tona jer se ne može obezbediti toliko kamiona.

“Tona pšenice u izvozu sada košta od 165 do 175 evra, a kilogram od 19 do 20 dinara. Najskuplja je bila pre desetak godina zbog suše u Ukrajini, kada je kilogram na domaćem tržištu koštao 28 dinara”, rekao je Saković.

Izvor: Nova ekonomija

Pronađeno 60 miliona tona nafte u Kaspijskom jezeru

Foto-ilustracija: Unsplash (Ksenia Kudelkina)
Foto-ilustracija: Unsplash (Maanoj Ramchandani)

U azerbejdžanskom delu Kaspijskog jezera, na udaljenosti 120 kilometara od obale, pronađeno je naftno polje s rezervama od 60 miliona tona.

U saopštenju azerbejdžanske državne naftne kompanije SOCAR navedeno je kako je u zajedničkoj studiji s norveškom kompanijom “Equinor” pronađeno ležište nafte, koje je nazvano “Karabag”.

Istaknuto je kako je reč je o rezervi od oko 60 miliona tona nafte, te kako će naftnim poljem zajednički upravljati kompanije SOCAR i “Equinor”.

Na pomenutoj lokaciji vršena su naftna istraživanja i 1997. godine, ali rezultati su ukazivali na nedovoljne rezerve.

Izvor: Energetika.ba

Koronavirus – smrtna pretnja i za velike čovekolike majmune?

Foto-ilustracija: Unsplash (Margaux Ansel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joshua J. Cotten)

Trenutna pandemija koronavirusa SARS CoV-2 mogla bi negativno da se odrazi i na populaciju velikih čovekolikih majmuna i da podrije konzervacionističke napore za održanje te ugrožene vrste, upozoravaju naučnici. Za sada ipak nije primećen nijedan slučaj oboljevanja majmuna od SARS CoV-2.

Kod šimpanzi, ornagutana, gorila i bonobo majmuna u prošlosti je zabeležen drugi oblik ove vrste virusa, ali i različite respiratorne infekcije svojstvene za čoveka. Te životinje se smatraju najbližim srodnicima ljudske vrste zato što sa nama dele čak 98 odsto DNK.

Mnogi pripadnici vrste nalaze se u riziku od izumiranja usled krčenja šuma, odnosno gubitka staništa, i krivolova. Ebola je još jedna od bolesti ljudi koja je desetkovala njihov broj za 95 odsto.

Stručnjaci savetuju zatvaranje nacionalnih parkova, rezervata i zooloških vrtova kao meru predostrožnosti, ali naglašavaju da bi takav poduhvat mogao da bude mač sa dve oštrice i da majmuni u odsustvu ljudi budu izloženiji napadima lovokradica.

Nacionalni parkovi u Kongu i Ruandi već su preduzeli ovaj korak.

Međunarodna unija za očuvanje prirode je izdala svoje preporuke o postupanju sa velikim čovekolikim majmunima u novonastalim okolnostima. Preporučuje se odstojanje od 7 do 10 metara, a bolesnici, ili oni koji su u poslednje dve nedelje bili u dodiru sa bolesnicima, ne bi trebalo da posećuju životinje. U nadi za najbolje, ali pripremljeni za najgore, nejophodno je da ozbiljno razmotrimo uticaj naših aktivnosti na majmune.

Jelena Kozbašić

Na hiljade stabala biće posečeno u Republici Srpskoj zbog pojave štetočine

Foto-ilustracija: Unsplash (David Vig)

Na hiljade stabala u šumama u istočnom delu Republike Srpske mora biti posečeno zbog pojave potkornjaka, štetočine čije nekontrolisano širenje može izazvati milionsku štetu, saznaje portal Capital.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Labanda)

Najgore su pogođena Šumska gazdinstva “Romanija” Sokolac, “Visočnik” Han Pijesak, “Sjemeć” Rogatica, “Vučevica” Čajniče i “Maglić” Foča.

Problem se pojavio prošlog meseca kada je u šumama koje se prostiru na teritoriji pet šumskih gazdinstava pao obiman sneg koji je oborio, povaljao i polomio ogroman broj stabala, koja su, tako oslabljena, idealna za širenje i razmnožavanje ovog insekta.

Da je situacija ozbiljna, najbolje govori činjenica da je resorni ministar izdao naredbu prema kojoj se obustavlja redovna seča u ŠG „Sjemeć“ a raspoloživi kapaciteti stavljaju u funkciju sanacije štete i sprečavanja širenja bolesti.

„Potrebno je hitno izvršiti doznaku i seču polomljenih i izvaljenih stabala i obustaviti radove na redovnoj seči do sanacije posledica elemetarne nepogode. Takođe, moraju se pojačati mere zaštite povećanjem broja postavljenih feromonskih klopki i lovnih stabala uz redovnu kontrolu i monitoring“, navodi se u naredbi ministra u kojoj se dodaje kako se po potrebi može angažovati i mehanizacija i ljudstvo uslužnih preduzeća.

Prema preliminarnim podacima „Šuma Republike Srpske“ procenjuje se da je u ŠG „Sjemeć“ izvaljeno ili prelomljeno čak 50.000 kubnih metara šume, u ŠG „Visočnih“ 20.000 kubika, u ŠG „Romanija“ 15.000 kubika, a značajna šteta je evidentirana i u preostala dva šumska gazdinstva.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske kažu kako, s obzirom na obim štete, klimatske uslove i neminovno fiziološko slabljenje šumskih ekosistema pogođenih nepogodom, postoji realna opasnost od prenamnoženja potkornjaka, što bi moglo dovesti do sušenja šuma na navedenom području.

„S tim u vezi doneta je Naredba o sprovođenju mera sanacije posledica elementarne nepogode nad šumama u istočnom delu Republike Srpske. Naredbom je definisan način sanacije šteta, odgovorni izvršioci, odnosno Šumska gazdinstva, kao i mere zaštite i monitoringa“, rečeno je u Ministarstvu.

Autor: Dejan Tovilović

Izvor: Capital.ba

KOVID-19 prepolovio prihode avio-kompanija

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Ancevski)

Kako prenosi Nova ekonomija, prema novoj analizi Međunarodne asocijacije avio-prevoznika (IATA), avio-kompanije će tokom 2020. godine izgubiti 252 milijarde dolara (oko 233 milijarde evra), što je dvostruko više od prethodne procene, saopštila je asocijacija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Barbalis)

Zbog strogih ograničenja putovanja i očekivanja globalne recesije, IATA sada predviđa da će prihodi od prevoza putnika pasti za 44 odsto u odnosu na prošlu godinu. Taj pad predviđa se prema scenariju da stroga ograničenja putovanja traju do tri meseca, nakon čega bi usledio postepeni ekonomski oporavak kasnije u toku godine. Oporavak potražnje putovanja biće oslabljen zbog uticaja globalne recesije na poslove i poverenja.

“Avio-kompanijama je potrebno 200 milijardi dolara (185 milijardi evra) likvidnosti samo da bi preživele. Neke vlade su već napravile iskorak, ali mnoge druge treba da učine isto”, rekao je generalni direktor asocijacije Aleksandar de Žunijak.

Prema prethodnoj analizi, čije je rezulatate IATA objavila 5. marta, predviđano je da će gubici iznositi 113 milijardi dolara (105 milijardi evra). Ona je urađena pre nego što si zemlje širom sveta uvele sveobuhvatna ograničenja na putovanja, koja su pretežno eliminisala međunarodno tržište putovanja avionom.

Izvor: Nova ekonomija

Neophodno podnošenje zahteva za izuzetke od metoda organske proizvodnje

Foto-ilustracija: Unsplash (NordWood Themes)

Ministarstvo poljoprivrede omogućilo je, usled privremenog zatvaranja šaltera javne uprave, a i u skladu sa preporukama o ograničenju kretanja građana, podnošenje zahteve za različite izuzetke od metoda organske proizvodnje i upotrebu reproduktivnog matrerijala iz konvencionalne proizvodnje, prenosi sajt Vojvođanskog klastera organske poljoprivrede.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Kondratiev)

U organskoj bilјnoj proizvodnji prvenstveno se koristi reproduktivni materijal iz organske proizvodnje, uklјučujući i reproduktivni materijal iz perioda konverzije, podseća se na sajtu Direkcije za nacionalne referentne laboratorije.

Seme i sadni materijal koji su proizvedeni metodama organske proizvodnje upisuje se u bazu reproduktivnog materijala koju vodi Ministarstvo. Upis bilјnih vrsta i sorti koje su proizvedne metodama organske proizvodnje u bazu reproduktivnog materijala vrši se na osnovu obaveštenja dobavlјača reproduktivnog materijala, tj. pravnog lica sa sedištem u Republici Srbiji koje proizvodi, dorađuje, stavlјa u promet ili uvozi reproduktivni materijal koji se koristi u organskoj proizvodnji. Obrazac obaveštenja je u sekciji Obrasci na sajtu Direkcije za nacionalne referentne laboratorije.

Izdavanje odobrenja za izuzetke

Ako na tržištu nema reproduktivnog materijala koji je proizveden metodama organske proizvodnje, proizvođaču koji se bavi organskom proizvodnjom može se odobriti korišćenje reproduktivnog materijala iz konvencionalne proizvodnje, pod uslovom da taj materijal nije tretiran sredstvima za zaštitu bilјa.

U periodu konverzije odobrenje za korišćenje reproduktivnog materijala iz konvencionalne proizvodnje izdaje ovlašćena kontrolna organizacija sa kojom proizvođač ima zaklјučen ugovor. Posle isteka perioda konverzije (organski status parcela) korišćenje reproduktivnog materijala iz konvencionalne proizvodnje, proizvođačima odobrava Ministarstvo. Obrazac zahteva sa uputstvima za podnošenje zahteva je u sekciji Obrasci

Zahtevi za različita odstupanja dostavljaju se putem mejla na sledeće adrese: b.raketic@minpolj.gov.rs i jelena. milic@minpolj.gov.rs, s tim da se u kopiju mejla stavi i adresa svoje kontrolne organizacije.

Autorka: Julijana El Omari

Izvor: Agroklub.rs

Najveći sistem baterija u Evropi nudi kapacitet od 150 MW

Foto-ilustracija: Unsplash (Franck V.)
Foto-ilustracija: Unsplash (Franck V.)

Britanska kompanija za proizvodnju baterija “Penso Power” planira da proširi projekat “Mineti”, koji predstavlja za sada najveće sistem baterija za skladištenje električne energije na evropskom kontinentu.

Prvobitno je bilo planirano da kapacitet projekta bude snage 100 MW, ali u planu je proširenje kapaciteta sa novih 50 MW. Dodatne baterije će se nalaziti na susednom zemljištu i krenuće s radom 2021. godine. Radovi na projektu počeli su u decembru prošle godine, a prvih 100 MW biće završeno krajem ove godine.

Kompanija je fokusirana na povezivanje baterija na elektromreže, a investitorima nudi inovativni model prihoda uz prilagođene rizike.

Imaju potpisan ugovor sa kompanijama “Shell Energy Europe” i “Limejump”, koja će optimizovati i otpremiti baterije.

Sistemi baterija za skladištenje energije na britanskom energetskom tržištu ima veliku ulogu na putu postizanja nulte energetske potrošnje, odnosno potpunog oslanjanja na obnovljive vidove energije.

Jelena Cvetić

 

Prva specijalizovana online platforma za projektante

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric, lider u digitalizaciji i upravljanju energijom, pokrenula je sopstveni namenski portal kao nov format online komunikacije za konsultante i projektante.

Projekti i proračuni sistema postaju sve složeniji, pa je portal zamišljen da kroz alate, BIM modele i specifikacije obezbedi brz pristup tehničkim materijalima. Osmišljen je i dizajniran kao intuitivan resurs koji brzo i lako pruža u praksi često potrebnu podršku.

Za korisnike je omogućen pristup sveobuhvatnoj biblioteci resursa sa dokumentima, vodičima za primene, tehničkim napomenama i aktuelnim prilikama za obuku. Takođe, kako bi pomogli struci na najvišem mogućem nivou, na portalu su dostupni i sadržaji kroz online video obuke, ali i vebinare. Tu je i sekcija sa novostima i trendovima u industriji, kao i deo koji se bavi ponudom alata i softvera kompanije Schneider Electric koji olakšavaju projektovanje i obezbeđuju bolje projekte.

Registracija i korišćenje portala su potpuno besplatni. Zainteresovani mogu da se registruju putem linka www.se.com/rs/designers.

Izvor: Schneider Electric

Koje su manjkavosti izgradnje spalionice opasnog otpada u Požarevcu?

Foto: Wikipedia/Ole Poulsen

Kako saopštava Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu, izgradnja prve spalionice opasnog otpada u Republici Srbiji planirana je na teritoriji grada Požarevca. Lokalna samouprava je 8. marta 2019. godine potpisala Memorandum o razumevanju sa firmom “Elias Eco”, koja je deo korejske korporacije “Youngsan”. Navedenim memorandumom Grad Požarevac se blanko obavezao da će pružiti podršku Investitoru na svim nivoima, ukoliko ima bilo kakvih problema u realizaciji pomenute investicije, kao i da će dati najveći mogući prioritet svim procedurama neophodnim za realizaciju investicije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je 19. marta 2019. godine investitor pribavio od Gradske Uprave Grada Požarevca informaciju o lokaciji, obratio se i Ministarstvu zaštite životne sredine sa zahtevom da po hitnoj proceduri donese odluku o lokaciji za izgradnju fabrike za termički tretman opasnog otpada i to u blizini silosa za hranu. Naime, zbog uticaja koje ovakvo postrojenje može imati na životnu sredinu Zakon o upravljanju otpadom i uredba koja uređuje uslove za određivanje lokacije za termički tretman opasnog otpada propisuju da je za njenu izgradnju neophodna saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine.

Međutim, na osnovu pozitivnih propisa i važećih planskih dokumenata Ministarstvo nema uslove da donese pozitivnu odluku o lokaciji za izgradnju spalionice opasnog otpada.

Pravni tim RERI-ja je, uvidom u Plan generalne regulacije „Požarevac 2“, utvrdio da parcela na kojoj je planirana izgradnja spalionice ne ispunjava uslove za građevinsku parcelu, budući da se deo parcele nalazi izvan granica građevinskog područja, kao i da je planirano da se delovi parcele odvoje u funkciji javnih saobraćajnih površina. Ove nalaze potvrdila je i sama Gradska uprava Grada Požarevca u dopisima upućenim Ministarstvu zaštite životne sredine, ali je i pored toga insistirala na izdavanju saglasnosti Ministarstva, iako bi izdavanje iste bilo protivpravno.

Foto: Wikipedia/Ole Poulsen

RERI ističe da se ni investitor ni organ Gradske uprave Grada Požarevca, ni u jednom od Ministarstvu dostavljenih dokumenata u koja je pravni tim RERI-ja imao uvid, nisu osvrnuli, niti detaljnije razradili i obrazložili uticaj eventualne izgradnje spalionice opasnog otpada na životnu sredinu. Nedostavljanjem i zanemarivanjem uticaja spalionice opasnog opada na životnu sredinu, kako od strane gradskih organa tako i od strane investitora, Ministarstvo je onemogućeno da donese odgovarajuću odluku koju podnosioci od njega zahtevaju.

Pored toga, lokalnim planom upravljanja otpadom grada Požarevca nije predviđena lokacija za upravljanje opasnim otpadom, ali se, po mišljenju gradske uprave, na pomenutoj lokaciji može obavljati ova delatnost ukoliko se na republičkom nivou izvrši usaglašavanje Lokalnog plana upravljanja otpadom sa odgovarajućim aktima, što se još uvek nije dogodilo. Iz toga proizilazi da izgradnja ovakvog postrojenja prema postojećem pravnom i faktičkom stanju nije moguća.

Kako bi ukazao Ministarstvu na uočene nepravilnosti zbog kojih bi davanje saglasnosti na lokaciju za izgradnju spalionice bilo u suprotnosti sa urbanističkim uslovima, uslovima zaštite životne sredine i propisima koji uređuju upravljanje otpadom, RERI se obratio Ministarstvu dostavljajući dokaze za svoje tvrdnje, uz detaljno obrazloženje o nepostojanju uslova za davanje saglasnosti na lokaciju.

Ministarstvo do danas nije odlučilo o podnetom zahtevu, uprkos insistiranju od strane investitora i gradske uprave grada Požarevca da ubrzaju proceduru davanja saglasnosti.

RERI apeluje na Ministarstvo da u navedenom predmetu postupa u skladu sa pozitivnim propisima Republike Srbije, jer je vladavina prava i poštovanje propisa temelj uređenja svake ozbiljne države, pa se u tom smislu komercijalni interesi privatnih kompanija, ne mogu stavljati iznad poštovanja pravnih normi i zaštite životne sredine.

RERI će nastaviti da prati proceduru izdavanja dozvola i eventualne izgradnje ovog postrojenja, a naročito ponašanje i aktivnosti lokalne uprave u Požarevcu, te će razmotriti naredne pravne korake u slučaju eventualno (naknadno) utvrđenih nepravilnosti.

Izvor: Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu RERI