Home Blog Page 72

Otvaranje kopa Radljevo važno za pouzdanu proizvodnju električne energije

Foto: mre.gov.rs

Izgradnja dva BTO sistema za otkopavanje otkrivke na površinskom kopu Radljevo u okviru Rudarskog basena Kolubara jedan je od prioritetnih projekata za Vladu Srbije, a Ministarstvo rudarstva i energetike pomno prati sve faze njegove realizacije, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Izgradnja nove i revitalizacija postojeće rudarske opreme, kao i otvaranje zamenskih proizvodnih kapaciteta, predstavljaju važan deo investicionih aktivnosti EPS-a, naglasila je ministarka.

„Ukupna ulaganja u dva BTO sistema na kopu Radljevo iznose 180 miliona evra. Njihovim puštanjem u rad za godinu dana omogućiće se dodatna godišnja proizvodnja na otkrivci u količini od 16 do 19 miliona kubnih metara, čime se stvaraju svi neophodni uslovi za početak eksploatacije prvih količina uglja sa ovog kopa tokom sledeće godine. Sve aktivnosti usmerene su ka obezbeđivanju tehnoloških i infrastrukturnih preduslova za nesmetanu eksploataciju uglja sa površinskih kopova, što će dugoročno obezbediti pouzdanu proizvodnju električne energije, a time i veću energetsku bezbednost Srbije”, rekla je Đedović Handanović.

Pročitajte još:

Radove na izgradnji dva BTO sistema za otkopavanje otkrivke na površinskom kopu Radljevo, obišli su pomoćnik ministarke za geologiju i rudarstvo dr Ivan Janković i generalni direktor EPS-a Dušan Živković, koji su sa izvođačima razgovarali o dinamici radova.

Dušan Živković, generalni direktor EPS-a  rekao je da su za modernizaciju rudarske opreme važna ulaganja iz sopstvenih sredstava Elektroprivrede Srbije.

„Od početka godine, EPS je u rudarski sektor uložio 3,8 milijardi dinara sopstvenih sredstava. Ovde, na montažnom placu tamnavskih kopova, u toku su intenzivni radovi na montaži dva rotorna bagera, dva odlagača i dva sistema tračnih transportera za kop „Radljevo”. Za montažu su zaduženi konzorcijumi izvođača radova i zaposleni „Kolubara-Metala”.  Ovako složeni i obimni poslovi zahtevaju veliku usklađenost radova na svim objektima, kako bi delovi sistema pratili dinamiku sa ciljem da sve bude gotovo u isto vreme. Naš zajednički cilj je da sva oprema bude montirana krajem ove godine, kako bi oba BTO sistema počela sa radom 2026”, rekao je Živković.

Energetski portal

Transformacija od otpada do novih proizvoda

Foto: Ljubaznošću Miodraga Ristića

Papir se često predstavlja kao ekološki prihvatljivija alternativa plastici, naročito kada se govori o ambalaži. Međutim, čak i papirni otpad, ukoliko se njime adekvatno ne upravlja, ostaje izvor zagađenja na svoj način. Štamparije, kao sektor koji svakodnevno radi sa velikim količinama papira, najbolje poznaju izazove vezane za upravljanje ovakvim otpadom.

Foto: Ljubaznošću Miodraga Ristića

Miodrag Ristić dugi niz godina bavi se štamparskim poslom i odlično zna koliko papirnog otpada ostane na kraju jednog radnog dana. Papir je često percipiran kao ekološki prihvatljiviji materijal zbog lakše reciklaže, ali naš sagovornik ne deli to mišljenje i smatra da ovaj proces nije najefikasniji izbor. Kako objašnjava, najveće zagađenje u industriji papira nastaje u procesu reciklaže, koja je ujedno i vrlo energetski intenzivna, što dovodi do emitovanja gasova staklene bašte. Pored ekološkog, treba navesti i finansijski aspekt problema papirnog otpada. Kompenzacija za otkupljeni otpadni papir kroz godine je sve manja, a ako se takav trend nastavi, uskoro će štamparije plaćati da ga neko zbrine.

– Ponekad se radi o skupocenim vrstama papira odnosno kartona, koji prođe kroz sve faze proizvodnje, da bi na kraju veliki procenat tog dragocenog materijala završio u kontejneru za reciklažu. Uobičajeno pitanje koje ljudi postave sebi kad primete ovu anomaliju jeste – ako se to dešava već vekovima, u skoro svim štamparijama na svetu, zašto to neko već nije rešio? – kaže Ristić.

U FOKUSU:

Upravo ovu inerciju navodi kao prvi i najvažniji problem kod svake inovacije. Ipak, porodična štamparija „Deto” osvestila je drugačije mogućnosti i ohrabrila se da otpadni papir, umesto u reciklažu, uvede u jedan drugačiji proces.

Zvanično osnovano u martu 1992. godine, preduzeće ima tradiciju koja traje više od jednog veka, jer su se mnogi članovi porodice tokom tog vremena bavili štamparstvom, knjigovezačkim poslom, izdavaštvom, novinarstvom i grafičkim dizajnom.

– Može se reći da nam je štamparska boja u krvi, što verovatno nije samo metafora, jer poslednjih dvadesetak godina porodica Ristić bukvalno živi i radi pod istim krovom – šaljivo dodaje naš sagovornik.

Kroz godine postojanja, štamparija je prošla kroz više faza razvoja, ali, kako kaže Miodrag, uvek su bili specifični. Vrlo rano počeli su da sarađuju sa marketinškim agencijama i razvijaju sopstvene proizvode, ali i da koriste digitalne alate. Inspiraciju za svoju ideju našli su u frustracijama izazvanim ekološkim i finansijskim izazovima vezanim za otpadni papir. Prepoznajući problem otpada nastalog u proizvodnom procesu, odlučili su da eksperimentišu – kako od uske trake otpadnog kartona napraviti kutiju? Rezultat ih je iznenadio i oduševio, te su odlučili da fotografiju kutije podele i na Pinterestu. Skromno navode da je, zahvaljujući srećnim okolnostima, slika postigla ogroman uspeh i podstakla ih da razmisle o daljoj primeni ove ideje. Danas, ukrasne i reklamne kutije napravljene od tehnološkog viška papira jesu njihov proizvod koji je sve traženiji.

Značaj razvoja ove ideje i kreacije novih kutija najbolje pokazuje podatak da godišnje proizvedu između 10 i 20 tona ovakvog otpada, a kako ističe Miodrag, započeli su utakmicu u kojoj je cilj otrgnuti što više materijala iz tog otpada i ponovo ga pretvoriti u koristan proizvod.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Rekordna brojnost malih carskih šljuka u Banatu: Zabeleženo više od 4.700 jedinki

Foto-ilustracija: Unsplash (Tom Longbottom)

Početak aprila doneo je pravo iznenađenje za ornitologe Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS). Tokom obilazaka vlažnih staništa u okviru projekta prekogranične saradnje GRASSLANDBIRDS, primećene su neuobičajeno velike brojnosti malih carskih šljuka (Numenius phaeopus) na više lokacija širom Banata.

Iako su manja jata ove vrste uobičajena za prolećni period migracije, ono što je usledilo prevazišlo je sva očekivanja. Najpre je južno od Aradca izbrojano gotovo 800 jedinki, što je predstavljalo najveću do tada zabeleženu brojnost. Istog dana, na jezeru Okanj, u polusuvom koritu, broj ptica koje su sletale na noćenje dostigao je najmanje 1.115 jedinki.

Rekordi su se nizali. Samo tri dana kasnije, manje grupe malih carskih šljuka uočene su i kod naselja Jankov Most, Banatski Dvor, Čestereg i Torda, a te večeri na jezeru Rusanda kod Melenaca prebrojano je neverovatnih 4.700 jedinki – broj koji daleko premašuje prethodni rekord od 620 jedinki zabeleženih na Okanju.

Pročitajte još:

Ova brojnost praktično svrstava IBA Okanj i Rusandu u međunarodno značajne lokalitete za ovu vrstu, s obzirom na to da donja granica za takvu klasifikaciju iznosi između 4.500 i 6.000 jedinki (prema Atlasu populacija šljukarica u Africi i Zapadnoj Evroaziji).

Posebnu važnost ovim lokalitetima daje činjenica da je na Rusandi do sada zabeleženo prisustvo čak tri podvrste ove zanimljive šljukarice – evropske, islandske i stepske, uz brojne druge vrste šljuka koje takođe dostižu svoje nacionalne rekorde brojnosti upravo na ovom području.

„Ove najnovije brojke samo potvrđuju značaj zaštite SRP Okanj i PP Rusanda za ptice, kako u periodu gnežđenja tako i tokom seobe. IBA Okanj i Rusanda je i do sada bilo poznato kao najznačajnije okupljalište malih carskih šljuka u Srbiji”, navode iz DZPPS-a.

Energetski portal

Krompir koji prkosi globalnom zagrevanju – Kako nauka gradi hranu otpornu na klimu

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms - AI generator)

Poljoprivrednik je temelj stabilnosti i bezbednosti svakog društva. I dok klimatske promene utiču na gotovo sve sektore, poljoprivreda je među najugroženijima – jer zavisi od prirode više nego druge delatnosti. Promenjeni vremenski obrasci donose neizvesnost: danima se strepi hoće li pasti ijedna kap kiše, ili će se tlo pretvoriti u blatnjavu reku. Zime su sve toplije, zbog čega biljke cvetaju prerano, samo da bi ih nekoliko nedelja kasnije uništio prolećni mraz.

Zabrinutost postoji posebno za osnovne kulture, među kojima je i krompir – simbol narodne hrane.

Kroz istoriju, svet se prilagođavao promenama – biljke, ljudi i čitavi ekosistemi evoluirali su zajedno sa prirodom. Međutim, zbog sve ekstremnijih i nepredvidivijih klimatskih uslova, prirodna sposobnost biljaka da se prilagode više nije dovoljna. Zato naučnici širom sveta tragaju za rešenjima – ne samo kroz uzgoj u kontrolisanim uslovima, već i kroz unapređivanje samih biljnih kultura.

Tim sa Univerziteta u Ilinoisu uspeo je da genetski modifikuje krompir, čineći ga otpornijim na globalno zagrevanje, pri čemu je masa gomolja povećana za 30 odsto, i to u uslovima toplotnog talasa. Naime, dok je krompir bio još u ranoj fazi vegetativnog rasta, toplotni talas je održao temperature iznad 35°C četiri uzastopna dana, a dva puta su prešle i 38°C.

Zbog čega su ovakva zalaganja naučnika važna?

Biljke koje su nekada uspevale u uobičajenim uslovima sada se suočavaju sa novim izazovima, a jedan od tih problema je i fotorespiracija, proces koji smanjuje prinos biljaka, posebno pri visokim temperaturama. Dok u procesu fotosinteze biljka koristi sunčevu svetlost, vodu i ugljen-dioksid kako bi proizvela hranu i kiseonik za svoj rast, u procesu fotorespiracije dolazi do suprotnog efekta. Naime, pri visokim temperaturama, enzim Rubisko može da se “zabuni” i umesto ugljen-dioksida veže kiseonik. Kako su objasnili naučnici, ovo izaziva proizvodnju štetnog nusproizvoda – glikolata, koji troši energiju biljke koja bi bila potrebna za rast, što dovodi do smanjenog prinosa.

Iako ovo nije nova pojava, u prošlosti je fotorespiracija bila prisutna u oko 25 odsto slučajeva, kada su uslovi bili optimalniji. Međutim, sa porastom temperatura, fotorespiracija se sada događa mnogo češće. Biljke moraju da troše više energije kako bi popravile ovu grešku umesto da koriste tu energiju za rast i razvoj plodova.

Kako bi se smanjio procenat fotorespiracije, naučnici dodaju dodatne gene koji omogućavaju biljkama da efikasnije prerade štetni glikolat, čime štede energiju za rast, čak i pri visokim temperaturama.

Katarina Vuinac

Zabeležen rekordan trenutni nivo solarne proizvodnje u Rumuniji – usledila reakcija tržišta

Foto-ilustracija: Unsplash (joshua-bowers)

Tokom ove nedelje, tačnije 28. aprila, Rumunija je tokom dana zabeležila istorijski rekord u trenutnoj proizvodnji solarne energije — oko podneva je iz solarnih elektrana u mrežu isporučeno 1.659 MW, što je najviši nivo do sada, kako navodi rumunska platforma za energetiku i infrastrukturu EnergyWorld.

Kako cene električne energije na tržištu postaju negativne zato što u nekim trenucima ima više struje nego što tržištu treba, a struja ne može da se skladišti lako i brzo, ubrzo nakon toga, proizvodnja je naglo opala. Razlog — cene na dnevnom (spot) tržištu električne energije pale su ispod nule. To znači da su proizvođači morali da plate da bi struju isporučili u mrežu. Kako bi izbegli gubitke, mnoge solarne elektrane su privremeno obustavile rad.

Situacija koja se desila pokazuje koliko je važno unapređenje sistema skladištenja energije i bolje balansiranje proizvodnje i potrošnje. Problem negativnih cena struje, kao što se desilo u Rumuniji, nastaje zbog velikog nesklada između proizvodnje i potrošnje. Problem je što solarna proizvodnja brzo raste, a sistem za skladištenje i fleksibilnost potrošnje ipak ne raste istim tempom.

Pročitajte još:

Novi ugovori za projekte OIE

Kroz ulaganja u čistu energiju za javni sektor, Ministar energetike Sebastian Burduja potpisao je 25. aprila novi set od 60 ugovora o finansiranju projekata koji će omogućiti lokalnim zajednicama i javnim institucijama da proizvode sopstvenu struju iz obnovljivih izvora.

U pitanju su investicije ukupne vrednosti gotovo 115 miliona leja (oko 23,1 miliona evra), od čega preko 20 miliona evra dolazi iz bespovratnih sredstava iz evropskog Fonda za modernizaciju. Projekti predviđaju izgradnju solarnih elektrana ukupnog kapaciteta 15,81 MW, koje će služiti za sopstvene energetske potrebe škola, bolnica, opština i drugih institucija, kako se navodi na sajtu Ministarstva energetike Rumunije.

Ovo je deo šire strategije kojom je do sada potpisano čak 831 ugovor, ukupne vrednosti preko 2,1 milijardu leja (423,4 miliona evra), pri čemu je 367,6 miliona evra obezbeđeno kao bespovratna sredstva iz EU fondova. Ukupni instalirani kapacitet kroz ove projekte doseže 296,76 MW.

Energetski portal

Hrvatska povećava zelene kapacitete, ali i dalje uvozi struju

Photo-illustration: Pixabay (Zsuzska321)

Hrvatska je u prvom kvartalu ove godine zabeležila rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, dok je proizvodnja iz fosilnih goriva i hidroelektrana bila u padu.

Ukupna potrošnja električne energije porasla je za 5,5 odsto, prvenstveno zbog hladnijeg vremena i rasta privrednih aktivnosti. Najveća promena odnosi se na energetski saldo – Hrvatska je ponovno postala neto uvoznik električne energije, navode Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) u svome izveštaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dina Lydia)

Hidroelektrane, kao tradicionalni nosilac proizvodnje, zabeležile su pad proizvodnje od 17,8 odsto (1.656 GWh) u odnosu na isti kvartal prošle godine, što se pripisuje lošim hidrološkim uslovim naročito u prva dva meseca.

Uprkos većoj proizvodnji iz OIE, slabija hidrološka godina i rast potrošnje doveli su do potrebe uvoza električne energije – u iznosu od 325 GWh. To je negativan zaokret u odnosu na prvi kvartal 2024. godine, kada je Hrvatska izvezla 125 GWh, navodi OIEH.

Pad proizvodnje iz termoelektrana i NE Krško

Proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva iznosila je 909 GWh, što je pad od pet odsto u odnosu na 2024. godinu, pri čemu je TE Plomin bila van pogona u oba kvartala. Termoelektrane drže treće mesto u raspoloživoj električnoj energiji u prvom kvartalu ove godine s 18,5 odsto (u prvom kvartalu 2024. – 19,9 odsto), navodi OIEH.

Isporuka električne energije iz NE Krško ostvarena u prvom kvartalu ove godine iznosila je 757 GWh i manja je za pet GWh u odnosu na isti kvartal prošle godine. U strukturi raspoložive energije to iznosi 15,4 odsto u prvom kvartalu ove godine čime drže četvrto mesto.

Reverzibilne hidroelektrane (neobnovljivi dio) su u prvom kvartalu ove godine proizvele 59 GWh, 29 GWh više od prvog kvartala prošle godine. U strukturi raspoložive energije to iznosi 1,2 odsto u prvom kvartalu ove godine čime drže peto mesto.

Proizvodnja električne energije iz vetroelektrana i solarnih elektrana u porastu

Vetroelektrane su u prvom kvartalu ove godine ostvarile proizvodnju od 881 GWh što je za 131 GWh više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, to je rast od 17,5 odsto što je posledica bolje vetrovitosti i ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta (VE Mazin 20 MW, VE Visoka 53 MW i VE Opor 24 MW).

Pročitajte još:

U strukturi raspoložive energije vetroelektrane su u prvom kvartalu 2025. godine učestovovale s 17,9 odsto (u prvom kvartalu 2024. – 15,6 odsto)

Solarne elektrane su prvom kvartalu ove godine ostvarile proizvodnju od 144 GWh što je za 81 GWh više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, to je rast od 128,6 odsto što je posledica ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta (od 1. marta 2024. godine do 1.marta 2025. godine u pogon je ušlo 426,5 MW novih kapaciteta – 35,5 MW svaki mesec ili 1.168 kW svaki dan.

U strukturi raspoložive energije, solarne elektrane su u prvom kvartalu 2025. godine učestovale s 2,9 odsto (u prvom kvartalu 2024. – 1,3 odsto).

Termoelektrane na obnovljive izvore (biomasa, bioplin) ostvarile su u prvom kvartalu ove godine proizvodnju od 240 GWh što je za 11 GWh više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, rast od 4,8 odsto.

U strukturi raspoložive energije termoelektrane na obnovljiva goriva su u prvom kvartalu 2025. godine učestovale s 4,9 odsto.

Geotermalna elektrana je bila van pogona u oba perioda.

Energetski portal

Kako do efikasnijeg upravljanja otpadnim vodama u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Upravljanje otpadnim vodama u Srbiji i dalje zaostaje za evropskim standardima, a broj postrojenja za njihovu preradu daleko je ispod potrebnog nivoa. Da bismo dostigli prihvatljive standarde zaštite vodotokova i uskladili se sa direktivama Evropske unije, neophodno je značajno ubrzati i unaprediti ovaj proces. Ipak, realizacija projekata izgradnje ovih postrojenja nailazi na brojne prepreke, među kojima su netransparentnost, složeni birokratski procesi i nejasni kriterijumi za dodelu sredstava i izbora tehnologije.

Ova pitanja detaljno analizira publikacija Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) pod nazivom „Crna knjiga: Mutne vode”, koja sumira višemesečno istraživanje i praćenje puteva investicija u postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Martz)

Prema rečima Jovana Rajića, osnivača i šefa pravnog tima RERI, istraživački tim je pokrenuo upravne postupke u sedam gradova kako bi prikupio informacije o realizaciji projekata izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Međutim, i pored zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, gradske uprave su odbile da ih dostave, pozivajući se na klauzulu o tajnosti ugovora između Vlade Srbije i Razvojne banke Nemačke (KfW).

„Crna knjiga donosi konkretne dokaze i dokumentaciju koja pokazuje kako izgleda proces kada ne možete da dobijete ključne informacije od nadležnih organa iako su oni u obavezi da ih dele sa javnošću”, objašnjava Rajić.

Sistem odlučivanja o tome gde će se graditi postrojenja takođe je nejasan. Na papiru, prednost imaju opštine koje su najviše napredovale u pripremi projekata, ali ti kriterijumi su često neprecizni i podložni subjektivnom tumačenju. Osim toga, ne postoji jasno definisan proces javnih nabavki koji bi omogućio izbor najefikasnije i najisplativije tehnologije.

U FOKUSU:

Netransparentnost i dogovorena ekonomija

Naš sagovornik ističe da su njihovi višemesečni pokušaji da dođu do relevantnih informacija ostali bez rezultata, dok se odgovornost prebacuje sa jedne institucije na drugu. On naglašava da je problematično i to što država omogućava privatnim kompanijama da samostalno odlučuju gde će prikupljati podatke i analizirati ih, što u praksi dovodi do zastoja u realizaciji projekata.

„Glavni problem je netransparentnost, počev od odabira opština koje će dobiti postrojenja, pa do toga od koga i pod kojim uslovima se uzima kredit. Takođe, neprihvatljivo je da ugovori budu proglašeni državnom tajnom s obzirom na to da se radi o investicijama od javnog značaja”, kaže Rajić.

On dodaje da su ove kapitalne investicije ključne za dugoročnu efikasnost sistema prečišćavanja voda, ali da je domaće tržište unapred podeljeno među određenim kompanijama.

„Ne postoji zdrava tržišna konkurencija, javne nabavke su zanemarene, a ne postoji ni telo koje bi analiziralo i biralo najadekvatniju tehnologiju za narednih nekoliko decenija. Sve se dešava iza zatvorenih vrata, bez uvida javnosti u to kako se troše sredstva namenjena ovom sektoru”, zaključuje Rajić.

Potreba za reformom i koordinacionim telom

U Srbiji trenutno postoji oko 40 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali samo trećina radi punim kapacitetom. Da bi se dostigli evropski standardi, potrebno je izgraditi čak 359 postrojenja. Međutim, centralizovan sistem upravljanja i nepostojanje jedinstvenog koordinacionog tela predstavljaju veliku prepreku u ovom procesu.

Foto-ilustracija: Unsplash (patrick-federi)

Trenutni model upravljanja otpadnim vodama oslanja se na javna komunalna preduzeća koja su odgovorna lokalnim samoupravama. Ipak, opštine nemaju dovoljno sopstvenih sredstava i zavise od centralnih institucija, što dodatno komplikuje proces odlučivanja.

Stručnjaci predlažu regionalnu organizaciju delatnosti upravljanja otpadnim vodama, dok infrastruktura treba da bude lokalna i decentralizovana. Ovakva organizacija omogućila bi bolju razmenu informacija, stručnih znanja i iskustava, kao i efikasniju koordinaciju i realizaciju projekata. Osnivanje jedinstvenog koordinacionog tela, što Zakon o vodama i predviđa, moglo bi doprineti efikasnijem i transparentnijem upravljanju ovim sektorom i ubrzanju procesa izgradnje neophodne infrastrukture.

Upravljanje otpadnim vodama u Srbiji zahteva hitne reforme i veću transparentnost. Proces donošenja odluka i raspodele sredstava mora biti javan i jasan, a ugovori ne smeju biti tajni kada se radi o projektima od vitalnog značaja za građane i životnu sredinu. Takođe, neophodno je uspostaviti bolju koordinaciju između lokalnih samouprava i centralnih vlasti, kako bi se osigurao kontinuitet i dugoročna održivost investicija, poručuju iz RERI-ja.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Apatin dobija postrojenje za preradu otpadnih voda velikog kapaciteta

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Apatinu su u toku pripremni radovi, nakon kojih će biti započeta izgradnja postrojenja za preradu komunalnih otpadnih voda. Reč je o kapitalnom zelenom projektu koji će omogućiti da se umesto otpadnih, tehnički ispravna voda ispušta u recišijent.

Prilikom obilaska radova, Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine, istakla je da je projekat urađen u skladu sa propisima, da je ishodovana saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, kao i da je urađen poštujući uslove zaštite prirode.

Poseban značaj ovog projekta je u tome što se Apatin nalazi nadomak Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje i u blizini jednog od najvećih mrestilišta ribe u Srbiji, rekla je ministarka, dodajući da je zbog toga važno da se izgradi ovo postrojenje, koje će imati kapacitet 20.000 ekvivalent stanovnika i u potpunosti rešiti problem komunalnih otpadnih voda u Apatinu.

To znači da će se sve komunalne otpadne vode, koje sada odlaze u recipijent i narušavaju prirodu, odlaziti u postrojenje iz kojeg će, nakon obrade izlaziti tehnički ispravna voda. Apatin već poseduje izgrađenu kanalizacionu mrežu, što će omogućiti novom postrojenju da radi punim kapacitetom.

Pročitajte još:

Rok za završetak radova je maj 2026. godine.

U Apatinu su uz podršku Ministarstva, pored ovog, realizovani i drugi zeleni projekti – od pošumljavanja, preko zamene ložišta u domaćinstvima, do podrške za upravljanje otpadom.

Do sada je u ovoj opštini zamenjeno 226 individualnih ložišta u domaćinstvima, zasađeno je oko 3.000 novih sadnica u cilju podizanja vetrozaštitnih pojaseva, a Apatin je takođe na konačnoj listi na konkurisu za podršku projektima zamene individualnih ložišta za tekuću godinu.

Energetski portal

Najavljene mere za zaštitu domaće proizvodnje mleka

Foto-ilustracija: Unsplash (harry-dona)

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragan Glamočić održao je sastanak sa predstavnicima najvećih mlekara u Srbiji radi jačanja partnerstva i sistemskog unapređenja sektora mlekarstva. Na sastanku su učestvovali predstavnici kompanija „Imlek“, „Mlekara Ub“, „Somboled“, „Mlekara Šabac“, „Megle“, „Mlekara Lazar“ i „Milk haus“, saopšteno je na sajtu Vlade.

Razmotreni su problemi viškova mleka i smanjenog kvaliteta zbog prisustva aflatoksina, što je uticalo na mogućnost izvoza. U narednom periodu najavljeno je da će biti preduzete mere za poboljšanje kvaliteta kroz pravovremene tretmane u biljnoj proizvodnji, a značajnu ulogu će imati upotreba dronova za tretiranje kukuruza fungicidima, pri čemu će Ministarstvo obezbediti podsticaje i kredite za nabavku dronova.

Povodom zastoja u otkupu mleka, potvrđeno je da se u „Mlekari Ub“ radi o privremenom zastoju zbog ranije zakazanog remonta, a normalizacija otkupa očekuje se početkom naredne sedmice.

Pročitajte još:

Jedna od tema bila je i zabrana izdavanja novih dozvola za uvoz mleka, mlečnih proizvoda i proizvoda na bazi palminog ulja, s ciljem zaštite domaće proizvodnje. Takođe, najavljeno je donošenje uredbe o jasnijem deklarisanju proizvoda koji sadrže palmino ulje, koja bi trebalo da stupi na snagu u narednih mesec dana.

U planu su i izmene Zakona o poljoprivredi koje će propisati obavezne rokove plaćanja za kvarljive proizvode, kao i mere za kontrolu i ograničavanje trgovačkih marži na mleko i mlečne proizvode.

Kako se navodi, dogovoreno je i formiranje radne grupe koja će pratiti realizaciju dogovorenih mera i raditi na daljem unapređenju sektora, uz stalnu komunikaciju između Ministarstva, proizvođača i prerađivača.

Energetski portal

Revitalizacija RHE „Bajina Bašta“ napreduje po planu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Članovi Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) obišli su radove na drugoj fazi revitalizacije reverzibilne hidroelektrane „Bajina Bašta“, jednog od najvažnijih postrojenja domaćeg energetskog sistema. Tokom obilaska, uverili su se da projekat teče u skladu sa planiranom dinamikom – završena je demontaža postojeće opreme i trenutno se sprovode ispitivanja novih komponenti,navodi se u saopštenju EPS-a.

Predsednik Nadzornog odbora EPS-a Oluf Ulset istakao je značaj RHE „Bajina Bašta“ kao „zlatne rezerve“ elektroenergetskog sistema Srbije, naglašavajući da će modernizacija omogućiti produženje radnog veka hidroelektrane za više decenija i dodatno unaprediti njenu efikasnost.

Osim revitalizovanog agregata, članovi Nadzornog odbora obišli su i centralnu komandnu salu, branu, kao i postrojenja obnovljene hidroelektrane „Bajina Bašta“.

Pročitajte još:

Dejan Ostojić, član Nadzornog odbora, ocenio je da je revitalizacija RHE „Bajina Bašta“ trenutno najznačajniji projekat u obnovi EPS-ovih hidroelektrana. Istakao je da su rezultati nakon modernizacije prvog agregata vidljivi kroz značajno povećanje efikasnosti, izražavajući uverenje da će i drugi agregat biti uspešno obnovljen. Ostojić je dodao da će stečena iskustva biti dragocena za buduće projekte revitalizacije hidroelektrana „Vrla“, „Potpeć“, „Bistrica“, kao i „Đerdap 2“, te za izgradnju nove reverzibilne hidroelektrane „Bistrica“.

Kako smo ranije navodili, projekat je podeljen u tri segmenta:

Prvi obuhvata radove na pumpi-turbini i motor-generatoru u saradnji sa japanskom kompanijom „Toshiba”, drugi deo, koji obuhvata revitalizaciju sistema upravljanja i električnih zaštita, vodiće stručnjaci Instituta „Mihailo Pupin”, dok će treći segment, revitalizacija sistema pobude, biti u nadležnosti Instituta „Nikola Tesla”.

Energetski portal

Veliki planovi za baterije u Evropi – da li će se ostvariti?

Foto-ilustracija: Unsplash (kumpan-electric) - baterijskih ćelija

Zbog ključne uloge baterija, posebno u automobilskoj industriji, mnoge kompanije nastoje da započnu proizvodnju u Evropi. Najavljeni kapaciteti proizvodnje do 2030. godine prelaze dva teravat-sata godišnje. Ipak, prognoza Fraunhofer Instituta za sistemska i inovaciona istraživanja (ISI) ukazuje da ti kapaciteti premašuju stvarnu potražnju.

Prethodne godine su pokazale da je realizacija svih najavljenih projekata vrlo malo verovatna, pa je pomenuti Institut razvio metodologiju kojom se procenjuje verovatnoća realizacije najava o proizvodnji baterija i vrednuje rizik povezan sa tim projektima.

Rastuća potražnja za baterijama, pre svega iz sektora mobilnosti (npr. električna vozila), dovela je do značajnog povećanja potrebnih proizvodnih količina. Evropa, najviše zbog razvijene automobilske industrije, nalazi se pred velikom ekspanzijom kapaciteta za proizvodnju baterija. Trenutno, njen udeo u globalnim proizvodnim kapacitetima iznosi svega oko 10 odsto, dok evropska potražnja za baterijama čini čak 25 odsto svetske tražnje. Zbog toga je evropsko tržište u velikoj meri zavisno od uvoza baterijskih ćelija, posebno iz Kine.

Odustajanje od planova

S obzirom na procenjenu evropsku potražnju, koja bi do 2030. godine mogla iznositi između 800 i 1.300 GWh, najavljenih dva teravat-sata proizvodnih kapaciteta bi predstavljalo značajan višak.

„Jedan od razloga je što se tržište elektromobilnosti razvija sporije nego što se očekivalo. Pored toga, sve veći višak kapaciteta u Aziji dovodi do daljeg pada cena baterijskih ćelija. Početne teškoće prvih evropskih proizvodnih pogona dodatno su narušile optimizam i dovele do toga da su brojni najavljeni projekti već povučeni”, navode iz ISI-a.

Pročitajte još:

Ističu da i pored brojnih izazova Evropa može biti konkurentna zahvaljujući političkim inicijativama poput nove Uredbe o baterijama (koja uključuje obavezu objavljivanja ugljeničnog otiska i propise o reciklaži baterija).

Trenutno su odloženi ili u potpunosti neuspešni projekti proizvodnje baterijskih ćelija u Evropi procenjuju na ukupno više od 700 GWh kapaciteta. Samo u Nemačkoj ti projekti dosežu oko 240 GWh. U Švedskoj je otkazano ili dovedeno u pitanje ukupno 110 GWh kapaciteta. U Rumuniji, Norveškoj i Velikoj Britaniji otkazani su projekti ukupnog kapaciteta do 30 GW, najčešće zbog slabe finansijske podrške ili nedovoljno razvijenog tržišta. Otkazane projekte imaju i Slovačka i Finska.

U studiji se navodi da će evropska proizvodnja baterija najverovatnije znatno zaostajati za najavama. Rezultati pokazuju da će se verovatno realizovati samo između 54 odsto i 75 odsto najavljenih kapaciteta, što bi do 2030. iznosilo između 1,2 i 1,7 TWh godišnje.

Kada se u obzir uzmu očekivana kašnjenja u izgradnji pogona, kao i niži proizvodni učinak zbog otpada u proizvodnji i ograničene iskorišćenosti kapaciteta, realan izlaz iz fabrika do 2030. procenjuje se na svega 0,8 do 1,1 TWh godišnje. Uprkos brojnim izazovima, studija ukazuje na smanjenje evropske zavisnosti od uvoza baterijskih ćelija.

Energetski portal

Berane primer gradovima na severu Crne Gore

Foto-ilustracija: Unsplash (patrick-federi)

Crna Gora još uvek ne poseduje fabriku za preradu fekalnog mulja iz kolektora, odnosno prečićivača otpadnih voda na njenoj, pa se prema zakonskom rešenju kao ekološki prihvatljiv, mulj koristi u razne svrhe, kao što je kultivisanje i prekrivanje privremenih odlagališta otpada i drugih zemljanih površina.

U Crnoj Gori nema mnogo gradova koji imaju izgrađene savremene kolektore, a na severu takvo postrojenje ima za sada jedino Berane.

Rukovodilac postrojenja za prečičćavanje otpadnih fekalnih voda Vuko Todorović, objasnio je za Portal RTCG da je obrada mulja kao i upotreba obrađenog mulja regulisana članom 74 zakona u toj oblasti kojim je predviđeno da se obrada mulja vrši biološkom, hemijskom i termičkom obradom, skladištenjem koje nije kraće od šest meseci, ili bilo kojim drugim postupkom kojim se smanjuje njegova podložnost fermentaciji i mineralizaciji, i otklanja opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

„Zakon je tu potpuno jasan kada u tom članu kaže da se obrađeni mulj iz stava jedan ovog člana zakona može koristiti u poljoprivredi, pod uslovom da je namena upotrebe obrađenog mulja ishrana bilja i da je registrovan kao sredstvo za ishranu bilja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upotreba sredstava za ishranu bilja“ – navodi Todorović.

On ističe dalje da se mulj prema tom članu može koristiti i na zelenim površinama i parkovima, za upotrebu rekultivacije zemljišta, uključujući pošumljavanje, na deponijama kao završni prekrivni sloj, za potrebe dovođenja zemljišta za posebne namene, a na osnovu planova o upravljanju otpadom i propisa o uređenju prostora. Takođe se, zakon je regulisao, može koristiti za potrebe za povrat energije spaljivanjem, kao i za sanaciju neuređenih odlagališta otpada…

„Mi se strogo pridržavamo ovih zakonskih regulativa i na taj način oslobađamo od fekalnog mulja iz postrojenja u Beranama“ – kaže Todrorović.

Ovaj grad, za sada jedini na severu, prečićivač otpadnih fekalnih voda dobio je kroz međunarodni projekat pod nazivom „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže i unapređenje vodosnabdevanja u Opštini Berane” pre više godina i jedini je u slivu reke Lim u Crnoj Gori koji je regulisao taj problem.

Pročitajte još:

Uz ocenu da postrojenje besprekorno funkcioniše Todorović sa ponosom ističe da je zagađenje vode reke Lim svedeno na nultu tačku.

„Na ovaj način mi smo ne samo zaštitili Lim ispod Berana, već doprineli i smanjenju zagađenja ukupnog crnomorskog sliva. Berane je jedini grad na severu koji ima ovakvo postrojenje, i jedini grad na Limu, na njegovom toku kroz Crnu Goru, koji je izgradio prečišćivač“ – kazao je Todorović.

Kolektor na teritoriji ovog grada i prigradskih naselja, obuhvatio je kanalizacionu mrežu u dužini od čak dvadeset i jedan kilometar. Na području Berana do tada je postojalo mnoštvo takozvanih kanala iz kojih su se fekalije izlivale direktno u reku Lim, i to je bio višedecenijski problem sa kojim se suočavalo lokalno stanovništvo. U zvaničnim dokumetima Evropske komisije je zapisano da se radi o investiciji vredanoj 13,2 miliona evra, od čega su bespovratna sredstva Evropske unije iznosila 8,3 miliona evra, dok je ostatak sredstava izdvajala Crna Gora u vidu nacionalnog kofinansiranja.

„Za građane Berana period izgradnje nove kanalizacione mreže u gradu bio je naporan zbog raskopanih ulica, ali zato sada možemo biti ponosni na to koliki je posao i kakvog međunarodnog značaja, u smislu zaštite životne sredine i zdravlja građana, odrađen u našem gradu“ – rekao je Todorović.

Podsetio je na činjenicu da je kroz ovaj projekat postavljeno preko dvadeset kilometara potpuno nove kanalizacione mreže.

„Kroz ovaj međunardoni projekat omogućeno je i da Berane dobije novu takozvanu pumpnu stanicu, zatim rekonstrukciju starog rezervoara za vodu na brdu Jasikovac, kao i izgradnju još jednog novog rezervoara, i to većeg kapaciteta. Takođe je rekonstruisana prekidna stanica na gradskom vodovodu u mestu Selače, kao i izgrađena hlorna stanica na dapsićko-poličkom vodovodu. I sve je to na najsavremeniji način automatizovano“ – kaže Todorović.

Ipak, kruna čitavog projekta je prečićivač otpadnih voda, koji je izgrađen na izlazu iz grada, u Mesnoj zajednici Beranselo, i koji ima trenutni kapacitet za prečišćavanje otpadnih voda predviđen za dvadeset hiljada stanovnika.

„Sada imamo tri bazena, ali je ostavljena mogućnost da se doradi još jedan bazen, pa da se kapaciet prečišćivača poveća na trideset hiljada stanovnika. To su takozvani sekvecioni biološki reaktori. Iz njih u reku Lim odlazi potpuno prečišćena voda“ – kaže Todorović.

Prema njegovim rečima, sve se radi uz strogi nadzor Uprave za vode, kojima se redovno dostaljaju uzorci, a svi dosadašnji nalazi su dobri. Srednja količina dotoka fekalnih voda u prečišćivač iznosi 190 kubika na sat, a nakon prečišćavanja, u bazenima ostaje samo mulj, koji se za sada koristi na načine kako je objasnio rukovodilac postrojenja za prečišćavanje u Beranama.

Izvor: RTCG

Kolaps energetskog sistema celog poluostrva – nestanak struje paralisao Španiju i Portugal

Foto-ilustracija: Unsplash (ehmitrich)

Tokom jučerašnjeg dana, 28. aprila u 12.30 po lokalnom vremenu, Španija i Portugal pogođeni su jednim od najmasovnijih nestanaka struje u poslednjim decenijama, ostavljajući milione ljudi bez električne energije, vode, interneta, i u vanrednom stanju koje je proglasilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Došlo je do potpunog kolapsa koji je zaustavio javni prevoz, blokirao aerodrome, prekinuo mnoge usluge, metroe, liftove i izazvao haos širom Pirinejskog poluostrva. Iako je dobar deo snabdevanja električnom energijom vraćen, saobraćaj pušten do jutra, uzrok ovog velikog ispada i dalje ostaje nejasan, iako su operateri negirali mogućnost sajber napada ili sabotaže. 

Posledice u svakodnevnom životu

Foto-ilustracija: Unsplash (ehmitrich)

U oba društva, koja su visoko zavisna od digitalne infrastrukture, posledice su bile momentalne i drastične. Metro sistemi u Madridu, Barseloni, Lisabonu i Portu su stali, slično situaciji koja je nedavno zadesila Čile, ostavljajući putnike zaglavljene u tunelima. Na stotine vozova je obustavljeno, uključujući brze linije između Madrida i Barselone. Ulice su bile u haosu zbog nefunkcionalnih semafora, a aerodromi poput lisabonskog i madridskog potpuno su obustavili rad.

Pročitajte još:

Bolnice su radile na rezervnim generatorima, ali su mnogi zahvati morali biti otkazani. Vodosnabdevanje, preciznije nedostatak vode kao i interneta dodatno je otežavalo situaciju u zdravstvenim ustanovama i domovima građana. Vlasti su apelovale na građane da ne zovu hitnu pomoć osim u slučaju prave nužde, kako se linije ne bi preopteretile. Osim toga, policija je preplavila ulice, s obzirom da se prilikom opšteg nestanka struje, bezbednosni rizik povećava, kako u saobraćaju tako i od krivičnih dela.

Nestanak struje pogodio je i desetine hiljada turista, koji su se zatekli u regionu. Aerodromi su otkazali ili odložili stotine letova. Iako putnici nisu imali pravo na novčanu kompenzaciju (jer je reč o vanrednoj situaciji), aviokompanije su bile dužne da obezbede obroke i, po potrebi, privremeni smeštaj, kako prenose svetski mediji.

Iako su osnovne funkcije sistema većinom obnovljene danas, nakon što je Portugal praktično u celini bio u mraku, a u Španiji se radilo o veoma širokom području, uključujući Madrid, Barselonu, Valensiju i mnoge druge gradove – ostaje pitanje kako je do ovako velikog i simultanog ispada moglo doći u dva međusobno povezana, ali tehnički stabilna elektroenergetska sistema.

Energetski portal

EU podržava firme koje žele da ulažu u zelene projekte na Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Evropska komisija raspisala je poziv namenjen privatnim firmama da iskažu zainteresovanost za ulaganje u projekte koji mogu doprineti zelenom razvoju Zapadnog Balkana.

Poziv je upućen firmama iz Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora (EEA) i sa Zapadnog Balkana, a fokusiran je na projekte sa pozitivnim ekološkim učinkom – poput ulaganja u obnovljive izvore energije, kritične sirovine, digitalnu tranziciju, održivi turizam i druge.

Cilj ovog poziva je da se identifikuju potencijalni projekti koje bi Evropska komisija mogla da podrži putem svojih tehničkih, političkih i finansijskih instrumenata.

Važno je naglasiti da poziv ne garantuje direktnu finansijsku podršku. On pre svega predstavlja mehanizam za uspostavljanje kontakta sa EU i međunarodnim finansijskim institucijama koje bi mogle biti uključene u dalji razvoj i finansiranje projekata.

Pročitajte još:

Minimalna vrednost investicionog projekta iznosi 10 miliona evra, a promotori projekata moraju obezbediti najmanje 15 odsto sopstvenih sredstava. Prijavu mogu podneti firme koje imaju važeći PDV broj i čije sedište je u EU, EEA ili na Zapadnom Balkanu.

Podršku mogu dobiti i projekti koji se realizuju kroz javno-privatna partnerstva, pod uslovom da je nosilac projekta privatna firma. Učesnici su obavezni da prikažu finansijsku konstrukciju projekta, a preporučuje se i dostavljanje informacija o postojećim ugovorima o otkupu (offtake agreement).

Kako je navedeno, ovaj poziv predstavlja značajnu priliku za kompanije koje razvijaju velike investicione projekte koji uključuju zeleni aspekt i žele da se pozicioniraju kao partneri u ekološkoj transformaciji regiona uz podršku Evropske unije.

Energetski portal

Zavod za zaštitu prirode poziva na akciju čišćenja Bajfordove šume povodom obeležavanja 77. rođendana

Foto: Bojan Džodan

Zavod za zaštitu prirode Srbije ove godine obeležava 77 godina postojanja – osnovan je 30. aprila 1948. godine, kada je institucija posvećena očuvanju prirodnih vrednosti naše zemlje prvi put započela sa radom.

U saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i JKP „Zelenilo-Beograd”, ovogodišnji rođendan Zavod će proslaviti u zajedničkoj akciji čišćenja Bajfordova šume koje je zakazano za sredu, 30. Aprila u 12. časova. Mesto okupljanja je zgrada „Zelenilo Beograd” preko puta Sportskog centra „Banjica”.

Bajfordova šuma, iako veštački podignuta u urbanim uslovima Beograda, danas predstavlja važan prirodni ambijent. U svom sastavu čuva ostatke prirodnih klimatogenih i oroklimatogenih mešovitih listopadnih šuma karakterističnih za centralni i istočni Balkan. Nakon seče autohtone šume, prostor se koristio za poljoprivredu, a već od 1948. do 1950. godine pokrenute su dobrovoljne akcije pošumljavanja, koje su stvorile osnovu današnje šume. Danas je Bajfordova šuma zaštićena kao Spomenik prirode sa režimom zaštite trećeg stepena.

Obeležavanje Dana Zavoda predstavlja ne samo podsećanje na bogatu tradiciju dužu od sedam decenija, već i poziv građanima na zajedničku odgovornost u očuvanju prirode Srbije. U vreme kada su izazovi zaštite životne sredine sve veći, Zavod ostaje ključni nosilac institucionalne zaštite prirode, posvećen očuvanju prirodnih vrednosti za sadašnje i buduće generacije.

Pročitajte još:

U poslednjim godinama, Zavod za zaštitu prirode Srbije ostvario je niz značajnih rezultata koji potvrđuju njegovu ključnu ulogu u očuvanju prirodnog bogatstva naše zemlje. Zahvaljujući posvećenom radu stručnjaka, površina zaštićenih prirodnih područja u Srbiji povećana je na više od 10 odsto ukupne teritorije. Paralelno s tim, unapređen je zakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu prirode, čime su stvoreni bolji uslovi za efikasno praćenje i očuvanje biodiverziteta. Zavod je takođe uložio napore u jačanje svesti građana o važnosti očuvanja prirodnog nasleđa, kroz različite obrazovne programe i promotivne aktivnosti.

Posebno se ističe uspostavljanje ekološke mreže Republike Srbije, kao i razvoj mobilne aplikacije „Terenska”, namenjene prikupljanju podataka sa terena. Uz to, nastavljena je i tradicija objavljivanja Crvenih knjiga, monografija i raznovrsnog edukativnog materijala, posebno prilagođenog najmlađima, čime Zavod dodatno doprinosi podizanju ekološke pismenosti u društvu.

Kako se navodi u saopštenju Zavoda, plan je da do 2027. godine čak 13 odsto teritorije Srbije bude pod formalnom zaštitom, a ukupno 30 odsto uključenih u ekološku mrežu.

Energetski portal

U Somboru otvoren Arhus centar za informisanje građana o životnoj sredini

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

U Somboru je otvoren Arhus centar gde će građani moći da se informišu o pitanjima zaštite životne sredine, da učestvuju u donošenju odluka i da dobiju pomoć u ostvarivanju prava pred institucijama u toj oblasti.

U centru će biti organizovane javne rasprave, edukacije i savetovanja, sa ciljem veće dostupnosti informacija i aktivnijeg učešća građana u procesima odlučivanja, saopšteno je iz tog centra.

Otvaranjem Arhus centra Sombor se pridružio mreži gradova u Srbiji koji aktivno rade na primeni načela Arhuske konvencije, međunarodnog sporazuma koji građanima garantuje pravo na informisanost, učešće u procesima odlučivanja i pravnu zaštitu u pitanjima koja se tiču životne sredine.

Inicijativa za otvaranje Arhus centra Sombor sprovedena je kroz podršku Misije OEBS-a u Srbiji i saradnju sa Ministarstvom zaštite životne sredine, CBC klasterom Sombor i Arhus centrom Novi Sad.

Na otvaranju centra u petak v.d. šefa Misije OEBS-a u Srbiji Karolina Hidea se osvrnula na postignute rezultate u primeni Arhuske konvencije, ali i ukazala na postojanje prostora za dalji napredak.

Pročitajte još:

Menadžerka Arhus centra Novi Sad Darija Šajin je izjavila da grad Sombor, sa svojom bogatom prirodnom baštinom, zaslužuje zajedničku brigu i odgovornost i pozvala sve građane, organizacije i institucije da se uključe u rad Arhus centra, kao partneri u stvaranju zdravije i pravednije sredine za buduće generacije.

U ime inicijatora otvaranja Arhus centra Sombor, direktor Klastera CBC Predrag Sušić rekao je da je otvaranje centra rezultat zajedničkih napora usmerenih ka jačanju prava građana i podizanju svesti o značaju zaštite životne sredine.

Saradnica Arhus centra Sombor Jelena Ilić istakla je da će centar biti adresa za sve građane koji svojim pitanjem, predlogom ili inicijativom žele da doprinesu zaštiti svoje sredine, ukazujući na sve izraženiju potrebu za građanskim angažovanjem.

„Arhus centar Sombor biće mesto gde informacije nisu privilegija, već pravo; gde će procesi odlučivanja postajati otvoreniji, a pravda dostupna kao zajednički cilj kojem težimo”, istakla je Ilić.

Ona je dodala da Arhus centar neće biti samo simbol, već aktivno mesto okupljanja, saradnje i izgradnje poverenja među građanima, institucijama i donosiocima odluka.

Izvor: Beta