Home Blog Page 699

Punjači za električna vozila – za punjenje na javnom mestu i kod kuće

Photo: Schneider Electric

S obzirom na globalne trendove u oblasti energetske efikasnosti, smanjenja negativnih uticaja na klimatske promene i očuvanja planete, prelazak na električne automobile predstavlja jednu od opcija koja će drastično doprineti smanjenju emisije štetnih gasova. S tim u vezi, unapređuju se i punjači za elektrovozila, odnosno stvaraju nove mogućnosti za njihovo punjenje.

Države širom sveta podstiču prelazak na električna vozila, koja, sa svim svojim prednostima, predstavljaju odgovarajuću alternativu. Zbog novih standarda vezanih za emisiju gasova koje je propisala Evropska unija, do 2030. godine će čak trećina novih automobila u EU biti na električni pogon ili koristiti vodonik.

Foto: Schneider Electric

Prema pisanju portala Inside EVs, globalna prodaja novih električnih kola je po prvi put premašila dva miliona vozila 2018. godine, što predstavlja porast od 72 odsto u odnosu na prethodnu godinu, uz prosečan udeo na tržištu od 2,1 odsto. Eksponencijalno sa porastom broja električnih vozila, raste i broj punktova za punjenje električnih automobila.

Govoreći o teritoriji Evrope, trenutno čak 66 odsto od ukupnog broja punjača je koncentrisano u 4 evropske zemlje: Holandiji, Nemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, a procena je da će se do 2025. godine broj elektropunjača u Evropi povećati na dva miliona.

Kada je reč o Srbiji i zemljama regiona, primećen je trend porasta isporučenih i ugrađenih punjača za elektrovozila, i tu se polako približavamo zemljama koje su po pitanju elektromobilnosti već odmakle i koje su predvodnici tog trenda. Kompanija Schneider Electric, do sada je na teritoriji Srbije i Crne Gore isporučila približno 100 elektropunjača, a u prethodne dve godine primećeno je sve veće interesovanje kompanija iz javnog i privatnog sektora da ugrađuju električne punjače na svojim parkinzima i u garažama.

Punjači EVlink kompanije Schneider Electric su u Beogradu instalirani na više lokacija, od kojih su stanovnicima prestonice najdostupniji punjači u rekonstruisanoj garaži na Obilićevom vencu.

Kućni punjači za električna vozila – novi trendovi

Porast broja električnih vozila i dalje širenje njihove upotrebe nameće potrebu proizvodnje punjača koji pružaju mogućnost punjenja u kućnim uslovima

Vozači se opredeljuju za električne automobile ne samo zbog njihove ekonomične potrošnje, smanjene emisije izduvnih gasova i nižih troškova za gorivo, već i zbog toga što troškovi punjenja automobila u garaži kod kuće u periodu od godinu dana „mogu da budu manji od onih za klima-uređaj”. U prilog tome govore istraživanja čiji su rezultati pokazali da je „već jeftinije posedovati električni automobil u odnosu na benzince i dizelaše u UK, Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu.” Njima su na raspolaganju dve opcije za punjenje kod kuće – punjači koji se dobijaju prilikom kupovine vozila koji poseduju osnovne karakteristike napajanja i punjači sanaprednim opcijama, koje većini pomažu da ublaže bojazan da će tokom vožnje ostati bez struje.

Na tržištu su prisutna unapređena rešenja za punjenje električnih automobila – EVlink, kompanije Schneider Electric, koja rade brže od običnih, a donose i pregršt dodatnih prednosti.

EVlink punjači mogu biti deo sveobuhvatnog rešenja za pametnu kuću, pa ih je moguće integrisati sa elektrosistemom u domu kako se automobil ne bi punio u vreme najveće potrošnje, tj. kada se koriste drugi električni aparati u kući. Takođe, punjač se može podesiti da radi kada je struja najjeftinija.

EVlink, koji je potpuno bezbedan za upotrebu u unutrašnjem prostoru, odlikuje se intuitivnim dizajnom koji savršeno odgovara svakodnevnoj upotrebi, a radi dodatne fleksibilnosti prilikom instalacije i upotrebe, svaka stanica ima poseban nosač.

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Turistička ponuda Užica obogaćena Užičkom adventurom

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U okviru projekta Unapređenje turističke infrastrukture u regiji Zapadna Srbija u Užicu je nabavljeno 10 kajaka kojima će se posetioci voziti stazom dugom 900 metara kanjonom reke Đetinje. Prošle godine uz pomoć Ministarstva turizma sa 1,4 miliona dinara nabavljeni su kajaci, urađeno pristanište, stavljena zaštitna ograda na brani, a iz gradskog budžeta urađene su pristupne stepenice. „Zelena staza klisurom reke Đetinje je 2017. godine dobila drugu nagradu za izuzetnost u Evropi što dovoljno govori o njenoj lepoti, a mi smo se potrudili da dodatnim sadržajima privučemo turiste u Užice“, rekao je Miroslav Rađen, direktor TO Regije Zapadna Srbija.

„Zadovoljstvo nam je što od ove godine u našoj turističkoj ponudi imamo kajake, koji će moći da se iznajmljuju svakoga dana od 11 do 20 časova. Imamo u ponudi 8 kajaka koji su prilagođeni za početnike. U klisuri reke Đetinje doživljaj na vodi, potpuno je drugačiji u odnosu na šetnju, to je nešto zaista predivno i ovim putem pozivam sve građane da uživaju u ovoj vožnji kajacima.“

Foto: Grad Užice

„U prošloj godini izdvojili smo 22 miliona dinara za citadelu na Starom gradu, 2 miliona dinara za zip lajn, oko 1,5 miliona dinara izdvojeno je za projekat u kome su izgrađeni pontoni i kajaci. Od 2015. godine do danas preko 90 miliona dinara izdvojeno je za projekte u Gradu Užicu, preko 40 miliona dinara opredelili smo Turističkoj organizaciji Regija Zapadna Srbija koja je u svim lokalnim samouprava koje je čine gradila različite sadržaje“ istakao je Miroslav Knežević, državni sekretar u Ministarstvu turizma.

Ideja je da se i u narednom periodu razvijaju novi sadržaji kako bi gosti koji dolaze u ovaj kraj kvalitetnije, raznovrsnije provodili svoje vreme. Iznajmljivanje kajaka, u kome mogu da se voze dve osobe je 500 dinara.

Izvor: Tv5 Užice/Grad Užice

Kompanija koja je prva prijavila proizvode za žig “čuvarkuća” – Nektar

Foto-ilustracija: Unsplash (Koen Emmers)

Domaća kompanija „Nektar“ iz Bačke Palanke prva je prijavila svoje sokove “ariljsku malinu” i “oblačinsku višnju” za dobijanje žiga “čuvarkuća” Privredne komore Srbije. Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, prilikom posete „Nektaru“, zajedno sa direktorom te kompanije Mihailom Jankovićem, pozvao je ostale privrednike koji proizvode kvalitetne proizvode od domaćih sirovina da učestvuju u projektu “Stvarano u Srbiji“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Sailer)

„Moram da priznam da sam zaista priželjkivao da Nektar bude među prvima, ako ne i prvi, koji se prijavio da dobije žig koji zaslužuje, jer je tokom godina ova kompanija pokazala da čuva našu zajedničku kuću, ovu zemlju i da na najbolji način, ne samo afirmiše domaće proizvode, već kreira čitav lanac vrednosti, od čoveka koji pravi i proizvodi na poljoprivrednom dobru, do svih onih koji su uključeni u proizvodnju i preradu, transport i izvoz, što nije vidljivo kada kupujete neki sok“, izjavio je Marko Čadež.

On je istakao da je ideja „čuvarkuće“ nastala na viziji osnivača „Nektar“ kompanije. „Kada smo razvijali ovu ideju meni je u glavi bio Slobodan Radun, čovek koji je napravio i osnovao ovu firmu, koji je za Srbiju uradio mnogo. Njegova vizija bila je da nije svejedno šta kupujete, da li kupujete jabuku u Vladičinom Hanu ili je uvozite iz Poljske, kao i da je važno da sok koji kupite ima vrednost koju su stvarale stotine ljudi ovde u Srbiji“, rekao je predsednik PKS.

“Pozdravljamo odličnu inicijativu koja se poklapa i sa našim naporima da stvorena dodata vrednost ostane u Srbiji i zato smo prvog dana prijavljivanja, podneli prijavu. Nektar je domaća, porodična kompanija i fokusirana je na domaće voće kroz saradnju sa preko 10.000 farmera i imamo najveće kapacitete prerade voća u celom regionu. Važno je da se svi uključimo u ovu akciju jer će korist takve podrške za privredu Srbije, ali i sve građane, biti zaista velika. Ako pogledamo primer samo naše industrije, od domaćeg soka koji se proizvodi od domaćih sirovina, 85 odsto vrednosti ostaje u Srbiji (lokalne plate, porezi, domaća sirovina, lokalne usluge, maloprodaja), dok kod uvoznog soka samo 25 odsto njegove vrednosti ostaje u Srbiji. Želimo da se žig ‘čuvarkuće’ nađe na što većem asortimanu naših proizvoda, a već smo podneli prijave za naše sokove ‘ariljsku malinu’, ‘oblačinsku višnju’ i podnećemo prijave za jabuku, breskvu, ali i domaći ‘tomatello’ pasirani paradajz i džemove“, izjavio je Mihailo Janković, direktor Nektar kompanije.

Privredna komora Srbije pokrenula je akciju „Stvarano u Srbiji“, usmerenu na podršku domaćim proizvodima i proizvođačima, kao i na jačanje svesti potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda. Firme koje žele da njihovi proizvodi ponesu žig „čuvarkuća“, od 16. juna mogu da se prijave Privrednoj komori Srbije. Detaljnije informacije na portalu: stvaranousrbiji.rs.

Izvor: Privredna komora Srbije

Zahvaljujući aplikaciji Kasper uklonjeno 107 nelegalnih deponija u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Aplikacija Kasper (Kolektivna aplikacija za selekciju, prikupljanje i recikliranje otpada) za Android i iOS uređaje, pružila je građanima mogućnost da prijavljuju nelegalno odložen otpad na teritoriji Podgorice.

Aplikacija je lansirana početkom marta što je bio veliki iskorak ka sistemskom i inovativnom rešavanju problema upravljanja otpadom i zaštite životne sredine.

Do sada je putem aplikacije pristiglo 138 prijava od kojih su trenutno samo 4 nerealizovane. Takođe, jedan broj prijava nije realizovan jer nije u njihovoj nadležnosti – 15 prijava se odnosi na lokacije koje se ne nalaze na teritoriji Glavnog grada dok se 12 prijava odnosi na lokacije koje se nalaze na privatnim posedima.

Projekat su realizovala privredna društva „Čistoća“ i „Deponija“ Podgorica, u partnerstvu sa kompanijama „Amplitudo“ i Crnogorski Telekom, a ulaganjem dijela finansijskih sredstava podržan je i od strane Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Podsećaju da je aplikacija besplatna i dostupna na Google Play i App store platformama, a osmišljena je tako da korisnik nakon registracije na interaktivnoj mapi označava lokaciju za čišćenje i prijavu, uz osnovne informacije, šalje nadležnim službama.

Cilj je da aplikacija unapredi efikasnost gradskih službi u oblasti upravljanja otpadom i otvori mogućnost kvalitetnije i efikasnije komunikacije sa građanima na polju unapređenja stanja životne sredine u ovoj oblasti.

Aplikacija će u značajnoj meri doprineti procesu upravljanja otpadom, a istovremeno omogućiti građanima da na jednostavan način daju doprinos zaštiti životne sredine.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Zašto novi automobili Volvo ne idu brže od 180 km/h?

Foto-ilustracija: Unsplash (Nirmal Rajendharkumar)

Iako se čini da se proizvođači automobila takmiče koji će da izbaci na tržište četvorotočkaša veće brzine i boljih performansi, švedska kompanija Volvo je za razliku od svojih konkurenata, poput Mercedesa, Audija i BMW-a, odlučila da uspori.

Počev od ove godine, u svoje proizvode Volvo ugrađuje elektronski brzinomer sa ograničenjem na 180 km/h. Volvo je, prema sopstvenim tvrdnjama, preduzeo ove mere u svrhe bezbednosti vozača – i to na sopstvenu inicijativu, dve godine pre ostalih predstavnika auto-industrije. Od 2022. godine inteligentni sistem za pomoć u brzini će, kako je najavljeno, biti obavezan u svim novim vozilima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nirmal Rajendharkumar)

Ubrzanje od 180 km/h je itekako više u poređenju sa propisanim zakonskim ograničenjima u gotovo svim zemljama sveta. Ipak, odluku o uvođenju granice na brzinu, glasnogovornici Volvoa su argumentovali podacima Američke agencije za bezbednost u saobraćaju da je tokom 2017. godine čak 25 odsto saobraćajnih nesreća sa tragičnim ishodima bilo prouzrokovano “dodavanjem gasa” na putu.

“Iznad određenih brzina, tehnologija i infrastruktura auta nisu sposobne da spreče ozbiljnu povredu ili smrt”, objasnili su oni.

Kompanija je po prvi put ovu ideju iznela u javnost još prošle godine. Ispostavila se kao izuzetno kontroverzna – neki su najavljeni poduhvat smatrali tehnološkim rešenjem za ukidanje njihovog prava na brzu vožnju, dok su drugi pohvalili nastojanja kompanije da zaštiti svoje klijente. Ograničenje nije inovacija Šveđana i bilo je prisutno i kroz istoriju razvoja motornih vozila, naglasili su pojedini poznavaoci.

Volvo je istakao da je njihova misija da sačuva živote važnija od gubitka potencijalnih kupaca.

Auto-kompanija iz Švedske je saopštila i da njeni modeli sada dolaze i sa uređajem Care Key. Pomoću njega, vlasnici mogu da podese i niže ograničenje brzine, npr. na 100 km/h kada pozajme automobil omladincu koji je neiskusan za volanom. Prethodno je postojao Red Key, koji su zainteresovane mušterije imale priliku da kupe naknadno kao aksesoar, ali je njegov, uslovno rečeno, naslednik Care Key od nedavno neizostavan deo opreme.

Polestar, proizvođač električnih vozila u vlasništvu Volvoa i sestrinske kompanije Džili, neće uvesti pomenute novine u svoje elektromobile.

Jelena Kozbašić

 

Zbog izlivanja reke Drinjače na magistralni put Zvornik-Milići obustavljen saobraćaj

Foto-ilustracija: Unsplash (ål nik)

Stanovnicima Živinica kod Tuzle poplave su napravile velike probleme, a mnoge kuće su pod vodom, prenela je RTRS. U mestu Kušlat na magistralnom putu Zvornik-Milići izlila se reka Drinjača, zbog čega je na ovoj deonici saobraćaj obustavljen.

Foto: Wikipedia/Julian Nyča

Meštani su evakuisali žene i decu i očekuju još goru situaciju. “Dokle god pada kiša katastrofa je”, rekao je sinoć Hasan Prlić.

Edis Mujkanović iz Đurđevika kaže su 2014. godine preživeli još veću katastrofu, ali da su u ponedeljak, brzom reakcijom, uspeli da se zaštite kuću bar koliko-toliko.

“Ugroženi smo. Kuću sam sredio pre 15 dana, krečio, sredio, unutra uradio. Borim se sam, niko nije došao iz Civilne zaštite da nas poseti, iz nadležne službe Opštine Živinice. Imam malu bebu, evakuisao sam je. Sve je u Božijim rukama i našoj moći, izborićemo se koliko možemo”, ispričao je Mujkanović.

Izlivanje reka zbog obilnih padavine u Bosni i Hercegovini izazvalo je nevolje meštanima Zvornika i okoline.

U mestu Kušlat na magistralnom putu Zvornik-Milići izlila se reka Drinjača, zbog čega je na ovoj deonici saobraćaj obustavljen.

S obe strane magistralnog puta formirale su se kolone automobila koje čekaju da se voda povuče kako bi nastavili dalje, navodi portal Kliks.

U ovom delu gde se reka izlila nema kuća kojima bi pretila opasnost od poplave. Ipak, ranijih godina, nakon što bi se reka povukla, napravila bi značajnu štetu na putu.

Policija je na terenu i ne dozvoljava vozačima da pokušavaju da pređu poplavljeni deo puta, objašnjavajući da je “područje potkopano”, odnosno da je verovatno i sada put oštetila voda.

Izvor: RTS/Tanjug/Kliks

Novi podsticaji za vinare u Srbiji – i do 41 milion dinara po korisniku

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodrigo Abreu)
Foto-ilustracija: Unsplash (photo-nic.co.uk nic)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je novi Pravilnik o podsticajima za investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektoru proizvodnje vina.

Pravilnikom se bliže propisuju vrste podsticaja za investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u sektoru proizvodnje vina, uslovi, način ostvarivanja prava na podsticaje, obrazac zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje kao i maksimalni iznosi podsticaja po korisniku i po vrsti pojedine mere.

Predmet podsticaja u skladu sa ovim pravilnikom jesu prihvatljive investicije i troškovi u sektoru proizvodnje vina koji se odnose na izgradnju objekata vinarije, opšti trošak i/ili kupovinu nove opreme, uređaja i mašina, u funkciji proizvodnje vina. Precizniji podaci o prihvatljivim investicijama mogu se naći u tabeli koja je sastavni deo ovog Pravilnika.

Pravo na podsticaje ostvaruju lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu, i to: preduzetnik; privredno društvo; zemljoradnička zadruga koja ima najmanje pet članova zadruge koji su upisani u Registar kao nosioci ili članovi pet različitih komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u aktivnom statusu i zadužbina registrovana u skladu sa zakonom kojim se uređuju zadužbine i fondacije.

Uprava za agrarna plaćanja raspisuje javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje, koji se objavljuje na zvaničnoj internet stranici Uprave. Javni poziv sadrži podatke o: licima koja ostvaruju pravo na podsticaje, uslovima i načinu ostvarivanja prava na podsticaje, obrascu zahteva, kao i o maksimalnim iznosima podsticaja po korisniku podsticaja i po pojedinoj vrsti podsticaja, u skladu sa ovim pravilnikom, visini ukupnih raspoloživih sredstava po javnom pozivu, rokovima za podnošenje zahteva i dokumentaciji koja se podnosi uz zahtev, kao i druge podatke potrebne za sprovođenje javnog poziva.

Najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik podsticaja može da ostvari u jednoj kalendarskoj godini je 41.000.000 dinara.

Pravilnik možete pročitati ovde.

Izvor: Uprava za agrarna plaćanja

Koncert gudačkog kvarteta Barselone za posebnu publiku – biljke

Foto: YouTube (screenshot)

Gudački kvartet Barselone izveo je koncert na sceni Velike opere Liseo pred publikom koju su činile 2.292 biljke, a nastup je bilo moguće pratiti i preko interneta.

Foto: YouTube (screenshot)

Koncert na kome je gudački kvartet izveo Pučinijeve “Hrizanteme” i koji je trebalo da označi početak ere „biocene“ , emitovan je na internet sajtu Opere Liseo od 17 sati po lokalnom vremenu. Publika u sali koju su činile 2.292 biljke posle koncerta su poklonjene zdravstvenim radnicima, od kojih većina radi na klinikama u Barseloni.

„Očigledno je da smo došli do kraja jedne ere i da moramo promeniti naš odnos prema prirodi“, naveo je jedan od umetnika koji stoji iza ovog umetničkog poduhvata i dodao da se nada da će ovakve inicijative podstaći ljude da promene svoj odnos prema ostalim živim bićima na planeti.

Regionalna vlada Katalonije još uvek sprovodi skoro polovinu mera ograničenja, s tim da su veliki događaji, poput koncerata i festivala još uvek zabranjeni.

Izvor: RTS

Termoelektrane na Balkanu i dalje šestostruko prekoračuju dozvoljene vrednosti zagađenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dve godine nakon što su zemlje Zapadnog Balkana imale obavezu da usklade rad svojih termoelektrana na ugalj sa EU Direktivom o velikim ložištima, ne samo da se emisije sumpor dioksida nisu smanjile, nego su se čak i povećale, pokazuje novi, juče objavljen izveštaj mreže CEE Bankwatch.

Izveštaj je dostupan OVDE.

Kako stoji u saopštenju, ukupne emisije sumpor dioksida (SO2) iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji su u 2019. godini bile čak šest puta više nego što je dozvoljeno u Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) koje su ove zemlje dostavile Sekretarijatu Energetske zajednice. U Srbiji, emisije SO2 su bile 5,6 puta više od ukupnih godišnjih emisija dozvoljenih u NERP-u.

Na nivou pojedinačnih termoelektrana, najveći zagađivač u Srbiji je Kostolac B, iako je JP EPS uložilo 130 miliona dolara u opremu za odsumporavanje dimnog gasa, a koja je zvanično puštena u rad  2017. godine. Kineska firma CMEC (eng. China Machinery and Engineering Corporation), koja je izgradila postrojenje, trenutno gradi i novi blok Kostolac B3.

Emisije SO2 iz Kostolca B su delimično smanjene u odnosu na 2018. godinu ali su i dalje bile 1,4 puta više od maksimalnih emisija na nacionalnom nivou prema NERP-u za 2019. godinu, sa čak 79.113 tona SO2.

Na drugom mestu je TE Nikola Tesla B1 i B2, odakle je emitovano 78.837 tona SO2.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. godine smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim postrojenjima za sagorevanje. Međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije uskladila emisije SO2  sa maksimalnim emisijama na nivou države  za 2018. i 2019. godinu.

“Sve u svemu, vlade  se ne mogu  osloniti na ugalj. Videćemo još da li će postrojenje za odsumporavanje u Kostolcu B ikad proraditi, ali u svakom slučaju, treba početi sa zatvaranjem termoelektrana na ugalj i ubrzati investicije u održive oblike obnovljive energije i energetsku efikasnost. Ugalj sve više predstavlja ekonomski teret, a ne prednost”, zaključuje Joana Čuta, koordinatorka za energetiku iz mreže CEE Bankwatch i jedna od autorki izveštaja.

Izvor: CEE Bankwatch Network

Prvi zeleni grad u Poljskoj – Varšava

Foto-ilustracija: Unsplash (Valik Chernetskyi)

Varšava je prvi grad u Poljskoj koji se pridružio programu urbane održivosti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom Zeleni gradovi. Program je vredan 1,5 milijardi evra.

Tim povodom, potpisan je i Memorandum o razumevanju, čiji je glavni fokus na ulaganjima u razvoj zelene infrastrukture.

Foto-ilustracija: Unsplash (Valik Chernetskyi)

Za sada poljska prestonica planira investicije u sistem javnog prevoza koji će obogatiti sa 45 novih vozila metroa.

U planu je i razvijanje dugoročnog plana za postizanje ugljenične neutralnosti.

Program zelenih gradova EBRD-a ima cilj da gradovima koji su mu priključeni pruži prilagođena rešenja za potrebne reforme u cilju zaštite životne sredine u vidu održive mobilnosti, rešenja energetske efikasnosti i urbanističkog ozelenjavanja.

Jelena Cvetić

 

Rekordno visoke temperature i šumski požari u Rusiji

Foto: Wikipedia/Becker0804
Foto: Wikipedia/Becker0804

Ruski grad Verhojansk, poznat po najvećem rasponu temperatura vazduha u svetu, zabeležio je novi rekord u vreme toplotnog talasa koji doprinosi izbijanju šumskih požara.

Temperatura u tom sibirskom gradu dostigla je juče 38 stepeni Celzijusa, prema sajtu Pagoda i klimat (Vreme i klima), sa meteorološkim podacima za Rusiju.

Verhojansk se nalazi iznad Arktičkog polarnog kruga u republici Jakutija, oko 4.660 kilometara od Moskve.

Grad sa oko 1.300 stanovnika deo je Ginisove knjige rekorda za najveći temperaturni raspon, pošto je u njemu izmereno i minus 68 stepeni, a gornji rekord do prethodnog vikenda je iznosio 37,2 stepena Celzijusa.

Visoke temperature zabeležene su ove godine u većem delu Sibira, i one dovode do velikih požara.

Prema podacima ruskih vlasti, u Jakutiji trenutno gori više od 275.000 hektara.

Izvor: Zelena Srbija

Zaustavljena izgradnja spalionice opasnog otpada u Požarevcu

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine je, nakon više dopisa upućenih od strane pravnog tima RERI-ja, obavestilo investitora da nisu ispunjeni uslovi za izgradnju spalionice opasnog otpada na teritoriji Grada Požarevca. Izgradnja spalionice, koja je najavljena kao prva spalionica opasnog otpada u Republici Srbiji, planirana je na teritoriji Grada Požarevca. Lokalna samouprava je u martu 2019. godine potpisala Memorandum o razumevanju sa firmom “Elias Eco”, koja je deo korejske korporacije “Youngsan”. Navedenim memorandumom Grad Požarevac se blanko obavezao da će pružiti podršku investitoru na svim nivoima, kao i da će dati najveći prioritet procedurama neophodnim za realizaciju investicije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je u martu 2019. godine pribavio informaciju o lokaciji od Gradske uprave Grada Požarevca, investitor se obratio Ministarstvu zaštite životne sredine sa zahtevom da po hitnoj proceduri donese odluku o lokaciji za izgradnju fabrike za termički tretman opasnog otpada. Naime, zbog štetnog uticaja koje ovakvo postrojenje može imati na životnu sredinu, za njenu izgradnju je neophodna saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine.

RERI se u tri navrata obraćao Ministarstvu zaštite životne sredine, dostavljajući dokaze za svoje tvrdnje i detaljno obrazlažući nepostojanje uslova za davanje saglasnosti na lokaciju za izgradnju spalionice jer bi to, između ostalog, bilo u suprotnosti sa urbanističkim uslovima, uslovima zaštite životne sredine i propisima koji uređuju upravljanje otpadom.

Ministarstvo zaštite životne sredine je 28. maja 2020. godine obavestilo investitora da se parcela na kojoj je planirana izgradnja spalionice opasnog otpada nalazi u zoni u kojoj je pretežna namena proizvodnja i uslužne delatnosti, kao i da to podrazumeva izgradnju trgovinsko zanatskih, kulturno zabavnih, poslovnih, manjih proizvodnih objekata i slično, na šta je RERI ukazivao od samog početka praćenja projekta, a da se u budućnosti urbanističkim projektom može predvideti druga namena, ali samo ukoliko je kompatibilna sa postojećom (što spalionica opasnog otpada svakako nije).

Takođe, Ministarstvo je ukazalo investitoru da, suprotno tvrdnjama Gradske uprave Grada Požarevca, parcela na kojoj je planirana izgradnja spalionice opasnog otpada ne ispunjava uslove za građevinsku parcelu, budući da se deo parcele nalazi izvan građevinskog područja, na šta je takođe RERI ukazivao od samog početka.

Ministarstvo je navedenim dopisom ukazalo investitoru i na potrebu izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinu kao i pribavljanja integrisane dozvole, kao i na druge nedostatke u tehničkoj dokumentaciji.

RERI pozdravlja odluku nadležnog Ministarstva, jer smatra da je utemeljena na pozitivnim propisima Republike Srbije i ponavlja da su svi organi javnih vlasti dužni da prilikom planiranja i realizacije (naročito) projekata koji su označeni kao projekti od značaja, bilo na lokalnom ili na nacionalnom nivou, postupaju i donose odluke u skladu sa pravnim poretkom Republike Srbije.

Izvor: Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu – RERI

Poplave haraju Srbijom – vanredna situacija u sedam opština, domaćinstva i putevi pod vodom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Usled rasta vodostaja i poplava, vanredna situacija je na snazi u Osečini, Krupnju, Loznici, Ljuboviji, Malom Zvorniku, Arilju i Kosjeriću, preneo je RTS.

“Srbijavode” su iz istog razloga, kao i upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda o obilnim padavinama 22. i 23. juna, juče proglasile vanrednu odbranu od poplava na sledećim Vodnim jedinicama u svojoj nadležnosti – Drina-Kolubara, Kolubara-Valjevo, Zapadna Morava-Čačak i Jasenica-Smedereska Palanka. Na terenu su uvedena dežurstva i svi timovi su pripremljeni za pravovremene intervencije, kao i za usaglašavanje mera odbrane sa kriznim štabovima lokalnih samouprava.

U Ljuboviji je najkritičnije. Poplavljeno je više od 700 domaćinstava, a reka Ljuboviđa je srušila dva mosta. Pod njenim naletom je stradao i most na magistralnom putu, a ugroženo je još pet. Stanovništvo nije evakuisano, već se samo povuklo na spratove. Nadležne službe su izašle na teren.

Jadar je kod Osečine poplavio oko 150 kuća i nekoliko privrednih objekata. U tu opštinu su upućene dodatne snage Sektora za vanredne situacije i pripadnici žandarmerije, kako bi pomogli građanima.

Poplavni talas Jadra se iz Osečine kreće se ka Loznici.

Zbog obilnih padavina, u Banji Badanji kod Loznice izlila se reka Cernica i ugrozila rad tog lečilišta.

Reka Kolubara, čiji je vodostaj porastao usled obilnih padavina, je pod kontrolom, izjavio je gradonačelnik Valjeva Slobodan Gvozdenović i dodao da se jedino Obnica izlila u pojedinim delovima, ali da stanovništvo nije ugroženo.

U prekidu je saobraćaj na više regionalnih puteva.

Tokom noći obilne padavine donele su probleme žiteljima Kosjerića – izlila se reka Skrapež u centru opštine. Na mestu izgradnje novog mosta je došlo do zapušenja korita reke i izlivanja. Voda je probila zapušenje, pa je nivo Skrapeža u Kosjeriću opao za 1,5 metar, a voda se povlači sa ulica. Poplavljeno je oko pedesetak objekata, a evakuisano deset osoba.

Tokom dana očekuju se obilne padavine u centralnim i južnim predelima Srbije, sa 40 milimetara kiše za 24 časa. U centralnoj Srbiji je na snazi narandžasti meteo-alarm, a u Beogradu i Banatu žuti.

RHMZ najavljuje da će vodostaj na slivovima Kolubare i Jadra sa pritokama (Skrapež, Đetinja, Moravica, Bjelica), kao i na gornjem toku Zapadne Morave, i danas biti u većem skoku sa prevazilaženjem upozoravajućih nivoa, a na Jasenici i Kubršnici sa dostizanjem upozoravajućih nivoa.

Izvor: RTS, JVP “Srbija vode”

Komprimovani prirodni gas dostupan na još jednoj beogradskoj pumpi!

Foto: NIS

Kompanija NIS počela je prodaju komprimovanog prirodnog gasa (KPG) i na GAZPROM benzinskoj stanici „Blok 45“ u Beogradu.

Foto: NIS

Reč je o četvrtom objektu u zemlji, odnosno drugom u glavnom gradu Srbije, koji u okviru maloprodajne mreže NIS-a nudi potrošačima mogućnost da napune rezervoare automobila koji koriste KPG kao pogonsko gorivo.

Puštanjem u rad nove točilice KPG-a, NIS ostaje posvećen širenju maloprodajne mreže koja uključuje snabdevanje ovim energentom koji se zbog ekoloških karakteristika i odličnih performansi koje pruža vozilima, naziva i gorivom budućnosti. Takođe, KPG je i najekonomičnije konvencionalno gorivo za motorna vozila, jer se njegovom primenom, u poređenju sa ostalim gorivima, ostvaruju značajne finansijske uštede.

Kompanija NIS prepoznala je prednosti upotrebe komprimovanog prirodnog gasa i 2015. godine pustila u rad prvu KPG punionicu na NIS Petrol benzinskoj stanici „Novi Sad 10“. Pored benzinskih stanica „Novi Sad 10“ i „Blok 45“, maloprodajne jedinice KPG u okviru mreže benzinskih stanica NIS-a dostupne su i na GAZPROM benzinskoj stanici „Žarkovo 2“, kao i na maloprodajnom objektu „Čačak 1“.

Komprimovani prirodni gas je prirodni gas koji se komprimuje (sabija) na pritisak od 220-250 bara. Glavni sastojak je metan, koji u poređenju sa ostalim gorivima ima najmanji koeficijent emisije ugljen-dioksida po jedinici oslobođene energije. Pored ponude u maloprodaji, komprimovani prirodni gas dostupan je potrošačima i kroz sistem veleprodaje NIS-a.

Izvor: NIS

U Hrvatskoj objavljeni snimci 200 hektara opustošenih šuma

Foto: Facebook (screenshot @Zeleni odred)

Zeleni odred, forum udruženja veterana VIDRA, objavio je na svojoj Facebook stranici nove informacije o prekomernoj seči i pustošenju hrvatskih šuma i uz njih priložio novije i starije fotografije koje tačno prikazuju razmere uništavanja šuma na Zrinskoj gori u Sisačko-moslavačkoj županiji:

Foto: Facebook (screenshot @Zeleni odred)

„Na službenim stranicama Hrvatskih šuma, vezano za upravljanje privrednom jedinicom ´Šamarica I´ čitamo: ‘Cilj upravljanja je očuvanje stabilnosti ekosistema uz dugotrajno upravljanje, zadovoljenje funkcija opšte upotrebe ovih šuma’. Lepo. Stručno i pažljivo“, navodi se u objavi Zelenog odreda. „A evo kako to izgleda u stvarnosti – 200 opustošenih hektara u samo dve, tri godine. Ovaj horor samo je delić dokumetacije koju pripremamo Komisiji Evropske unije, s naglaskom na odobrenje Ministarstva zaštite okoline koje je aminovalo ovakav, ali i hiljade drugih ekocida u Republici Hrvatskoj, na područjima strogo zaštićenim direktivama EU.

I naravno da ćemo pomenuti svesrdnu saradnju, udruženi zločinački poduhvat! HŠ s Državnim inspektoratom, Ministarstvom poljoprivrede, pravosuđem, ali i priložiti brdo dokumenata kao dokaz. Fotografije su uzete sa satelitskog programa, a odnose se na pažljivo, stručno, dugotrajno upravljanje u GJ Šamarica I, Šumarija Kostajnica, Uprava šuma Podružnica Sisak, gde su marljivim radom u celosti opustošeni odseci 13b, 35a, 36a, 37b i 15a. I obratite pažnju na strateški ostavljene „zaštitne koridore“ širine nekoliko metara da se sa puta ne vidi rezultat zločinačkog divljanja. O nama, HŠ i dalje tvrde isto: „Izjave Zelenog odreda i kritike na račun poslovanja Hrvatskih šuma su lažne, neutemeljene, neosnovane i zlonamerne. Iznošenjem netačnih podataka obmanjuje se javnost na štetu društva Hrvatske šume, koje svoj zadatak upravljanja šumama obavlja uredno, stručno i u skladu s ekonomskim planovima, uvažavajući stroge ekološke, socijalne i ekonomske standarde“, piše Zeleni odred.

Zeleni odred, forum udruženja veterana VIDRA, gotovo dve godine organizovano i intenzivno radi na dokazivanju, ali i zaustavljanju kriminalnih aktivnosti organizovanog pustošenja hrvatskih šuma. U ove dve godine mnogo su toga odradili: otkrili povezanost politike i pustošenja, organizovali proteste, marševe, tribine, predavanja, imenovali počinitelje, predavali tužbe i kaznene prijave DORH-u, istraživali i proputovali gotovo čitavu Hrvatsku. Takođe, u nastojanju zaustavljanja pustošenja hrvatskih šuma, zbog neefikasnosti i odsustva delovanja nadležnih institucija, Zeleni odred se obratio i institucijama i javnosti Evropske unije, gde je njihova borba za spas i očuvanje šuma u kratkom vremenu izazvala veliko zanimanje. Podsetimo, važnost delovanja Zelenog odreda prepoznala je i austrijska Zaklada “Unruhe” (Nemir) koja svake godine dodeljuje SozialMarie nagrade za društvene inovacije. Za nagrade je ove godine pristiglo čak 288 projekata iz šest evropskih zemalja (Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija i Hrvatska), a projekat Zelenog odreda uvršten je među 34 laureata. Zeleni odred nije osvojio jednu od glavnih nagrada, no njihov projekat je dobitnik novčane nagrade u vrednosti od dve hiljade evra, što će im kao neprofitnom udruženju i njihovom volonterskom radu zasigurno pomoći u daljem jelovanju i borbi za očuvanje prirodne okoline i šumskih resursa Hrvatske.

Izvor: Ekovjesnik

Da li ćemo uskoro iz Beograda do Beča vozom putovati dva sata?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča je objavio preporuke za trošenje sredstava u sklopu plana oporavka Evrope nakon pandemije. Jedna od mera koju su stručnjaci ovog instituta osmislili za obnovu ekonomije, a pre svega turističkog sektora, jeste železnica vredna 1,1 bilion evra, među čijim stajalištima bi mogao da se nađe i Beograd.

Prema predlogu austrijskih ekonomista, Evropska unija bi svoj fond, u iznosu od 2 biliona evra, delom trebalo da usmeri u širenje šinske infrastrukture kojom bi se kretali ultra brzi vozovi. Njihova brzina bila bi između 250 i 350 km/h.

Železnička mreža bi se protezala kroz Austriju, Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Kipar, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Nemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Letoniju, Litvaniju, Luksemburg, Maltu, Holandiju, Poljsku, Portugal, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Španiju i Švedsku. Na Zapadnom Balkanu bi obuhvatala Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Srbiju.

Pruga bi bila dugačka ukupno 18.250 km, a izgradnja jednog kilometra bi koštala oko 60 miliona evra. Kroz naš region bi prolazilo 1.594 km, a od toga 448 km kroz našu zemlju. Srbija bi se našla se na trasi Berlin-Nikozija. Na toj smeđoj liniji su predviđene dve petlje (Beč i Sofija). Njome bi se voz u jednom smeru kretao od Nemačke, kroz centralnu Evropu – Češku, Austriju, Mađarsku – zatim dalje kroz Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Severnu Makedoniju i Grčku, sve do Kipra sa kojim bi postojala morska veza trajektom.

Njena procenjena vrednost iznosi 249 milijardi evra.

Foto: Institut za međunarodne ekonomske studije (screenshot)

Pored smeđe linije, u planu je povezivanje sledećih relacija– zelena linija: Dablin-Pariz, uz morsku vezu trajektom između gradova Kork i Brest; crvena linija: Lisabon-Helsinki, uz petlju koja obuhvata Rursku oblast u Nemačkoj; plava linija: Brisel-Valeta, od severa do juga kontinenta.

Ultra brzim vozovima bismo iz prestonice Srbije do glavnog grada Nemačke Berlina, udaljenog oko 1.250 km, stizali za oko 4 sata. U Beč, na oko 615 km od Beograda, došli bismo za oko 2 sata.

Ovaj projekat bi, prema nekim proračunima, mogao da se realizuje u toku naredne decenije.

Autori istraživanja podsećaju da je elektrifikacija saobraćaja nužna kako bi se do 2050. godine ispunile odredbe Evropskog zelenog sporazuma koje se tiču postizanja ugljenične neutralnosti. Ključno je da oživljavanje privrede, uz rast i povećanje zaposlenosti, teče bez zanemarivanja dugoročnih klimatskih ciljeva.

S obzirom na to da klimatske promene nadilaze državne granice, vlade bi trebalo da međusobno podele troškove za njihovo zauzdavanje. Slično kao i globalno zagrevanje, i transport se odvija na nadcionalnom nivou, pa se preporučuje da čitav kontinent udruži snage i resurse na razvoju neophodnih rešenja.

Ultra brzi vozovi bi potencijalno izgurali avio-saobraćaj iz upotrebe za putovanja u Evropi zbog svoje efikasnosti i manjih emisija ugljen-dioksida.

Jelena Kozbašić