Home Blog Page 65

Reverzibilna hidroelektrana na Bistrici na mreži do 2031. – prirodna baterija koja će skladištiti energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (tahamie-farooqui)
Photo: Pixabay

Reverzibilna hidroelektrana „Bistrica“ jedan je od ključnih projekata za energetski sistem Srbije. Uz stabilno snadbevanje i zaradu, povećaće i udeo obnovljive energije.

Na Bistrici već postoji hidrolektrana, mala, snage 104 megavata. Samo pet kilometara dalje biće izgrađena nova, reverzibilna – sa četiri agregata, šest i po puta većeg kapaciteta, i novo akumulaciono jezero.

V. D. generalnog direktora EPS-a, Dušan Živković, navodi da su završeni idejni projekat i studija opravdanosti, i da je u toku izrada prostorne dokumentacije koja treba da stvori uslove za izgradnju projekta, kao i Studija uticaja na životnu sredinu, čiji završetak se očekuje u drugoj polovini godine, u septembru ili oktobru.

U Vladi potvrđuju – o finansiranju se pregovora sa „Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju“, a Studija izvodljivosti objektivno prikazuje troškove, koji su gotovo duplirani u odnosu na procene od pre deceniju.

„Ona je pokazala da će projekat koštati oko milijardu evra. Pokazala je sve koristi i sagledala sve troškove. Prethodna studija datira još iz 2013. godine, i ona nije bila adekvatna da nam dâ kompletnu sliku, i kompleksnost i promene koje su se desile na tržištu i u građevinarstvu. Cilj nam je da gradnja počne već naredne godine, naravno i da obezbedimo finansiranje“, kaže ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Pročitajte još:

Profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković ističe da sa reverzibilnom elektranom „Bajina Bašta“ Srbija ima izvanredno iskustvo, i da je u pitanju japanska tehnologija.

„Naravno, uvek treba razmatrati sve okolnosti kod izgradnje, da ekonomska korist za našu zemlju bude najveća“, napominje Rajaković.

Plan je da bude na mreži 2030. godine, najkasnije 2031.

Vladan Kuzmanović, dekan Građevinskog fakulteta u Beogradu, kaže da je izgradnja hidroelektrane jedan od najsloženijih poslova u oblasti građevinarstva.

„Da bi moglo preciznije da se proceni koliko je vremena potrebno, treba da bude urađen projekat za građevinsku dozvolu. U njemu se sagledavaju količine radova i dinamički plan. Ali, ja bih na osnovu informacija koje imam rekao – bez pet godina jedan takav projekt nije moguć“, ocenjuje Kuzmanović.

Šta znači reverzibilna

Foto-ilustracija: Pixabay

Rerverzibilne hidrolektrane imaju epitet „energetskog blaga“.

Reverzibilna znači – dvosmerno menjanje toka snage, odnosno pumpanje vode iz donjeg u gornje jezero i obrnuto, čime se otvara mogućnost upravljanja proizvodnjom.

„Iz donjeg jezera se voda pumpa u gornje kad, recimo, noću imate snažan vetar, ili kada termolektrane ne možete spustiti ispod tehničkog minimuma, kada vam je kilovat sat najeftiniji, tada pumpate vodu u gornje jezero. Tu vodu iz gornjeg jezera vi puštate u donje i proizvodite električnu energiju kada je najskuplja. Dakle, vi kupujete jeftino, prodajete skupo i to je suština reverzibilne elektrane“, objašnjava profesor Rajković.

„One predstavljaju prirodna skladišta, rezervoare da možemo tu energiju iz solara i vetroparkova da uskldištimo. Reverzibilne hidrolektrane su prirodne baterije gde možemo da skladištimo i koristimo onda kada nam odgovara“, ističe Kuzmanović.

Stručnjaci su saglasni – projekat treba i ubrzati.

Već početkom naredne decenije, Srbija bi mogla da se suoči sa problemima, jer bez reverzibilne hidrolektrane „Bistrica“ neće moći da prihvati veliki priliv zelene energije.

Izvor: RTS

Od danas počinju prijave za davanja po hektaru

Foto-ilustracija: Pixabay (wobogre)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Od danas je zvanično raspisan Javni poziv za davanja po hektaru od 18.000 dinara, a poljoprivredni proizvođači će svoje zahteve moći da podnose do 1. marta 2024. godine.

Pravo na podsticaje ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koje je upisano u elektronski Registar poljoprivrednih gazdinstava (eRPG) i nalazi se u aktivnom statusu.

Pre podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na ovu vrstu podsticaja, neophodno je da poljoprivrednik izvrši obnovu registracije za tekuću godinu u eRPG.

Prisećanja radi, od ove godine pravo na podsticaje imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju – u svoje ime i za svoj račun. Subvencije neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju zaista ne obrađuju, već je daju u zakup drugom licu.

Pročitajte još:

Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara.

Pravo na podsticaje se ne može ostvariti za površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je podnosilac zahteva uzeo u zakup, odnosno na korišćenje, osim za poljoprivredno zemljište u državnoj svojini koje je uzeo u zakup na javnom nadmetanju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.

Tekst Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji možete pogledati ovde.

Energetski portal

Konferencija OIE SRBIJA 2024 održaće se 23. i 24. septembra u Vrdniku

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Najveća regionalna konferencija posvećena obnovljivim izvorima energije, OIE SRBIJA 2024, održaće se 23. i 24. septembra u Vrdniku. Četvrtu godinu zaredom, konferencija će okupiti predstavnike EBRD, Svetske banke, državnih institucija i vodeće investitore koji će u etno kompleksu Vrdnička kula na Fruškoj gori razgovarati o aktuelnim temama iz oblasti zelene energije. Organizator konferencije je Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije čiji su članovi sve relevantne kompanije iz OIE sektora u našoj zemlji.

Prethodne tri konferencije izazvale su veliku pažnju stručne i šire javnosti, pa će se ovogodišnji skup održati tokom dva dana.

Na OIE SRBIJA 2024 govoriće se o statusu izgradnje projekata pobednika aukcija iz 2023. godine, drugom krugu aukcija za tržišne premije za solarne elektrane i vetroelektrane, kao i o projektima koji će se graditi van aukcijskog sistema. Vreme je da se otvori pitanje skladištenja i baterija, kao i da rezimiramo pitanje priključenja.

Da podsetimo, prve dve konferencije OIE SRBIJA održane su u Beogradu, a prošlogodišnja u Vrdniku gde su učestvovali najviši zvaničnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, EMS-a, EPS-a, EBRD-a, kompanija Masdar, Enlight, Elicio, Nordex, evropskih asocijacija WindEurope i SolarPower Europe, direktori vodećih finansijskih institucija, kao i drugi predstavnici sektora obnovljivih izvora energije.

Snimak svih panel diskusija sa konferencije OIE SRBIJA 2023 možete pogledati na linku.

Izvor: OIE Srbija 

EU Direktiva uvrstiće princip „zagađivač plaća“ za pročišćavanje vode

Foto-ilustracija: Unsplash (chandler-cruttenden)
Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

Evropska komisija je pozitivno reagovala na privremeni politički dogovor koji se tiče Direktive o pročišćavanju gradskih otpadnih voda, što predstavlja značajan korak u zaštiti zdravlja ljudi i okoline od posledica urbanog zagađenja.

Revidirana direktiva ima za cilj očistiti reke, jezera, podzemne vode i mora širom Evrope, smanjujući štetne uticaje koje donose gradske otpadne vode.

Novi standardi direktive uvode niz ključnih promena. Pre svega, trebalo bi da dođe do uklanjanja upotrebljivih hranljivih materija iz gradskih otpadnih voda a takođe će se primenjivati stroži standardi za mikrozagađivače. Značajno je da će se direktiva sada odnositi na veći broj područja, uključujući i manje aglomeracije koje imaju više od 1000 stanovnika.

U skladu sa načelom ‘zagađivač plaća’, koje sa revidiranom direktivom postaje ključ, novi zakonodavni okvir trebalo bi da osigura da industrija koja proizvodi određene proizvode snosi deo troškova zaštite okoline, umanjujući tako teret koji pada na potrošače kroz razne tarife. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (Hermann)

Značajna inovacija, a to je princip ‘zagađivača plaća’, specifično će se primenjivati u vodenom sektoru: industrija farmaceutskih proizvoda i kozmetike moraće pokrivati najmanje 80 odsto troškova uklanjanja mikroplastike.

Jedan novitet trebalo bi da bude i poboljšanje upravljanja padavinskim vodama što je postalo sve važnije u kontekstu klimatskih promena. Direktiva predviđa mere za bolje upravljanje ovim izazovima.

Nedavno smo pisali o tome kako Zagreb ulaže novac upravo u ovo pitanje, s obzirom da se područje Balkana 2023. godine suočilo sa velikim količinama padavina tokom superćelijskih oluja. Gradonačelnik Zagreba, istakao je da je glavni cilj investicije izbegavanje urbanih poplava, koje su sve češće zbog intenzivnih kiša koje nadmašuju kapacitete postojećeg sistema. Trenutno, Zagreb koristi mešoviti sistem odvoda, gde se istim kanalima odvode i padavinske vode i kanalizacionu tečnost. Ovaj sistem može dovesti do plavljenja zagađenim vodama kada obilne kiše premaše njegov kapacitet, navodi se na sajtu Grada Zagreba.

Energetski portal

Najavljeno moguće produženje roka za podnošenje izveštaja za CBAM deklarante

Foto-ilustracija: Pixabay (GreenCardShow)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija (DG Taxud) objavila je da se javio problem u funkcionisanju Carinskog sistema EU (uključujući Import Control System 2-ICS2) i Privremenog CBAM Registra, što je dovelo do toga da određeni broj CBAM izveštajnih deklaranata nije mogao u predviđenom roku, 31. januara, da unese podatke i izveštaje za CBAM robu koju uvoze, a vezano za IV kvartal 2023.

Dodatno objašnjenje ističe da mogućnost produženja roka podnošenja prvog CBAM izveštaja važi samo za CBAM deklarante, odnosno za uvoznike Evropske unije CBAM robe koji su se suočili sa problemom nemogućnosti podnošenja izveštaja u Privremeni CBAM Registar, kako bi se prevazišli nastali tehnički problemi.

Zbog toga, svim CBAM deklarantima je omogućeno da od 1. februara 2024. godine mogu da „zatraže odloženo podnošenje’’, čime ova grupa deklaranata dobija dodatnih 30 dana za podnošenje svojih CBAM izveštaja, navodi se na sajtu Privredne komore Srbije (PKS).

Pročitajte još:

„Za operatere instalacija iz trećih zemalja, uključujući i domaće kompanije-CBAM izvoznike, i dalje ostaje preporuka da svoje izveštaje podnose u definisanom roku’’, kaže Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost za PKS.

Prisećanja radi, Mrhanizam prekograničnog usklađivanja ugljenika (CBAM) usvojen je kako bi se tržište Evropske unije zaštitilo od uvoza proizvoda koji u sebe uključuju visok ugljenični otisak. Istovremeno, zemlje koje nisu članije Evropske unije podstiču se da kontrolisano proizvode emisije ugljenika kako bi ostale konkurente na tržištu.

Energetski portal

Vrhunski kvalitet proizvoda garancija za sigurnost ulaganja

Foto: Luxor Solar
Foto: ljubaznošću Nina Sijerića

Prilikom izgradnje solarne elektrane najvažnije je izabrati kvalitetne i pouzdane solarne panele. Kao jedan od najbolje sertifikovanih proizvođača solarnih modula visoke klase, kompanija Luxor Solar klijentima nudi bogat asortiman proizvoda. Sa Ninom Sijerićem, menadžerom za razvoj poslovanja ove kompanije, razgovarali smo o poslovnom poduhvatu na koji su najponosniji u 2023. godini, isplativosti ulaganja u fotonaponske elektrane, prednostima tehnologija heterojukcijskih ćelija, interesovanju za premijum segment modula i drugim temama.

– Ova godina je bila vrlo izazovna zbog pada cena na tržištu, ali smo izuzetno ponosni što smo uspeli da zadržimo dugogodišnje klijente koji prepoznaju dodatnu vrednost poslovanja sa nama. U 2023. godini smo dobili nemačku nagradu SOLAR PROSUMER AWARD, krajnji korisnici su prepoznali vrhunski kvalitet naših proizvoda i svrstani smo u grupu izuzetnih svetskih brendova koji imaju pravo da nose ovu oznaku. Pored toga, Nemački inovacioni institut za održivost i digitalizaciju dodelio nam je nagradu TOP SERVICE, jer je analiza Instituta DIND (Deutsche Innovationsinstitut für Nachhaltigkeit und Digitalisierung) pokazala izvanredne rezultate naše kompanije u kvalitetu usluge.

Od čega zavisi isplativost ulaganja u fotonaponske elektrane?

– Luxor moduli, kao srce svake elektrane i kvalitet projektovanja i izvođenja radova, jeste ono što daje sigurnu investiciju u fotonapon. Naravno, zavisi od isplativosti i institucionalnih okvira svake države, kao i tržišta električne energije, no pošto je nakon pandemijskih godina i raznih kriza cena energenata znatno poskupela, imamo mehanizme koji su dovoljni, bez dodatnih subvencija. Institucionalni okvir smanjuje administrativne troškove investicije i puno država još mora da ih optimizira kako bi fotonaponske elektrane bile još zanimljivije. Često su administracija i birokratija velike kočnice za brz napredak. Ako se odlučite za prave komponente i pravog izvođača radova, vaša elektrana će biti više nego isplativa. Ako se odlučite i za vrhunsku tehnologiju, HJT recimo, može se očekivati minimalno 3–11 odsto više kilovat časova u periodu od 30 godina.

U FOKUSU:

Koje su prednosti tehnologija heterojukcijskih ćelija u poređenju sa drugim tehnologijama?

– Modul sa HJT ćelijama kod nas ima 30 godina garancije na proizvod, što je sigurnost za investitora da za celi vek proizvodnje ima fabričku garanciju koja pokriva sve tehničke nesigurnosti. HJT garantuje i 93 odsto od nominalne snage modula nakon 30 godina, što je osam odsto više nego standardna PERC tehnologija.

U premijum segmentu vašeg portfolija imate i module sa N TYPE TOPCON i HJT tehnologijom. Kakvo je interesovanje korisnika?

– Interesovanje je veliko, a to i jesu tehnologije koje kupci najviše poručuju, jer se razlikuju od ostatka konkurenata. U garancijama smo bez premca. Svaki LUXOR N TYPE i HJT modul je duplo staklo i bifacial sa 30 godina na proizvod i 30 godina garancije na nominalnu snagu.

Šta biste još mogli da uradite da dostignete najbolje svetske kompanije u ovoj oblasti kada je reč o uvođenju najsavremenijih tehnologija?

– Što se tiče tehnologija, na dobrom smo putu sa N TYPE TOPCON i HJT, što pokazuje broj porudžbina naših klijenata. Pratimo svetske trendove i na vrhunnskom nivou smo, puno naših konkurenata ugledaju se na tržišta jugoistočne Evrope.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

„Čista Srbija“: 5.000km nove kanalizacione mreže i 159 postrojenja za otpadne vode

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)
Foto-ilustracija: Unsplash (kevin-andre)

Projekat „Čista Srbija“, predstavlja ključni korak ka unapređenju ekološke zaštite u Srbiji, i pod vođstvom je Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Ovaj plan uključuje izgradnju komunalne infrastrukture, posebno fokusirane na kanalizaciju i upravljanje otpadnim vodama.

Centralni deo ovog projekta obuhvata izgradnju 5.000 kilometara kanalizacione mreže i 159 postrojenja za preradu otpadnih voda, koja će biti raspoređena u 73 lokalne samouprave širom Srbije. Pomoćnik ministra istakao je da će se ovaj projekat, vredan 3,2 milijarde evra, finansirati iz kineskog kredita, saopšteno je na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Trenutno je u toku prva faza, koja uključuje radove na 680 kilometara kanalizacione mreže i izgradnju 25 postrojenja za preradu otpadnih voda na 16 lokacija.

Pored ovoga, pomoćnik ministra Radonjić je napomenuo da je u pripremi i druga faza projekta. Ona podrazumeva izgradnju dodatnih postrojenja za preradu otpadnih voda u devet lokalnih samouprava.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (patrick-federi)

Drugi značajan projekat ministarstva je „Veliko selo“, koje se fokusira na izgradnju centralnog gradskog prečistača otpadnih voda za Beograd, prilagođenog potrebama milion i po stanovnika. Prva faza uključuje izgradnju centralnog gradskog kolektora za sakupljanje otpadnih voda, dok druga faza obuhvata izgradnju postrojenja u Velikom selu, čiji su tehnički detalji još u razradi.

Istaknuta je saradnja sa Nemačkom razvojnom bankom, kroz srpsko-nemačko partnerstvo, koje je već rezultiralo izgradnjom savremenog postrojenja za preradu otpadnih voda u Vranju. Takođe, postoje planovi za izgradnju dodatnih postrojenja u Požarevcu, Trsteniku, Jagodini i Pirotu, čime bi se povećao kapacitet za obradu otpadnih voda.

Energetski portal

KOMPANIJE IZ KINE, EGIPTA, TURSKE, ČEŠKE, ŠPANIJE POTVRDILE UČEŠĆE NA SUMMITU

Foto: Promo
Foto: Grad Banja Luka

Od 8. do 9. februara očekuje nas najveći regionalni događaj u oblasti obnovljivih izvora energije – Balkan Solar Summit. U Banja Luci, u Banskom dvoru, u dva dana očekuje nas više od 50 govornika, više od 500 učesnika i teme koje menjaju tržište obnovljive energije.

Događaj će okupiti najeminentnije stručnjake i biznis lidere iz regiona i Evrope, koji iza sebe imaju uspešne projekte, a žive i rade u realnom sektoru. Ovog puta, na jednom mestu će biti predstavnici vodećih banaka, zajedno sa direktorima i članovima Uprave, kao i visoki predstavnici EBRD-a, predstavnici svetskih korporacija i donosioci odluka, koji će predstaviti najnovije modele finansiranja projekata iz obnovljivih izvora.

Banja Luku će ovog februara, pored predstavnika kompanija iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore posetiti i predstavnici kompanija iz Kine, Egipta, Turske, Češke, Španije te brojnih drugih zemalja što otvara brojne mogućnosti za razvoj ovog tržišta, ne samo u BiH, već u celom regionu.

„Kao direktor programa, sa ponosom mogu istaći da je program koji smo pripremili za ovogodišnji Balkan Solar Summit zaista vrhunski. Uložili smo izuzetan trud da okupimo vodeće stručnjake i inovatore iz oblasti obnovljivih izvora energije, stvarajući platformu koja ne samo da informiše, već i inspiriše. Svaki segment našeg programa pažljivo je dizajniran da podstakne diskusiju, saradnju i stvaranje novih ideja. Okupili smo sve ključne faktore u lancu projekata iz obnovljivih izvora energije, uključujući investitore, projektante, finansijere, trgovce i zakonodavce, sa ciljem podsticanja saradnje, razmene znanja i stvaranja povoljnog okruženja za razvoj solarnih, vetro i drugih projekata u regionu“, istakao je Ervin Leko, programski direktor.

Pročitajte još:

“Summit je koncipiran kao biznis događaj i „Game Changer“ u svetu obnovljivih izvora energije. Posetioce očekuje izuzetan program sa više od 50 stručnjaka koji će diskutovati o najnovijim trendovima i izazovima u industriji. Kvalitet scene i produkcije će biti na najvišem nivou, a obećavamo i brojne prilike za networking, što će našim učesnicima omogućiti da stvore vredne poslovne veze i razmene znanja”, kaže Milena Mijatović, direktorka Summita.

Za dostupna mesta pogledajte ovde

Balkan Solar Summit se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine.

Izvor: Balkan Solar Summit

Ugovori o subvencijama za energetsku efikasnost uručeni građanima Stare Pazove

Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Građanima u Staroj Pazovi uručeno je 222 ugovora o subvencijama za energetsku efikasnost, a ukupno je obezbeđeno 45 miliona dinara za subvencije kojima se podržava zamena stolarije, izolacija fasade, zamena kotlova ili ugradnja solarnih panela.

Prema rečima ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović, pored ovih, ukupno će biti dodeljeno približno 350 ugovora, što je više nego prethodne godine.

Kako je ministarka istakla, Stara Pazova je jedna od 131 lokalne samouprave koje su učestvovale na prošlogodišnjem javnom pozivu, pri čemu građani prepoznaju koristi od ulaganja u energetsku efikasnost objekata u kojima žive, posebno jer su rezultati vidljivi već posle tri do četiri meseca.

,,U poslednje tri godine, Ministarstvo i opština opredelili su gotovo 90 miliona dinara za subvencije za energetsku efikasnost i uspešno smo završili radove u približno 500 domaćinstava u Staroj Pazovi’’, rekla je ministarka.

Pročitajte još:

Za one koji žele da istovremeno sprovedu više od jedne mere, podignut je prag za subvencije sa 50 na 65 odsto ukupne investicije, rekla je ministarka i dodala da u Staroj Pazovi ima oko 50 domaćinstava koja su konkurisala za više mera.

Ministarka je napomenula da će ovaj program trajati naredne četiri godine, pri čemu je do sada dodeljeno više od 3.000 subvencija, a novca ima za 50.000 domaćinstava koja će moći da iskoriste priliku da smanje potrošnju energije, za šta je obezbeđeno 50 miliona dolara u saradnji sa Svetskom bankom.

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Građani će već od proleća moći da se prijave na novi javni poziv, dodala je ona, podsetivši na to da Srbija troši tri i po puta više energije, u odnosu na evropski prosek, da proizvede istu jedinicu bruto domaćeg proizvoda.

Prema njenim rečima, prostora za uštedu energije ima, što najbolje ilustruje broj domaćinstava koja ostvaruju popuste na računima za racionalnu potrošnju električne energije.

,,U novembru 2023. godine je 1,6 miliona domaćinstava dobilo popust na računu za struju zbog smanjenja potrošnje u odnosu na isti mesec 2022. ili 2021. godine. Čak petina od ovih domaćinstava je ostvarila maksimalan popust od 40 odsto’’, navela je Đedović Handanović.

Predsednik Opštine Stara Pazova Đorđe Radinović rekao je da je Stara Pazova izuzetno privredno razvijena opština sa 1.000 preduzeća i 3.000 preduzetnika.

,,Stara Pazova se razvija, otvaraju se radna mesta, broj stanovnika i investitora je u stalnom porastu i naša opština planira da izdvoji značajno više sredstava za energetsku sanaciju u narednoj godini kako bi što veći broj građana energetski sanirao svoja domaćinstva’’, poručio je predsednik Opštine.

Energetski portal

Delta Holding beleži rekordne prihode i najavljuje velika ulaganja

Foto: Delta Holding/ Jakov Simović
Foto: Delta Holding/ Jakov Simović

Delta Holding je u 2023. godini ostvario rekordne rezultate – prihodi od prodaje dostigli su 860 miliona evra, što je 12 odsto više nego u 2022. godini dok EBITDA (operativni profit pre oporezivanja) iznosi 88 miliona evra, što je za 18 odsto više u odnosu na godinu dana ranije. U 2024. godini Delta Holding planira prihode prvi put preko milijardu evra i to 1.065 miliona evra (rast 25 odsto) i EBITDA od 110 miliona evra (povećanje od 25 odsto).

„Veoma smo zadovoljni što delimo sa vama još jedan od rekordnih uspeha baš u Sava Centru, koji je kruna veoma uspešne godine iza nas“, rekla je Milka Vojvodić, CEO i viši potpredsednik za ekonomiju i finansije Delta Holdinga na godišnjoj konferenciji za medije. „Ključ našeg uspeha je motivisan tim, znanje i investicije kao značajan pokretač budućeg snažnog razvoja i održivosti.

U 2023. godini investirali smo više od 140 miliona evra, dok do 2027. godine planiramo preko 900 miliona evra. U 2023. godini u budžet Republike Srbije uplaćeno je 180 miliona evra.

Na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za medije predstavljeni su rezultati poslovanja svih biznisa u okviru Delta Holdinga sa fokusom na najvažnije projekte kompanije u 2024. godini, kao i trogodišnji plan investicija. U septembru 2024. godine planirano je svečano otvaranje Plave dvorane Sava Centra, početak gradnje velikih projekata u domenu real estate-a. Takođe, planirano je i dalje širenje regionalnog e-commerce biznisa Ananas, koji je već postigao odlične rezultate u drugoj godini poslovanja sa trostrukim rastom broja partnera i ponude od preko 350.000 artikala.

Pročitajte još:

Samo u segmentu Real Estate-a u naredne tri godine planirano je ulaganje od 800 miliona evra kroz nove projekte. Delta je u okviru Real Estate projekata najavila početak radova u 2024. godini na Delta Land stambeno-poslovnom konceptu u Bulevaru despota Stefana u Beogradu. Takođe, Delta Iron poslovnom kompleksu u Novom Sadu, kao i početak investicije u Delta District koji objedinjuje poslovni prostor i luksuzno stanovanje u srcu poslovnog centra Novog Beograda, u Bloku 20. U okviru Delta District koncepta 2026. godine biće otvoren i novi hotel najviše kategorije InterContinetal u cilju obogaćenja hotelske ponude pred Expo 2027.

Foto: Delta Holding/ Jakov Simović

Istaknut je razvoj e-commerca, značaj primene veštačke inteligencije u poslovanju kroz čak 14 projekata u mnogim segmentima poslovanja Delta Holdinga – od pametnih rešenja u poljoprivredi, preko unapređenja usluge u e- commercu, do efikasnosti u distribuciji i logistici.

„Ananas e-commerce je i dalje u razvoju, ali beleži fantastične rezultate u drugoj godini poslovanja,“ istakla je Marija Desivojević Cvetković, viša potpredsednica za strategiju i razvoj Delta Holdinga. „Mnogim trgovcima je Ananas postao kanal broj jedan prodaje. U 2024. ključna reč za Ananas je ekspanzija – nakon Severne Makedonije otvaramo tržišta Crne Gore i Bosne i Hercegovine.“ Ona je predstavila i rezultate strateškog projekta investiranja u solarne elektrane na 15 lokacija. Zahaljujući korišćenu obnovljivih izvora energije smanjena je emisija ugljen dioksida za čiju apsorbciju na godišnjem nivou bi bilo potrebno 1,4 miliona stabala. „U doba razvoja nove tehnologije osnovni fokus će biti Cyber Security, a ponosno najavljujem da Delta uvodi poziciju CISO odnosno izvršnu poziciju u timu za pitanje Cyber bezbednosti.“

Delta Holding je osnovan 1991. godine u Beogradu a trenutno zapošljava skoro 4.000 ljudi na više lokacija u Srbiji i u regionu. Kompanija svoje poslovanje realizuje kroz pet organizacionih celina: Delta Agrar Grupa, Delta Food Processing, Delta Real Estate Grupa, Delta Distribucija i divizija novih tehnologija. Članice Delta Holdinga bave se agrarnom proizvodnjom, proizvodnjom hrane, izvozom, uvozom, zastupanjem inostranih kompanija, distribucijom robe široke potrošnje, prodajom automobila, razvojem nekretnina i razvojem novih tehnologija.

Izvor: Delta Holding

Solarni Kalkulator – Skraćen rok isplativosti investicija prozjumera u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Vivint Solar)

Broj instalisanih solarnih sistema za sopstvenu potrošnju u Srbiji porastao je od 2021.godine do kraja 2023.godine na oko 1870 korisnika iz kategorije domaćinstva i 640 korisnika iz kategorije pravnih lica. Tendencija rasta ukazuje da postoji zainteresovanost potrošača u Srbiji da proizvodnjom i potrošnjom energije iz solarnih izvora doprinesu smanjenju emisije gasova i zaštiti životne sredine i obezbede nezavisno i sigurnije snabdevanje električnom energijom.

Sticanje statusa kupca-prozvođača solarne energije, to jest prozjumera, u Srbiji omogućeno je donošenjem Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije i Uredbe o kriterijumima, uslovima i načunu obračuna između kupca – proizvođača i snabdevača solarne energije 2021. godine. U međuvremenu, da bi se promovisao status kupca-proizvođača i građanima omogućilo da jednostavnije, brže i efikasnije postanu prozjumeri, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, uspostavila je platformu Solarni kalkulator.

Ova platforma doprinosi realnom sagledavanju svih benefita i određivanju potencijalnih ušteda koje prozjumeri ostvaruju. U tom cilju je nedavno sprovedena i analiza računa prozjumera iz oktobra 2023.godine i pripremljeno objašnjenje svih stavki računa sa osvrtom, pre svega, na stavke koje ulaze u finalni obračun, kao i na to kako one utiču na uštedu i skraćenje roka isplativosti investicije u solarne sisteme za sopstvenu potrošnju. Objašnjenja obuhvataju i promene u obračunu koje su nastale u toku 2023. godine, a tiču se obračuna PDV-a i akcize. Zaključak analize je da, nakon ovih promena, trošak PDV-a i akcize povoljnije utiču na ostvarenje uštede, jer se obračunavaju na osnovu utrošene električne energije.

Pročitajte još:

“Analiza je pokazala i da sve stavke koje se obračunavaju na osnovu preuzete energije ne utiču na uštede kod kupaca-proizvođača, jer su jednake kao i slučaju potrošača koji su samo kupci. Jedina stavka koja nepovoljno utiče na uštede kupaca-proizvođača, a time i period isplativosti investicije, je pristup distributivnoj mreži. Trošak pristupa distributivnoj mreži se, inače, od oktobra 2023. obračunava u trošak akcize i ima udeo u ukupnim troškovima od 43 odsto,” objašnjava Milena Milosavljević, autorka platforme, koja je sprovela analizu. Ona naglašava da kupci- proizvođači- kompletan obračun računa po stavkama mogu videti na zadnjoj strani računa, a dodatne infomacije mogu dobiti i u rubrici Objašnjenje računa kupaca proizvođeča na platformi Solarni kalkulator.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kada je u pitanju skraćenje roka isplativosti investicije, na to su pozitivno uticale i izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije i Odluka o regulisanoj ceni električne energije za garantovano snabdevanje, kojom je u novembru 2023. godine izmenjen cenovnik EPS-a.

“Na primeru domaćinstva u objektu od 100m 2 sa potrošnjom od 6 000 kWh i potrebnim kapacitetom od 4.9kW, analiza je pokazala da je rok isplativosti investicije za kupce-proizvođače solarne energije smanjen sa 14 na 10 godina. Kod ostalih potrošača sa potrošnjom od, naprimer, 12.500 kWh mesečno, veličinom krova od 600m 2 i potrebnim kapacitetom od 121kW i mogućim kapacitetom od 100kW, rok isplativosti smanjen je sa 10 godina na 7 godina,” precizira Milosavljević i naglašava da se sve uštede na Solarnom kalkulatoru, a samim tim i u analazi, računaju na osnovu potrebnog i maksimalno dozvoljenog kapaciteta instaliranog sistema za proizvodnju solarne energije. Detalji o ovim ograničenjima, kao i o proceduri priključenja prozjumera na distributivnu mrežu Srbije, mogu se pronaći u okviru rubrike Procedure na platformi Solarni kalkulator.

“Solarni kalkulator je namenjen svima koji žele da ulažu u solarne sisteme, bilo da se radi o domaćinstvima, stambenim zajednicama ili preduzećima. Analize ovog tipa sprovodimo da bismo doprineli stvaranju što stimulativnijih okolnosti za povećanje broja prozjumera u Srbiji i time doprineli smanjenju emisija gasova i zaštiti životne sredine. Solarni kalkulator omogućava građanima da sagledaju benefite koje im status kupca-proizvođača donosi, kao što su uštede na računu za električnu energiju, proizvodnja zelenih kWh, kao i nezavisnost od poskupljenja cene električne energije,” zaključuje Aleksandar Popović iz GIZ-a.

Izvor: GIZ

#OkvirPodrške NLB Grupe – 100.000 evra za društveno odgovorne ideje 

Foto: NLB Komercijalna banka

“U svetu novih tehnologija, ponekad deluje kao da smo zaboravili na stvari koje su zaista važne. Ali mi verujemo u ovaj region i u velika srca njegovih ljudi. Dobre ideje pobeđuju, kada dobiju malo podrške. Hajde da zajedno izgradimo bolje sutra. Za ljude. Za sve što dolazi.”

Ovom porukom zvanično je otvorena prijava na četvrti po redu konkurs za male lokalne biznise #OkvirPodrške, u okviru kog će najveća regionalna finansijska grupacija NLB Grupa podržati realizaciju tri najbolje regionalne ideje za održivo i društveno odgovorno poslovanje.

Ovogodišnji #OkvirPodrške ohrabruje učesnike da prijave inovativne projekte koji unapređuju naše društvo, pokušavajući da se suoče sa izazovima poput prekomerne upotrebe digitalnih tehnologija među mladima, vršnjačkog nasilja, kršenja ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, siromaštva, kao i sa izazovima demencije i drugih bolesti društva koje je sve starije.

Konkurs je namenjen entuzijastima, vizionarima i nepokolebljivim optimistima, koji veruju u region koji je naš dom, u naše ljude, kao i u bolji kvalitet života.

Pročitajte još:

Ukupan fond za projekte malih biznisa, koji bi trebalo da budu usmereni na dobrobit ljudi i društva, i ove godine iznosi 100.000 evra.

Kao i prethodnih godina, pravo učešća imaju pravna lica, preduzetnici i preduzetnice, mikro i mala preduzeća i gazdinstva, bez obzira na vrstu delatnosti. Sve što bi zainteresovani trebalo da urade, kako bi se prijavili jeste da, najkasnije do ponoći, 10. marta 2024. godine na sajtu NLB Komercijalne banke (www.nlbkb.rs/okvir) popune jednostavan onlajn formular i u nekoliko rečenica predoče ideju o unapređenju svog poslovanja na održiv način.

Po zatvaranju Konkursa, lokalna komisija će najpre odabrati 10 najboljih održivih ideja malih biznisa iz Srbije, koji će se direktno plasirati u veliko regionalno finale, u kom će se u trci za tri prve nagrade naći ukupno 60 održivih ideja, odnosno 60 malih biznisa sa sedam tržišta na kojima NLB Grupa posluje.

Zbog toga, ukoliko želite da unapređujete svoje poslovanje u pravcu održive budućnosti i dobrobit ljudi i društva – posetite sajt NLB Komercijalne banke već danas i uokvirite svoju ideju pravom podrškom.

Izvor: NLB Komercijalna banka

CBAM: SRPSKA PRIVREDA PRED IZAZOVOM KLIMATSKIH REGULATIVA

Foto-ilustracija: Unsplash (bernd-dittrich)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ovlašćeni uvoznici srpskih proizvoda u EU sutra očekuju prve izveštaje o emisijama koje su kompanije iz Srbije dužne da im dostave. U pitanju su izveštaji o emisijama gasova sa efektom staklene bašte (GHG) nastalih u proizvodnji robe koja se izvozi u države EU, a ova obaveza izveštavanja nastaje iz novog evropskog mehanizma regulisanja prekograničnih emisija ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechanism). CBAM je stupio na snagu u oktobru prošle godine, doduše još uvek u prelaznoj fazi kada su novčane sankcije za nepropisno izveštavanje još uvek niske.

Evropska unija je u poslednje dve decenije postepeno smanjivala svoje emisije GHG, zahvaljujući strogim klimatskim politikama. Međutim, emisije povezane sa uvozom robe u EU su konstantno rasle. Fenomen koji se pojavljuje usled neusklađenosti ambicija klimatskih politika EU i njenih trgovinskih partnera se naziva izmeštanje ugljenika. Evropske kompanije mogu prosto doneti odluku da presele svoju proizvodnju u druge zemlje van EU u kojima ne moraju plaćati cenu za štetne emisije. Imajući u vidu napore EU da ostvari zamisli Evropskog zelenog dogovora koji nalaže da Evropa bude klimatski neutralni kontinent do 2050. godine, donosi se novi klimatski propis čija je svrha da motiviše trgovinske partnere EU da preduzmu korake ka smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva – ali i da se zaštiti domaća privreda.

Pročitajte još:

Samim tim, CBAM ima jednostavnu svrhu koja se sastoji iz oporezivanja robe koja je proizvedena van, a uvozi se na teritoriju država EU i to ukoliko takva roba dolazi iz energetski intenzivnih industrija. Postulat na kom je CBAM razvijen je da se sve emisije koje izazivaju efekat staklene bašte tretiraju na isti način, bez obzira da li dolaze iz zemalja Unije ili iz drugih država. To znači da istovetno oporezivanje emisija uvoznih proizvoda ali i robe proizvedene na teritoriji Evropske unije, omogućava fer konkurenciju na tržištu. Uredbom o CBAM su obuhvaćene emisije ugljen-dioksida i po potrebi emisije azotovih oksida (dominantne u sektoru transporta). Uredbom se definiše i delokrug ovog mehanizma na proizvode industrija gvožđa i čelika, cementa, aluminijuma, vodonika i đubriva, kao i na električnu energiju. Dakle, područje primene CBAM su proizvodi iz ovih industrija, kada se navedeni proizvodi uvoze na carinsko područje EU.

Foto-ilustracija: Unsplash (marcin-jozwiak)

Kao što je napomenuto, prelazna faza CBAM počela je 1. oktobra 2023. godine. Ova faza će trajati tri godine i služiće kao period prilagođavanja zemalja na CBAM i njegove odredbe. Od 2026. godine počinje puna primena, kada će emisije početi da se oporezuju po istim cenama kao na teritoriji Evropske unije. Primena Mehanizma za regulisanje prekograničnih emisija ugljenika značajno će uticati na izvoz Republike Srbije, naročito u granama industrije sa visokim emisijama GHG, usled troškova koji će pogoditi uvoznike u EU, a samim tim i srpske kompanije jer će njihovi proizvodi postati manje poželjni.

Nažalost, Srbija nespremno dočekuje početnu fazu Uredbe o uspostavljanju CBAM, s obzirom na to da je njen izvoz prevashodno usmeren ka EU, a njene klimatske politike još uvek nisu usklađene sa evropskim. Srpske kompanije, pogotovo iz MSP sektora još uvek ne znaju njihove obaveze, kao ni konačni uticaj jednog ovakvog klimatskog alata na njihovo poslovanje i kranji finansijski saldo. Zbog toga je prilagođavanje realnosti postojanja jednog ovakvog mehanizma nužnost, a posla za donosioce odluka ima na pretek.

Beogradska otvorena škola je izradila publikaciju “CBAM – Porez na ugljenik; Ko ne plati na mostu, platiće na ćupriji”, čija je svrha da predoči uticaj ovog kompleksnog mehanizma. Na stranicama publikacije možete pronaći istorijat klimatskih politika koje su dovele do kreiranja ovog klimatskog alata, detaljno pojašnjenje kako funkcioniše u praksi, kao i poziv glavnim akterima u državi iz  oblasti prava i ekonomije na uspostavljanje adekvatnih instituta koji će omogućiti što bezbolnije prilagođavanje na CBAM.

Izvor: BOŠ

Za stari auto subvencije od 2.100 evra

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlasnici automobila na dizel gorivo uskoro će moći svoje stare automobile da predaju na reciklažu, i dobiju subvenciju države u iznosu od 2.100 evra, kako bi kupili nova ili polovna kola evro 6 standarda, piše Danas.

To znači da će svi koji imaju vozila sa motorima evro 1, evro 2 ili evro 3, bez obzira na njihovu starost i vrednost, moći ista da deregistruju, odnosno otpreme državi.

Time bi se, prema rečima nadležnih, smanjila emisija zagađivača vazduha, a vozačima olakšala nabavka mlađih, sigurnijih ili novih kola.

Prema Programu zaštite vazduha u Republici Srbiji, subvencije će biti date za zamenu 140.200 dizel vozila, ali to uključuje i subvencije za laka teretna vozila i autobuse, za koje se, u zavisnosti od kategorije, dobija 2.500 ili 2.900 evra.

Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, pojašnjava za Danas da u euro 6 standard spadaju kola proizvedena 2014. godine ili kasnije, i da ona jesu ekološki čistija, ali da je dobro da subvencija može da se iskoristi i za kupovinu novog automobila.

Pročitajte još:

„Inicirali smo da građani mogu da biraju između novog ili polovnog auta. Trenutno se čeka na izradu pravilnika, odnosno podzakonskog akta, kojim se tačno definiše proces kako sprovesti sve to u praksi, te kad se on donese, mera bi trebalo da stupi na snagu i da akcija počne“, priča Ćorović.

Njegovo mišljenje je da subvencije neće uzrokovati poskupljenje polovnih automobila, već da će omogućiti ljudima koji imaju baš starija vozila da ih zamene.

„Realno je da će korisnici subvenija biti vozači čiji automobil tržišno vredi 2.100 evra ili manje. Postoje polovna vozila koja, iako su stara, tržišno vrede 3.000 evra ili više, te će se vlasnici pre odlučiti da ih prodaju, nego daju na reciklažu“, pojašnjava on.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: Danas

Katamaran za prikupljanje otpada otpočinje plovidbu jezerom Gazivode

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Burden)

U okviru napora da se unapredi i zaštiti priroda i razvije turizam na jezeru Gazivode, nedavno je pušten u rad specijalni katamaran, vrsta specijalnog plovila za prikupljanje i odlaganje otpada. Ovaj projekat, vredan 13 miliona dinara, većim delom je finansiran od strane Ministarstva za ravnomerni regionalni razvoj, sa doprinosom od 10,4 miliona dinara, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

Projekat ima za cilj rešavanje problema otpada koji je posebno postao vidljiv krajem 2022. godine, kada su velike količine smeća nakon obilnih kiša završile u jezeru. Površina Gazivoda veća je od 11.000km2 a jezero je i bogato ribom. Katamaran ne samo da će doprineti čišćenju jezera, već će i pomoći u sprečavanju ekoloških katastrofa, čime će se doprineti očuvanju florne i faune te poboljšanju turističke ponude jezera. 

Pročitajte još:

Osim ovog, najavljeni su i drugi projekti u regionu, uključujući izgradnju azila za pse u Novom Pazaru i razvoj reciklažnog dvorišta na samom jezeru, što će doprineti daljem razvoju ekološke svesti i zaštite životne sredine

Specijalizovanim plovilom upravljaće obučeno stručno lice, u saradnji sa lokalnim komunalnim preduzećima, koje će redovno odvoziti otpad na gradsku deponiju u reciklažni centar, time doprinoseći očuvanju čistoće jezera i okoline.

Energetski portal

ELEKTROMOBILNOST-DOBRO DOŠLI U BUDUĆNOST

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: Promo

Revolution in Energetics (RES) je konferencija inovacija sa edukativnim karakterom, posvećena elektromobilnosti koja predstavlja novo globalno tehnološko rešenje transporta ljudi i robe sa jedne strane, dok sa druge pruža održiv rast privrede uskladjen sa principima zaštite životne sredine i smanjenja emisije CO2. 

RES konferencija, biće održana 17. februara u 10:30 sati u Radisson Collection hotelu i okupiće vodeće kompanije iz oblasti automobilske industrije, proizvođače komponenti delova i softvera za automobilsku industriju, punjača i prateće infrastrukture za električna i hibridna vozila.

RES konferencija je osmišljena tako da posetiocima pruži jedinstven doživljaj elektromobilnosti, a sve to kroz dva segmenta, segment konferencije gde će se kroz interaktivne panel diskusije koje vode vrhunski stručnjaci iz oblasti elektromobilnosti, čuti reč nauke i prakse, reč proizvođača i korisnika, reč osiguravajućih društava i bankara, a sve to u interakciji sa posetiocima, koji će se bliže upoznati sa širokim spektrom elektromobilnosti i svega što prati električna i hibridna vozila.

Ovako osmišljena konferencija pružiće priliku posetiocima da se edukuju i da dođu do rešenja i odgovora na mnogobrojna pitanja koja prate oblast elektromobilnosti, oblast koja se svakodnevno sve više razvija i postaje sastavni deo svakodnevnog života. Drugi segment RES konferencije je izlagački u okviru koga će posetioci imati priliku da se upoznaju sa ponudom iz oblasti elektromobilnosti, da se upoznaju sa električnim vozilima i njihovim performansama, da se upoznaju sa punjačima kao i da se upoznaju sa komponentama električnih vozila, načinom podrške institucija i kompanija. 

RES konferenciji će prisustvovati i uzeti aktivno učešće u panelima predstavnici Vlade Republike Srbije, ambasadori zemalja koje imaju iskustvo u oblasti elektromobilnosti, kao i lokalnih i regionalnih institucija povezanih sa predmetnom oblašću, pored njih učešće uzimaju i predstavnici kompanija koje imaju iskustvo ili planiraju uvođenje rešenja baziranih na elektromobilnosti.

Organizator RES konferencije je Agencija Aleksandra 3P, čije rukovodstvo i tim imaju dugogodišnje iskustvo u oblasti elektromobilnosti i organizacije različitih događaja iz još različitijih sfera u Srbiji i inostranstvu. Svi koji žele da posete i budu deo RES konferencije mogu da se jave putem elektronske pošte Agencije Aleksandra 3P, office@aleksandra3pmarketing.com i obezbede svoje mesto na vreme.

Izvor: Aleksandra 3P