Home Blog Page 618

UN važan partner u zelenoj ekonomiji i smanjenju energetskog siromaštva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je sa stalnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Srbiji Fransoaz Žakob o zelenoj ekonomiji, energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije i saradnji u oblasti rodne ravnopravnosti i energetike.

Mihajlović je rekla da su veliki izazovi pred nama, posebno kada je reč o zelenoj agendi i zelenoj ekonomiji, povećanju energetske efikasnosti i većem korišćenju obnovljivih izvora energije.

“Ministarstvo priprema izmene tri važna zakona – o energetici, rudarstvu i energetskoj efikasnosti, kao i izradu potpuno novog zakona o obnovljivim izvorima energije. Osnovaćemo fond za energetsku efikasnost, koji će umnogome unaprediti kapacitete u ovoj oblasti, a radimo i na digitalizaciji sektora rudarstva i energetike zarad stvaranja boljih uslova poslovanja za investitore”, najavila je potpredsednica Vlade.

Mihajlović, koja predsedava i Koordinacionom telu za rodnu ravnopravnost, istakla je da će u narednom periodu posebna pažnja biti usmerena na rodne aspekte energetskog siromaštva i energetske efikasnosti, te da očekuje dobru saradnju sa Delegacijom EU i UN Women u ovom procesu.

Žakob je istakla da će dobra saradnja biti nastavljena i da je podrška Delegacije Evropske unije u Srbiji neupitna.

“Aposlutno smo spremni da zajedno sa drugim partnerima, pre svega Evropskom unijom, podržimo vaše aktivnosti i projekte. U skladu sa Agendom 2030 i ciljem da ne ostavimo nikoga iza, želimo da stavimo fokus i na posebno ranjive grupe. Zelena ekonomija, socijalna zaštita i ljudska prava visoko su na našoj agendi”, poručila je ona.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Proglašeni pobednici foto-konkursa „Natura 2000 u kadru“

Foto: Promo

Nakon jedanaest dugih nedelja došli smo do trenutka koji smo svi sa nestrpljenjem čekali – proglašeni su pobednici foto-konkursa „Natura 2000 u kadru“!

Iako je foto-konkurs završen još 27. novembra, morali  smo još neko vreme da vas držimo u neizvesnosti. Žiri je (i to složno tvrde!) imao težak zadatak, i odabrati pobednika nije bilo ni malo lako.

Tokom takmičarskog perioda pristiglo je više od 1500 fotografija, a žiri je svake nedelje marljivo radio ne bi li odabrao tri najbolje u moru sjanih trenutaka zabeleženih aparatima učesnika konkursa.

U finale ušle su 34 fotografije, a najbolja tri rada su u četvrtak uveče nagrađena. Završna ceremonija održana je u onlajn formatu na Fejsbuk stranici EU Info Centra.

Glavne teme na koje su fotografi amateri i profesionalci odgovorili bile su: zaštićena prirodna područja i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, kao i aktivnosti ljudi u prirodi (održiva poljoprivreda, turizam i druge aktivnosti). Cilj i namera ovog foto-konkursa bila je da se povežu važnost očuvanja biodiverziteta sa raznolikostima prirodnih pejzaža u Srbiji, sa naglaskom na vrstama koje će biti deo buduće mreže Natura 2000, kao i da se javnosti pokažu lepote prirode u Srbiji, a građani motivišu i podsete na značaj očuvanja okoline i opstanka raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta.

Članovi žirija su bili: Vođa projekta EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, menadžer projekta u Delegaciji EU zadužen za životnu sredinu i klimatske promene Antoan Avinjon, menadžer projekta iz Ministarstva zaštite životne sredine – sektor za očuvanje prirode i klimatske promene Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Danima se osećala napetost u vazduhu dok su članovi žirija većali o pobedniku. Verujte – nije im bilo lako!

Na početku cereonije učesnicima se najpre obratila menadžerka projekta iz Ministarstva zaštite životne sredine – sektor za očuvanje prirode i klimatske promene Snežana Prokić, koja je svima poželela dobrodošlicu rekavši kako je mreža Natura 2000 međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Ovaj projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine kako bi uspostavili prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Ana Injigo je čestitala svima na divnim fotografijama biodiverziteta i pohvalila čitav projekat Natura 2000 koji je zaživeo u Srbiji još decembra 2019. godine.

“Svi učesnici su pokazali kakve su neverovatne snimke sposobni da naprave i koliko su široke mogućnosti koje im priroda pruža. Gledajući u njih, mogli smo da zamislimo i osetimo kao da smo na toj lokaciji i da vidimo nešto što nikada ranije nismo videli”, objasnila je Injigo.

Foto: Facebook/Printscreen

Sledeći član žirija bio je Bojan Džodan, on je zahvalio svima koji su doprineli da se jedan ovakav foto-konkurs realizuje i istakao je koliko je važna podrška projektima ovog tipa. Kako je naglasio, broj pristiglih fotografija varirao je svake nedelje – nekada ih je bilo 150, a nekada i preko 350!

“Mislili smo da je teško suziti izbor na 15 fotografija svake nedelje i odabrati tri pobedničke, a u stvari nismo ni znali koliki nas posao čeka u samom finišu takmičenja, kada smo od najboljih među najboljima morali da odaberemo samo tri pobedničke”, “požalio” se Bojan.

Džodan je još jednom ponovio da će pobednik odneti vrednu nagradu u iznosu od 6o.000 dinara, dok će drugoplasirani dobiti 45.000 dinara, a treće mesto čeka suma od 35.000 dinara. Novac je namenjen da se iskoristi u vidu vaučera za kupovinu foto-opreme.

“Važno je da dok uživate u ovim lepim prizorima imate na umu da je priroda oko nas ugrožena i da smo mi glavni krivci za to svojim ponašanjem prema njoj”, podsetio je Bojan i najavio Minu Radović koja je imala tu čast da proglasi trećeplasiranog učesnika.

“Veliko mi je zadovoljstvo da budem deo tima koji je u vanrednim okolnostima pronašao način da organizuje jedno ovakvo takmičenje. Neki radovi su me iznenadili svojom snagom i ekspresivnošću i moram da naglasim da je nagrada trenutni izbor i da će mnoge koje nisu zauzele prvo, drugo ili treće mesto naći svoj dalji put ka publici”, rekla je Mina.

Foto: Anica Zupunski

Treće mesto i novčanu nagradu u iznosu od 35.000 dinara osvojila je Anica Zupunski za fotografiju Tiski cvet.

Anica Zupunski je od 2000. godine član Foto kino i video Saveza Vojvodine, a od 2006. godine i Foto Saveza Srbije koji joj je 2009. godine dodelio zvanje „Fotograf prve klase“ kao priznanje za izlagački rad na polju fotografije. Sedam godina kasnije postaje nosilac zvanja Excelence FIAP – internacionalnog Foto Saveza fotografske umetnosti. Učestvovala je na preko 500 kolektivnih izložbi u zemlji i svetu, a dobitnik je više nagrada i priznanja.

“Hvala žiriju i celokupom timu na ovoj manifestaciji. Veliki je poduhvat okupiti ovoliki broj fotografa. Radujem se što je moj cvet ponovo poleteo! Nagrađena fotografija je do sada prikazana na 18 izložbi i odnela je šest nagrada. Tiski svet nastavlja da leti”, rekla je Anica.

Na pitanje kako vidi vezu između medicine i fotografije (Anica je doktorka po struci), ona kaže da je to za nju iskorak u svet lepote.

“Sustina medicine je odnos prema coveku, kao i velika ljubav i poštovanje života koje čovek nosi u sebi –  svaki život je dostojan i zaslužan celokupne pažnje lekara. Moja profesija je odraz sklonosti ka takvom odnosu i postojanju. Svi imamo potencijal koji iskazujemo na razne načine. Fotografija je za mene taj način, način da doživim svoje biće”, objasnila je ona.

Nevena Đukić se zahvalila učesnicima na uspešnom takmičenju i fenomenalnim fotografijama koje su poslali.

Foto: Violeta Milutinović

“Odlične fotografije su me samo još više uverile u prirodne lepote naše zemlje. Svaka poslata fotografija je bila očaravajuća na svoj način, a vreme i strpljenje uloženo u svaku od njih je, vidi se, bilo veliko. Veliko kao i prkos nekih životinja koje su se našle među njima”, rekla je Nevena i tako odala drugoplasiranog takmičara.

U pitanju je Violeta Milutinović i njena fotografija Prkos.

Violeta MIlutinović je do sada bila učesnik na preko 250 izložbi fotografija u više od 30 zemalja i dobitnik je preko 200 pohvala i nagrada. Do sada je imala deset samostalnih izložbi fotografija, a nosilac je zvanja Кandidat majstor fotografije Foto saveza Srbije i zvanja EFIAP (Excellence FIAP).

“Veliki sam zaljubljenik u prirodu i svakom takmičenju se iznova radujem. Suprug i ja planiramo uskoro novo putovanje i nove fotografije. Na red je došao vuk – on mi jedini nedostaje u kolekciji fotografija. Čekaćemo savršen trenutak koliko god da treba”, uz osmeh je ispričala Violeta.

Fotografija za koju je dobila nagradu je nastala 2012. godine tokom boravka na Carskoj bari – “poslednje lepe zime”, kaže ona.

“Velika bela čaplja i kormoran su stajali pored zaleđene vode čekajući svoj “ulov dana”. Kako se kormoran pokazao kao boji lovac, čaplja je pohitala ka njemu da mu ukrade večeru. Taj trenutak je ostao zauvek zabeležen, i zahvaljujući vama, i nagrađen. Nikada ne znate šta ćete videti i ko će vas pojuriti ili iznenaditi. Nekada na pravi trenutak čekate minutima, nekada satima. To je čarolija ove priče!”, rekla je za kraj ona.

Pre proglašenje pobednika, Antoan Avinjon je potvrdio sve što su njegove kolege iz žirija prenele kao utiske konkursa i dodao kako se iza svake fotografije može osetiti strast koja je dovela do njene realizacije.

“Ovo su zaista najbolji od najboljih. Hvala svima na inspiraciji, pružili ste na uvid u nešto izvan svih nevolja sa kojima se svakodnevno suočavamo. Jednoglasno smo došli do pobednika. Njegova fotografija je visokog kvaliteta i u teško vreme je pokazala nešto blisko našim srcima, trenutak zabeležen na njoj govori puno toga. Nadam se da će se uskoro ostvariti uslovi da i šira javnost uživa u ovoj i svim ostalim fotografijama”, rekao je Antoan.

Foto: Levente Szekeres

To je to! Došli smo do finala velikog finala – pobednik je Levente Sekereš i njegova fotografija pod nazivom Hranjenje.

Levente Sekereš se od 2011. godine bavi fotografisanjem prirode i za to vreme bio je dobitnik mnogobrojnih nagrada i učesnik nekoliko izložbi kako u Srbiji, tako i u inostranstvu. Tokom svoje fotografske karijere više od 40 fotografija mu je bilo visoko rangirano na raznim konkursima. Trenutno studira na Poljoprivrednom fakultetu.

Nažalost, zbog ispitnih obaveza nismo bili u prilici da porazgovaramo sa Leventeom, ali se njegov otac Oto, koji je i sam fotograf, zahvalio na nagradi i izrazio zadovoljstvo što su prepoznali talenat njegovog sina i nagradili ga na ovaj način.

Avinjon mu se na samom kraju zahvalio što širi ljubav prema fotografiji i prema prirodi na mlađe generacije i poželeo da Levente položi ispit zbog kojeg nije mogao lično da prisustvuje ceremoniji dodele nagrada.

“Na sledećem takmičenju očekujemo da i Vi učetvujete i pokažete svoje znanje”, rekao je Antoan obrativši se Leventeovom ocu.

Izložba najuspešnijih fotografija zbog specifične epidemiološke situacije je odložena i biće održana kada se za to steknu uslovi, najverovatnije tokom proleća 2021. godine.

Do narednog konkursa, pozivamo vas da pogledate sve fotografije koje su nam ulepšavale dane u proteklim nedeljama!

Jovana Canić

Otvoren Državni data centar u Kragujevcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je danas otvaranju Državnog data centra u Kragujevcu, koji bi trebalo da doprinese neometanom i pouzdanom radu usluga elektronske uprave, bezbednom čuvanju podataka iz registara, kao i razvoju budućih usluga.

Vlada Srbije je izgradnju Državnog data centra u Kragujevcu utvrdila kao projekat od značaja za Srbiju, budući da je reč o jednoj od kapitalnih investicija u tom gradu, čija je vrednost 30 miliona evra.

Pomenuti projekat doprineće unapređenju rada javne uprave, što će ubrzati procedure i pojednostaviti svakodnevni život građana i poslovanje privrede.

Data centar, ukupne površine 14.000 kvadratnih metara, izgrađen je za nešto manje od godinu i po dana, a u njemu će biti smeštena i prva državna platforma za veštačku inteligenciju, koja će biti na raspolaganju državi, lokalnoj samoupravi, ali i univerzitetima, naučno-tehnološkim parkovima i startap kompanijama.

Ugovori o komercijalnom korišćenju Data centra potpisani su sa više domaćih i inostranih kompanija, među kojima su i „Huavej“ i „IBM“.

Otvaranju Data centra prisustvovali su i ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu Marija Obradović, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić, ministar bez portfelja Nenad Popović, direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović i gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić.

Izvor: Vlada Srbije

Završna konferencija projekta “Uloga zemljišta u kruženju ugeljnika i ublažavanju klimatskih promena”

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru projekta „Uloga zemljišta u kruženju ugljenika i ublažavanju klimatskih promena“, u ponedeljak 14. decembra 2020. godine putem Zoom platforme, održana je završna konferencija, kojoj su prisustvovali predstavnici FEA, Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad, Instituta za zemljište, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Ministarstva zaštite životne sredine, Agencije za zaštitu životne sredine i UNDP.

Na završnoj konferenciji, učesnike je pozdravila Maja Radosavljević, rukovodilac projekta ispred FEA – Inicijative za šumarstvo i životnu sredinu, te predstavila rezultate projekta i projektne aktivnosti u periodu od avgusta do decembra 2020. godine.

Ovaj projekat je realizovan zahvaljujući sredstvima Ministarstva zaštite životne sredine. FEA je sa zajedno sa Poljoprivrednim fakultetom, Novi Sad i Institutom za zemljište, Beograd u proteklom periodu radila na izradi studije „Uloga zemljišta u kruženju ugljenika i ublažavanju klimatskih promena“, kao i na podizanju svesti o važnosti ove teme kako u stručnim krugovima tako i među svim zainteresovanim za ovu temu.

Autori studije su prof. dr Maja Manojlović, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom sadu i dr Radmila Pivić, naučni savetnik, Institut za zemljište, Beograd.

Pokretanjem sajta projekta (www.zemljisteugljenikklima.rs), javnosti su bile dostupne informacije o projektnim aktivnostima, promotivni materijal, predavanja sa stručnog skupa koji je održan u oktobru u Novom Sadu, relevantni stručni članci i naučni radovi. Projektne aktivnosti su takođe praćene putem društvenih mreža projekta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Dr Dragana Vidojević (Agencija za zaštitu životne sredine), urednik studije, istakla je važnost obrađene teme na ovaj način i ukazala je da je cilj izrade studije pre svega bio izraditi naučno potkrepljeni dokument koji naglašava ulogu zemljišta i organskog ugljenika u zemljištu u agendi klimatskih promena.

To je urađeno upravo kroz predstavljanje trenutnog naučnog i tehničkog razumevanja uloge zemljišta i organskog ugljenika u zemljištu u klimatskom sistemu za sekvestraciju ugljenika i prilagođavanju klimatskim promenama. Takođe, izradom studije identifikovani su potencijali i ograničenja zemljišta i organskog ugljenika u prilagođavanju i ublažavanju klimatskih promena.

Studija daje osvrt o zemljištu, organskom ugljeniku u zemljištu i degradaciji zemljišta, kao i međusobne veze sa drugim rezervama ugljenika za predstojeće procese izveštavanja, kako na nacionalnom, tako i međunarodnom nivou, ali i utvrđuje mogućnosti za jačanje postojećih i budućih tehničkih i naučnih mehanizama izveštavanja i podsticaja relevantnih za politike.

Prof. dr Maja Manojlović (Poljoprivredni fakultet, Novi Sad) ukazala je pre svega na multifukncionalnost zemljišta, te posebno obrazložila ulogu zemljište kao izvora i rezervoara za gasove sa efektom staklene bašte.

Posebno je predstavila uticaj klimatskih promena na kvalitet zemljišta, prinos, bezbednost hrane i životnu sredinu, kao i pregled očekivanih uticaja pojedinih klimatskih promena na procese u zemljištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Abigail Lynn)

Prof. dr Manojlović je takođe učesnicima predstavila prakse upravljanja zemljištem i organskim ugljenikom u zemljištuza održivu proizvodnju hrane i ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama. Ukazala je da su neophodne akcije poput merenja, mapiranja, praćenja i izveštavanja o promenama sadržaja organskog ugljenika u zemljištu; podsticanje sekvestracije – vezivanja organskog ugljenika u zemljištu za prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promena sa ciljem ublažavanja degradacije zemljišta, čime bi se doprinelo održavanju/obnavljanju zaliha organskog ugljenika.

Dr Radmila Pivić (Institut za zemljište, Beograd) takođe je istakla važnost ove tematike i samog projekta. Ukazala je na važnost održivog upravljanja zemljištem jer je to osnova poljoprivredne proizvodnje, ali i strateška komponenta održivog razvoja. Republika Srbija se ubraja u zemlje koje se odlikuju povoljnim zemljišnim resursima, ali je 80 odsto zemljišta izloženo eroziji vodom dok erozija vetrom pogađa oko 25 odsto površina, a zaslanjivanje zemljišta je prisutno na oko 14 odsto površina, te je izuzetno važno na koji način se upravlja poljoprivrednim zemljište.

Preporučene prakse upravljanja sadržajem organskog ugljenika prikazane su u samoj studiji sa datim smernicama šta treba primenjivati sa ciljem dobijanja stabilnih prinosa. Od izuzetne važnosti je kontinuirano sprovođenje monitoringa i primena preporučenih mera održivog upravljanja zemljištem kao i upoznavanje što većeg broja korisnika sa preporučenim praksama.

Predavanja sa završne konferencije dostupna su OVDE.

Studija je dostupna za preuzimanje OVDE.

Izvor: CNVP

Bilans štetnih materija u vazduhu austrijske prestonice bolji nego ikad

Foto: Eurocomm-PR/ Regina Hügli
Foto: Eurocomm-PR/ Regina Hügli

U glavnom gradu Austrije se na 17 lokacija meri kvalitet vazduha.

Bilans za godinu korone 2020. je impozantan. Vrednosti za čestice i azot-dioksid su na najnižem stupnju otkad je počelo merenje.

„Prošle godine, dakle pre faze karantina, imali smo najniže opterećenje štetnim materijama i ispunili sve granične vrednosti propisane od strane Evropske unije“, kaže Hajnc Ticek iz bečkog sekretarijata za zaštitu životne sredine (MA22).

U poređenju sa ovom godinom zabeležen je znatan trend opadanja vrednosti. Kako vrednosti čestica tako i azot-dioksida u vazduhu su trenutno niske kao nikad do sada.

“Taj trend se zbog pandemije ne samo nastavio, nego i pojačao“, ističe Ticek.

Pre svega, zabeleženo je poboljšanje kada je reč o sadržaju azot-dioksida na koji utiču izduvni gasovi iz automobila. Vrednost je u proleće zbog karantina bila znatno niža nego inače.

Kod količine čestica u vazduhu je upravo bilo suprotno. I pored karantina u drugoj polovini marta došlo je do povećanja čestica u vazduhu nego prethodnih nedelja. To je zbog toga što se vrednosti čestica mere preko vazduha i umnogome zavise od meteoroloških prilika.

Foto: Unsplash (Daniel Plan)

I pored toga zagađenje vazduha u 2020. godini beleži najniže vrednosti od početka merenja.

Ove vrednosti odnose se na evropsku regulativu kao na primer za emisiju u industrijskom sektoru i emisiju iz automobila.

I u Beču su donete mere za zaštitu klime. Pored razvoja daljinskog grejanja, stalni razvoj u oblasti javnog prevoza doprinosi poboljšanju kvaliteta vazduha.

Među merama protiv zagađenja u Beču ubraja se između ostalog i podrška e-mobilnosti i upotreba vozila malih zagađivača.

Koliko su mere bile delotvorne govori podatak da je od 2003. godine zagađenost vazduha u Beču upola manja.

Izvor: EurocommPR

Bečlije dobijaju hleb od organske raži iz gradskog poljoprivrednog dobra

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto: © C.Jobst/PID

Pravovremeno uoči predbožićnog spremanja peciva Gradonačelnik Beča Mihael Ludvig predstavio je novo organsko integralno ražano brašno iz Beča.

Organska raž potiče isključivo sa obradivih površina gradskog poljoprivrednog dobra Lobau koje pripada Gradu Beču.

Za organsko ražano brašno uzgaja se stara sorta ozime raži „Amilo“ koja važi za vrlo otpornu i ima dobre karakteristike za pripremanje hleba, peciva i kolača.

„Ovo brašno rezultat je jednog uspešnog partnerstva gradskog poljoprivrednog gazdinstva, mlinskog preduzeća i prodavaca. Ukupno 200 tona organske raži koja se uzgaja i žanje u centru Lobau dovoljni su da ovaj proizvod bude na raspolaganju tokom cele godine“, rekao je gradonačelnik Ludvig.

„Mnogi ne znaju ali Grad Beč već 40 godina ima organsku poljoprivredu i ubraja se u najznačajnij tradicionalna organska preduzeća u Austriji“, dodao je Ludvig.

„Bečka preduzeća koja se bave zemljoradnjom i uzgojem povrća su pioniri u oblasti organskog uzgoja: sa 27 odsto organskih preduzeća i 32 odsto organskog poljoprivrednog dobra Beč se nalazi u samom vrhu u poređenju sa čitavom Austrijom. Jedna metropola, kao pionir u organskoj proizvodnji koja snabdeva čitavu Austriju organskim brašnom najboljeg kvaliteta je verovatno jedinstveno u Evropi čime se Beč ponovo ističe kao grad sa najboljim kvalitetom života“, istakao je gradonačelnik.

Neposredno posle žetve organska raž iz centra Lobau transportuje se direktno u mlin u obližnje mesto Ranersdorf u Donjoj Austriji gde se melje na tradicionalan način u kamenom mlinu.

Tako se klice, vitamini i minerali bolje sačuvaju a proizvodi pripremljeni od ovog brašna su posebno vazdušasti.

Bečko brašno se već može kupiti u svim prodavnicama „Merkur“ u čitavoj Austriji.

Izvor: EurocommPR

Počinju reforme u “Elektroprivredi Srbije”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da će, na osnovu zaključka koji je Vlada usvojila, posle “Srbijagasa” otpočeti proces reformisanja i u “Elektroprivredi Srbije”.

Mihajlović je istakla da se prenosom imovine i prelaskom zaposlenih koji rade na održavanju distributivnog sistema iz JP “Elektroprivredi Srbije” u “EPS Distribuciju” stvaraju uslovi da dobijemo potpuno nezavisnog operatora distributivnog sistema.

“Pored usklađivanja “EPS Distribucije” sa Zakonom o energetici i dobijanja licence od Agencije za energetiku za delatnost koju obavlja, ovaj proces je važan i zbog bolje kontrole troškova i smanjenja gubitaka na distributivnoj mreži”, objasnila je ona.

Usvojeni plan, pored prenosa imovine i prelaska zaposlenih iz Tehničkog centra JP EPS u operatora distributivnog sistema (ODS), uključuje i prenos udela u “EPS Distribuciji” sa JP “EPS” na Republiku, izdavanje licence, kao i usklađivanje akata “EPS Distribucije”.

Rok za početak rada operatora distributivnog sistema u potpunosti u skladu sa Zakonom o energetici je 1. maj 2021. godine, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Hemp Valley: Koliki je potencijal konoplje u izradi efikasnih baterija?

Foto-ilustracija: Unsplash / @cristalweed.it
Foto-ilustracija: Unsplash / @cristalweed.it

Zemlje širom sveta legalizuju upotrebu konoplje u zdravstvene svrhe i za relaksaciju, a čini se da je sledeći korak njeno masovnije korišćenje u industriji. Od ove “demonske biljke” već se pravi obuća, odeća, papir, bioplastika i biogorivo. Uprkos tome što ovo deluje kao moderna praksa, njen pionir bio je Henri Ford. Njegov model T, predstavljen 1941. godine, bio je “uzgojen iz zemlje”.

Karoserija jednog od prvih automobila ovog američkog preduzetnika bila je proizvedena od materijala na bazi konoplje sličnog plastici, navodno 10 puta izdržljivijeg od metala. Kao gorivo četvorotočkaš je koristio etanol od iste biljke. Navodi se da je bio bezbedniji, lakši i pristupačniji. Ford se za ovu sirovinu odlučio kako bi tokom ekonomske krize pomogao poljoprivrednicima. U izradi inovativnog materijala mu je bila neophodna i soja, pšenica, kukuruz i pamuk.

Zašto onda “auto budućnosti”, koji je naizgled bio poželjan i višestruko koristan, nije deo današnjice?

Planove za njegovu proizvodnju omeo je Drugi svetski rat, a prema pojedinim tvrdnjama dodatnu kočnicu za njegovu popularizaciju, i popularizaciju bioplastike uopšte, predstavljala je hemijska kompanija Dupont. Danas međutim ponovo oživljavaju tendencije sveobuhvatne primene konoplje, a jedan od vidova u kojima bismo jednog dana mogli da je koristimo jesu i baterije.

Svedoci smo da vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, u ime zaštite prirode, bivaju zamenjena svojim ekvivalentima na električni pogon. Dodatnom ozelenjavanju rada elektromobila mogle bi da doprinesu upravo baterije od konoplje, koje su prema nezvaničnim informacijama čak osam puta efikasnije u odnosu na litijum-jonske. Povrh toga, one bi pojeftinile proizvodnju električnih automobila.

Pogledajte po kom principu funkcionišu:

Jelena Kozbašić

Na ulicama Čačka uskoro testiranje softvera „za lakše saobraćanje”

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Kolone vozila na auto-putu bez izduvnih gasova i autobusi koji bez vozača prevoze radnike do posla i nazad, u pojedinim delovima sveta danas su realnost. Evropski institut za inovacije i tehnologiju prošle godine je za partnera izabrao našu Nacionalnu asocijaciju autonomnih i električnih vozila.

Za samo godinu dana tri projekta naših stručnjaka su nagrađena, a Srbija je postala jedini partner Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju van Evropske unije

“Prolaznost je nešto niža od 20 odsto, tako da je baš velika konkurencija. Postigli smo uspeh i dobili tri projekta. Jedan je vezan za umrežavanje i podizanje svesti o značaju transformacije urbane mobilnosti, novog načina saobraćaja u gradovima, a druga dva su baš prave inovacije, odnose se na rešavanje, i rezultat projekta će biti dva softverska rešenja”, rekao je, gostujući na RTS -u dr Radomir Žikić, direktor Inovacija Nacionalne asocijacije autonomnih i električnih vozila.

Dodao je da će jedan od rezultata biti redukovanje vozila u saobraćaju i da se na projektima sarađuje sa Slovenijom i sa Mađarskom.

„Mi smo integrisali ugovorno, 11 najvećih tehničkih fakulteta sa četiri univerziteta, i 11 visokotehnoloških kompanija. Taj kapacitet znanja daje nam za pravo da imamo mogućnosti, da učestvujemo ravnopravno, ne samo u inovativnim evropskim projektima, već da budemo i lideri, kao što smo praktično i u ova tri projekta”, izjavio je Ivan Vulović, predsednik Upravnog odbora Nacionalne asocijacije autonomnih i električnih vozila.

„Prva dva projekta se završavaju 31. decembra, softver će biti završen i testiran u našim gradovima. Sledeći projekat je od prvog januara, ne vidim da će biti problema, jeste pandemija ta koja koči, ali borimo se uspešno i isporučićemo rezultat na vreme”, dodao je dr Žikić.

Evropski institut za inovacije i tehnologiju spojio je nauku i industriju i to sa gradovima, a misija Instituta je da odgovori na zahteve gradova kako bi im život bio kvalitetniji. Kod nas je reč o Čačku, koji će biti prvi grad iz regiona, i na njegovim ulicama će ubrzo biti testiran softver.

Koristi se uz pomoć mobilnog telefona. Koristiće za prevoz putnika ali i paketa, prijavom o namerama preko aplikacija. Tako se smanjuje intenzitet saobraćaja. Učesnici u celom projektu dobijaće određene zelene poene.

Konkurisanje sa novim projektima 

Partner Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju planira da u narednih šest godina podrži nove projekte sa sumom od oko 400 miliona evra. Očekuje se konkurisanje sa novim projektima za dobijanje novih sredstava.

„Verujem da ćemo nekim narednim trudom integrisati još više učesnika sa naše strane, fakultete i ljude koji su inovatori. Moramo da nađemo jedan konzorcijalni tim, da ga integrišemo, da mu dodelimo uloge u celoj toj priči, jer ideja je i umrežavanje”, rekao je Vulović.

Dr Žikić je dodao da sigurno možemo naći mesto na sceni koja podrazumeva ekološka vozila i testiranje novima iz te oblasti i da je Srbija već deo tog okvira. Potreban je, kako navodi, s tim u vezi, dodatni rad na infrastrukturi i administrativna podrška.

Jedan od ciljeva povećanja broja električnih i autonomnih vozila je stvaranje kvalitetnije i zdravije životne sredine.

„Na srpskim ulicama možemo da očekujemo veći broj elektrovozila, a i ova bez vozača”, najavio je dr Žikić.

Izvor: RTS

 

Srbija preuzela predsedavanje Energetskoj zajednici

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović danas je, u ime Republike Srbije, preuzela predsedavanje Energetskoj zajednici (EZ) u 2021. godini.

Mihajlović je posle današnjeg sastanka Ministarskog saveta Energetske zajednice poručila da će naredna godina biti u znaku traženja zajedničkih odgovora na energetske i ekološke izazove i boljem povezivanju u regionu.

“Svaka kriza je teška i donosi sa sobom izazove, takva je bila i 2020, u kojoj je Crna Gora predsedavala EZ, ali, verujem da će 2021. biti godina oporavka. Očekuju nas velike promene u energetskom sektoru, na kojima ćemo raditi svi zajedno, od povećanja energetske efikasnosti, zelene energije i dekarbornizacije, kao možda najvećeg izazova u našem regionu“, rekla je ona.

Prema njenim rečima, cilj je da Srbija u 2021, kao predsedavajuća zemlja EZ, bude primer drugim članicama, kako u donošenju i primeni regulative u oblasti energetike i klimatskih promena, tako i u sprovođenju reformi i stvaranju modernih i efikasnih energetskih kompanija.

“Radićemo i na bržem regionalnom povezivanju u oblasti energetike, koje je važno i na našem putu kao regiona ka članstvu u EU. Samo zajedno možemo dati prave odgovore na energetske i ekološke izazove sa kojima se čitav svet susreće. Želim nam svima da sledeće godine, kada se okupimo na narednom sastanku Ministarskog saveta u Beogradu, možemo da se pohvalimo rezultatima koji, sigurna sam, neće izostati”, istakla je Mihajlović.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

 

“Monarh” – ne zagađuje, a sve poslove obavlja samostalno

Foto: Printscreen/Youtube  

Iz Kalifornije stiže neverovatni autonomni i električni traktor “Monarh” (Monarch). Reč je o traktoru na električni pogon koji ne zagađuje vazduh izduvnim gasovima i još donosi dnevnu uštedu od oko 45 dolara, koliko bi odlazilo na gorivo.

“Monarh”ili “najpametniji traktor na svetu”, kako ga još nazivaju, krasi atraktivni dizajn i jedinstvena LED rasveta. Njegova najveća prednost je to što može samostalno da upravlja. Sistem autonomne vožnje je u potpunosti funkcionalan, a na traktor su postavljene sve tehnologije koje mu omogućavaju prepoznavanje prepreke. Zahvaljujući savremenim tehnologijama, traktorom je moguće upravljati mobilnom aplikacijom.

Električni pogon ovog traktora je 40 KS u kontinuiranom radu, odnosno do 70 KS u kratkotrajnom opterećenju. Njegova osnovna cena je 50.000 dolara uz garanciju na 20 godina.

Energetski portal

 

Novo postrojenje za preradu vode u rukama Subotičkog vodovoda

Foto-ilustracija: Unsplash (Szabolcs Szarapka)
Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Izvršni direktor Resora investicija i razvoja JKP „Vodovod i kanalizacija“, Čaba Šanta, predstavnik konzorcijuma firmi izvođača „Sade“ iz Beograda, „Veolija Voter“ iz Francuske i GP „Graditelj NS“ iz Novog Sada, Petar Bjegović i predstavnik glavnog Konsultanta „iC consulenten“ iz Beča (Austrija), Muhamed Veseli su u Subotici u utorak, 15. decembra 2020. godine, potpisali Sertifikat o preuzimanju radova na izgradnji drugog gradskog Postrojenja za preradu vode grada.

Ovom činu, kojim je okončana poslednja faza realizacije Projekta za unapređenje vodnih sistema grada, pored predstavnika Grada, subotičkog „Vodovoda“ kao investitora, izvođača radova i medija, prisustvovali su i Žužana Hargitai, regionalna direktorka EBRD za Zapadni Balkan i Martin Klaucke, predstavnik Delegacije EU u Srbiji.

Balint Pastor, predsednik Skupštine Grada Subotice, istakao je da se danas nalazi u dvostrukoj ulozi jer je kao narodni poslanik u republičkoj Skupštini glasao 2012. godine za ratifikaciju međunarodnog sporazuma, na osnovu čega je i ostvaren ovaj Projekat, čija je ukupna vrednost 11 miliona evra finansirana iz kreditnih sredstava EBRD i donacije Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 2,04 miliona evra.

“Takođe, danas sam u ulozi predsednika parlamenta Grada, impresioniran sam i ponosan što Grad odgovorno brine o vodi i što će, konačno, svi građani koji su na javnom sistemu vodosnabdevanja piti vodu kvaliteta po svim domaćim i propisima EU. Značajno je da je u prethodnih nekoliko godina, realizujući ovaj Projekat, izgrađeno oko 11 kilometara magistralne i sekundarne vodovodne mreže i oko 9 kilometara kolektora i sekundarne kanalizacione mreže, što će obezbediti veću dostupnost javnih infrastrukturnih mreža, a izgradnjom ovog Postrojenja, naročito, zdravu kvalitetnu pitku vodu građanima, koja kao sirova sadrži veće koncentracije arsena, amonijaka i gvožđa– istakao je Pastor Balint i dodao da će to najbolje osetiti stanovnici Palića, MZ Novog grada i Radanovca, ali će uticati i na razvoj turizma na osnovu strateških planova grada, naročito Palića.”

Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Imre Kern, zamenik gradonačelnika Grada Subotice, podsetio je na istorijat saradnje sa EBRD Bankom i Evropskim zajedničkim fondom za Zapadni Balkan.

“Još 2001. godine smo počeli da razmišljamo o izgradnji novih Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Subotici i na Paliću, ostvarili smo kontakt sa EBRD bankom i finansijskim institucijama. U proteklih petnaestak godina u vodovod i kanalizaciju uloženo je blizu 40 miliona evra, što predstavlja veliki uspeh, kako subotičkog „Vodovoda“, tako i gradskih vlasti koja je sve projekte podržala. Subotica je jedna od retkih gradova koja je obezbedila kompletne usluge na evropskom nivou. Imamo pitku i čistu vodu bez arsena i drugih hemikalija, a evropskim standardima odgovaraju i prečišćene otpadne vode koje se kao takve ulivaju u jezero Palić”, istakao je Imre Kern i dodao: “Nije bilo drugih načina da rešimo ove velike infrastrukturne probleme, osim kreditima, jer njihova vrednost značajno prevazilazi mogućnosti budžeta našeg grada. Apelujem na građane da se u što većem broju priključe na izgrađenu vodovodnu i kanalizacionu mrežu.”

Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Žužana Hargitai, regionalna direktorka EBRD za Zapadni Balkan i direktorka kancelarije u Beogradu je istakla da ne krije zadovoljstvo što je u Subotici bila prilikom ugovaranja finansiranja Projekta, ali i sada kada vidi šta je sve izgrađeno i koliki je to zajednički doprinos EBRD, grada Subotice i kompanije Vodovoda i kanalizacije komunalnoj izgrađenosti, kvalitetu življenja građana i zaštiti životne sredine.

“Nadamo se da će se više gradova u Srbiji ugledati na Suboticu kada je reč o investiranju u infrastrukturu za preradu voda. EBRD, Evropska unija i bilateralni donatori podržavaju prelazak na zelenu ekonomiju i nikada nije bilo boljeg trenutka za ulaganje u zelenu infrastrukturu koja podrazumeva preradu voda, otpada i energetsku efikasnost. Gradovi i opštine ne treba da propuste ovu priliku da obnove i izgrade svoju infrastrukturu u korist životne sredine i svojih građana”, istakla je Žužana Hargitai.

Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Martin Klaucke, predstavnik Delegacije EU u Srbiji, istakao je da je ukupna vrednost oba realizovana Projekta u Subotici u proteklih deset godina preko 30 miliona evra i dodao:

“Ovo je još jedna prekretnica za Srbiju da postane zelenija i da zaštiti svoje građane i podstakne svetliju budućnost. Subotica i njeni građani su jedno od mnogih mesta u Srbiji gde smo uložili u prečišćavanje voda. Na primer, na području Raške uložili smo više od šest miliona evra u postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Evropske integracije za Srbiju nisu apstraktna stvar. To je nešto što ljudi mogu da vide i osete u svojim domovima. Kroz čistiju i sigurniju vodu za njih i njihovu decu. Zaštita životne sredine znači zaštitu ljudi. To je ono što EU zapravo podrazumeva: bolji život za svoje građane.”

Đerđ Šugar, direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ Subotica osvrnuo se na poteškoće koje su otežavale realizaciju ovog Projekta, a koje se odnose na dugotrajne procedure izdejstvovanja svih dozvola pre početka izvođenja radova, ali je i usporovale zbog vanrednog stanja usled pandemije koronavirusa. Zatim je naveo osnovne karakeristike izgrađenog sistema:

“Filter stanica za tretman sirove vode kapaciteta od 80 litara u sekundi, rezervoar za balansiranje potrošnje vode od 2 i po hiljade kubika, crpna stanica visokog pritiska od 200 litara u sekundu i objekti za tretman mulja nastalog iz sirove vode, predstavljaju najznačajniju izgrađenu infrastrukturu ovog postrojenja i decenijski građevinski, tehnički i tehnološki poduhvat grada Subotice. Linija mulja nastalog iz tretmana sirove vode je jedini takav poduhvat na polju zaštite životne sredine u Vojvodini, ali i u bližem međunarodnom okruženju.”

Foto: JKP Vodovod i kanalizacija Subotica

Dodao je i da je izvođač radova, smatrajući da je kompletirao radove i dokazao zahtevane glavne tehničke parametre, podneo zahtev Investitoru za preuzimanje radova. Nakon pregleda učinjenog u prethodne tri godine, kada je započeta realizacija ovog Projekta, Nadzorni organ, Konsultant i članovi Komisije za tehnički prijem su konstatovali da Investitor može da primi izvršene radove.

“Današnji dan predstavlja prekretnicu u okviru ovog Projekta jer Investitor stiče pravo i obavezu da upravlja ovim novim objektom i da se permanento uverava da karakteristike ovog Postrojenja zadovoljavaju zahteve koji su definisani pre početka njegove izgradnje. Na osnovu svega učinjenog u proteklom periodu, Investitor očekuje da na proleće naredne godine pijaća zdrava voda stigne u svako domaćinstvo ovog grada, u Veliki Radanovac i na Palić”, rekao je Šugar.

Nakon obilaska Postrojenja, predstavnici EBRD, Delegacije EU u Srbiji, Grada Subotice i JKP „Vodovod i kanalizacija“ Subotica razgovarali su o nastavku dosadašnje uspešne saradnje na novim projektima koji će doprineti proširenju i modernizaciji objekata i infrastrukture vodosnabdevanja, odvođenja i prečišćavanju otpadnih voda.

Izvor: JKP Vodovod i Kanalizacija Subotica

U pripremi pojekat za izgradnju kanalizacije u Kaluđerici

Foto-ilustracija: PIxabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić rekao je da je Grad Beograd u pregovorima sa Evropskom investicionom bankom kako bi se obezbedila podrška za izgradnju kompletne kanalizacije i postrojenja za preradu otpadnih voda u Kaluđerici, po uzoru na levu obalu Dunava. Grad će takođe dati deo novca, rekao je Vesić novinarima prilikom obilaska radova na izgradnji saobraćajnica u Kaluđerici.

“Kada je u pitanju kanalizacija, sledeći veliki projekat koji nas čeka jeste Kaluđerica. U narednom periodu ćemo definisati uslove kako bismo mogli polako da krenemo u raspisivanje tendera, prvo za izradu tehničke dokumentacije, a onda naravno i za izradu same kanalizacije“, istakao je Vesić.

On je podsetio da je raspisan tender za izgradnju kanalizacije na levoj obali Dunava odnosno za izgradnju prečistača za preradu otpadnih voda, a uslediće još dva tendera, izmeću ostalog tender za izgradnju same kanalizacije približne vrednosti od 50 miliona evra, od čega 35 miliona daje Evropska investiciona banka, a 15 miliona evra Grad Beograd.

Pročitajte još:

“Time ćemo definitivno rešiti problem na levoj obali Dunava, odnosno svi će dobiti kanalizaciju. Ono što je još važnije, sve otpadne vode će biti prerađivane i tako će ići u Dunav”, istakao je zamenik gradonačelnika.

On je naveo da je završeno projektovanje fabrike za preradu otpadnih voda u Batajnici, radi se na projektu takve fabrike u Ostružnici, Obrenovcu i jedna će biti na teritoriji opštine Grocka.

Foto: Wikipedia/CrniBombarder!!!

“Najveća fabrika za preradu otpadnih voda je u Velikom selu, projekat je u toku, finansira ga Vlada Republike Srbije, a njegova vrednost je 285 miliona evra. Time ćemo rešiti problem otpadnih voda na teritoriji grada Beograda“, naglasio je Vesić.

On je podsetio da Grad Beograd svu svoju kanalizaciju sipa direktno u Savu i Dunav, što znači da svake godine sipamo otprilike 60.000 olimpijskih bazena fekalija u Savu i Dunav.

“Imamo oko sto direktnih izliva kanalizacije u Savu i Dunav. Kada završimo postrojenje u Velikom Selu, ukinućemo 80 takvih izliva, a kada završimo i ove druge fabrike, ukinućemo sve, konačno ćemo prerađivati otpadne vode”, zaključio je Vesić.

Izvror: Grad Beograd

Hrvatska i Italija proglasiće ekskluzivne ekonomske zone na Jadranu

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska i Italija postigle su dogovor o proglašenju ekskluzivnih ekonomskih zona na Jadranu (EEZ) i ta odluka, sa kojom je saglasna i Slovenija, trebalo bi da bude formalizovana nakon sastanka predstavnika tri zemlje u januaru 2021. godine.

Vlada Hrvatske donela je predlog o proglašenju EEZ 14. decembra, a hrvatski parlament bi o njemu trebalo da glasa na vanrednoj sednici 17. decembra.

Ministar inostranih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je u razgovoru sa slovenskim i italijanskim kolegom “postignuto razumevanje” da će Hrvatska i Italija proglasiti svoje EEZ nakon trilateralnog susreta u januaru iduće godine.

On je precizirao da će na tom sastanku biti reči i o jačanju saradnje na području Jadran, sa ciljem njegove ekološke zaštite i upravljanja plavom ekonomijom.

Grlić Radman je ranije o proglašenju EEZ obavestio i Savet ministara EU i susedne države, a o tome je govorio i na onlajn konferenciji Mediteranski dijalog, prenla je agencija Hina.

Šef hrvatske diplomatije je naglasio da je proglašenje EEZ u skladu sa pomorskim zakonikom, Konvencijom UN o pravu mora i zakonodavstvom EU, i da će taj pojas ostati morski prostor u kojem će sve države “ne dirajući suverena prava i jurisdikciju Hrvatske uživati međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucian Petronel Potlog)

Grlić Radman je ocenio da je EEZ bolja varijanta od Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), koji je Hrvatska proglasila 2003. godine, i da on predstavlja uredniji pristup regulisanju odnosa između priobalnih država.

“To je, ja bih rekao, jedna vrsta nadogradnje. Konvencija UN o pravu mora podstiče na to, 120 država u svetu je proglasilo EEZ. To je zapravo uredniji pristup regulisanju odnosa između obalnih država”, rekao je Grlić Radman na konferenciji za novinare posle sednice vlade.

On je precizirao da EEZ, u odnosu na postojeći ZERP donosi dva nova prava – izgradnju veštačkih ostrva i korišćenje snage mora, vetra i morskih struja.

Državna sekretarka u ministarstvu inostranih poslova Andreja Metelko-Zgombić rekla je da 2003. godine nije bila praksa imati proglašeni EEZ u Sredozemlju. Podsetila je da je tada Francuska imala ekološki pojas, Španija ribolovni pojas, a Hrvatska je tada proglasila ZERP.

“Kako smo tada već bili svesni da idemo prema EU, želeli smo tada kopirati upravo praksu koju su imale druge države članice u Sredozemlju”, rekla je Metelko-Zgombić, a saopštilo hrvatsko ministarstvo.

Istakla je da je sada cilj i ideja da se zaista zaštiti Jadran, a da Jadran u ovom trenutku sa italijanske strane nije zaštićen. “Taj deo je još uvek u režimu otvorenog mora, tako da ribarice i trećih država mogu dolaziti s te strane i tu obavljati ribolov“, rekla je Metelko-Zgombić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur Goldstein)

Ministarka poljoprivrede Marija Vučković je na sednici vlade rekla da će EEZ dodatno unaprediti već “duboku, pa u poslednje vreme i izvrsnu suradnju sa Italijom” po pitanju ribarskih flota i upravljanja resursima.

Slovenački premijer Janez Janša potvrdio je da je proteklog vikenda “u svetlu dobrosusedskih odnosa” sa premijerima Hrvatske i Italije Andrejem Plenkovićem i Đuzepeom Konteom razgovarao o nameri njihovih zemalja da proglase svoje ekonomske zone u Jadranskom moru.

On je rekao i da će o toj temi 19. decembra u Veneciji ponovo razgovarati šefovi diplomatija tri zemlje.

Janša je konsultacije sa Zagrebom i Rimom o EEZ predstavio kao uspeh svoje vlade, istovremeno odbacujući tvrdnje opozicije da će proglašenjem ekskluzivne zone Slovenija ostati bez izlaza na otvoreno more.

“Ova je vlada postigla to da Italija i Hrvatska i nas pozovu u te razgovore. To je bila stvar njihove dobre volje. To smo postigli upravo zbog ugleda ove vlade”, odgovorio je Janša na kritike poslanika.

Slovenački mediji podsećaju da se Slovenija 2003. godine odlučno protivila odluci Hrvatske da proglasi ZERP na Jadranu, i da je Ljubljana nakon pritisaka, a u saradnji s tadašnjom Vladom Italije, izdejstvovala da se ZERP ne primjenjuje na ribare i brodove iz zemalja EU.

Izvor: Euractiv.rs/Beta

Sanitarna deponija u Vinči biće urađena po svim ekološkim standardima

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Prva sanitarna deponija u Srbiji gradi se na deponiji Vinča i biće urađena po svim ekološkim standardima koji se poštuju u Evropskoj uniji. Radove na izgradnji obišli su Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, Ivana Vilotijević, gradska sekretarka za zaštitu životne sredine, Marko Popadić, direktor JKP “Gradska čistoća”, Filip Til i Vladimir Milovanović, predstavnici “Beo čiste energije” i Željko Rebrešak, upravnik gradilišta.

Vesić je podsetio da deponija Vinča od 1977. godine postoji kao gradska deponija, na koju se godišnje dovozi oko 570.000 tona komunalnog otpada, te da je ona posle ovoliko decenija polako počela da klizi prema Dunavu i postala je najveći ekološki problem ne samo Beograda već i ovog dela Balkana. 

“Na osnovu javno-privatnog partnerstva sa francuskom kompanijom „Suez” i japanskom kompanijom „Itoču” krenuli smo u saniranje postojeće deponije, koja će biti zatvorena, sanirana i ekološki tretirana, i na izgradnju nove. Ova sanitarna deponija ima kanale za prikupljanje otpadnih voda, a već je urađeno i postrojenje za njihovu preradu. Sve otpadne vode će se izvlačiti iz deponije, prerađivati i tako prerađene odlaziti u Dunav. S druge strane, tu su i cevi kroz koje će se izvlačiti gas koji će biti transportovan do energane gde će se praviti električna energija i to će biti prvi put da se pravi elektrinčna energija od otpada. Radimo i toplodalekovod Konjarnik–Vinča koji će omogućiti da se iz otpada izvlači gas koji će služiti za grejanje Konjarnika, čime ćemo smanjiti kupovinu gasa koji sada koristimo za grejanje građana”, naglasio je Vesić.

On je podsetio da je ovaj posao vredan više od 375 miliona evra i dodao da se pravi postrojenje za proizvodnju električne energije, te da će se graditi i energana, a gradi se i nova trafostanica koja će opsluživati sva ova postrojenja, kao i postrojenje za preradu građevinskog otpada

“Mi godišnje imamo više od milion tona građevinskog otpada u Beogradu koji se baca na različitim lokacijama i koji će sada biti prerađivan. Sada ćemo konačno rešiti najveći ekološki problem na teritoriji grada Beograda”, rekao je zamenik gradonačelnika.

On je naglasio da je posebno ponosan što na gradilištu u svakom trenutku ima više od 500 radnika i što posao rade domaće kopmpanije. Dodao je da će u fabrikama i drugim postrojenjima koja se grade bite zaposleno više stotina ljudi.

“Za četrdeset godina, koliko postoji ova deponija, više od četiri milijarde tona metana je otišlo u vazduh, da ne pričam o požarima koji su se stalno dešavali i kojih više neće biti”, naveo je Vesić i dodao da se ovako delimično rešava i problem zagađenja vazduha

Direktor preduzeća „Beo čista energija” Filip Til rekao je da će postrojenje za odlaganje komunalnog otpada biti pušteno u rad za nekoliko meseci, te da će nakon toga početi sanacija i zatvaranje postojeće deponije. Nakon toga, dodao je, sledi otvaranje objekata koji su trenutno u izgradnji.

Izvor: Grad Beograd

 

 

Projekat „Jadar“ od strateškog značaja za Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)
Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sa generalnom direktorkom kompanije „Rio Tinto“ za borate i litijum Marni Finlejson i direktorkom kompanije „Rio Sava eksplorejšn“ Vesnom Prodanović o nastavku realizacije projekta „Jadar“ i napretku izrade studije opravdanosti za koju je ta kompanija u 2020. godini odobrila dodatnih 200 miliona dolara.

Time ukupna investicija „Rio Tinta“ u istraživanje i razvoj projekta „Jadar“ prevazilazi 450 miliona dolara.

Brnabić je na sastanku naglasila da je razvoj projekta „Jadar“ od izuzetnog značaja za Srbiju i Loznicu i da će se samo u fazi izgradnje rudnika i postrojenja za preradu angažovati više od 2.100 radnika.

Prema njenim rečima, kada bude završen, projekat „Jadar“ biće moderan podzemni rudnik sa efikasnim postrojenjem za preradu jadarita, kao i svim potrebnim postrojenjima za održivo upravljanje otpadom.

Ona je istakla da će se primenom najsavremenijih tehnologija koje je „Rio Tinto“ razvio za preradu jadarita, posebno voditi računa o zaštiti životne sredine.

Premijerka je dodala da je zadovoljna napretkom studije opravdanosti u okiru koje je, u saradnji sa meštanima u Loznici, započeo i proces otkupa zemljišta na kojem će biti izgrađen budući rudnik i fabrika za preradu jadarita.

Projekat „Jadar“, koji u Srbiji razvija međunarodna rudarsko-metalska grupacija „Rio Tinto“, od strateškog je značaja za Srbiju kako zbog eksploatacije litijuma i borata iz jadarita, tako i zbog ukupnog uticaja ovog projekta na razvoj zelene ekonomije u Srbiji.

Naime, ovaj projekat podrazumeva razvoj savremenog, tehnološki naprednog i održivog rudnika i postrojenja za preradu jadarita u periodu od najmanje 50 godina, sa direktnim uticajem na BDP i razvoj održive ekonomije u Srbiji, konstatovano je na sastanku.

Sagovornici su se saglasili da su saradnja i partnerstvo kompanije „Rio Tinto“, Vlade Srbije i lokalnih zajednica od ključnog značaja za uspeh projekta „Jadar“.

Finlejson je istakla da ta kompanija proizvodi metale i minerale koji su od suštinskog značaja za ekonomiju.

“Svi naši proizvodi imaju značajnu ulogu u procesu tranzicije ka zelenoj ekonomiji, a, kada bude razvijen, projekat „Jadar“ će proizvoditi litijum, materijal budućnosti i značajno će doprineti osnaživanju profila Srbije kao destinacije koja privlači investitore i stvara mogućnosti za razvoj zelene ekonomije“, podvukla je ona.

Na sastanku u Vladi Srbije, kojem su prisustvovali i predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, rečeno je i da je projekat „Jadar“ od strateškog značaja za Srbiju i razvoj održivog rudarstva, a da nedavno formiranu Radnu grupu za implementaciju projekta „Jadar” čine predstavnici kompanije „Rio Tinto” i svih resornih ministarstava, jer je to projekat cele Srbije.

Posebno je naglašeno da će naročita pažnja i značaj biti posvećeni zaštiti životne sredine, jer moderan rudnik i fabrika za preradu jadarita uključuju postrojenja za održivo upravljanje otpadom i najsavremenije postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, tako da neprečišćena voda neće biti ispuštana u reke.

Izvor: Vlada Republike Srbije