Home Blog Page 597

Japan nastavlja da pomaže Sarajevu u borbi za zaštitu životne sredine

Foto: Wikipedia/Julian Nyča
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Winkler)

Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto sastao se u ponedeljak sa ambasadorom Japana u Bosni i Hercegovini Makoto Itom i sa njim razgovarao o novim projektima, ali i nastavku sprovođenja „Zelenog kantonalnog akcionog plana“ (GCAP), sa ciljem ažuriranja Kantonalnog plana zaštite životne sredine.

Ovaj projekat urađen je prema EBRD metodologiji, a podrazumeva uključivanje kantona u „Zelene gradove EBRD-a“, a čitav projekat finansira vlada Japana.

To je instrument od 950 miliona evra koji nudi sveobuhvatan poslovni model za zeleni urbani razvoj, kombinujući strateško planiranje sa investicijama i prateću tehničku pomoć.

Sarajevo je treći grad u Bosni i Hercegovini koji se pridružio “Zelenim gradovima EBRD-a” i započeće sa izradom akcionog plana.

Sarajevski “GCAP” formalno je pokrenuo premijer Forto, a to znači da Kantonalni plan zaštite životne sredine ima spisak projekata za čiju je realizaciju u narednih nekoliko godina potrebno oko 500 miliona KM (preko 250 miliona evra).

Foto-ilustracija: Unsplash (Azgan Mjeshtri)

“Ovo je dobar plan koji se može poboljšati i koji će nam svojom metodologijom i identifikovanjem prioritetnih projekata u oblasti zaštite životne sredine, omogućiti lakši pristup međunarodnim fondovima – Evropskoj banci za obnovu i razvoj, odnosno grantovima i kreditnim sredstvima kako bismo ih brže implementirali i poboljšali kvalitet života u Kantonu Sarajevo “, naglasio je premijer Forto.

Ovom prilikom premijer je najavio da planira da projekat “GCAP” usvoji Vlada Kantona Sarajevo na sednici krajem meseca, kako bi već u martu mogao biti poslat na razmatranje Skupštini KS. Najavio je da bi nakon toga mogla da počne njegova realizacija.

“Vlada Japana pokazala je spremnost da pomogne Kantonu Sarajevo, pre svega donirajući vozila javnog prevoza, i unapređenjem transporta uopšte”, naglasio je premijer.

Na sastanku je bilo reči i o novim projektima koje je vlada Japana spremna da finansira, pre svega o onima koji se odnose na kvalitet vazduha, medicine, obrazovanje i zaštitu voda, ali i o drugim.

Ambasador Ito, podsetio je da je prošlo 25 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Japana i Bosne i Hercegovine.

Energetski portal

Zaštićene vrste ponovo na meti krivolova

Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore
Foto-ilustracija: Pixabay

Veoma retku i strogo zaštićenu vrstu sove buljine (Bubo bubo) pokušali su da spasu članovi Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore. Ovom centru za pomoć su se obratili građani koji su povređenu sovu primetili kod Tehničkog fakulteta u Podgorici.

Kako se navodi u saopštenju, sova je pronađena u veoma lošem stanju, a CT snimak pokazao je tragove sačme. Ptica je dugo bila u mukama i imunitet joj je veoma oslabio zbog trovanja olovom, i nažalost nije joj bilo spasa.

Sova buljina (Bubo bubo) najveća je sova na svetu, ima uočljive uške na glavi i njen raspon krila dostiže i do 1,7 metara. Posebnu pažnju privlači i zbog toga što ima narandžaste oči.

“Dodatno zabrinjava činjenica da je u pticu pucano u više navrata, što dokazuje snimak na kojem se vide tragovi dve vrste oružja, najverovatnije vazdušne puške i sačmarice. Velika ušara je zakonom zaštićena vrsta i ubijanje je strogo zabranjeno i počinjeno je krivično delo – krivolov. U proteklih par godina, svedočili smo i drugim problemima sa kojim se ova značajna vrsta suočava, pa je tako osim krivolova, bila žrtva trovanja i elektrokucije”, navodi se u saopštenju Centra za zaštitu i proučavanje ptica

Nažalost, ovo nije jedini primer ubijanja zaštićenih vrsta u Crnoj Gori. Nedavno je pronađen ranjeni pelikan, koji je nakon oporavka pušten u prirodu.

Beloglavi sup, koji je praćen uz pomoć satelitskog odašiljača, nekoliko dana nakon dolaska sa Cresa postao je meta krivolovaca. 

Veliki broj slučajeva ubijanja zaštićenih vrsta mora da bude alarm za hitno rešavanje problema u oblasti krivolova, poboljšanjem rada inspekcijskih organa i harmonizacijom propisa koji uređuju oblast lovstva. Prema analizama Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, gotovo u potpunosti izostaje reakcija nadležnih organa kada je reč o procesuiranju počinilaca ovog krivičnog dela.

“Sve dok se to ne promeni, naše nebo će biti zamka za ptice”, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Novi Sad sve bliži izgradnji centralnog prečistača otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji se prečišćava svega 16 odsto otpadnih voda i ovaj problem bi uskoro mogao da bude trajno rešen u 65 opština. U Novom Sadu bi uskoro trebala da počne izgradnja fabrike za preradu otpadnih voda, ali i 90 kilometara vodovodne i kanalizacione mreže.

Kako je rekao gradonačelnik Novog Sada, Miloš Vučević, počeli su razgovori i ušlo se u međudržavni sporazum sa inostranim finansijerima i uskoro bi mogla da počne realizacija ovog projekta. 

“Nekoliko godina je trajala urbanistička rasprava gde će biti lokacija prečistača i određeno je da to bude u Petrovaradinu na lokaciji posle fabrike ”Pobeda”. Grad ove godine kreće u pribavlјanje kompletnog zemlјišta, odnosno u otkup parcela koje još nisu naše”, rekao je Miloš Vučević, gradonačelnik Novog Sada.

Za realizaciju ovog projekta potrebno je 140 miliona evra. 

Prerada otpadnih voda je najvažnija početna tačka u dostizanju evropskih standarda u zaštiti životne sredine

Energetski portal

Sačuvajte šume, planetu i zaradite – sve to iz svoje fotelje!

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija iz Estonije, Single Earth osmislila je zanimljiv koncept – kako da vlasnici zarađuju na šumskom bogatstvu, a da pri tome ne rade ništa.

To je san svih, zar ne? Da budemo plaćeni, a da ne radimo praktično ništa.

Cilj je poprilično humane prirode – spasiti planetu Zemlju. Alat uz pomoć kojeg ćete to postići su blockchain (servis koji pretražuje kriptovalute, a služi i kao novčanik za kriptovalute i za razmenu kriptovaluta), tokeni i berza u kojoj je valuta prirodna vrednost.

Rezultat? Prema rečima izvršne direktorke Merit Valdsalu, prvi svetski finansijski instrument koji je podržan prirodom.

„Single Earth je onlajn platforma koja omogućava vlasnicima šuma, močvara i drugih prirodnih resursa da generišu profit bez prodaje svojih delova zemlje kao sirovine – time što se odluče da ne eksploatišu svoja prirodna dobra, pomažu da se ne dođe do dodatnog stvaranja ugljen-dioksida iskorišćavanjem tog dela planete. Na taj način nagrađujemo vlasnike zemljišta što nisu posekli šume i nisu iskopali močvare, već su odlučili da sačuvaju ekosisteme koji nas zapravo održavaju u životu”, objasnila je Valdsalu.

Naime, Single Earth “tokenizira” deo zemlje, šume, močvare ili bilo koje područje bogatog ekološkog značaja, a onda kompanije, organizacije i na kraju pojedinci mogu da otkupe tokene i poseduju delimične količine tog zemljišta i prirodnih resursa, dok za uzvrat pomažu smanjenje ugljen-dioksida i dobijaju trajna vlasnička prava.

I vlasnici zemljišta su plaćeni, a pri tome ne čine ništa nažao svojoj zemlji.

U Single Earth tvrde da ne pokušavaju da postanu najveći zemljoposednici na svetu, već pokušavaju da obezbede tehnologiju uz pomoć koje bi ljudi koji poseduju zemlju mogli da stvore profit na njoj bez potrebe da je prodaju kao sirovinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Single Earth sakupio je svoj prvi fond od 3,9 miliona dolara zahvaljujući kompaniji Pipedrive. Osnivači Pipedrive-a želeli su da ulože deo svog bogatstva i u prirodne resurse, a ova ideja im se činila jako primaljivom i sa velikim potencijalom za budućnost.

Trenutno je Single Earth fokusiran na evropske šume – Estonija je država čiju teritoriju više od 50 odsto čine šumski predeli.

U Single Earthu se nadaju da će proširiti poslovanje na celi svet, a reč je o tržištu koje bi do 2050. godine moglo da vredi 500 milijardi dolara.

“Divno je (ili možda ne?) što na ovaj način prirodu možemo vrednovati i u kapitalističkoj ekonomiji. U svakom slučaju, sve što pomaže u spašavanju biodiverziteta, kao i biljnog i životinjskog sveta, za nas će uvek imati veliku vrednost i biti od krucijalnog značaja”, zaključila je Valdsalu.

Jovana Canić

Zagađenje vazduha – problem Zapadnog Balkana

Foto-ilustracija: Unsplash (Yaroslav Boshnakov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Pimenta)

Vazduh u regionu zagađen je tokom cele godine, ali najviše se o tome priča tokom zimskih meseci, kada počne grejna sezona. U ovom periodu vazduh koji udišemo gotovo može da se vidi, gusta i siva magla pokriva sve gradove u regionu. Najveći izvori zagađenja vazduha su termoelektrane, individualna ložišta, industrijska postrojenja i saobraćaj.

“Prema dostupnim podacima, vazduh u regionu Zapadnog Balkana najzagađeniji je vazduh u Evropi”, rekla je Fransoaz Džejkob, stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji.

Emisije štetnih gasova iz 16 termoelektrana na ugalj u regionu zaslužne su za više od 3.900 preuranjenih smrti godišnje, dok su troškovi lečenja zbog štete po zdravlje građana veći od 11 milijardi evra, ove podatke navela je Vlatka Matković, učestvujući na konferenciji “Balkanski vazduh između dve vatre“.

Pored termoelektrana, veliki zagađivači vazduha u Beogradu, Skoplju i Sarajevu su individualna ložišta za koja se najčešće koriste ugalj i drva. 

Ne smemo zaboraviti ni podatak da u saobraćaju u regionu učestvuje veliki broj starih automobila, kamiona i vozila koji u velikoj meri utiču na kvalitet vazduha.

Kako ne postoje kratkoročne mere koje bi na efikasan način rešile problem zagađenja vazduha, Vlade svih zemalja u regionu, kao i loklane samouprave, moraju da rade na tome da naprave planove za unapređenje kvaliteta vadzuha, ali i da rade na tome da što više koriste obnovljive izvore energije i da poboljšaju energetsku efikasnot.

Vlada Slovenije izdvojila je 63 miliona evra za poboljšanje kvaliteta vazduha u Mariboru, Celju i Murskoj Soboti, sredstva se mogu iskoristiti za povećanje energetske efikasnosti, veću upotrebu obnovljivih izvora energije i uvođenje održive urbane mobilnosti

Dok opštine u Srbiji mogu da konkurišu za 3,4 miliona evra i ova sredstva mogu koristiti za unapređenje grejnih sistema, pošumljavanje i suzbijanje zagađenja iz individulanih izvora.

Pojedini gradovi u regionu preduzimaju određene mere kako bi smanjili zagađenje vazduha. Grad Skoplje nastavlja sa akcijama subvencionisanja nabavke inverter klima-uređaja za domaćinstva. Građani koji se prijave za subvenciju dobijaju 1.000 evra za kupovinu klima, ali moraju da predaju svoje šporete i kotlove na čvrsta goriva.

Dok su u Kantonu Sarajevo krenuli sa pripremama Strategije ograničenja korišćenja uglja i ostalih čvrstih goriva, a najavili su i program finansiranja zamene peći na ugalj u domaćinstvima.

Kao dobar primer, koji bi trebalo da slede svi gradovi u regionu je Ljubljana, koja je postepeno rešavala problem zagađenog vazduha. U centru ovog grada nema saobraćaja i on je u potpunosti pretvoren u pešačku zonu, građani sve više voze bicikl, koriste javni prevoz i električni voz.

Milica Radičević

 

 

 

Podrška u krizi i kreativni programi za razvoj

Foto-ilustracija: Unsplash (United Nations COVID-19 Response)
Foto: Privatna arhiva

Na uspešnost upravljanja bilo kojom krizom utiču brojni činioci, uključujući raspoloživost neophodne opreme. Ovo je ozbiljna lekcija koju smo, kao društvo, sa teškoćama obnavljali tokom proleća, u jeku svetske epidemije izazvane virusom COVID-19.

Nedostatak zaštitne i medicinske opreme podstakao je agenciju Ujedinjenih nacija pod imenom Program UN za razvoj (UNDP) da u aprilu raspiše lokalni javni poziv za inovativna rešenja koja bi doprinela jačanju domaćih kapaciteta za dugoročnu proizvodnju navedene opreme i njenih komponenti, a ujedno i značajnom smanjenju zavisnosti od uvoza.

Na poziv, upućen pravnim licima i naučno-istraživačkim institucijama u Srbiji, stiglo je 50 prijava sa inovativnim idejama za smanjenje i ublažavanje efekata pandemije.

Miroslav Tadić, portfolio menadžer UNDP-a u Srbiji, kaže da su odabrana 23 rešenja za domišljate načine proizvodnje ili nabavke lične zaštitne i medicinske opreme, kao što su klinički respiratori, kompleti za testiranje na COVID-19, kao i oprema, odnosno postrojenja za upravljanje medicinskih otpadom.

Pregled svih rešenja nalazi se na UNDP-ovoj platformi „Lokalna rešenja za očuvanje zdravlja i veću otpornost zdravstvenog sistema”: https://covid19response.undp.org. rs/sr/, a Miroslav ističe da UNDP na ovaj način pomaže svim uže plasiranim kandidatima da se dalje promovišu i pronađu dodatne izvore finansiranja ili da uspostave eventualna partnerstva. Na pitanje o kriterijumima za odabir predloga, naš sagovornik kaže da su se rukovodili time koji je očekivani efekat u u odnosu na uložena sredstva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Mils)

„Birali smo rešenja koja mogu da obezbede kako trenutni odgovor na efekte pandemije (poput lične zaštitne opreme, kao što su npr. zaštitne maske), tako i ona rešenja koja će biti posebno korisna u srednjoročnom periodu (poput respiratora domaće proizvodnje). Uz inicijalnu finansijsku podršku Ambasade Savezne Republike Nemačke, USAID-a i Austrijske razvojne agencije, podržaćemo izradu biorazgradivih maski za lice, respiratorne zaštitne maske od PVC materijala sa izmenjivim SMS filterom, zatim razvoj i implementaciju prototipa automatizovanog sistema za nadzor higijene ruku u zdravstvenim ustanovama i naposletku, proizvodnju medicinskih respiratora korišćenjem 3D štampača i lasera.”

Veoma su zanimljiva i rešenja koja promovišu primenu veštačke inteligencije u obradi rezultata testiranja prisustva koronavirusa, kao i pametne monitoring sisteme za kontrolu sanitarnih uslova u uslovima zdravstvene zaštite. Posebnu grupu čine rešenja za detekciju virusa ili antitela na virus, od kojih se posebno izdvojio predlog za održivu proizvodnju serološkog ЕLISA testa na antitela za virus SARS-CоV-2 u Srbiji.

Građanima bi primena ovih inovacija trebalo da obezbedi unapređene usluge u četiri ključne oblasti: prevencija, dezinfekcija prostora i osoba kako bi se smanjila verovatnoća širenja virusa, nove i unapređene metode detekcije virusa i antitela, lečenje posledica infekcije virusom COVID-19 (posebno akutnog respiratornog sindroma) i tretman opasnog medicinskog otpada kontaminiranog ovim virusom.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVI TRANSPORT septembar-novembar, 2020.

Predstavljeni projekti gradnje četiri vetroelektrane u Hercegbosanskoj županiji

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Xin)

Projekte i predloge za izgradnju budućih vetroparkova VE “Kruzi”, “Vaganj” i “Glamoč” na području opštine Livna, i VE “Marino Brdo” u opštini Bosansko Grahovo, premijeru županije Ivanu Vukadinu predstavili članovi firme wpd Adria.

Kako su rekli predstavnici wpd Adrie njihovi ciljevi su istraživanja i buduća ulaganja u potencijalne projekte obnovljivih izvora energije, a Hercegbosanka županija je geografski podgodno područje za izgradnju budućih vetroparkova. 

Predsednik Vlade, Ivan Vukadin pozdravio je buduće investicije, i rekao će da nadležni pomoći kako bi se olakšale ili uklonile administrativne barijere  koje stoje na realizaciji ovih planova, navodi se na sajtu županije. Kako je istakao višestruku koristi od ovih projekata imaće lokalne samouprave.

Prema planovim VE “Kruzi” i “Vaganj” imaće ukupnu instalisanu snagu 810 MW, VE “Glamoč” – 138 MW i “ Marino Brdo” – 126 MW.

Wpd Adria je regionalna filijala nemačkog wpd-a, jedan je od lidera u korišćenju obnovljivih izvora energije s referencama u preko 25 država.

U Crnoj Gori grade vetropark “Brajići”, dok su u Hrvatskoj izgradili četiri sistema ukupne snage 100 MW.

Energetski portal

 

 

 

 

Mašine se ne gase na putu Novi Pazar – Tutin

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Troy Mortier)

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović u utorak se u obilasku radova na rekonstrukciji magistralnog puta Novi PazarTutin uverio da mašine rade danonoćno.

On je istakao da je rekonstrukcija tog puta deo sporazuma na najvećem državnom nivou i da, iako su vremenski uslovi jako teški tokom zime, radnici završavaju svoj deo posla.

“Svi radovi teku dogovorenom dinamikom – na ovoj deonici puta radove izvodi firma Tašjapi, dok je za izgradnju zaobilaznice oko Novog Pazara zadužena ekipa iz Puteva Srbije, koja svoj deo posla završava zadovoljavajućim tempom”, rekao je ministar.

On očekuje još bolji procenat izvršenja čim vremenski uslovi to dozvole.

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac rekao je se poslednjih godina ulaže u putnu infrastrukturu, što će da stvori uslove za razvoj grada i celog regiona.

Podsetimo i da će deo auto-puta Beograd – Sarajevo od Kuzmina do Sremske Rače biti završen do kraja 2022. godine, a na na proleće počinju i radovi od Rače do Bijeljine.

Izgradnja najzahtevnijeg dela mosta na Savi u dužini od 1.320 metara, koji će se sastojati od betonskih konstrukcija i na levoj i na desnoj obali Save, odvija se takođe planiranom dinamikom.

Na gradilištu je svakodnevno 350 radnika turske kompanije „Tašjapi“.

Prema ranijem dogovoru, most na Savi i deonicu auto-puta Rača- Bijeljina finansiraće Vlada Srbije.

Energetski portal

Hrvatski gradovi na Jadranu izbacuju plastiku za jednokratnu upotrebu 

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Volodymyr Hryshchenko)

Kada neko kaže “zagađenje životne sredine” mnogi od nas prvo pomisle na plastiku. Velike količine plastičnog otpada nalaze se svuda oko nas, mora i okeani puni su ovog otpada. Obale su pune plastike za jednokratnu upotrebu, koja se veoma teško reciklira. A posebno je poražavajuća činjenica da se reciklira samo devet odsto proizvoda od plastike, jer sistemi za upravljanje otpadom jednostavno ne mogu da obrade količine koje im stižu.

Mnoge zemlje obavezale su se da će smanjiti količine plastičnog otpada. Kako bi ispunile obećanja, većina zabranjuje upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu.

Kako bi zaštitili more Dubrovnik, Trogir, Stari Grad na Hvaru i Sali na Dugom otoku prvi će u Hrvatskoj smanjiti plastični otpad. Oni učestvuju u projektima koje sprovodi Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj “Sunce” iz Splita, a njihov glavni cilj je smanjenje i uklananjanje plastičnog otpada, kao i korišćenje alternativnih rešenja.

U fokusu ove akcije nalaze se proizvodi kao što su plastični štapići za uši, pribor za jelo, tanjiri, slamčice, plastične kašičice za kafu, držači za balone.

Ovo Udruženje započelo je projekte „Plastic Smart Cities Croatia“ i „For Plastic Free Croatia Island“, glavni cilj im je smanjenje upotrebe plastike, jer će na taj način biti i manja zagađenost mora ovim otpadom. Kako se navodi na njihovom sajtu, do ispunjenja cilja, doći će i primenom održivih mera upravljanja otpadom zasnovanih na principima smanji, ponovo koristi, recikliraj. Takođe, pažnju će posvetiti i edukaciji, kao i podizanju svesti javnosti o uticaju zagađenja plastikom na morski svet i životnu sredinu.

Plastika koja završi u morima i okeanima postaje hrana za životinje.

Akcije čišćenja prirode i plaža u nekoj meri doprinose da se količina otpada ukloni iz životne sredine, ali da bi to imalo uticaja potrebno je smanjiti proizvodnju plastike, kao i korišćenje proizvoda za jednokratnu upotrebu.

Zemlje Evropske unije ulažu velike napore u to da se zabrani korišćenje plastike za jednokratnu u potrebu, što je veliki korak napred.

Milica Radičević

Raste prodaja električnih automobila u Evropi

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Udeo električnih vozila prodatih u Evropskoj uniji više se nego utrostručio 2020. godine, najnoviji su podaci koji pokazuju da su inicijative EU i zemalja članica da se stimuliše potražnja za tim automobilima urodile plodom, piše Euroactiv.

Skok prodaje električnih vozila, koja su 2019. činila 3 odsto prodatih automobila, ukazuju da slabi dominacija vozila na fosilna goriva i da će biti postignut cilj EU da do 2030. udeo električnih vozila na tržištu bude 35-40 odsto.

Veliki uticaj na to da sve više električnih vozila učestvuje u saobraćaju jeste povećanje broja mesta za punjenja ovih vozila.

Takođe, veliki uticaj na porast prodaje električnih vozila imaju i strogi standardi EU, prema kojima do 2030. godine automobili moraju da emituju 37,5 odsto manje ugljen-dioksida.

Zato mnoge države subvencijama podstiču građane na kupovinu ovih automobila. Dok neke odlaze i korak dalje koje zabranjuju kupovinu automobila sa sus motorom, kao što su Velika Britanija, Nemačka, Irska i Holandija koje su za to posatvile rok do 2030. godine.

Norveška je sebi zadala da tranziciju završi do 2025. godine, dok Francuska zabranu planira tek za 2040. godinu. Kada je reč o regionu, Slovenija je donela odluku da od 2030. godine počne da eliminiše automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje. 

Potražnja za električnim automobilima iz godine u godinu je sve veća, jer ova vozila ne koriste fosilna goriva, pa samim tim nema emisije štetnih gasova koji imaju negativan uticaj na klimatske promene i koji su štetni za našu planetu.

Energetski portal

 

Ekološka energija od otpadnog mulja

Foto: Christian Houdek
Foto: Christian Houdek

U sklopu postrojenja za prečišćavanje otpadnog mulja u Beču radi ekološka elektrana koja od otpadnih voda proizvodi električnu energiju. Ovako dobijena električna energija smanjuje emisije ugljen-dioksida za 40.000 tona godišnje.

Postrojenje od ove godine proizvodi svu energiju neophodnu za prečišćavanje otpadnih voda kao i višak ekološke električne i toplotne energije. Sa novom ekološkom elektranom postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda pretvorilo se od jednog od najvećih energetskih potrošača u proizvođača energije, navodi Eurocomm.pr.

Kroz prečišćavanje mulja godišnje se proizvede do 78 gigavat sati električne energije što odgovara ukupnoj potrošnji struje više od 30.000 bečkih domaćinstava. Za prečišćavanje otpadnih voda neophodno je 80 odsto ove energije i skoro 40 odsto toplotne energije. Ostatak ekološke energije se prosleđuje u bečki sistem snabdevanja.

Kako objašnjavaju, godišnje preostane dva miliona kubnih metara otpadnog mulja koje se zagreva na 38 stepeni u anaerobnim digestorima u kojima mikroorganizmi iz njega razlažu organska jedinjenja. Nakon 25 dana, koliko traje taj proces, nastaje gas koji se sastoji od dve trećine metana. Na taj način se svake godine proizvede 20 miliona kubnih metara gasa koji se koristi kao gorivo za gasne motore u termoelektranama. Tako ne nastaje samo mehanička energija koja se pretvara u struju, nego i toplotna energija koja se koristi za grejanje i toplu vodu.

Grad Beč postavio je cilj da do 2040. godine postane ugljenično neutralan, prerada kanalizacionog mulja u tome značajno pomaže.

U Srbiji bi u narednih nekoliko godina čak 65 opština moglo trajno da reši problem otpadnih voda. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i direktor kompanije „Čajna roud end bridž korporejšen“ u Srbiji Džang Sjaojuen potpisali su komercijalne ugovore o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji komunalne infrastrukture i infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada u Srbiji.

Planom je predviđeno projektovanje i izvođenje radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacione mreže i pumpnih stanica. Za prečišćavanje otpadnih voda biće korišćena tehnologija koja podrazumеva i uključujе i trеtman mulja, čimе sе trajno rеšava ovaj problеm, što u velikoj meri utiče na zaštitu životnе srеdinе.

Energetski portal

 

 

 

 

Slovenija planira izgradnju prve geotermalne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Tommy Kwak)

Na području opštine Lendava u Sloveniji uskoro bi mogla da počne izgradnja probne geotermalne elektrane koja će za proizvodnju električne energije koristiti inovativnu tehnologiju. Dravske elektrane Maribor (DEM), energetska kompanija Petrol i Nafta Lendava planiraju izgradnju ove prve geotermalne elektrane.

Ovaj ambiciozni projekat biće prva primena slovenačkog patenta i može predstavljati važnu prekretnicu za upotrebu geotermalne energije u napuštenim bušotinama za gas i naftu u Sloveniji i širom sveta, navodi se u saopštenju ovih kompanija.

Zbog svoje pouzdanosti i postojanosti među obnovljivim izvorima energije, geotermalna energija ima ogroman potencijal, jer je za razliku od energije vetra i sunca neprestano dostupna svakog dana u godini. Ima mnogo prednosti u odnosu na tradicionalne izvore energije zasnovane na fosilnim gorivima.

Najveća prednost korišćenja ove energije je što je ona čista i bezbedna za životnu sredinu, jer ne proizvodi emisije štetnih gasova

Još jedna velika prednost geotermalne energije je što su njene rezerve praktično neiscrpne. One zauzimaju malo prostora, jer se grade direktno na izvoru energije i njihov rad ne zavisi od vremenskih uslova.

U ovom projektu će se koristiti geotermalna gravitaciona toplotna cev, koja će biti postavljena u bunaru Pg-8 u Prekmurju. Kako se navodi u saoštenju, konstrukcija gravitacione toplotne cevi izvodi se na takav način da se eksploatacijom geotermalne toplote zemlje u bunaru rashladno sredstvo isparava, a nastale pare vode na površinu, gde se kondenzuju i vraćaju u bunar. Ovako proizvedena geotermalna toplota može se koristiti za grejanje i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Planirano je da prvo bude izgađena mala pilot elektrana sa geotermalnom gravitacionom toplotnom cevi u bunaru dubokom oko tri kilometra.

Ukoliko rezultati budu dobri, ovaj koncept može se koristiti i na drugim napuštenim bunarima, kako u Sloveniji, tako i širom sveta, što bi predstavilo značajnu prekretnicu u razvoju geotermalne energije.

Energetski portal

 

Raste organska proizvodnja u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Megan Thomas)
Foto-ilustracija: Pixabay

Organska biljna proizvodnja u Srbiji u 2019. godini odvijala se na 21.264 hektara, što je za 10,44 odsto više nego godinu dana ranije, objavilo je Nacionalno udruženje za razvoj organske proizvodnje Serbia Organika. Površina pod organskom proizvodnjom u Srbiji činila je samo 0,61 odsto ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta prema 8,5 odsto u EU.

Obradiva površina je iznosila 15.915 hektara, dok su livade i pašnjaci na površini od 5.350 hektara, navedeno je u publikaciji “Organska proizvodnja u Srbiji 2020”. Precizirano je da je organska proizvodnja u Srbiji 2019. godine, prema proračunu na bazi proizvođačkih cena, vredela 37,42 miliona evra.

U 2019. godini je iz Srbije izvezeno 13.284 tona organskih proizvoda u vrednosti od 29,75 miliona evra, od čega su voće i proizvodi od voća činili više od 28,7 miliona. U poređenju sa godinom pre, ukupna vrednost izvoza bila je uvećana za oko 2,3 miliona evra.

Najviše organskih proizvoda izvezeno je na tržište država Evropske unije, više od 80 odsto, a oko trećina je bila plasirana u Nemačku, zatim u Holandiju, Italiju, Francusku, Poljsku i SAD.

Zamrznuta malina je ostala na prvom mestu po količini i vrednosti ostvarenog izvoza, slede je koncentrat od jabuka, zatim zamrznuta kupina i višnja. Istovremeno, u Srbiju je uvezeno organskih proizvoda u vrednosti od 8,91 milion evra.

Kako je navedeno, u Srbiji se u 2019. najviše gajilo organsko voće, pre svega maline i jabuke, zatim žitarice, industrijsko i krmno bilje.

Ratarska proizvodnja (industrijsko bilje, žitarice, krmno bilje, lekovito i aromatično bilje) odvijala se na 9.072 hektara, što čini 57 odsto ukupnih površina pod organskom proizvodnjom, sledila je voćarska proizvodnja sa 5.324 hektara (33,5 odsto), dok je proizvodnja povrća bila zastupljena sa 1,15 odsto površina i odvijala se na 184 hektara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marisol Casben)

Površina pod organskom proizvodnjom u Srbiji u 2019. godini činila je samo 0,61 odsto ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji. Regionalno, najveće površine pod organskom proizvodnjom bile su u Vojvodini, 7.952 hektara, zatim sledi region južne i istočne Srbije sa 4.236 hektara, pa Šumadija i zapadna Srbija.

Tokom 2019. godine u Srbiji je 6.261 proizvođača bilo uključeno u sertifikovanu organsku proizvodnju, od čega 534 nosilaca sertifkata, a 5.727 kooperanata u sistemu grupne sertifkacije.

Istovremeno, oko 120 operatera u sektoru organske proizvodnje u Srbiji se bavilo preradom organskih proizvoda.

Podseća se i da se organska poljoprivreda praktikuje u više od 180 država širom sveta.

Maloprodajno tržište organske hrane i pića u svetu u 2018. je dostiglo vrednost od gotovo 97 milijardi evra, prema istraživanju Instituta za istraživanje organske poljoprivrede (FIBL), od čega je evropsko tržište vredelo  40,1 milijardu.

Organska poljoprivreda u EU na 13,8 miliona hektara

Evropska statistička služba objavila je da je u 27 članica EU u 2019. pod organskom proizvodnjom bilo 13,8 miliona hektara u odnosu na 13 miliona u 2018.

Između 2012. i 2019. površina pod organskom poljoprivredom je povećana za 46 odsto. Površina pod organskom proizvodnjom odgovarala je 8,5 odsto ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta u EU, što je za 0,5 procentnih poena više nego 2018.

Najveće površine pod organskom poljoprivredom imale su Austrija, Estonija i Švedska. U tim zemljama organska proizvodnja se odvija na više od 20 odsto poljoprivredne površine. Eurostat je naveo i da se u EU organskom proizvodnjom uglavnom bave mlađi ljudi. Naime, udeo mlađih od 40 godina je u organskoj proizvodnji dva puta veći nego u neorganskoj – 21 prema 10,5 odsto.

Izvor: Beta/Euractiv

Schneider Electric najodrživija korporacija na svetu 

Foto: Schneider Electric, via Represent
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, proglašen je najodrživijom korporacijom na svetu na prestižnoj godišnjoj listi Corporate Knights-a, medijske i istraživačke kompanije koja se bavi učinkom u oblasti korporativne održivosti.

„Počastvovani smo i zahvalni što nas je Corporate Knights izabrao za najbolje. Ovo je ogroman podstrek za naše timove i partnere i značajna potvrda više od 15 godina rada na tome da svoju kompaniju i svet učinimo zelenijim i inkluzivnijim. Održivost je putovanje na kom smo zajedno sa svojim ljudima, partnerima, dobavljačima, kupcima i zajednicama u kojima poslujemo. Ovo je priznanje i za sve njih”, izjavio je Žan-Paskal Trikoar, predsednik i generalni direktor Schneider Electric-a.

Prvo mesto na listi Globalnih 100 najodrživijih korporacija na svetu za 2021. godinu predstavlja ogroman skok sa 29. mesta prošle godine i predstavlja stručnu eksternu potvrdu dugoročne posvećenosti Schneidera pitanjima životne sredine, društva i korporativnog upravljanja (ESG).

„Održivost se sastoji od dva aspekta. Cilj nam je budemo primer drugima po svom poslovanju i ekosistemu i trudimo se da budemo deo rešenja za svoje klijente. Održivost unapređuje učinak i inovacije i čini nas privlačnijim mestom za rad. Ona stvara vrednost”, kaže Žil Vermo Deroše, viši potpredsednik za održivost u Schneider Electric-u.

Rang-lista Corporate Knights-a za 2021. godinu je sastavljena na osnovu procene 8080 korporacija sa prihodom većim od milijardu dolara. Jedan od pokazatelja učinka je ocena koliko obnovljive energije i otpada kompanije generišu. Ove godine su uvedeni novi kriterijumi kao što su bolovanje, rasna raznovrsnost na izvršnim i upravnim pozicijama i čiste investicije.

Kompanija iz Toronta je posebno istakla Schneiderov konstantan fokus na proizvode i usluge koji korisnicima pomažu da efikasnije i bezbednije upravljaju svojim energetskim potrebama.

“Schneider se poslednjih decenija okrenuo ka data centrima, skladištenju podataka i drugim resursima distribucije energije i pametnim rešenjima koja pospešuju elektrifikaciju, energetsku efikasnost i obnovljivost. Danas 70 odsto prihoda ove kompanije potiče od održivih rešenja, od kojih se ostvaruje i 73 odsto ukupnih investicija. Schneider Electric takođe postiže izuzetne rezultate u pogledu rasne i polne raznovrsnosti, kao i produktvnosti i bezbednosti resursa”, rekao je Tobi Hips, generalni direktor Corporate Knights-a.

Schneider Electric je među prvima usvojio ESG strategiju i u proteklih deceniju i po konstantno i ambiciozno proširuje ciljeve u oblasti održivosti. Najnovija strategija održivosti, takođe predstavljena 25. januara, podrazumeva šest novih dugoročnih obaveza i jedanaest konkretnih ciljeva do 2025. godine, koji će Schneider Electric-u, firmama i zajednicama koje opslužuje i sa kojima komunicira pomoći u rešavanju pitanja klimatskih promena i socijalne inkluzije.

Corporate Knights Inc. obuhvata poslovni magazin specijalizovan za oblast održivosti i istraživačku diviziju koja sastavlja rang-liste i ocenjuje finansijske proizvode na osnovu učinka na polju korporativne održivosti.

Svrha kompanije Schneider Electric jeste da osnaži svakoga da koristi energiju i resurse koje imamo na raspolaganju, na najbolji mogući način i tako obezbedi razvoj i održivost za sve. Ovaj koncept naziva se „Life is On”.

Schneider Electric pokreće digitalnu transformaciju tako što integriše vodeće svetske tehnologije u domenu energetike i procesne industrije, od početne tačke do clouda, povezujući proizvode, kontrolu, softvere i usluge tokom celog radnog veka i tako omogućava integrisano upravljanje sistemima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju. 

Izvor: Represent

Folksvagen i Majkrosoft zajedno razvijaju sistem za autonomna vozila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)

Poznati automobilski gigant, “Folksvagen” još 2018. godine najavio je da će značajna sredstva uložiti u razvoj električnih vozila, digitalizaciju i tehnologiju autonomne vožnje. Dve godine kasnije u saradnji sa softverskom kompanijom “Majkrosoft” rade na razvoju sistema za autonomna vozila.

Glavna ideja je da “Folksvagen” koristi “Majkrosoftove” usluge računarstva u klaudu (cloud computing) za razvijanje “Automatizovane platforme za vožnju” (ADP), koja će biti korišćena za automobile kojima nisu potrebni vozači.

“Folksvagen” je još prošle godine počeo da razvija svoj operativni sistem (VW.OS) koji povezuje automobile u jedinstvenu mrežu pomoću Car.Software jedinice. 

Tehnologija koja je potrebna za funkcionisanje autonomne vožnje je u razvoju, neophodno je obraditi velike količine podataka. Zato je ovom proizvođaču automobila potrebna pomoć softverske kompanija, kako bi zahvaljujući najnovijim rešenjima, sistemima veštačke inteligencije i bazama podataka učinili autonomnu vožnju što bezbednijom za putnike.

U razvoj digitalizacije “Folksvagen” će do 2025. godine uložiti 27 milijardi evra, a iz kompanije kažu da će do kraja godine započeti testiranje svojih autonomnih vozila.

Gotovo svi proizvođači automobila razvijaju svoja vozila u kojima neće biti potrebno da čovek sedi za volanom i upravlja. Kako bi autonomna vozila postala jedini učesnici u saobraćaju ključno je unapređenje sistema za prepoznavanje ostalih učesnika u saobraćaju, ali i brza i efikasna razmena informacija između samih inteligentnih automobila, da bi se mogućnost rizičnih situacija svela na nulu.

Milica Radičević

Nilski konji Pabla Eskobara loši po okolinu?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poznati narko bos, Pablo Eskobar, jedan je od najozloglašenijih kriminalaca svih vremena. Rođen je u Kolumbiji,  osnivač je zloglasnog narko kartela Medelin, osamdesetih godina proteklog veka, a tokom svoje mafijaške “karijere” odgovoran je i za nebrojane otmice, bombaške napade i ubistva – uz sve to bio je, prema nekim procenama, i najbogatiji čovek na planeti.

Eskobar je, pre više decenija, uvezao nekolicinu nilskih konja, kengura, žirafa, slonova i drugih egzotičnih životinja za potrebe svog privatnog zoološkog vrta, a nakon njegovog ubistva 1993. godine životinje su ili razdeljene po zoološkim vrtovima ili puštene na slobodu.

Sa ovom drugom grupom životinja pojavio se problem – preciznije sa nilskim konjima, koji su se toliko namnožili da se sada, prema tvrdnjama naučnika, mogu zateći kako zauzumaju i deo reke Magdalen, koja je inače jedan od glavnih plovnih puteva u zemlji. Procena je da se rekom kreće između 80 i 120 životinja, što je najveće stado nilskih konja izvan Afrike, koja je inače njihova postojbina.

Pošto je transport nilskih konja bio zahtevan, vlasti su ih jednostavno ostavile na slobodi, misleći da će uginuti, međutim, samo u poslednjih osam godina broj se popeo sa 35 na između 65 i 80 jedinki. Sve je krenulo od jednog mužjaka i tri ženke!

Porast broja nilskih konja predstavlja i potencijalni negativan uticaj na životnu sredinu, pa stručnjaci predlažu i odstrel, kako prenosi Bi-Bi-Si.

Foto-ilustracija: Unsplash (Wynand Uys)

Prema nekim procenama, predviđa se da će broj životinja do 2034. godine dostići preko 1.400 primeraka ukoliko se razmnožavanje ne stavi pod kontrolu.

Iako naučnici napominju da im je žao životinja, ukoliko dođe do odstrela – Natali Kastelblanko, biolog i jedan od autora studije, kaže da su “nilski konji invazivna vrsta u Kolumbiji i ako se sada ne ubije deo njihove populacije, situacija bi mogla da se otme kontroli za samo deset ili 20 godina”.

Idealno bi bilo da se svake godine kastrira 30 životinja kako bi se ovaj proces zaustavio.

Južna Amerika je savršena za razmnžavanje ovih životinja jer na tom tlu oni nemaju prirodnog neprijatelja, što im  znatno olakšava razmnožavanje.

Naučnici veruju da će lokalni ekosistem pretrpeti štetu na više načina: od proterivanja autohtonih vrsta kojima preti izumiranje – poput morske krave, do promene hemijskog sastava plovnih puteva, što bi moglo da ugrozi i ribarstvo, mada ima i studija koje navode da bi nilski konji mogli i da pomognu očuvanju okoline.

Foto-ilustracija: Pixabay

Enrike Ordonez, biolog sa kolumbijskog Nacionalnog univerziteta, smatra da ovi nilski konji daju nadu u očuvanje globalnog broja nilskih konja koji su u Africi ugrožena vrsta.

Šta se sada čeka da bi vlast reagovala? Očekivano, javnost je osudila ideju o ubijanju životinja pa je tako Natali Kastelblanko svakodnevno zasuta brojnim uvredama, čak joj i prete smrću.

Iako ih svi vidimo kao miroljubive i simpatične životinje, nilski konj se često nalazi na listi životinja koje su prouzrokovale najveći broj smrtnih slučajeva u kontaktu sa ljudima – prema izveštaju koji je sastavio Bi-Bi-Si, godišnje u Africi strada najmanje 500 ljudi u napadima nilskog konja.

I pored svih informacija, došlo je do masovnog negodovanja javnosti koja nastavlja da koči napore vlade u pokušajima da reši ovaj problem – što znači da će morati da se dođe do drugačijeg rešenja.

Jovana Canić