Home Blog Page 564

Energetska tranzicija ne znači zatvaranje termoelektrana “preko noći”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Srbija se obavezala na sprovođenje energetske tranzicije koja podrazumeva napuštanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije do 2050. godine. Ipak, ovaj naizgled kratak rok može izazvati strah među zaposlenima u termoelektranama jer bi naglo gašenje postrojenja mnoge ostavilo bez posla.

Na sreću, nema razloga za paniku jer energetska tranzicija ne znači zatvaranje termoelektrana “preko noći” već postepeno i temeljno planiranje na koji način Srbija može osigurati dovoljno energije iz čistih izvora do 2050. godine i smanjiti proizvodnju električne energije iz uglja.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović poručila je da energetska tranzicija podrazumeva i investicije u izgradnju novih energetskih kapaciteta i otvaranje novih radnih mesta na čemu će intenzivno raditi Ministarstvo rudarstva i energetike zajedno sa ostalim nadležnim institucijama.

Ona je navela da, ukoliko želimo da i Srbija bude među dobitnicima energetske tranzicije, moramo da delujemo pravovremeno i planiramo rad naših elektrana do 2050. godine kako bismo imali dovoljno energije u decenijama ispred nas.

“Energetska tranzicija znači planiranje, kao i velike investicije u nove energetske kapacitete. Investicije podrazumevaju i nova radna mesta koja će se otvarati zbog izgradnje i upravljanja novim hidroelektranama, gasnim elektranama, solarnim elektranama, vetroelektranama, i drugim elektranama koje koriste obnovljive izvore energije, kao i u proizvodnji pratećih tehnologija, komponenti i opreme”, objasnila je ona.

Mihajlović je istakla da čitav ovaj proces nije otpočeo niti će se desiti preko noći, već se njime upravlja planski i strateški, u dogovoru države, preduzeća, sindikata i zaposlenih.

Energetski portal

Vinarstvo najbrže rastući sektor srpske ekonomije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vinarstvo je najbrže rastući sektor čitave srpske ekonomije i uz domaći IT sektor ima najveći potencijal za razvoj.

Premijerka Ana Brnabić izrazila je zadovoljstvo zbog toga što domaće vinarstvo vidno napreduje i ima ambicije da postane prepoznatljivo i na svetskom tržištu.

Kako je podsetila, Vlada je u uz pomoć ministra poljoprivrede Branimira Nedimiovića i Saveza vinara i vinogradara usvojila Strategiju razvoja ovog sektora s ciljem da svake godine povećavamo površine pod vinovom lozom za 400 do 600 hektara.

“Pripremamo Zakon o vinu i molim vas da se uključite u to kako bismo ispunili sve naše potencijale u vinarstvu, i očekujem da ćemo ga usvojiti do kraja ove godine. Ponosna sam na naše vinarstvo, svaka vam čast i sve čestitke od srca, i zaista verujem da i u tome možemo biti jedni od najboljih u svetu”, istakla je premijerka.

Energetski portal

 

Evropska komisija usvojila akcioni plan za smanjenje zagađenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija ima jasan cilj – postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Kako ovo nije nimalo lak zadatak, do 2030. godine sve zemlje članice ( i one koje to žele da postanu ) moraće da ulože velike napore da smanje zagađenja vazduha, vode i zemljišta.

Da pi put ka cilju bio što efikasniji, Evropska komisija je usvojila akcioni plan pod nazivom „Prema nultoj stopi zagađenja vazduha, vode i zemljšta“ koji će biti glavna tema ovogodišnje Zelene nedelje od 1. do 4. juna, saopštila je Evropska komisija.

Ovaj plan objedinjuje sve relevantne propise EU za smanjenje i prevenciju zagađenja u sklopu evropskog Zelenog sporazuma, a poseban značaj sada se daje upotrebi digitalnih rešenja i pametnih tehnologija. Osim toga, intenzivno se radi i na unapređenju evropskog zakonodavstva kako bi se uočili eventualni propusti i pristupili efikasnijoj implementaciji tamo gde je potrebno.

Frans Timermans, izvršni potpredsednik za evropski Zeleni sporazum, istakao je da akcioni plan ima za cilj da izgradi zdravo okruženje za celu planetu, a ako želimo svet bez toksina i zagađenja, moramo da postupamo odmah.

„Ovaj plan će nas usmeravati na putu ka postizanju klimatske neutralnosti. Nove zelene tehnologije već mogu da nam pomognu da smanjimo zagađenje i ponudimo nove poslovne  modele. Evropski napori da se izgradi čistija, pravednija i održivija ekonomija moraju doprineti postizanju nultog zagađenja.“, rekao je Timermans opisujući novi akcioni plan.

Poboljšanje kvaliteta vazduha nesumnjivo je prioritet jer Svetska zdravstvena organizacija procenje da prekomerno zagađenje svake godine odnese preko 400.000 života u Evropskoj uniji. Stoga se očekuje da će do 2030. godine građani EU udisati za 55 odsto čistiji vazduh nego što je sada, a da bi se to postiglo, Evropska unija će neprestano usklađivati mere za regulisanje zagađenja sa preporukama SZO.

Zagađenje vode predstavlja još jedan veliki problem Evropske unije jer su reke i mora pune plastičnog otpada, mikroplastike i teških metala. Zato će u sklopu ovog akcionog plana biti preduzeti svi koraci da se količina plastičnog otpada smanji za 50 odsto, a prisustvo mikroplastike, koja naročito ugrožava biodoverzotet, za 30 odsto.

Unapređenje kvaliteta zemljišta podrazumevaće manji gubitak nutrijenata i redukovanje pesticida za 50 odsto, kao i intenzivnu revitalitaciju zagađenog zemljišta, saopštava Evropska komisija.

Pored pomenutih mera, u planu je i održivije upravljanje otpadom u skladu sa principima cirkularne ekonomije, a niz mera imaće za cilj podizanje svesti stanovništva o odlaganju otpada i reciklaži kako bi manje smeća dolazilo iz domaćinstava.

Građani iz svih zemalja EU moći će da diskutuju o merama za postizanje nulte emisije na glavnoj konferenciji ovogodišnje Zelene nedelje u Briselu, ali  i na preko 600 pratećih onlajn događaja u sklopu ove manifestacije.

Milena Maglovski

Užice potpisuje Deklaraciju o zaštiti pčela

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Užice

Grad Užice uskoro bi mogao da se pridruži opštinama i gradovima iz pet zemalja u jugoistočnoj Evropi koje imaju BFC sertifikat. BFC je jedinstveni program koji  lokalnim samoupravama nudi smernice za unapređenje kvaliteta usluga i informacija za postojeću privredu i potencijalne ulagače, koji na osnovu BFC kriterijuma mogu da mere lokalne uslove poslovanja u pet zemalja, navodi se na sajtu grada.

Predstavnici NALED-a razgovarali su o programu sertifikacije sa zamenikom gradonačelnika Dragoljubom Stojadinovićem i članom Gradskog veća Slobodanom Kuzmanovićem, a osim razmene iskustava stečenih tokom proteklog perioda, jedna od tema bila je i Deklaracija o zaštiti pčela.

Dosadašnja saradnja Užica i NALED-a ocenjena je kao veoma uspešna pa ovaj grad, kako je najavljeno, u narednom periodu očekuje se i potpisivanje Deklaracije o zaštiti pčela. Ova Deklaracija podrazumeva napuštanje prakse tretiranja komaraca i krpelja sredstvima otrovnim za pčele, sprečavanje pomora pčela kroz informisanje lokalnih poljoprivrednika, jačanje svesti građanja o značaju pčela kroz medijske kampanje i saradnju sa lokalnim udruženjima pčelara na zaštiti pčela.

Dušan Vasiljević direktor za preduzetništvo i investicije NALED-a ocenio je da je Grad Užice prepoznat kao grad dobre poslovne klime zbog čega se i našao među gradovima koji imaju šansu da u narednih godinu dana dobiju BFC sertifikat.

“Program certifikacije daje opštinama i gradovima plan reformi i jasne smernice kako da kreiraju dobru poslovnu klimu i uvedu međunarodno priznate standarde efikasne i transparentne lokalne administracije”, rekao je Vasiljević i izrazio nadu da će užička lokalna samouprava uspeti da ispuni neophodne uslove i pridruži se gradovima i opštinama u Srbiji i zemljama regiona koje su to već učinile.

Po rečima zamenika gradonačelnika Užica, ovaj program, koji lokalnoj samoupravi i privredi donosi brojne prednosti, vredan je pažnje.

“Određene uslove iz pomenutog programa certifikacije već smo ispunili i to nas je između ostalog kandidovalo među gradove i opštine sa povoljnom poslovnom klimom, a u narednom periodu razmotrićemo nedostatke i sve ono što treba uraditi, jer nama jeste u interesu da budemo deo programa ali i BFC Kluba čije osnivanje je najavljeno.”, istakao je Stojadinović.

Energetski portal

Selo Resnik u Sokobanji uskoro bez divljih deponija

Foto: Sokobanjsko ekološko društvo (SED)
Foto: MRCN

Iako Sokobanja predstavlja pravo prirodno bogatstvo, Sokobanjsko ekološko društvo (SED) mapiralo je više od 100 divljih deponija na teritoriji ove opštine.

Kako bi se izborili za čistiju sredinu, prošle nedelje je stotinak aktivista očistilo javne površine u selu Resnik na nekoliko lokacija, navodi se u saopštenju SED-a.

Osim toga, plan je da do jeseni Sokobanja dobije sudove za smeće gde će građani moći da ostavljaju otpad nakon izleta ili boravka na nekim od lokacija u Sokobanji.

Prema rečima Vladana Dimitrijevića iz SED-a, divlje deponije na teritoriji Sokobanje nastaju zbog neuređenog sistema upravljanja otpadom.

“Pojedini znaju da ga odlože u gradu ili na gradskoj deponiji, a pojedinima je to teško ili prosto nemaju osećaj i bacaju ga u prirodu. Mi želimo da se bavimo tim problemom, želimo da rešimo taj veliki problem Sokobanje i zato nam je bilo potrebno jedno selo gde bi sproveli pilot projekat, gde bi probali da taj problem rešimo i gde bismo videli koji su sve to izazovi, koji su potencijalni problemi i kad taj projekat uspe, onda ćemo imati metode da to rešimo i u drugim selima”, dodaje Dimitrijević.

Za sprovođenje pilot projekta odabrali su selo Resnik zato što je najveće u opštini Sokobanja i ima mnogo ljudi koji su spremni da pomognu.

“Ovo nam je najmasovnija aktivnost koju smo planirali, ovo je centralna akcija čišćenja. Mi sada sa planinarima iz Oštre čuke, sa meštanima i uz podršku i opštine Sokobanja, čistimo javne površine u selu. Čistimo i dve manje deponije na Čučinskoj reci u blizini sela. Veoma smo zadovoljni što smo od svih njih dobili podršku, ne samo usmeno, nego su već neke konkretne aktivnosti preduzete i po našem mišljenju na dobrom smo putu da ovaj projekat realizujemo baš onako kako je zamišljeno”, istakao je Dimitrijević.

I planinarsko društvo “Oštra čuka” sarađuje sa SED-om godinama unazad jer im je, kako kažu, u interesu da planinarske staze budu čiste kako turisti planinari ne bi zatekli smeće.

Foto: MRCN

“Ovo je jedna od više akcija u kojima smo učestvovali zajedno sa SED-om. Velika stvar je ovo za jedno selo i nadam se da će sva ostala naselja u sokobanjskoj opštini slediti ovaj primer. Naravno, mi smo tu da ih podržimo i kao planinari, jer je i nama bitno da ta mesta budu čista, sređena i lepa. Jednostavno, ljudi vole i prirodu, a mislim da je otpad ono što kvari celu tu koncepciju, i na tome treba raditi”, kaže jedan od članova PD “Oštra Čuka”, Mladen Antić.

U akciju čišćenja uključena i lokalna samouprava

Da bi se problem rešio sistemski, članovima udruženja i aktivistima će se priključiti i mehanizacija, kao i radnici i zaposleni u javnom preduzeću “Zelenilo”.

“Na jesen će meštani dobiti adekvatne sudove za smeće, a potom će započeti odvoženje smeća. Kako bi sve to funkcionisalo, pobrinuće se jedan tim kontrola koji smo formirali, koji će raditi monitoring, znači, šta god da zaškripi u upravljenju otpadom, bilo neki eventualni problem sa komunalnim preduzećem ili neki meštani ne budu hteli da podrže, neki da poštuju ta pravila, mi ćemo to svakako prijavljivati”, kaže Dimitrijević.

Članovi Sokobanjskog ekološkog društva tražiće od opštinske inspekcije da se takvi građani brzo sankcionišu, kako bi sprečili da projekat ne uspe, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Poljoprivrednicima na raspolaganju veliki broj subvencija – šta je glavna mana?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru Dana poljoprivrede onlajn koje organizuje Novosadski sajam, održano je predavanje na temu “Kako do subvencija u poljoprivredi?”, u okviru kog je direktorka Uprave za agrarna plaćanja Biljana Petrović rekla da su trenutno u fokusu zahtevi podneti u 2020. godini kada su u pitanju mere direktnih podsticaja i završetak mera ruralnog razvoja.

Upravo je pitanje mnogih poljoprivrednika – zašto isplata subvencija kasni iz tekuće, ali i prethodnih godina?

“Važno je da poljoprivrednici pošalju kompletnu i ispravnu dokumentaciju kako bismo i mi bili brži i efikasniji. Za dopunu dokumentacije koju mi ne možemo da dobijemo po službenoj dužnosti prođe nekad više od dva meseca”, rekla je Petrovićeva i apelovala na poljoprivrednike da ne čekaju poslednji dan konkursa da pošalju zahtev za subvencije.

Nema izgovora “Nisam prepoznat ni u jednom konkursu”

S druge strane, iz državnih institucija kažu, a potvrđuju i agrarni analitičari da nikad nije bio veći izbor subvencija i mera podrške na raspolaganju proizvođačima, sa isticanjem programa za Konkurentnu poljoprivredu, poznatiji kao “50-40-10“.

“Više nema izgovora da neko kaže ‘nisam prepoznat ni u jednom konkursu, ni u jednoj meri, ni u jednom pozivu’, da li je to preko IPARD-a, da li je to preko aranžmana sa Svetskom bankom, pokrajinskih i nacionalnih konkursa. Ja stvarno ne pamtim kad smo imali tako široku lepezu obuhvata i korisnika sredstava i prihvatljivih investicija”, kaže agrarni analitičar Žarko Galetin i dodaje da ovo jedna “dobra stvar” uz primedbe koje mi imamo u samoj tehnici sprovođenja i implementaciji samih mera.

Nadovezujući se o primedbama i manama raspoloživih poziva, istakao je da mu se čini da je konkurisanje za IPARD sredstva “prekomplikovano”, iako je tehnološka pismenost naših poljiprivrednika na višem nivou nego ranije, ali i da su neke mane ispravljene u projektu sa Svetskom bankom.

“Glavna primedba kod IPARD-a, jeste sporost – ja ću razumeti razlog nedostatak ljudskih resursa koje Uprava ima i verujem da je to tako.”

Novi pozivi već krajem meseca

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoe Schaeffer)

Prijave za “50-40-10” koju još nazivaju “mali IPARD” traju do 5. juna, jako je veliko interesovanje i do sada je pristiglo 355 zahteva, a najveći broj očekuje se u poslednja dva dana.

“Plan je da se raspiše sledeći poziv u junu i julu, a u septembru još jedan. Raspisivaće se po sektorima, kako bismo na brži i efikasniji način rešavali i obrađivali predmete kako naši korisnici ne bi čekali”, kaže Petrovićeva i najavljuje krajem maja ili početkom juna raspisivanje IPARD poziva za Meru 1, odmah nakon toga za Meru 3.

Potvrdila je i da se radi na tome da 50 odsto novca “ide” avansno na račun korisnika za Meru 3, ali i za Meru 1. Podsetimo, ideja je da nakon odobravanja projekta, korisnik može da koristi ili povuče sredstva u iznosu od 50 odsto vrednosti investicije bez PDV-a.

Izvor: Agroklub

Prijavi lokaciju za akciju Zavrni rukave no.4

Foto: Promo

Zavrni rukave je akcija masovnog čišćenja po Srbiji koja se sprovodi svake četiri nedelje. Prijave za lokaciju, za narednu akciju, traju do utorka 25.maja do 20 sati.

Kako se navodi na sajtu Eko Straže, koja je i pokrenula ovu akciju, glavni cilj je ne samo da se počisti đubre sa određene lokacije, već da se akcije omasovi kako bi se uticalo na institucije da regulišu problem upravljanja otpadom, ali i sprovedu kaznenu politiku, kao i da se skrene pažnja javnosti na ovaj veliki problem. 

Svaka lokacija koja se čisti mora da ima “domaćina”, odnosno vođu akcije. Kako da prijavite lokaciju za čišćenje, postanete “domaćin” pogledajte ovde.

Zavrni rukave je nacionalna kampanja čišćenja Srbije, održava se ugrubo jednom mesečno. Na prošloj je učestvovalo oko 2.000 ljudi i sprovela se na 54 lokacije u preko 30 gradova i sela u Srbiji.

Izvor: Eko Straža

 

Jedna pčela za svakog stanovnika Beča

Foto-ilustracija: Unsplash (Odin Aerni)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Gradsko saobraćajno preduzeće Bečke linije započelo je projekat stvaranja staništa za medonosne pčele. Cilj projekta je da se na zelenim površinama Bečkih linija do leta 2022. godine nastani 80 pčelinjih društava sa dva miliona pčela.

Pčele su od presudnog značaja za biodiverzitet, posebno u gradu. Mnoge cvetnice zavise od oprašivanja pomoću insekata, a 80 odsto ovog posla obavljaju medonosne pčele. 

“Javni prevoz nudi idelano mesto za stanište pčela. Duž šina ima dosta neiskorištenih površina na kojima niče bezbroj cvetnica. To je izvor organske, neprskane hrane za pčele. Gde god bude bilo moguće pretvorićemo neiskorištene zelene površine u staništa za pčele“, izjavila je Aleksandra Rajnagl, direktorka Bečkih linija.

Već nekoliko godina Bečke linije zajedno sa Univerzitetom za prirodne resurse i biologiju istražuju biodiverzitet na livadama pored šina. Uskoro će biti predstavljene mere za podsticanje staništa za divlje pčele, leptire i skakavce. 

Divlje pčele su značajne i za oprašivanje kulturnih biljaka. U okviru studije koja je sprovedena u Beču 2015. godine zabeleženo je 456 vrsta divljih pčela. Ujedinjene nacije su 2018. godine proglasile 20. maj, dan rođenja Antona Janše, pionira savremenog pčelarstva, Svetskim danom pčela.

Izvor: Eurocomm-PR 

Rešavanje dugogodišnjih ekoloških problema u Prijepolju i Novoj Varoši

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Intenzivno se radi na sanaciji deponije Stanjevine u Prijepolju i na izgradnji transfer stanice u Novoj Varoši. Kada ova dva ekološka projekta budu završena znatno će se poboljšati kvalitet života stanovnika Prijepolja, Priboja, Nove Varoši i Sjenice.

Deponija Stanjevine, decenijski problem građana Prijepolja, zatvorena je prošle godine i njena sanacija će biti završena do polovine juna” – objasnila je ministarka Irena Vujović, dodajući da će po završetku radova na prostoru nekadašnjeg smetlišta biti zasađeni četinari.

“Kada smo zatvorili Stanjevine, a otpad iz Prijepolja privremeno preusmerili na deponiju u Priboj, građanima smo dali čvrste garancije da ćemo ove godine započeti izgradnju transfer stanice u Novoj Varoši, na koju se dugo čekalo. Obećanje smo ispunili. Gradnja je započeta i transfer stanica će biti završena u oktobru ove godine”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Ministarka je zahvalila građanima na strpljenju, naglasivši da je izgradnja transfer stanice prvi korak u rešavanju problema odlaganja otpada iz Prijepolja, Priboja, Nove Varoši i Sjenice, a sledeći je izgradnja regionalnog sistema za upravljanje otpadom, za šta je preduslov upravo izgradnja transfer stanice.

Kako je najavila zelene investicije u ovom delu Srbije tek slede, jer je u planu izgradnja prečistača otpadnih voda i kanalizacione mreže. Ona je dodala da su ove godine značajna sredstva uložena i u projekte za poboljšanje kvaliteta vazduha, kao i da je resorno ministarstvo izdvojilo 70 miliona dinara za tri opštine, za rešavanje problema otpada na Limu, postavljenjem plutajućih brana.

Energetski portal

 

 

 

 

Teslin unapređeni Model S najbrže e-vozilo ikada

Foto: Tesla - promo
Foto: Tesla – promo

Teslin Model S predstavljen je još 2012. godine, ali je nadogradnja ovog modela tekla postepeno. Tako  je 2014. godine ugrađen autopilot, a 2016. godine unapređeni autopilot uz pomoć kojeg vozilo može samo da se parkira, dok je 2017. godine implementiran sistem za prepoznavanje sumnjivih aktivnosti u blizini vozila.

Verzija Modela S koja je do sada bila dostupna na tržištu pod nazivom Long Rejndž sadrži dva motora, neverovatnih 670 konjskih snaga i može preći 663 km sa jednim punjenjem baterije.

Zahvaljujući besprekornim performansama ovog vozila, Long Rejndž je bio najprodavaniji električni automobil u 2015. i 2016. godini, a ljubitelji električnih automobila ga još uvek rado kupuju, iako mu je cena 81.000 dolara.

Ipak, kompanija Tesla je, kao i uvek, otišla korak dalje, pa je od 2019. godine počela da testira Model S Pled – najbrži električni automobil među onima koji se nalaze u proizvodnji.

Direktor kompanije Tesla, Ilon Mask, najavio je na svom tviter nalogu njegovo prvo zvanično predstavljanje za 3. jun u prostorijama Tesline fabrike u Kaliforniji, piše The Verge.

“Model S Pled je limuzina sa najboljim performansama ikada napravljena”, piše na sajtu kompanije Tesla, a da je ovo istina svedoči i činjenica da sa tri motora, pogonom na sva četiri točka i čak 1.020 konjskih snaga, Pled dostiže brzinu od 100 km/h za samo 1,99 sekundi.

Domet ovog unapređenog modela biće 830 kilometara sa jednim punjenjem, a baterija se od prazne do 50 odsto  može napuniti za samo 15 minuta. Svi elemnti, od širine šasije do težine baterije, usavršeni su tako da se postigne maksimalna brzina od 329 km/h, nešto po čemu će Model S Pled svakako biti čuven.

Milena Maglovski

 

Najveći ledeni breg na svetu se odvojio od Antarktika

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Palmer)

Najveći ledeni breg na svetu A-76 odvojio se od ivice Antarktika i otplutao je u more Veber. Da je ova ledena ploča u obliku prsta, skoro četiri puta je veća od Njujorka, pokazuju satelitski podaci, prenosi Gardijan.

Ledeni breg A-76 čija površina iznosi oko 4.320 kvadratnih kilometara, dug je 175 kilometara i širok 25 kilometara.

Kako stručnjaci navode u ovom delu Antarktika nema priliva toplih okeanskih voda i to nije oblast koja prolazi kroz značajne promene na koje ima uticaj globalno zagrevanje.

Ledeni breg A-68A koji se 2017. godine odlomio od ledenog grebena Larsen C, početkom ove godine raspao se u nekoliko komada. Dugo je zadavo glavobolje naučnicima, jer je od trenutka kada se odlomio, prešao oko 1.500 kilometara. 

Ovaj ledeni breg, koji je bio dva puta veći od Londona, u jednom trenutku se kretao ka britanskom ostrvu Južna Džordžija i postojala je mogućnost da u njega udari.

Krajem prošle godine, džinovski ledeni breg promenio je pravac, tada je zagrebao morsko dno i od njega se odlomilo nekoliko manjih delova.

Ledene ploče nakon odvajanja mogu da ostanu na istom mestu decenijama, u zavisnosti od morskih struja i topografije morskog dna. 

Najveću izmerenu visinu od 510 metara imao je ledeni breg registrovan 1868. godine u vodama južno od Afrike. Kako se iznad vode nalazi jedan deo ledenog brega, može se samo pretpostaviti kolika je bila njegova stvarna veličina.

Milica Radičević

 

 

Prihod od prodaje zelene energije za socijalno ugrožene

Foto-Ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

HEP Snabdevanje i Hrvatska elektroprivreda i ove godine su objavili javni poziv za ZelEn, odnosno za donacije u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije integrisanih u zgrade i sistemskog upravljanja energijom za potrebe institucija javnog sektora koje brinu o socijalno ugroženom stanovništvu, navodi se na sajtu HEP.

ZelEn je električna energija dobijena isključivo iz obnovljivih izvora energije, registrovana u sistemu garancije porekla. Ovaj jedinstveni proizvod HEP Snabdevanja namenjen je kupcima koji su se u svom poslu odlučili za društveno odgovorno poslovanje, brigu o životnoj sredini i upotrebu električne energije iz obnovljivih izvora.

Prihod od prodaje ZelEna prikuplja se u fondu iz kojeg se doniraju projekti iz oblasti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i sistemskog upravljanja energijom za potrebe institucija javnog sektora koje brinu o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.

U četiri ciklusa do sada je izvedeno 11 projekata ukupne vrednosti 440.000 evra, a sada je više od 130 kupaca električne energije omogućilo raspisivanje novog javnog poziva za donacije projekata koji se realizuju sredstvima iz ZelEn fonda, ukupne vrednosti 130.000 evra.

Ponuđači mogu biti isključivo registrovane ustanove ili institucije javnog sektora sa sedištem u Republici Hrvatskoj, osnovane za trajno obavljanje obrazovanja, nauke, kulture, informisanja, sporta, fizičkog vaspitanja, tehničke kulture, brige o deci, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite i nege invalida, a u kojoj vlasnik ili osnivač ne obavlja delatnost radi sticanja dobiti.

Podnosioci zahteva moraju imati projektnu dokumentaciju za primenu energetske efikasnosti i uvođenje obnovljivih izvora energije sa sveobuhvatnom procenom troškova i projektnom procenom investicije.

Izvor: HEP

Otvara se „Skadarlijski EKO bazar“ 

Foto: Vikipedija - Goldfinger
Foto: Vikipedija- Vanilica

Turistička sezona u Skadarliji počinje 22. maja tradicionalnim činom podizanja zastave. I ove godine na ovoj manifestaciji koju organizuje Turistička organizacija Beograda, učestvovaće JKP “Gradske pijace”.

U jednoj od najposećenijih ulica i prepoznatljivom turističkom kvartu Beograda, Skadarliji, pored bogatog kulturno-umetničkog programa, posetioci će imati priliku da degustiraju i kupe najukusnije proizvode sa beogradskih pijaca, nezaobilaznih mesta sugrađana i turista.

U okviru „Skadarlijskog EKO bazara“ od 11 do 17 sati JKP „Gradske pijace“ predstaviće izlagače sa svojih, već čuvenih manifestacija.

Posetioci će imali priliku da uživaju u bogatom i  izvanrednom izboru domaćih proizvoda malih poljoprivrednih proizvođača i porodičnih radionica –  slanih i slatkih đakonija: tartufa, ljutih soseva, domaćih sokova, meda, likera, raznovrsnih slatkiša od voća, hleba i peciva pravljenih po tradicionalnoj recepturi do nakita i umetničkih predmeta od dekupaža koji mogu biti lep poklon najmilijima, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

 

Ugrožena hrastova šuma između Beograda i Obrenovca

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Još jedna značajna zelena površina pod šumom, na teritoriji Beograda, nalazi se u opasnosti, upozoravaju iz pokreta Ne davimo Beograd.

Naime, u prethodne dve godine, na području “Duboko”, između Beograda i Obrenovca, posečeno je preko 11 hektara stare hrastove šume, a visoka stabla hrasta planski su zamenjena niskim, neprohodnim bagremarom koji je pokrio nastalu golet.

Meštani Dubokog, i obližnjih naselja Barič i Mala Moštanica, obraćali su se više puta JP Srbijašume i zahtevali da se obustavi seča i stara stabla sačuvaju, a dodatnu zabrinutost izazivaju oznake na drveću koje najavljuju nove seče i uništavanje ove šume, navodi se na sajtu pokreta.

Posledice krčenja hrastove šume su mnogobrojne – od toga da se na taj način Duboko, jedno od najaktivnijih klizišta u zemlji, ostavlja bez zaštite dubokog korenja stabala, preko ugrožavanja ekosistema ovog prirodnog okruženja, do toga da novoposađena bagremova stabla izazivaju alergijske reakcije kod meštana.

Zbog svega navedenog, pokret Ne davimo Beograd zahteva da se od nove seče odustane i da JP Srbijašume uvaže primedbe meštana koji traže očuvanje šume.

Ne davimo Beograd smatra da su građanima Dubokog, Bariča i Male Moštanice preko potrebne zelene površine, šume i prirodne oaze, kao usotalom svim građanima Obrenovca i Beograda. Moramo čuvati i ulagati u gradske šume i brinuti se o prirodnim dobrima našeg grada, piše na sajtu pokreta.

Izvor: Ne davimo Beograd

Predstavljena aplikacija u funkciji zaštite poljoprivredne proizvodnje

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pokrajinska vlada

Zbog povećanog rizika od štete u poljoprivredi izazvane prirodnim katastrofama, Institut „Biosens“ i DDOR osiguranje razvili su mobilnu aplikaciju „DDOR Tera“, koja će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti prijavu štete odmah po neželjenom događaju. Kako piše na sajtu Pokrajinske vlade, na ovaj način biće omogućena jednostavnija i efikasnija procena štete.

„Pokrajinska vlada nastaviće da podržava sve projekte nadležnih sekretarijata i razvojnih instituta koji imaju cilj da podrže i zaštite poljoprivredna gazdinstva od elementarnih nepogoda najsavremenijom opremom“, izjavio je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović prilikom predstavljanja digitalne platforme i mobilne aplikacije za prijavu štete na osiguranim usevima i plodovima i podršku razvoju poljoprivrede.

Kako je dodao, Pokrajinska vlada tokom ove i naredne godine investiraće gotovo 20 miliona evra u automatizaciju sistema protivgradne zaštite, na teritoriji cele Vojvodine.

„Ovaj posao biće gotov do kraja 2022. godine, dok je na teritoriji Srema već završen i ceo sistem sa 118 lansirnih lokacija biće u punoj funkciji do kraja juna“, izjavio je Mirović.

On je najavio za sledeću nedelju početak radova na izgradnji nove zgrade Instiuta „Biosens“.

„Ovaj projekat predstavlja značajne korake na dugom putu digitalne transformacije poljoprivrede i ima veliki potencijal da ubrza proces digitalizacije i bude uzor ostalim akterima u oblasti poljoprivrede da hrabrije prihvate izazove koje budućnost donosi“, kazao je ovom prilikom direktor Instituta „Biosens“ Vladimir Crnojević.

„Nastavićemo da unapređujemo ovu platformu kako bismo obezbedili pravovremene informacije za ispravno donošenje odluka svakog poljoprivrednika. Na ovom putu daljeg razvoja, računamo na znanje i iskustvo ′Biosensa′, kao i na aktivno učešće državnih institucija”, izjavio je predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja Đorđo Markeđani.

„DDOR Tera“ je jedinstveno tehnološko rešenje namenjeno svim poljoprivrednim proizvođačima koji od sada mogu na pametnom telefonu imati pregled svojih aktivnih polisa osiguranja useva i plodova, ali i brzo i lako prijaviti štetu na svom polju ili u voćnjaku. Aplikacija je besplatna za sve osiguranike DDOR osiguranja sa polisama koje pokrivaju njihove useve i plodove.

Događaju je prisustvovao i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Božić.

Energetski portal

 

 

Puž ima kućicu, a mi – mobilne telefone

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Robin Worrall)

Ako vam je dosta pridika da stalno „buljite u telefon“, ne bih da vam još i ja stajem na muku. Ipak, podeliću sa vama par informacija zbog kojih ćete možda poželeti da na par sati odložite telefone, a za one najhrabrije, i na par dana.

Naime, prema najnovijoj studiji koju je sproveo tim antropologa sa Univerzitetskog koledža u Londonu, ljudi se odnose prema mobilnim telefonima isto kao prema svojim domovima, a time što telefone nosimo svuda – čak i do toaleta – podsećamo na puževe koji ne mogu da se odlepe od svojih kućica, piše Gardijan.

Antropologe brine to što se u ovu „kućicu“ zatvaramo čak i kada smo među prijateljima ili na porodičnom ručku, a pogled na drage osobe često menjamo pogledom na „mimove“, „gifove“ i druge neodoljivo zabavne sadržaje.

Suludo je da se dopisujemo iako smo u istoj prostoriji, pa ipak, svima nam se to makar jednom desilo. Priznajem da sam sa drugaricom razgovarala satima, sve dok me od vreline telefona nije zabolela glava, iako je ona svega 15 minuta udaljena od mene.

Za ovu prenaglašenu zavisnost od telefona antropolozi imaju nekoliko objašnjenja. Dok jedni tvrde da smo „zalepljeni“ za ekran kako bismo zadovoljili svoju potrebu da „uvek budemo u toku“, drugi veruju da je telefon beg od realnosti, sigurna zona u koju se zatvaramo baš kao u „svoja četiri zida“.

Ovo je dobar trenutak da se zapitamo ko smo mi bez pametnih telefona jer sve što nam je bitno staje u ovaj maleni uređaj. Tu su fotografije i poruke sa dragim osobama, mesto za zabavu i socijalizaciju putem društvenih mreža, pa čak i znanje, jer kako do svih informacija dolazimo uz samo nekoliko klikova, nema potrebe da ih „čuvamo“ u mozgu.

Prema studiji koju je sproveo Univerzitet u Severnoj Karolini, upravo ova dostupnost informacija dramatično utiče na naš um. Pasivan i površan prostup informacijama, bez uloženog truda da dođemo do saznanja, dovodi do stvaranja manjeg broja sinapsi u mozgu, pa opravdano možemo reći da – što pametniji telefoni, to je manja naša pamet.

Naravno, nije potrebno da se u potunosti odreknemo telefona, jer je život bez njih skoro pa nezamisliv. Štaviše, nekim ljudima je ovaj uređaj sasvim opravdano prioritet, kao jednom deki koji je prišao da pomiluje mog sinčića jer su mu unuci u Norveškoj i mnogo mu nedostaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Mills)

„Znaš, ima onaj viber, čujemo se svako veče“, bio je komentar ovog neodoljivo simpatičnog deke zbog kojeg sam, po ko zna koji put, bila zahvalna što živimo u 21. veku.

Ipak, i pored nebrojenih koristi od pametnih uređaja, verujem da bi trebalo da preispitamo svoje navike. Mogli bismo da uvedemo nove običaje – recimo da, kada smo u društvu, svi odložimo telefone u jednu kutiju ili da korišćenje mobilnih ograničimo na nekoliko sati dnevno, a ostatak vremena ispunimo kako znamo i umemo.

Uostalom, verujem da imate mnogo bolje ideje od mene, samo pazimo da telefoni ne postanu i naša kuća, jer vrlo lako, a da i ne primetimo, mogu postati i naš zatvor.

Milena Maglovski