Home Blog Page 488

U Budimpešti novogodišnje jelke koriste za proizvodnju energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Євгенія Височина)
Foto-ilustracija: Pixabay

Praznici su za nama dok se mnogi od nas pitaju šta će sa prirodnom jelkom, koju bi trebalo izbaciti iz kuće, žitelji glavnog grada Mađarske nemaju taj problem. Naime, 6. januara počelo je sakupljanje odloženih novogodišnjih jelki koje će biti iskorišćene za proizvodnju energije.

Predviđa se da će biti prikupljeno gotovo pola miliona jelki koje će biti upotrebljene za dobijanje električne i toplotne energije, što će biti dovoljno za snabdevanje oko 10.000 domaćinstava u ovom gradu.

Novogodišnje jelke mogu se ostaviti na 250 posebno označenih lokacija koje se nalaze po celom gradu. Sakupljene jelke se usitnjavaju i potom prevoze u postrojenje gradske kompanije “BKM Budapesti Közművek Nonprofit Zrt” gde se spaljuju i tako koriste za dobijanje električne i toplotne energije, navodi Ekovjesnik.

U Parizu se od 2008. godine novogodišnje jelke prikupljaju i recikliraju te se tako dobijena smesa koristi za oplemenjivanje tla i zaštitu stabala, cveća u parkovima. U Beču se jelke prikupljenje posle praznika koriste za dobijanje električne i toplotne energije, dok se jedan deo koristi za hranjenje stada autohtonih koza. 

U Srbiji, kao i u zemljama regiona, nema ovakvih akcija. Međutim, pred praznike se apelovalo na građane da kupuju jelke sa busenom koje kasnije mogu da zasade u prirodi.

Energetski portal

Himalaji se zabrinjavajuće brzo tope

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Thomas)
Foto-ilustracija: Unsplash (Rohan Reddy)

Himalaji su se milionima godina uvećavali, a poslednja istraživanja ukazuju na to da se zabrinjavajuće smanjuju, te da se tope mnogo većom brzinom od ostalih glečera na svetu.

Na Himalajima se nalazi devet od deset najviših vrhova sveta, u njihovom podnožju izvire najduža azijska reka Jangce i oni predstavljaju treće najveće naslage leda i snega, nakon Antarktika i Arktika.

Istraživači sa engleskog Univerziteta u Lidsu u novoj studiji objavljenoj pre nekoliko dana u časopisu “Scientific Reports”, primetili su da su glečeri izgubili otprilike 40 odsto svoje površine, smanjivši se od 28 hiljada na oko 19,600 kvadratnih kilometara.

Ovo su zaključili koristeći satelitske snimke i digitalne modele nadmorske visine da rekonstruišu veličinu i ledene površine skoro 15 hiljada glečera, kakvi su postojali tokom poslednje velike ekspanzije glečera pre 400 do 700 godina, u periodu poznatom kao Malo ledeno doba.

Od tada su, kako navode, glečeri izgubili između 390 i 586 kubnih kilometara leda, što je ekvivalentno celom ledu koji trenutno postoji u centralnoevropskim Alpima, Kavkazu i Skandinaviji. Tako otopljen, kako zaključuju, taj led je odgovoran za do 1,38 milimetara globalnog porasta nivoa mora.

Naučnici tvrde da su ovi nalazi sami po sebi alarmantni, ali da je crvena lampica upaljena tek kad shvatimo koliko se brzo taj proces odigrava. Pojašnjavaju da su se himalajski ledeni pokrivači smanjili čak 10 puta brže u poslednje četiri decenije nego tokom prethodnih sedam vekova.

Naučnici upozoravaju da je ovo briga celog svijeta. Iako bi Himalaji ljudima na Zapadu mogli zvučati daleko, njihovi glečeri su od velike važnosti za milione ljudi koji žive u Južnoj Aziji, te bi nestanak glečera mogao da ugrozi poljoprivredu, vodu za piće i proizvodnju energije u zemljama kao što su Avganistan, Pakistan, Indija, Nepal, Kina, Butan, Bangladeš i Mjanmar.

Izvor: RTCG

Đubre je sirovina, i to kakva!

Foto: Grad Užice
Foto-ilustracija: Pixabay

Obrada smeća i pretvaranje đubreta u energiju i novac, odnosno – u nešto korisno, zahteva posebnu tehnologiju i znanje. Takav put otpada je neizostavan za sve ukoliko želimo održivi razvoj i čistiju okolinu.

Novac je nesumnjivo korisniji od praznih plastičnih flaša i energije, koja je poželjnija od prljave masne kutije za picu. Najveću prednost organizovane obrade smeća je sprečavanje zagađenja zemljišta i podzemnih voda, ali i svih oblika života koji od tih faktora zavise.

Ekipa RTS-a obišla je postrojenje „Hera“ u okolini Trsta, čiji je kapacitet obrade 220.000 tona smeća.

Spalionice kompanije koja ima više od 9.000 zaposlenih, do sada su „eliminisale“ 6,6 miliona tona otpada. Kako javlja RTS, rad sa đubretom „na moderan način“ – ne smrdi!

Kompanija je, poštujući koncept ekonomije zasnovane na znanju uz moderne tehnologije, aktivan učesnik u postizanju zacrtanih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija (ima ih 17), među kojima su čista energija, nezagađena voda, klimatska stabilizacija.

Iako se možda čini komplikovanim, proces obrade smeća to ne mora da bude – sve počinje prikupljanjem komunalnog i otpada iz proizvodnih postrojenja.

Sve se najpre istovaruje u veliku jamu gde operater (velikim mehaničkim paukom) bira onaj koji je pogodan za sagorevanje u kotlu gde nastaje para koja napaja turbinu za proizvodnju električne energije.

U jami, koja se konstantno puni, mogu se videti nečije stare pantalone, kutije, delovi nameštaja, ali je zbirno – uglavnom sve nekako sivo.

„Spaljivanjem pristiglog otpada, zahvaljujući parnoj turbini, moguće je proizvesti struju koja je dovoljna za potrebe oko 30.000 domaćinstava“, kaže za portal RTS-a Livio Ruso, izvršni direktor postrojenja za preradu otpada u energiju u kompaniji „Hera“.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: RTS

Ministarstvo: Sačekati studije o proceni uticaja za projekat „Jadar“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da se sa projektom „Jadar“ zastalo na zahtev građana, ali da je suština u studijama o proceni uticaja na životnu sredinu, kao i da je pobornik ideje da o njima govore najbolji svetski stručnjaci.

Mihajlović je u intervjuu za agenciju Blumberg ponovila da ne postoji nikakav ugovorni odnos između države i kompanije „Rio Tinto“. navodi se na sajtu ministarstva.

“Ono što treba da se uradi jesu studije o proceni uticaja na životnu sredinu, to treba da znamo bez obzira na to da li će se projekat nastaviti ili ne jer je to jedino relevantno, objasnila je ona i ponovila da je pobornik ideje da najbolji svetski stručnjaci objasne sve o studijama kada budu gotove”, navela je ministarka.

Prema njenim rečima, s druge strane treba da znamo šta je litijum i koliko je važan na globalnom nivou, pri čemu sve procene pokazuju da će tražnja za litijumom biti 90 puta veća do 2040. godine.

“Treba da znamo da jedini u svetu imamo jadarit, mineral sa posebnom strukturom jadarita i bora u sebi. Imamo jednu vrstu nafte i zlata i treba da razgovaramo o tome hoćemo li da imamo čitav lanac proizvodnje, od rudnika, preko fabrike baterija do fabrike električnih vozila”, istakla je ona.

Kako kaže država neće preduzeti nijedan korak bez studija i konsultovanja sa građanima, bez obzira na netačne informacije da postoji obavezujući ugovor sa „Rio Tintom“.

“To su sve spekulacije, jer ne postoji ugovorni odnos, samim tim ni obaveze prema „Rio Tintu“. Država se sve vreme ponaša odgovorno i otvoreno. Ideja koju je izneo predsednik Aleksandar Vučić o referendumu je najbolje rešenje i konačnu reč će dati građani. Međutim, mi smo tri meseca od izbora i svaka tema je sada politička, a najmanje ekološka, energetska ili ekonomska”, ukazala je Mihajlović.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Zbog čega EV baterije treba puniti do 80 odsto?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Vlasnici električnih automobila najčešće se pitaju na koji način mogu da produže vek i trajanje baterije svog četvorotočka, a jedan od najefikasnijih načina je punjenje baterije do 80 odsto.

Litijum-jonske baterije loše podnose ekstreme, pa bile to ekstremne vrućine i niske temperature, bilo da je reč o ekstremnim ciklusima punjenja i pražnjenja.

Često punjenje do 100 odsto i vožnja do gotovo prazne baterije vremenom će smanjiti količinu električne energije koju baterija može da skladišti, piše Wind Works.

Upravo zbog toga, većina auto kompanija savetuje da se baterije električnih vozila pune do 80 ili 85 odsto, ali nikada do 100 odsto. To objašnjava i zašto proizvođači, kada navode karakteristike vozila, za vreme punjenja uzimaju ono koje je potrebno da se baterija napuni od 10 do 80 odsto.

Takođe, vozači automobila na baterije trebalo bi da znaju da i ekstremno pražnjenje baterije na manje od 5 odsto ubrzava njenu degradaciju, naročito ukoliko dopustimo da baterija bude prazna danima, pa čak i nedeljama.

Vremenom, litijum-jonske baterije svakako gube svoju efikasnost, ali je uz ove savete moguće voziti električne automobile i do 20 godina, pre nego što se javi potreba za zamenom baterije.

Osim toga, još jedan razlog koji Wind Works navodi za punjenje baterije do 80 odsto je i obzir prema drugim vozačima električnih automobila koji takođe čekaju na javni punjač.

Milena Maglovski

 

Prilika i za investitore i za razvoj energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)
Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)

Fid-in tarife, kao operativna državna pomoć koja se dodeljuje u vidu podsticajne otkupne cene koja se garantuje po kWh za isporučenu električnu energiju, ubuduće će moći da se dobije samo preko aukcija, a prve su najavljene već za decembar. Iako bi neki olako rekli da je zlatno doba fid-in tarifa prošlo, Marijan Rančić, direktor razvoja biznisa u New Energy Solutions (NES) se ne slaže s tim.

„Ja to ne bih nazvao zlatnim dobom. FiT kao sistem podsticaja razvoja obnovljivih izvora energije je deo procesa sazrevanja tržišta sa jasnom ulogom ublažavanja rizika u tranziciji ka konkurentnom i održivom energetskom sistemu. Sa druge strane, sistem podsticaja tržišnih premija bi trebalo da omogući niže cene električne energije i manji uticaj na fiskalni prostor države. Gledano iz perspektive države, novi sistem podsticaja na tržišnoj osnovi predstavlja jedan od strateških instrumenata razvoja energetike koji će doprineti održivoj energetskoj tranziciji Srbije. Iz ugla investitora, ovo je odlična prilika za nove investicije i projekte koji su određeno vreme u pripremi. Takođe, treba naglasiti da na razvoju OIE projekata u Srbiji trenutno imamo veći broj međunarodnih investitora nego što je to bilo u prvom krugu, što će ovaj proces učiniti svakako konkurentnijim”, ocenjuje Rančić.

Naš sagovornik smatra da su brzina i sveobuhvatnost donošenja novih uredbi, uz promišljenost zakonodavca u pogledu optimalnog miksa tehnologija i kapaciteta koji će biti predmet aukcija, za svaku pohvalu.

„Mislim da banka-bilnost novog sistema neće biti dovedena u pitanje, ali naglašavam da đavo leži u detaljima, i biće neophodno da se sagleda sistem u celini i procene svi rizici po zainteresovane strane. Nivo rizika će odrediti i bankabilnost i cenu kapitala i, u krajnjem slučaju, nivo svedenih troškova električne energije (LCOE) koji ćemo dobiti na ovim aukcijama”, dodaje on.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Jeon)

Na pitanje da li može da proceni spremnost banaka za novi investicioni ciklus i šta će biti ključni kriterijumi za finansiranje projekata, Rančić kaže da su na nedavnoj konferenciji OIE 2021 bankari dali odgovor na to pitanje. Finansijske institucije, ističe, prevashodno očekuju prediktabilnost i konzistentnost u delu regulativnog okvira koji definiše novi sistem podsticaja. Tržišni si-stem podsticaja bi, takođe, trebalo da bude održiv i da prati kriterijume predviđene EU direktivama i smernicama Energetske zajednice. U praksi će se to svesti na kvantitativnu i kvalitativnu procenu rizika povezanih sa finansiranjem OIE na dva nivoa, na makroekonomskom i projektnom nivou.

„Ključnu ulogu u prethodnom ciklusu su imale razvojne međunarodne finansijske institucije (EBRD & IFC) koje su praktično omogućile bankabilnost investicionog okvira kroz definisanje različitih mehanizama upravljanja rizicima u pogledu rizika promene zakona, direktnog ustupanja novčanih potraživanja i založnih prava, rizika druge ugovorne strane, itd. Postojanje ovih važnih elemenata bitno i pozitivno je delovalo na predvidivost regulatornog okruženja i finansijskih tokova investicija. U ovom ciklusu, u fokusu pažnje će, osim ovih elemenata i analize njegove rizičnоsti, ključna biti procena rizika koji su povezani sa tržištem električne energije (regulacija, balansiranje, plasman, kapaciteti interkonekcija, itd.). Povećana kompleksnost kreditne analize će svakako za posledicu imati i neke dodatne mere obezbeđenja banaka koje nismo videli u prethodnom ciklusu”, kaže naš sagovornik.

Priredila: Milica Radičević

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala RECIKLAŽA.

Beo čista: Na kompleksu deponije u Vinči stalno prisutno oko 60 vrsta ptica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Na kompleksu stare deponije u Vinči, koja je zatvorena u avgustu 2021. godine, stalno je prisutno oko 60 vrsta ptica, a ukupno je uočeno 105 vrsta, rekli su iz kompanije “Beo čista energija”, koja upravlja deponijom.

“Stara deponija u Vinči, koja je zatvorena u avgustu prošle godine, bila je jedna od najvećih otvorenih deponija u Evropi i izvor hrane za ptice”, rekli su iz te kompanije za današnju Politiku.

Prema njihovim rečima, najzastupljenija vrsta ptice na deponiji je galeb, a procenjeno je da se njegova populacija kreće izmedju 15.000 i 20.000 jedinki.

“U manjoj meri su prisutni čvorak i čavka. Obližnja Ošljanska bara predstavlja značajno stanište kako za ptice selice, tako i za ptice koje se tu gnezde. U toku sezone migracija prisutne su rode, čaplje i razne vrste grabljivica privučene hranom, otpadom ili glodarima na staroj deponiji”, naveli su iz te kompanije.

Istakli su i da se na deponiji sve češće okupljaju i bele rode, privučene organskim otpadom, zbog čega je ta kompanija počela da postavlja korpe na stubove.

Prema podacima te kompanije, broj ptica se nije smanjio otvaranjem nove deponije, ali ističu da se to može očekivati jer će otpad na njoj biti prekrivan na dnevnom nivou, što će smanjiti izvore hrane za ptice.

“Sanacija stare deponije još nije započeta, tako da će uticaj zatvaranja deponije na brojnost ptica biti poznat u toku narednih godina”, rekli su iz “Beo čiste”.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Suša i skok cena hrane – kako su ratari završili godinu i šta mogu da očekuju u novoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prethodna godina je za poljoprivredu bila čudna. S jedne strane suša je uzimala danak prinosima, s druge strane cene hrane su rasle. Rod je podbacio, a izvoz porastao, tačnije zarada od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na inostranom tržištu. Premašila je pet milijardi dolara, što nije zabeleženo u poslednjih dvadesetak godina.

Iako se u prvi mah činilo da godina neće biti dobra za poljoprivrednike, 2021. mnoge je pozitivno iznenadila. Dušan Radanović iz Čuruga, master ekonomista sa stadom od 450 ovaca, smatra da je lane ovčarstvo bilo najisplativija grana stočarstva.

“Mislim na momentalnu cenu jagnjadi koja se kreće do 350 dinara sa PDV-om koju plaćaju otkupljivači. Poređenja radi, prošle godine u ovom momentu, cenovna razlika je nekih 150 dinara”, kaže poljoprivrednik iz Čuruga Dušan Radanović.

Zbog suše, znatno su pali prinosi šljive i višnje. U ratarstvu su najviše stradali kukuruz i soja, ali im je cena rasla. Kukuruz je poskupeo gotovo za trećinu, soja za čak 60 posto.

“Dolazim sa terena koji ima izuzetno sušan i peskovit teren, tako da su nam prinosi baš bili dosta loši. Cena je popravila malo situaciju, ali ne može da pokrije gubitak koji je nastao zbog slabog roda”, napomenuo je  poljoprivrednik iz Gardinovaca Đorđe Bečelić.

Poljoprivrednici koji su čuvali pšenicu pri kraju godine mogli su da zarade i do 40 odsto više nego u vreme žetve. Stručnjaci veruju da će ih to motivisati da više seju deklarisano seme, jer ga trenutno koriste na polovini njiva. Sa tzv. semenom sa tavana nismo konkurentni u izvozu.

“Mi imamo problem sa kvalitetom. Ove godine smo imali dosta razgovora sa kompanijama iz regiona zbog širenja berze na tržište regiona. I upravo kao najveći problem srpskog tržišta, srpske pšenice, izdvajaju kvalitet,” kaže Miloš Janjić sa Produktne berze Novi Sad.

Država obećava ulaganje u sisteme za navodnjavanje 

U 2021. poljoprivreda je zbog suše zabeležila pad proizvodnje od pet posto. Kako u narednim godinama nedostatak padavina ne bi desetkovao rod, država obećava da će nastaviti da ulaže u sisteme za navodnjavanje. Aktivni su projekti 60–70 miliona evra. Trebalo bi da omoguće zalivanje dodatnih 150.000 hektara, i tada bismo navodnjavali više od pet odsto ukupnih površina u zemlji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

“Oni su opremljeni da mogu da budu dvonamenski. Ne samo da mogu da budu za odvodnjavanje, nego i za navodnjavanje. Država pored toga daje i novac, 50 odsto povrata za sisteme za navodnjavanje. Za tifone, pumpe, creva… To je posao države da obezbedi linijsku infrastrukturu i da pomogne poljoprivrednim proizvođačima da to što je napravljeno da mogu da iskoriste za navodnjavanje svojih poljoprivrednih površina”, istakao je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

Uprkos padu prinosa i izvozu oko 4 posto manje količine, od izvoza poljoprivrednih proizvoda zarađeno je više nego bilo koje godine u protekle dve decenije. To je isključivo rezultat skoka cene hrane u celom svetu.

“One čine polovinu – 52 posto ukupnog izvoza. Pale su količinski za šest posto, dok je vrednost izvoza povećana za 23 posto. Kada govorimo o voću, koje je druga kategorija po značaju, tu je još zanimljivija situacija: pad je bio oko tri posto, dok je vrednosno izvoz veći čak za 66 posto. Ako govorimo o tome ko je najbolje prošao, delom su to proizvođači, delom trgovine. S druge strane, neko je to morao da plati – to su potrošači. Oni su podneli taj poremećaj koji je zabeležen lane”, rekao je Ivan Nikolić sa Ekonomskog instituta.

Međutim, sada su na udaru poskupljenja i poljoprivrednici. Procenjuju da će zbog visoke cene i nestašice mineralnih đubriva, polovinu dobiti iz prošle godine uložiti u repromaterijal za predstojeću setvu.

Izvor: RTS

Soni se “zagreva” za proizvodnju električnih automobila

Foto: Soni promo
Foto: Soni promo

Na najznačajnijem tehnološkom događaju na svetu – CES 2022, Soni je predstavio novi prototip električnoh SUV vozila VISION-S 02, navodi se na sajtu japanske korporacije.

Zanimljivo je to što će vozilo imati sedam sedišta, a maksimalna brzina kojim će moći da se kreće je 180 kmh.  Ovaj električni automobil će koristiti istu EV/klaud platformu kao i prototip VISION-S 01 koji se već testira na javnim putevima.

Korporacija Soni Grup i nemački Vodafon sproveli su test vožnje na daljinu koristeći VISION-S prototip kako bi istražili mogućnost novog daljinskog upravljanja u 5G okruženju.

Na ovom vozačkom testu, koji je povezivao Tokio i Nemačku, video i kontrolni signali su prenošeni na udaljenu lokaciju pomoću telematskog sistema instaliranog u VISION-S koji se nalazio u Nemačkoj.

Sa druge strane, vozilom su upravljali zaposleni u Soniju čak iz Tokija, a vozilo je uspešno prošlo poligon bez intervencije vozača.

“Radimo na tehnologiji za stabilan prenos velikih količina video zapisa i senzornih podataka praćenjem i predviđanjem kvaliteta radijusa u realnom vremenu dok vozimo tamo gde se očekuje da kvalitet radijusa varira. Takođe, radimo na korisničkom iskustvu na strani daljinskog upravljanja, ne samo u smislu bezbednosti i tačnosti, već i u pogledu upotrebljivosti i korisničkog interfejsa za različite potrebe i istražujemo mogućnost potpuno novog iskustva upravljanja, kao što je npr. spoj stvarnog i virtuelnog”, navode is japanske kompanije.

Da bi dodatno ubrzao i dao nove predloge za evoluciju mobilnosti, Soni ima za cilj osnivanje operativne kompanije „Soni Mobiliti Inc.“. u proleće 2022. godine, kroz koju namerava da istražimo ulazak na tržište električnih vozila.

Milena Maglovski

Lojalni partneri Srpske zelene tranzicije

Photo: Tetra pak
Foto: Ljubaznošću Dragana Rajkovića

Neki bi rekli da za kompaniju, nakon 70 godina rada, više nema izazova. U kompaniji Tetra Pak kao da su tek sad puni elana, ali i odgovornosti prema budućim generacijama, kad je reč o bezbednosti hrane i očuvanju životne sredine. U Srbiju su došli kao pioniri stranih investicija i neprestano rastu zajedno sa ekonomskim prosperitetom naše zemlje. Globalno, Tetra Pak je lider u proizvodnji višeslojne kartonske ambalaže za hranu i pića i procesne opreme za ovu industriju.

Njihovi proizvodi stižu na tržišta više od 160 zemalja širom sveta dok više od 25,000 zaposlenih svakodnevno radi sa ciljem da osigura bezbednost hrane svuda i u svakom trenutku. Tekuća globalna kriza sa pandemijom Covid19 je pokazala koliko je ono što oni rade važno za prehrambenu industriju i funkcionisanje ekonomije u celini. Njihov celokupan model poslovanja počiva na dva postulata – bezbednost hrane i održivi razvoj – i oni se prožimaju kroz sve što rade.

Dragan Rajković, regionalni direktor održivog razvoja u Tetra Paku za centralnu i istočnu Evropu, kaže da sektor kojim upravlja obuhvata razvoj cirkularne ekonomije kroz investicije u reciklažu i rad sa državnim organima na najefikasnijim sistemima upravljanja ambalažnog otpada. Osim toga, treba pomenuti i zaštitu biodiverziteta kroz odgovorno upravljanje resursima i potpunu sertifikaciju svih prirodnih repro-materijala kao i borbu protiv klimatskih promena putem korišćenja niskokarboničnih materijala i smanjenja emisija kroz ceo proizvodni i vrednosni lanac.

„U Srbiji smo od samog početka našeg poslovanja pa do danas imali pouzdanog partnera i nepresušan izvor talenta za naše domaće ali i svetske operacije. Jedan od prioriteta je uspostavljanje i razvoj efikasnog sistema upravljanja ambalažnim otpadam. On će smanjiti količinu otpada, razviti neophodnu infrastrukturu za sakupljanje i sortiranje, kao i konkurentsnost svih vrsta ambalažnog otpada među reciklerima. Ulažemo napore i kao Tetra Pak ali i sa srpskim industrijskim asocijacijama da Vladi Srbije ukažemo na najbolje evropske i svetske primere i kreiramo sistem depozita ambalažnog otpada koji bi bio primer za ovaj deo sveta. Nedavno smo u Kragujevcu i Beogradu dokazali da je to moguće i da građani odlično reaguju i traže da bude više mašina za sakupljenje i depozit ambalaže te da nema apsolutno nikakvih prepreka da bilo koji ambalažni materijal uđe u depozit. Isto je pokazala i nedavno sprovedena studija jedne renomirane briselske istraživačke kompanije“, kaže Dragan.

Cilj je sveobuhvatan depozit ambalaže

Foto: Tetra Pak

U ovom trenutku za Srbiju i region je od velike važnosti da dobije rešenje koje će formirati pun krug cirkularne ekonomije, koje neće zbunjivati potrošače i neće diskriminisati klimatski povoljna ambalažna rešenja kao što je višeslojna kartonska ambalaža. Samo sveobuhvatni depozitni sistem je dobar i efikasan sistem. Sve drugo je gomilanje otpada i povećavanje troškova po jedinici otpada.

„Naš cilj je vrlo jednostavan, a to je da nijedno pakovanje Tetra Pak ambalaže ne završi kao otpad. Imamo ambiciju da do 2030. godine sakupimo i recikliramo 90 odsto naše ambalaže. Srbija je svakako deo tog puta. U Srbiji trenutno postoje dva reciklera Tetra Pak ambalaže. To su fabrike Feplo iz Čačka i BrzanPlast iz Batočine, u kojoj smo pre skoro decenije bili partneri u instalaciji prvog postrojenja za kompletnu reciklažu upotrebljene Tetra Pak ambalaže.

Većina opština omogućava građanima ispravno odlaganje upotrebljenih Tetra Pak pakovanja, koja se potom recikliraju u pomenutim pogonima.

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala RECIKLAŽA.

 

U Hrvatskoj zabranjena prodaja laganih plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Gabe Pierce)

U Hrvatskoj je od 1. januara zabranjena prodaja laganih plastičnih kesa za nošenje, saopštilo je Ministarstvo privede i održivog razvoja.

Reč je o plastičnim kesama za nošenje debljine do 50 mikrometara koje se, kako je preciziralo ministarstvo, u najvećoj meri pojavljuju na tržištu. One se, dodaje se, najčešće ne mogu višekratno upotrebljavati, zbog čega u značajnoj meri zagađuju okolinu.

I dalje su, međutim, dozvoljene vrlo lagane plastične kesa za nošenje, tanje od 15 mikrometara, koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprečavanju bacanja hrane, precizirano je u saopštenju.

One se neće moći koristiti na prodajnim mestima u kojima se ne prodaje hrana, poput prodavnica sa odećom, obućom, kućnim aparatima, apotekama ili knjižarama.

Ministarstvo je navelo da se plastične kese za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara mogu upotrebljavati više puta, pa se i dalje mogu koristiti i prodavati, jer višekratno korišćenje doprinosi sprečavanju nastanka otpada.

U saopštenju se ističe da su odbačene plastične kese postale vrlo česta pojava u prirodi i da će se, temeljem direktiva Evropske unije, u budućnosti ići u zabranu i ostalih oblika plastičnih kesa za nošenje.

Ministarstvo je pozvalo građane da od Nove godine sa sobom nose platnene kese ili korpe za nošenje, kao i da se prilikom kupovine odlučuju za papirne kese ili slične alternative.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Sve je više zainteresovanih za iznajmljivanje stvari umesto kupovine

Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Beliaikin)
Foto-ilustracija: Pixabay

Poslovni modeli koji su zasnovani na iznajmljivanju nastavljaju da rastu, a trgovinski sektor će morati da se prilagodi promenama u ponašanju kupaca koji sve češće iznajmljuju stvari umesto da ih kupuju – poruka je francuskog startapa Lizee.

Ovaj startap, čiji su klijenti Adidas i Decathlon, olakšava trgovcima da pokrenu iznajmljivanje i ponovnu prodaju proizvoda. Startap im pomaže da izaberu najbolje rešenje za njih – pretplatu, iznajmljivanje po komadu, sa ili bez mogućnosti kupovine.

Kako kažu u startapu, trgovački sektor je postao jedna od industrija koja najviše zagađuje. To izaziva velike promene u ponašanju kupaca koji počinju da shvataju da ne moraju posedovati stvari. U startapu veruju da održivost i profit idu ruku pod ruku. Upozoravaju da će proizvodnja stvari biti upola manja u narednih 25 godina.

“Brendovi shvataju da ima smisla praviti manje stvari, ali napraviti ih kvalitetnijim da traju duže. Proizvodnja za ponovnu upotrebu stvara različitu vrstu margine. Proizvodi postaju resursi. Sa novim poslovnim modelima brendovi i trgovci se mogu transformisati u pravcu održivosti, raščistiti zalihe bez popusta, privući nove kupce i povećati margine”, kaže koosnivač kompanije Tanguy Frecon.

Iznajmljivanje umesto kupovine

Ponuda startapa dolazi u pravo vreme. Trgovci u Francuskoj se suočavaju sa propisima koji zabranjuju uništavanje odeće, kozmetike, električnih uređaja i drugih proizvoda koji nisu prodati. Zabrana je deo širokog zakonodavnog paketa o prevenciji otpada koji je francuski parlament usvojio prošle godine.

Da je kraj vlasništva nad proizvodima jedna od ključnih promena u ponašanju kupaca na koju trgovci treba da se pripreme, ukazao je još pre dve godine Izveštaj o modi koji je uradila konsultantska kuća McKinsey.

Izveštaj napominje da poslovni modeli koji se zasnivaju na iznajmljivanju nastavljaju da rastu. Potrošači su pokazali želju za promenom od tradicionalnog posedovanja ka novim načinima da dođu do proizvoda. Izveštaj je sugerisao da je Spotify zamenio CD, Netflix video klubove i da se tu vidi kako kupci radije biraju da iznajmljuju nego da poseduju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kad je reč o odeći, izveštaj predviđa fundamentalnu evoluciju u ponašanju kupaca u godinama koje dolaze. Ovaj trend je delimično vođen željom novih generacija za novinama uz poštovanje principa održivosti. Iznajmljivanje, ponovna prodaja i prepravka proizvoda produžavaju životni vek istovremeno nudeći kupcima želju za novinama.

Privlačnost iznajmljivanja leži u ekskluzivnosti proizvoda, ali i odličnoj usluzi. To znači da korisnik može da dobije dizajnersku haljinu za veče, personalizovane konsultacije, da ne razmišlja o održavanju ili prostoru za skladištenje.

“Potrošač plaća samo 20 do 30 odsto cene proizvoda. Trgovac može iznajmiti proizvod 10 do 20 puta stvarajući novu vrednost svaki put pre nego što se proizvod proda za second hand upotrebu. Ovaj model pomaže kompanijama da smanje ekološki otisak tako što proizvode manje. Takođe, povećava njihov društveni uticaj”, napominje Frecon.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Hristos se rodi! Srećan Božić!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvoslavni vernici danas proslavljaju dan rođenja Isusa Hrista, najradosniji praznik koji porodice tradicionalno provode na okupu i uz bogatu trpezu.

Božić je nesumnjivo praznik za koji se u našoj zemlji vezuje najviše narodnih običaja i predanja, a svaki kraj Srbije brižljivo neguje svoju tradiciju. Ipak, ma koliko raznoliki narodni običaji bili od severa do juga Srbije, ono što ih sve povezuje jesu lomljenje česnice i dolazak položajnika.

Većina vernika u zoru najpre odlazi na liturgiju gde se nakon Božićnog posta pričešćuju i po prvi put čestitaju radosnim pozdravom „Hristos se rodi“ i otpozdravom „Vaistinu se rodi!“.

A dok se kod kuće pripreme božićnog ručka privode kraju, domaćini dočekuju položajnika – prvog i jedinog gosta toga dana.

Položajnik je najčešće mlada osoba koju porodica poznaje, a vreme dolaska je unapred dogovoreno. Neki krajevi, međutim, praktikuju iznenadnje posete gde je položajnik prva osoba koja vam uđe u kuću, ma ko to bio.

Najvažniji gost na dan Božića simbolizuje mudrace koji su došli da se poklone bogomladencu Hristu, a običaj je da uzme granu badnjaka i „džara“ po vatri uz reči „koliko varnica, toliko zdravlja, para, dece, napretka…“

Nakon što položajnik daruje porodicu lepim željama, i on prima darove – nekada vunene čarape i jabuke, dok danas domaćini imaju veći izbor pri kupovini poklona.

Kada se okupe oko božićne trpeze, mnoge porodice izgovaraju „Oče naš“ ili tropar „Roždestvo Tvoje“ dok okreću česnicu. Česnica je pogača u koju se stavlja dinar, a mnogi vernici dodaju još i zrno pasulja za napredak u polju, kukuruz zbog svinja, dren za zdravlje ili komad vinove loze za dobar rod grožđa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Česnica se lomi na onoliko delova koliko ima članova porodice, a najviše se raduje onaj koji izvuče dinar jer će ga sreća i novac pratiti tokom čitave godine.

Božićnu trpezu mahom krase razna predjela, pihtije i sarme, a neizostavna je i božićna pečenica, kao i torte i kolači.

Božić je dan kada se ne ide u goste, a članovi porodice u mirnoj, prazničnoj atmosferi razmenjuju darove i odmaraju od svakodnevnih obaveza. Deca se posebno raduju ovom prazniku jer im tada „Božić bata“ donosi igračke i slatkiše.

Redakcija Energetskog portala želi Vam srećan Božić!

Milena Maglovski

Zeleno orijentisan biznis

Photo: Eko Step Pellet
Foto: Eko Step Pellet

Pelet proizveden u fabrici Eko Step Pellet ima nisku emisiju CO2 gasova, sadrži minimum vlage, a pepeo pri sagorevanju je ispod 1,2 odsto, što je u nivou evropskog standarda A2, sa tendencijom ka A1. Pritom, proizvodi se od sirovina 100 odsto domaćeg porekla i to od bukve iz strogo kontrolisanih izvora. Zbog visokog kvaliteta nosioci su žiga Čuvarkuća, što bi kupcima trebalo da bude jedna od najvećih preporuka.

Ipak, s obzirom na veliko crno tržište i uvoz nesertifikovanog peleta po nižoj ceni, domaći proizvođači peleta našli su se u velikom problemu. Kako država može da pomogne da se ovaj problem reši i kako više podstaći građane da se sa uglja, nafte ili drva preorijentišu na kotlove na pelet, pitali smo Jadranku Stepanović, vlasnicu Eko Step Pellet-a, koja se ekoloških standarda u poslovanju ne odriče ni kao vlasnica hotela Ramonda na Rtnju.

EP:  Koliki je značaj peleta za zaštitu životne sredine i energet-sku efikasnost?

Jadranka Stepanović:  Naša orijentisanost prema zaštiti životne sredine je neupitna. Eko Step Pellet je odličan primer korišćenja biomase kao energenta i proizvodnje peleta uz primenu najviših standarda zaštite životne sredine. Proizvodimo pelet od sečke ogrevnog drveta bukve, bez dodataka drugog drveta i primesa, što ga svrstava u red visokokaloričnih i visokokvalitetnih ekoloških energenata. Pelet proizveden u ovoj fabrici ima nisku emisiju CO2 gasova, sadrži minimum vlage, a pepeo pri sagorevanju je ispod 1,2 odsto. Pelet je proizveden od sirovina 100 odsto domaćeg porekla. Ono što je važno za zaštitu životne sredine, pre svega šumskih kapaciteta, jeste činjenica da Eko Step Pellet ima potpisan desetogodišnji ugovor sa JP Srbijašume, te se bukva za proizvodnju našeg peleta nabavlja samo iz strogo kontrolisanih izvora. Bukva koja stiže u našu fabriku je planski sečeno drvo, kako bi se pošumljavanjem, odnosno sadnjom novih mladica, konstantno obnavljale šume u Srbiji.

EP:  Koliki je kapacitet fabrike u Petrovcu na Mlavi? Koliko ljudi zapošljavate?

Jadranka Stepanović:  Instalirani kapaciteti proizvodne linije su 5 tona peleta na sat, a potencijal fabrike može dostići 35.000 tona na godišnjem nivou. Fabrika zapošljava 43 vrednih i motivisanih ljudi, koji čine porodicu Eko Step Pellet. Posebno smo ponosni na naših pet koleginica, koje u saradnji sa ostalim kolegama, čine sve da pobiju stereotipe vezane za rodnu ravnopravnost. Svi smo mi jedan veliki-mali tim, spreman za ozbiljne izazove i uspehe.

EP:  Sa kojim izazovima i problemima se proizvođači peleta ove godine suočavaju?

Foto: Eko Step Pellet

Jadranka Stepanović:  Ono što je trenutno najveći problem u proizvodnji peleta jeste veliki poremećaj na tržištu električne energije u Srbiji, ali i u celoj Evropi. Naime, cena kilovata električne energije je u poslednjih nekoliko meseci skočila naglo, a samim tim uzrokovala i povećanje proizvodne cene sirovina koje koristimo za proizvodnju peleta. Povećanje cena sirovina podrazumeva cenu drvnih sortimenata (u našem slučaju, bukve), folije za džakove i streč folije. Dodala bih samo da podržavamo predlog Marka Čadeža, predsednika Privredne komore Srbije da Ugovori koje imamo sa EPS snabdevanjem nastave da važe po ranije ugovorenim cenama još 120 dana, dok se ne vidi kakva će situacija biti na evropskom i svetskom tržištu! To bi bio spas za industriju, kao i za krajnje potrošače peleta! Još jedan problem je činjenica da, iako je izgradnja solarnih elektrana i vetroparkova u ekspanziji, njihova proizvodnja struje ne može još uvek da odgovori na velike zahteve tržišta. Dugoročno gledano, jačanje kapaciteta EU za obnovljivu energiju verovatno će pomoći bloku da zadovolji potražnju za čistim i jeftinim izvorima energije. Ali zbog sistema marginalnog tržišta i sve dok se ne razviju velike baterije za skladištenje obnovljive energije kada su vremenski uslovi nepovoljni, zemlje EU nastaviće da se suočavaju sa sličnim situacijama. Drugi problem za proizvođače peleta predstavlja crno tržište peleta kao i uvoz nesertifikovanog peleta. Niska cena peleta neproverenih proizvođača uzrokuje nepoverenje u domaće proizvođače peleta. Niska cena peleta ne garantuje ujedno i kvalitet i gorivnu moć istog. Dalje, kupovina nesertifikovanog peleta uzrokuje kupcima probleme sa pećima za pelet koje koriste. Eko Step Pellet, kao nosilac nagrada Najbolje iz Srbije 2019. i žiga Čuvarkuća, garantuje kvalitet peleta koji proizvodi, te kupci svakako mogu da imaju puno poverenje u odnos cene i kvaliteta.

Intervju vodila: Danijela Isailović

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala RECIKLAŽA.

Srbija dobila dva nova nacionalna parka

Foto: Wikipedia/Bancika
Foto: Wikipedia/Leontije Mirotvorac

Područja Stare planine i planina Kučaj-Beljanica stavljena su pod najviši stepen zaštite države nakon što je pokrenut postupak njihove zaštite kao nacionalnih parkova, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Prema rečima Ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović, ovo su prva dva nacionalna parka koja će biti proglašena u Srbiji nakon 40 godina,  a taj status su zaslužili zbog velikog prirodnog bogatstva na svojim teritorijama.

“Studije za nove nacionalne parkove koje je izradio Zavod za zaštitu prirode, danas su postavljene na sajt Ministarstva zaštite životne sredine, a od tog momenta je i zvanično pokrenut postupak zaštite, odnosno već su na snazi svi režimi i mere zaštite koje studije sadrže. Predviđeno je da se, kada se postupak okonča, Nacionalni park Stara planina prostire na 116.000 hektara, a Nacionalni park Kučaj-Beljanica na oko 45.000 hektara. Za nas je izuzetno važno da nastavimo da brinemo o prirodi i da sva prirodna dobra na najbolji način sačuvamo za buduće generacije. Zato smo i pokrenuli postupak i proglasićemo ove dva područja nacionalnim parkovima, u kojima priroda uživa najveći stepen zaštite”, rekla je Vujović.

Ona je istakla da je zaštićeno područje Stara planina jedno od najvrednijih i najposećenijih u Srbiji, koje pored lepote pejzaža, odlikuje i bogatastvo biljnog i životinjskog sveta. Kučaj-Beljanica je, kako kaže, šumsko područje, sa očuvanim hrastovim i bukovim šumama, ali i pećinama, klisurama i kanjonima.

Ministarka je rekla da je Stara planina do sada imala status parka prirode, te da će proglašenjem nacionalnog parka dobiti maksimalan stepen zaštite. Kako je dodala, područje Kučaj-Beljanice je sada prvi put pod zaštitom. Inače, u Srbiji su poslednji put proglašeni nacionalni parkovi Tara i Kopaonik 1981. godine.

Energetski portal

Prodaja SUV vozila oborila rekord u 2021. godini – zašto to nisu sjajne vesti?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)
Foto-ilustracija: Pexels

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) saopštila je da je prodaja SUV vozila dostigla novi rekord u 2021. godini čineći 45 odsto od globalne prodaje automobila. Iako je sve više električnih SUV modela, 98 odsto SUV vozila na svetskim putevima koristi fosilna goriva čime se ovi automobili svrstavaju među najveće izvore ugljen-dioksida kada je reč o transportu.

Dobra vest je to što je u 2021. godini broj električnih SUV vozila na tržištu uvećao na 55 odsto u odnosu na 45 odsto pre dve godine.  Po prvi put u istoriji, odnos elektrifikacije SUV vozila odgovara stepenu elektrifikacije automobila koji nisu SUV, saopštila je IEA.

Ipak, većina globalne prodaje električnih automobila u 2021. i dalje su bili ne-SUV modeli, a razlog za to delom leži u činjenici da su SUV vozila teža i troše 20 odsto više energije od modela srednje veličine. U Kini, najvećem svetskom tržištu električnih automobila, popularni su mali električni automobili koji se mogu kupiti za manje od 10.000 dolara.

Globalna flota SUV vozila se brzo povećala – sa manje od 50 miliona u 2010. godni na oko 320 miliona u 2021. što je ekvivalent ukupnom voznom parku u Evropi. Samo u 2021. ukupan broj SUV vozila uvećao se za preko 35 miliona, što je povećalo godišnju emisiju CO2 za 120 miliona tona, navodi IEA.

Rast SUV vozila i dalje je snažan u nekoliko zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Indiju i širom Evrope. U nekim drugim zemljama, kao što je Kina, rast SUV vozila stagnira usled intenzivne prodaje malih električnih automobila.

Milena Maglovski