Home Blog Page 484

Sekvestracija ugljenika – da li će poljoprivrednici raditi više za isti novac?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jordan Opel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)

Poverenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropske unije, Januš Vojčehovski obećao je da će dati sve od sebe kako bi sekvestracija ugljenika bila u središtu strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) država članica Evropske unije usred sve veće zabrinutosti poljoprivrednika da se njegove reči neće pretočiti u delo.

Kako piše Euractiv, na sastanku parlamentarnog odbora održanog početkom nedelje poverenik je naglasio da je taj postupak ključni prioritet francuskog predsedavanja Većem.

“Moramo zajedno da radimo kako bismo se usredsredili na takav smer razvoja evropske poljoprivrede”, istakao je nazivajući to dobrom prilikom za poljoprivrednike, kao mogućnost ostvarivanja dodatnog prihoda.

Cilj je da povećaju količinu ugljen-dioksida (CO2) skladištenog u zemljištu, uz smanjenje njegove prisutnosti u atmosferi. To se postiže različitim metodama kao što su plodored, pokrovni usevi, smanjena obrada zemljišta, ali i preciznijom primenom đubriva koja sadrže azot.

Podrška poljoprivrednicima

Trenutno ne postoji ciljani politički alat koji bi značajno podsticao skladištenje ugljenika u zemljište. Kako bi se to rešilo, Evropska komisija postavlja aktivnosti za podršku poljoprivrednicima koji se odluče na sekvestraciju i zaštitu bioraznolikosti.

Do kraja ove godine ona će priložiti i regulatorni okvir za sertifikaciju ugljenika. Međutim, ovaj predlog i nije baš najbolje prihvaćen od strane poljoprivrednog sektora, a neke su ga organizacije osudile jer kako tvrde, popušta stvarnim zagađivačima.

Dok su zastupnici u Evropskom parlamentu pozdravili poverenikove najave, brojni su upozorili da treba proučiti kako će se to sprovesti u praksi. Na primer, evroparlamentarac Luk Ming Flanagan upitao je hoće li poverenik razmotriti uvođenje proizvodnje ugljenika kao namenske mere u strateškim planovima ZPP-a.

Veći troškovi, a niži prihodi?

Irski je zastupnik Kolm Markej pak pitao da li će EK razmotriti odvojeni tok prihoda ili strukturu posebno za proizvodnju ugljika jer bi se poljoprivrednici našli u situaciji u kojoj su obavezni da rade više za isti novac.

Njegovu zabrinutost deli i Peka Pesonen, glavni sekretar udruženja poljoprivrednika EU COPA-COGECA, koji je rekao da iako bi inicijative Komisije o uklanjanju ugljenika mogle postati dodatni izvor prihoda za poljoprivrednike, postale bi finansijski i administrativni teret za njih.

“To dovodi u opasnost povećanje njihovih troškova, smanjenje produktivnosti i prihoda”, upozorio je.

Kao odgovor, poverenik je obećao da će nastojati da osigura da uzgoj ugljenika, u što većoj meri, bude uključen u strateške planove ZPP-a. Međutim, priznao je da to predstavlja izazov.

EU neće biti u situaciji u kojoj će poljoprivrednici morati da učine više za isti novac, uveravao je rekavši da postoji šansa da će situacija biti suprotna.

“Poljoprivrednici će dobiti nagradu za dobre prakse za koje do sada nisu bili nagrađeni”, zaključio je.

Izvor: Agroklub

“Do konačne pobede” – održan protest u Loznici

Foto: Fejsbuk/Ekološki ustanak
Foto: Vlada Republike Srbije

Umesto blokade puteva, danas je u Lonzici održan protest na kojem su članovi ekoloških udruženja izrazili zahvalnost svima koji su do sada podržali borbu protiv eksploatacije litijuma u dolini Jadar, ali i podsetili da “još uvek nije kraj” – sve dok Rio Tinto zauvek ne napusti Srbiju.

“Vođeni dosadašnjim iskustvom, moramo biti na oprezu i preduzimati dalje korake ka zabrani svih istraživanja na litijum, bor i prateću asocijaciju elemenata na teritoriji Republike Srbije, bez obzira na naziv kompanije koja bi istraživala”, stoji u saopštenju Ekološkog udruženja “Suvobirska greda”.

Udruženja su upozorila da na ključna pitanja nisu dobili odgovor od premijerke Ane Brnabić, te da će insistirati da javnost bude upoznata sa time da li ukidanje PPPPN (prostorni plan područja posebne namene) znači kraj istraživanjima i potencijalnom rudarenju litijuma u tom kraju, šta će biti sa bušotinama iz kojih cure opasne materije i ko je u prošlom i sadašnjem sazivu Vlade po svaku cenu “gurao” projekat koji, kako kažu, ima brojne nedostatke, a sa čime se i premijerka složila.

Ekološko udruženje “Suvoborska greda” saopštilo je da Vlada Srbije ima sedam dana za odgovore na ova pitanja poručivši da “smo sada Loznici najpotrebniji”.

Podsećamo, Vlada Republike Srbije ukinula je uredbu i prostorni plan područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarit, od 13. februara 2020. godine. Prema rečima Ane Brnabić, predsednice Vlade, prostorni plan za “Jadar” je ukinut i više ne postoji i navela da su samim tim poništeni svi upravni akti koji su vezani za Rio Tinto – sve dozvole, rešenja i odluke.

Milena Maglovski

Svetska banka, EBRD i Energetska zajednica traže primenu Zakona o OIE bez odlaganja

Foto-ilustracija: Unsplash (Niklas Braun)
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Energetska zajednica pozvale su Srbiju da ne odlaže primenu i da ne menja Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i istakli njegovu važnost za postizanje zelene tranzicije energetskog sektora u zemlji.

Posle saznanja da su Elektroprivreda Srbije (EPS) i Elektromreža Srbije (EMS), uz podršku Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS), poslale dopis Ministarstvu rudarstva i energetike u kojem traže izmene više članova Zakona i odlaganje njegove primene, tri međunarodne organizacije su poslale pismo premijerki Ani Brnabić i ministarki Zorani Mahajlović.

“Bojimo se da bi se prihvatanje zahteva za odlaganje primene ili izmene Zakona, pažljivo izrađenog i dobro izbalansiranog zakona, moglo shvatiti kao odbacivanje ostvarenih dostignuća i izazvati pad poverenja investitora u srpski sektor obnovljive energije”, navodi se u pismu u koje je EURACTIV imao uvid.

EPS i EMS su u dopisu prošlog decembra ukazali na probleme koje bi prenosnom sistemu izazvalo priključenje velikog broja solarnih elektrana i vetroparkova, tvrdeći da će to ugroziti stabilnost elektroenergetskog sistema i dovesti do velikih troškova koje će platiti dve kompanije, ali i građani i firme kroz poskupljenje električne energije.

Zakon o OIE je bio važan za otvaranje Klastera 4 (Zelena agenda i održiva povezanost) a ministarka je izjavila da stopiranje tog zakona znači i stopiranje investicija i da su promene u energetskom sistemu neizbežne, uprkos otporu i opstrukcijama.

EMS je takve tvrdnje odbacio kao netačne, insistirajući na izmenama zakona u cilju pažljivog i kontrolisanog uvođenja obnovljivih izvora energije u proizvodni miks Srbije.

Napominjući da Srbija nije jedina zemlja u kojoj postoji zabrinutost za stabilnost sistema, rezerve i raspoređivanje balansne odgovornosti, međunarodne organizacije su izrazile spremnost da pruže tehniču podršku kako bi se nastavilo sa sprovođenjem zakona.

“Mada povećanje obnovljivih izvora energije predstavlja izazov za njihovu uspešnu integraciju, oni mogu biti rešeni merama koje su uspešno primenjene u drugim zemljama”, navodi se u pismu i dodaje da se troškovi balansiranja mogu smanjiti boljim predviđanjem i regionalnom saradnjom.

Svetska banka, EBRD i Energetska zajednica navele su u pismu da se novim pravnim okvirom za obnovljive izvore energije dugoročne administrativno određivane fid-in tarife zamenjuju fleksibilnin režimom zasnovanim na tržištu. Time se, dodaje se, obezbeđuje osnova za povećanje udela obnovljive energije po nižim, konkurentnim cenama.

“Blisko smo sarađivali sa vašom Vladom u izradi Zakona u procesu u kojem su učestvovale sve zainteresovane strane, uključujući EMS i EPS. Ono što je parlament usvojio prati preporučene evropske i svetske standarde”, navodi se u pismu.

Povećanje udela obnovljive energije proizvedene u zemlji, dodaje se u pismu, učiniće elektroenergetski sistem održivijim, smanjiti zagađejnje i pomoći u borbi protiv klimatskih promena.

“Zakon o OIE postavlja zakonodavnu osnovu za povećanje obnovljive energije u Srbiji i stoga je ključan za postizanje zelene tranzicije energetskog sektora u zemlji”, navodi se u pismu i dodaje da je prirodno da u procesu izrade podzakonskih akata potrebnih za primenu novog zakona različite strane imaju različite interese koje treba pomiriti.

Izvor: Beta/Euractiv

Schneider Electric na Corporate Knights listi 100 najodrživijih kompanija na svetu 11. godinu zaredom

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, zauzeo je svoje mesto u samom vrhu godišnje liste Globalnih 100 najodrživijih korporacija koju sastavlja firma Corporate Knights 11. put zaredom.

Ova kanadska medijska i istraživačka kompanija svake godine ocenjuje preko 6900 kompanija širom sveta kako bi odabrala 1 odsto najodrživijih među njima. Metodologija izbora se zasniva na 23 ključna pokazatelja učinka, pri čemu se 50 odsto konačne ocene odnosi na čiste prihode i investicije.

Na listi Globalnih 100 najodrživijih kompanija su one koje postignu izuzetne rezultate i ostvare preko četiri puta više prihoda po toni emitovanog ugljenika u odnosu na prosečnu kompaniju po MSCI indeksu svih zemalja na svetu.

Na listi Globalnih 100 firme Corporate Knights Schneider Electric je prisutan svake godine još od 2012. godine. Schneider Electric je prošle godine osvojio prvo, a ove četvrto mesto, što je rezultat integracije održivosti u poslovnu strategiju kompanije. Schneider Electric je 2021. godine proširio svoje aktivnosti u oblasti savetovanja na polju održivosti kako bi podržao još veći broj partnera i klijenata na njihovom putu ka održivoj transformaciji.

„Ne postoji čarobna formula za stalno mesto na listi najodrživijih kompanija, suština je da radite i činite dobro“, prokomentarisao je Olivije Blum, direktor za strategiju i održivost kompanije Schneider Electric.

„Kao kompanija koja ima uticaj, održivost vidimo kao poslovnu priliku i mogućnost za sve. Ona je deo našeg modela, kulture, strategije i načina na koji funkcioniše naš celokupni ekosistem zaposlenih i partnera i kupaca u lancu nabavke kako bismo svakoga dana ispunjavali svoju svrhu.“

Schneider Electric je uspešno započeo ovu godinu kad je reč o učinku po pitanjima zaštite životne sredine, društva i korporativnog upravljanja (ESG) time što je uvršten na četiri ESG liste za 2021. godinu, među kojima su A lista vodećih kompanija u borbi protiv klimatskih promena koju sastavlja CDP i Svetski Dau Džons indeks održivosti.

Izvor: Represent

Počinje izgradnja Linijskog parka u Beogradu

Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”
Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”

Prvi segment izgradnje Linijskog parka, koji se prostire od Beton hale do bastiona Sv. Jakova počinje u ponedeljak, 24. januara. Površina na kojoj će se izvoditi radovi u prvoj celini iznosi 12.733,5 kvadratnih metara i za njih su zaduženi radnici JKP “Zelenilo-Beograd”.

“U okviru pripremnih radova vršiće se uklanjanje nanosa, korova, naplavina, nepoželjne biljne vegetacije kao i divljih deponija. Na ovoj površini trenutno postoje šetna i biciklistička staza, ostaci nekadašnje železničke pruge, kao i malo slobodnih zelenih površina koje su mahom devastirane i obrasle samoniklom vegetacijom”, navodi se u saopštenju JKP “Zelenilo-Beograd”.

Prema novom projektu biće razdvojene glavne pešačke zone i biciklističke staze, trakom zelene površine, kako bi se pešači odvojili od biciklista čime se, osim estetskog doživljaja, ovaj prostor poboljšava i sa aspekta bezbednosti korisnika zelene površine.

Pešačka staza, koja će biti formirana na mestu postojeće, predviđena je sa zastorom od kamenih ploča na površini od 1.559,17 kvadratnih metara i biće oivičena sivim granitnim, frezovanim ivičnjakom. Na suprotnoj strani se uz zastor postavlja metalna ograda po ugledu na postojeću ogradu ispred Beton hale.

Novoprojektovana biciklistička staza se pruža duž pešačke staze, od restorana „Bella vista“, do metalnog mostića – rampe, odakle se odvaja i ide iza novoprojektovane kaskadne betonske zaštitne, po postojećoj trasi. Biciklistička staza biće izgrađena od asfaltnog zastora površine 1004,60 kvadratnih metara, oivičena sivim granitnim, frezovanim ivičnjakom.

Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”

Na mestu postojećeg obezbeđenja nasipa predviđena je izrada nove betonske kaskadne zaštite nasipa. Kaskadno obezbeđenje nasipa ujedno dobija funkciju mirnog odmora sa delovima predviđenim za sedenje, odakle se otvara pogled na reku Savu.  

Kako bi se obezbedio kontinuitet između postojećeg šetališta i novoprojektovanog rešenja, površina ispred restorana „Bella vista“, osmišljena je kao plato sa zelenim otvorima, sa brdašcima, kako bi se prostor dodatno oplemenio.

Na zelenim površinama biće zasađe biljke i drveće. Automatski sistem za zalivanje „kap po kap“ biće ugrađen za navodnjavanje žbunja i perena, dok će za travnjak biti ugrađeni rasprskivači. Oko drvoredna biće ugrađen sistem za zalivanje korenovog busena sadnica drveća.

Biće ugrađen i senzor za kišu koji reaguje na vremenske uslove – padavine i visoku vlažnost, tako da automatski isključuje sistem za zalivanje dok ne dođe do promena vremenskih uslova za koje je potrebno da sistem bude uključen.

U toku trajanja radova doći će do izmene režima saobraćaja u ulici Bulevar vojvode Bojovića i to na način što će biti formirana dva ulazno-izlazna punkta za ulazak, odnosno izlazak mehanizacije i građevinskih mašina na gradilište koji neće ugrožavati funkcionisanje saobraćaja.

Energetski portal

Zrenjanin – 18 dugih godina bez vode za piće

Foto: Wikipedia/Alexzr88
Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Tačno 18 godina Zrenjaninci nemaju vodu za piće i pripremanje hrane. Pokrajinska sanitarna inspekcija, 20. januara 2004. godine zabranila je upotrebu vode iz gradskog vodovoda zbog povećane koncentracije arsena.

Zrenjaninci protestuju, bune se i traže samo jedno, vodu koju mogu bez bojazni mogu da koriste, ali deluje da se njihovi vapaji čuju samo tokom predizbornih kampanja. Tada im obećavaju i med i mleko i pijaću vodu. Činilo se da će njihov problem biti rešen 2015. godine kada je najavljena izgradnja i otvaranje Fabrike vode, ali od svega toga stanovnici Zrenjanina dobili su jedno veliko ništa.

Izgradnja Fabrike vode je kasnila, neki ugovori su bili protivzakoniti, zatim Skupština menja zakon, onda slede krivične prijave, hapšenja zbog zloupotreba i svečano 2020. godine objekat počinje sa radom.

Fabrika vode menjala je vlasnike nekoliko puta, pisalo se i o raznim problemima sa JKP “Vodovod i kanalizacija” Zrenjanin, razni izveštaji i saopštenja su stizala, ali situacija se i dalje nije menjala.

Žitelji Zrenjanina, oni koji to sebi mogu da priušte, kupuju flaširanu vodu, dok su ostali prinuđeni da piju onu koja je zabranjena.

U julu 2021. godine održan je protest “Zrenjanin je žedan” koji je organizovalo neformalno udruženje građana Zrenjaninska akcija (ZRAK). Kako su tada istakli građene “ne zanimaju prepucavanja” vlasti i vlasnika Fabrike vode, već da se reši problem vodosnabdevanja. Najveća protestna šetnja održana je u septembru 2021. godine, tada su Zrenjaninci predali listu zahteva – zdravstveno ispravna pijaća voda i odgovornost onih koji su učestvovali u propasti Fabrike vode. 

Nakon toga usledila su dva neuspela pokušaja prodaje Fabrike, da bi ona, juče, dobila novog vlasnika. I dok gradski čelnici veruju da će doći do rešavanja problema vodosnabdevanja, građani nisu sigurni u to kada će i da li čista voda poteći iz česmi.

I dok čekamo i nadamo se da će agonija Zrenjaninaca uskoro biti završena setite se da u ovom gradu žive deca koju od malih nogu uče da voda iz česme nije “dobra”.

Milica Radičević

Nesvakidašnje otkriće koje budi nadu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako deluje da naučnicima, koji danas raspolažu dronovima, satelitskim snimcima i drugom naprednom tehnologijom, baš ništa ne može da promakne, plavetnilo okeana krije brojne tajne. Jedna takva upravo je otkrivena i, što je najvažnije, donosi nam lepe vesti.

Načno-istraživačka misija, koju je podržao Unesko, otkrila je jedan od najvećih koralnih grebena na svetu nedaleko od obala Tahitija.

Ovo otkriće utoliko je značajnije jer je novootkriveni greben u odličnom stanju uprkos masovnom „izbeljivanju korala“ koje je 2019. godine zadesilo Francusku Polineziju. Korali gube boju i postaju potpuno beli ukoliko dođe do drastičnih promena u njihovom okruženju kao što su oscilacije temperature, količine svetlosti ili hranljivih materija, ali izgleda da džinovski koralni greben nije pretrpeo veća oštećenja.

Takođe, još jedan podatak koji ovo otkriće čini posebnim je i činjenica da je veliki koralni greben pronađen na dubini od preko 30 metara, dok se većina poznatih koralnih grebena nalazi na dubini od oko 25 metara. To budi nadu da širom nepreglednih morskih prostranstava ima još koralnih grebena na većim dubinama, koji su od neprocenjivog značaja za očuvanje biodiverziteta.

„Do danas, bolje poznajemo površinu meseca nego duboki okean. Svega 20 odsto morskog dna je mapirano. Ovo izvanredno otkriće na Tahitiju dokazije neverovatan napor naučnika koji, uz pomoć Uneska, nastoje da prošire naše saznanje o onome što leži ispod površine“, rekla je Odri Azule, generalni direktor Uneska.

Dugačak tri kilometra i širok oko 65 metara, koralni greben u blizini Tahitija sugeriše da su grebeni na većim dubinama bolje zaštićeni od globalnog zagrevanja, a naučnici će uz pomoć nove tehnologije i mogućnosti da duže rone nastojati da detaljnije ispitaju dno okeana u potrazi za sličnim “grebenima nade”.

Milena Maglovski

Nove čuvarkuće – visok kvalitet i principi cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Unsplash (Aarón Blanco Tejedor)
Foto: Gabriel Jimenez

Savet za dodelu kolektivnog žiga „Čuvarkuća“ na prvoj ovogodišnjoj sednici dodelio je pravo na ovaj znak koji potvrđuje kvalitet, stroge ekološke standarde i primenu cirkularne ekonomije za novih 15 domaćih proizvoda u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije. Pravo na žig dobili su proizvodi kompanija „Mivaka“, „Mini Pani“ i „Mlekare Mihajlović“.

Među budućim „Čuvarkućama“ su proizvodi  firme „Mivaka“ prepoznate u sektoru agrara po proizvodnji kvalitetnih organskih preparata u potpunosti zasnovanoj na cirkularnoj ekonomiji, inovativnoj tehnologiji, ambalaži, načinu i rezultatima primene svojih proizvoda.

„Mivakina specifičnost se ogleda u energetskoj efikasnosti, smanjenju količine amonijaka, ugljen–dioksida, vlage vazduha, kao i regulaciji temperature u proizvodnim pogonima. Zbog prisustva zeolita u proizvodima mikrotoksini su svedeni na minimum, nema opasnosti širenja patogenih organizama, što u velikoj meri doprinosi očuvanju kvaliteta zemljišta, povećanju procenta humusa i zaštiti okoline”, dodao je Budimović.

Po rečima Vasilija Šćepanovića, direktora kompanije „Mivaka“ žig je obaveza i prestiž koji treba da traje generacijama. “Dobijanjem prava na žig, obavezujemo se da se još više borimo na tržištu Srbije i regiona. Očekujemo da ćemo zajedno sa ’Čuvarkućom’ pobediti u toj tržišnoj utakmici”, rekao je Šćepanović i najavio da će za znak konkurisati i sa svim proizvodima koji prođu strogu internu kontrolu kvaliteta, kao i referentnih kuća. Ističe da su projekat Privredne komore Srbije “Stvarano u Srbiji” i žig “Čuvarkuća” omogućili da ovaj znak čuva našu ekonomiju i Srbiju.

Gabor Kovač, direktor i vlasnik kompanije “Mini Pani” objašnjava da su se za projekat prijavili,  jer stvaraju kvalitetne proizvode koji zadovoljavaju kriterijume „Stvarano u Srbiji“. „Dobijanje žiga je potvrda kvaliteta naših proizvoda i posebno nam je značajna u godini kada obeležavamo 20 godina postojanja naše kompanije i kada sumiramo rezultate i uspehe dosadašnjeg rada. Smatramo da će doprineti vidljivosti naših proizvoda na tržištu, boljoj prodaji i prepoznatljivosti kod potrošača“ , kaže Kovač.

Pravo na „Čuvarkuću“ dobila je i paprika u pavlaci paraćinske Mlekare Mihajlović. Ova firma svakog meseca proizvodi  oko 20 tona ovog domaćeg proizvoda koji je karakterističan za naše podneblje i omiljen među potrošačima. Žig “ Čuvarkuća” je dodatna potvrda da je naš proizvod stvaran domaćim radom i od naših resursa i doprineće boljoj promociji posebno u velikim trgovinskim lancima gde želimo da ih plasiramo”, kaže Zoran Hadžić, komericijalni direktor u Mlekari Mihajlović.

Pravo na žig dobijaju domaći proizvodi koji u sastavu imaju 80 odsto domaćih resursa i ispunjavaju propisane kriterijume kvaliteta, ekologije i marketinga. Za 1,5 godinu od kada je pokrenut  projekat “Stvarano u Srbiji” žig ima oko 900 domaćih proizvoda.

Izvor: Privredna komora Srbije

Nelegalna seča drveća i gradnja narušavaju kvalitet života – kako do zelenih beogradskih oaza

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Brojne šume, parkovi i drvoredi čine beogradske oaze. Nelegalna seča i još više investitorski urbanizam narušavaju kvalitet života u pojedinim delovima grada. Za jednog stanovnika, prema evropskim standardima, potrebno je 225 kvadratnih metara zelenila. Beograd ima samo 96.

Beograd postaje megapolis, širi se i naglo naseljava. Njegov identitet čine izgrađeni i slobodni prostori, tačnije zelenilo. Sveukupno – gubi se kvalitet života.

“Grad gubi identitet, gubeći otvorene zelene prostore. Kada govorimo o gradu Beogradu, on postaje jedno veliko, toplotno ostrvo”, kaže Nevena Vasiljević, profesorka Šumarskog fakulteta.

Urbanisti i resorni stručnjaci završili su plan generalne regulacije sistema zelenih površina, koji je u rangu zakona. Prethodio mu je projekat zelene regulative, urađen po uzoru na evropske, a koji pokazuje da kvalitet zelenog prostora ne zadovoljava savremene potreba življenja.

“U odnosu na standard koji kaže da je 225 metara kvadratnih po stanovniku standard kada se govori o zelenim prostorima s aspekta kvaliteta životne sredine, Beograd ima svega 96″, objašnjava Vasiljevićeva. 

Borba za nove parkove i zelene prostore 

Dok mnoge prigradske opštine zelenilom liče na banje, nestale su okućnice i baštice na Vračaru, u Starom gradu, urbanoj Paliluli. 

Skoro petnaest odsto gradske teritorije je zeleni prostor. Od toga su dve trećine gradske i prigradske šume: dovoljno za šetnju i rekreaciju. Ostalo su parkovi, drvoredi i zelenilo oko solitera. U centralnim opštinama su 63 parka. 

“Kada uzmemo i broj parkova i broj dečjih igrališta koje “Zelenilo Beograd” održava, zelenila nikada nije dovoljno, ali za gradske potrebe mi nemamo problem sa brojem pritužbi i zahteva stanovnika da ih bude više”, kaže Jelena Obućinski iz JKP “Zelenilo”.

U Zelenilu kažu, da iduće nedelje počinju gradnju novog linijskog parka od Beton hale do Pančevačkog mosta. U novom, generalnom urbanističkom planu, stručnjaci se moraju izboriti za nove parkove i zelene oaze.

Foto: Grad Beograd

“Oni će povećati permeabilnost grada, odnosno stepen otvorenosti grada s aspekta da može da obezbedi slobodno kruženje vode. Time se obezbeđuje i kvalitet zemljišta i mikroklima”, ukazuje Nevena Vasiljević.

Kakav je sklad između gradnje i zelenila

Zelenilo čini i 70.000 stabala u drvoredu i više od pola miliona na javnim površinama, koje održava ovo preduzeće. Seče se samo bolesno drveće i ono koje predstavlja opasnost za ljude.

“Sva zdrava stabla se neguju. Primenjuju se redovne mere nege. Seča stabla je krajnja mera kada moramo da je izvedemo”, navodi Obućinski.

Česti protesti građana i udruženja govore da ima pojedinačne nelegalne seče, ali i štete od investitorskog urbanizma koji nemilice krči Zvezdarsku šumu, a načinje i Košutnjak.

Nisu samo investitori krivi, jer dobijanjem građevinske dozvole mogu na parceli da seku šta hoće, kažu u “Zelenilu”.

Ukoliko se ne posluša struka i ne nađe sklad između gradnje i zelenila gde god je to moguće, Beograd će biti prenaseljen, nepoželjan za život. Može se desiti, kao i u nekim svetskim gradovima, da se ruše pojedine četvrti, a silan novac, uložen u elitne stanove je proćerdan.

Izvor: RTS

Vlada ukinula prostorni plan za “Jadar”

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije ukinula je uredbu i prostorni plan područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarit, od 13. februara 2020. godine. Prema rečima Ane Brnabić, predsednice Vlade, prostorni plan za “Jadar” je ukinut i više ne postoji i navela da su samim tim poništeni svi upravni akti koji su vezani za Rio Tinto – sve dozvole, rešenja i odluke.

“Ugovore sa Rio Tintom nikada nismo imali, kao što smo više puta rekli”, istakla je Brnabić, navodi se u saopštenju.

Kako je objasnila ukinuta je i odluka o obrazovanju Radne grupe za implementaciju projekta “Jadar” iz 2021. godine.

“Time smo ispunili sve zahteve ekoloških protesta i stavili tačku na Rio Tinto u Srbiji. Ovim je, što se tiče projekta “Jadar”, i Rio Tinta, sve završeno”, rekla je premijerka.

Premijerka je podsetila da su poslednjih meseci održani protesti u vezi sa projektom “Jadar” i kompanijom Rio Tinto, odnosno njenom ćerkom firmom u našoj zemlji, koja je u Srbiji od 2004. godine, kada je dobila prvo rešenje kojim se dozvoljavaju istražne radnje i krenula u istraživanje.

Ona je dodala da je 2006. godine izmenjen Zakon o rudarstvu kojim je uvedeno načelo kontinuiteta, koje podrazumeva da onaj ko istražuje ima ekskluzivno pravo da eksploatiše, a da je kompanija Rio Tinto 2012. godine dobila rešenje o izvođenju bušotina velikog prečnika.

Brnabić je pozvala sve zainteresovane ekološke organizacije da se obrate Vladi Srbije i preuzmu dokumente u vezisa Rio Tintom i ukazala da predstavnici ranijih vlasti, koji su sve te sporazume sklapali, sada pokušavaju na zelenoj agendi da grade političku budućnost.

Premijerka je pokazala i svu dokumentaciju vezanu za Rio Tinto i poslovanje u Srbiji preko ćerka firme Rio Sava eksplorejšen.

“Tu je sve od 2002. godine, kada je potpisan sporazum sa SRJ, koji ratifikovan u Skupštini SCG 5. maja 2004. godine preko prvog rešenja Ministarstva rudarstva i energetike od 8. juna 2004. godine, kojim se odobrava geološko istraživanje, i preko rešenja iz 2012. godine za izvođenje radova koje je izdato od strane Ministarstva zaštite životne sredine pod Oliverom Dulićem za bušotine. Tu je i zakon iz 2006. godine koji uvodi načelo kontinuiteta kako bi Rio Tintu obezbedio da imaju i ekskluzivno pravo na eksploataciju”, objasnila je premijerka.

Ona je objasnila da odluku o Rio Tintu ne vidi kao iznuđenu i politički motivisanu, jer su građani rekli šta su imali.

Povodom poziva Rio Tinta da odluka bude zasnovana na činjenicama i dijalogu i pitanja da li ima prostora za dalje razgovore, premijerka je rekla da je najbolji izlaz dijalog i to dijalog zasnovan na činjenicama, ali da takvog dijaloga sa Rio Tintom nije bilo i da to nije krivica Vlade Srbije.

Na pitanje novinara da li će možda Rio Tinto tužiti Srbiju i tražiti odštetu, premijerka je rekla da bi volela da je Rio Tinto pokazao zabrinutost ranije i da su bili otvoreniji za komunikaciju i sa predstavnicima medija i sa narodom koji tamo živi.

Kompanija Rio Tinto poslala je saopštenje povodom odluke Vlade Srbije o ukidanju prostornog plana za projekat “Jadar”

“Tokom našeg rada na projektu “Jadar”, uvek smo poštovali zakone Republike Srbije”, saopštava Rio Tinto.

Kompanija dodaje da “razmatra pravne osnove za donošenje ove odluke i implikacije koje ona može imati na naše aktivnosti i naše ljude u Srbiji”.

Energetski portal

Novi podsticaji za poljoprivrednike u okviru projekta “50:40:10”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je Drugi javni poziv za utvrđivanje prava na korišćenje bespovratnih sredstava u okviru Projekta za konkurentnu poljoprivredu Srbije u 2022. godini.

Predmet Drugog javnog poziva su investicije i prihvatljivi troškovi koji se odnose na unapređenje konkurentnosti primarne stočarske proizvodnje i to u oblastima proizvodnje mleka, mesa, pčelarstva i akvakulture, a rok za podnošenje prijava je od 24. januara do 23. februara 2022. godine.

„Projekat konkurentne poljoprivrede u Srbiji“ je zajednička inicijativa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Svetske banke koji uvode nov model finansiranja kako bi se osnažili mikro, mali i srednji poljoprivredni proizvođači i preduzeća, a unapredila poljoprivredna proizvodnja i konkurentnost.

Korisnici imaju mogućnost dobijanja bespovratnih sredstva u iznosu od 50 odsto od ukupne vrednosti investicije, sa pripadajućim porezima, 40 odsto kreditnog finansiranja u saradnji sa poslovnim bankama,  uz svega 10 odsto sopstvenog učešća, objašnjeno je na sajtu Ministarstva.

Za sprovođenje konkursa opredeljena su sredstva u iznosu od 360.000.000 dinara. Ukupna vrednost investicija u individualnom poslovnom planu iznosi od 20.000 do 50.000 evra u dinarskoj protivrednosti, tj. minimalni iznos bespovratnih sredstava od 10.000 – 25.000 evra.

Detaljna specifikacija prihvatljivih troškova za koje se odobravaju podsticaji data je u Prilogu 1 Javnog poziva „Specifikacija prihvatljivih troškova, koji se odnose na projekte vezane za primarnu poljoprivrednu proizvodnju u oblasti stočarstva“.

Tekst Javnog poziva sa obrascima možete preuzeti OVDE.

Energetski portal

I Zapadnom Balkanu treba fond za pravednu tranziciju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za Zapadni Balkan je od najveće važnosti da što pre dobije fond za pravdenu tranziciju na zelenu ekonomiju sa fosilnog goriva, navodi se u novoj analizi jedne grčke neprofitne organizacije.

Takođe je značajno da podrška regionima u kojima se proizvodi ugalj na Zapadnom Balkanu bude prioritet kako bi se uspešno odgovorilo na ekonomske i socijalne uticaje prelaska na čistije energije.

Nezavisni instutut Grin tenk (Green Tank) je na osnovu rezultata analize preporučio onima koji odlučuju na Zapadnom Balkanu i Evropskoj komisiji da kod kreiranja fonda za pravedenu tranziciju uzmu u obzir brzinu prelaska na čistu energiju kako bi se tačno i pošteno procenila hitnost tranzicije za svaku zemlju.

Ukazuje se i da zagađenje vazduha zbog upotrebe uglja u regionu ne utiče samo na šestorku sa Zapadnog Balkana, već i na članice EU.

“Planirajte tranziciju, ne čekajte da finansijska sredstva budu na raspolaganju. Oni koji krenu ranije, imaće dodatne finansijske koristi, kao i zagarantovane ekološke koristi i znatno smanjenje klimatskih performansi”, ističe se u analizi Grin tenka urađenoj uz podršku mreže CEE Benkvoč (Bankwatć).

U analizi nezavisnog instututa je razrađeno više scenarija sa ciljem da se razvije pravedan metod za alokacije iz fonda koji bi bio poput Fonda za pravednu tranziciju (JTF) EU, a s obzirom na obim izazova na Zapadnom Balkanu i hitnost rešavanja problema.

Fond za pravednu tranziciju koji je uspostavila EU vredan je 17,5 milijardi evra, a cilj je da se pomogne zemljama i regionima Unije u prelasku sa fosilnog goriva na zelenu ekonomiju.

Kriterijumi u analizi su bili zavisnost svake zemlje Zapadnog Balkana od uglja i nafte, klimatske ambicije, ekološki uticaj korišćenja uglja i finansijske mogućnosti svake zemlje da izađe na kraj sa izazovima prelaska sa fosilnog goriva na zelenu energiju.

Na osnovu tih kriterijuma i zvaničnih podataka, Grin tenk je razradio šest scenarija postepenog napuštanja uglja na Zapadnom Balkanu i istakao da bi klimatske ambicije po kojima je izlazak iz uglja predviđen u kraćem roku doprinele da zemlja dobije veća sredstva.

Srbija bi u pet od analiziranih šest scenarija dobila najviše od što ranijeg napuštanja uglja, 45 odsto potencijalnog fonda za pravednu tranziciju.

BiH bi mogla da dobije 35 odsto i čak premaši udeo Srbije ako bi najavila napuštanje uglja do 2030. a Srbija i Kosovo ostali kod toga da napuste ugalj 2050. odnosno 2040.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Dalje se navodi da bi Kosovo, ako bi se obavezalo da napusti ugalj do 2030. dobilo 24 odsto sredstava fonda.

Severnoj Makedoniji bi to što se obavezala da napusti ugalj do 2027. omogućilo da povuče 13 odsto sredstava iz fonda ili gotovo dva puta više nego ako zavsinost od uglja produži do 2050.

Crna Gora bi, navodi se dalje, mogla gotovo da utrostruči svoj udeo u fondu na 4 odsto ako bi odlučila da “penzioniše” jedinu termoelektranu 2022. umesto 2035, kao što se obavezala.

Kada je reč o Albaniji, ta zemlja ne proizvodi energiju iz uglja.

Prema podacima navedenim u analizi, Srbija iz uglja proizvodi 68 odsto struje, Severna Makedonija 60, Crna Gora 44, Kosovo 95 a BiH 63 odsto.

Izvor: EURACTIV.rs

Velika Britanija – zabranjena plastična pakovanja za kečap, majonez i prelive za salate

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Male plastične kesice kečapa, majoneza i preliva za salatu uskoro će biti zabranjenje u Velikoj Britaniji. Čini se da je i ova zemlja odlučna u tome da zabrani upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu koja se veoma teško, a gotovo i retko reciklira.

Ova zabrana dolazi kao jedna od mera Ministarstva za životnu sredinu, poljoprivredu i ruralna pitanja koje se pripremaju samo sa jednom ciljem da smanje nastanak otpada koji obično završava na deponijama, moru i okeanima.

Kako se dalje navodi, osim plastičnih kesica za kečap, majonez i prelive, Velika Britanija planira da zabrani i upotrebu plastičnih tanjira, kao i malih pakovanja mleka za kafu.

U ovoj zemlji 2015. godine počela je naplata plastičnih kesa, što je dovelo do toga da je njihova upotreba opala za neverovatnih 95 odsto. Mikroplastika u proizvodima za ličnu higijenu koja ispiranjem kroz odvode na kraju dospeva u sve vodne sisteme zabranjena je 2018. godine. 

Zabrana upotrebe i proizvodnje plastičnih slamčica, štapića za mešanje i štapića za uši u ovoj zemlji na snazi je od 2020. godine i to sa ciljem da se smanji plastični otpad i zaštiti životna sredina. Prema ranije objavljenim podacima i procenama u ovoj zemlji svake godine iskoristi se 4,7 milijardi plastičnih slamki, 316 miliona plastičnih štapića za mešanje i 1,8 milijardi plastičnih štapića za uši. Dok čekamo nove analize, nadam se da su uvedene zabrane urodile plodom i da je u znatnoj meri smanjena količina plastičnog otpada za jednokratnu upotrebu.

Ostaje nam da vidimo kada će Velika Britanija poći stopama Francuske i Španije i kada će zabraniti upotrebu plastične ambalaže za pakovanje voća i povrća. 

Milica Radičević

Ekologija obavijena teorijama zavere

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Winkler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fred Rivett)

Pred vama je jedan veoma skroman blog – umesto da listam naučne studije i sijaset članaka, ovoga puta su mi sva saznanja bila servirana u sklopu jednog običnog slavskog ručka.

Svako, ko je barem jednom bio na slavi ili sličnom porodičnom okupljanju, zna da se negde između sarme i pečenja obavezno povede takozvani POP (polemika o politici), a nije retkost ni da gospodin „palivatra“, koji vazda sedi negde u uglu sobe, bezazlenu diskusiju pretvori u žučnu raspravu.

Međutim, ekologija je sve češće ta varnica koja pali porodične i prijateljske ručkove, a dok domaćini bezuspešno pokušavaju da skrenu temu i smire svoje goste nutkajući ih kolačima, reči poput „Soroš“, „globalisti“ i „masoni“ postaju sve glasnije.

Za one, kojima nije sasvim jasno o čemu pričam, neretki su pojedinci koji u čitavom pitanju ekologije vide brojne teorije zavere, te ih stoga shvataju veoma ozbiljno, ali iz veoma pogrešnih razloga.

„Kakvi, bre, solarni paneli?? Bez uglja nema ni grejanja ni struje, ali Zapad hoće da nas spreči da kopamo ugalj, a onda da nam prodaju struju i da nas ucenjuju“, konkretne su reči jednog, inače veoma prijatnog, gospodina.

Taman htedoh da kažem kako je desetak solarnih panela dovoljno da domaćinstva smanje, ili čak u potpunosti pokriju, svoje račune za struju, a da je uvođenje subvencija i brojnih pogodnosti za korisnike obnovljivih izvora energije dokaz da ciljamo na energetsku nezavisnost u budućnosti, ali me je preduhitrio neko ko je ipak bio glasniji.

„Tačno! Kao zagađenje, a što su nas trovali osiromašenim uranijumom – to ništa! Sve te ekološke proteste finansira Zapad da bi uništili domaću privredu!“, čulo se sa začelja stola.

I dok sam se borila da ukopčam kakve veze ima osiromašeni uranijum sa činjenicom da upravo sada udišemo najgori vazduh u Evropi, dok se Beograd pretplatio na poziciju najzagađenijeg velikog grada u svetu, prostorijom je odjeknulo još nekoliko podjednako besmislenih, nekostruktivnih komentara koji, ukoliko prerastu u javno mnjenje, mogu da nas odvedu u još dublje ekološke probleme.

Dok je najglasniji gost tražio rebarce po ovalu pečenja, ugrabila sam trenutak da kažem kako je za nama sedam najtoplijih godina od kako se vrše merenja, a da je prošle godine doslovno gorela čitava planeta, pri čemu su nemilosrdni šumski požari desetkovali vegetaciju i životinski svet.

“Podmetnuto! Svi ti požari su podmetnuti radi prenamene zemljišta!” Za ekstremne vrućine i druge vremenske nepogode kriv je, naravno, HAARP, a sve češće i 5G mreža.

Na sreću, masovnost ekoloških protesta teši me da su moji neistomišljenici ipak u manjini, te da neće uspeti da miniraju napore da se životna sredina u Srbiji i ostatku sveta dovede u red, ali nemojte se začuditi ukoliko, kao ja, naiđete na neodobravanje ekoloških akcija uz obrazloženje da je istina „negde tamo“.

Milena Maglovski

U Hrvatskoj počinje naplata punjenja električnih automobila

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska eletroprivreda u ponedeljak, 24. januara počinje naplatu punjenja električnih vozila na javno dostupnim punjačima ELEN.

ELEN je mreža javnih punjača rasprostranjena širom Hrvatske na kojoj, još nekoliko dana, vozači električnih automobila mogu da dopune vozila besplatno.

Početak naplate struje koja se koristi za punjenje e-vozila u nekim delovima Evropske unije već neko vreme funkcioniše, tako da za mnoge vozače ovih automobila ovo nije novitet.

Kako se navodi u saopštenju ELEN-a struja za punjenje električnih vozila biće naplaćivana na 31 lokaciji, a korisnici će na raspolaganju imati dve tarife punjenja: skuplja leti od 7 do 21 sat i zimi od 8 do 22 sata, a jeftinija tokom noći.

Tako za punjenje na punjačima snage 22,1 kW u skupljoj tarifi treba izdvojiti 2,70 kuna po minutu (oko 42 dinara), a u jeftinijoj 2,31 kunu po minutu (oko 36 dinara) i dozvoljeno trajanje punjenja iznosi 180 minuta. Na punjačima snage od 22,1 do 50 kW u skupljoj tarfiti cena je 3,50 kuna po minutu (oko 55 dinara), u jeftinijoj 2,90 kuna po minutu (oko 45 dinara) i dozvoljeno trajanje punjenja je 60 minuta.

Kada je reč o punjačima snage iznad 50 kW, za skuplju tarifu treba izdvojiti 4,95 kuna po minutu (oko 77 dinara), za jeftiniju 4,45 kuna po minutu (oko 70 dinara), a dozvoljeno trajanje punjenjana je 45 minuta.

U našoj zemlji električni automobili besplatno se mogu napuniti u javnim garažama, hotelima (za goste), kao i na osam punjača JP “Puteva Srbije” koji se nalaze na glavnim putnim pravcima.

Energetski portal

Moguće formiranje novog ministarstva za zelenu transformaciju i energetsku efikasnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: UNDP

Zelena agenda je mogućnost za brži privredni razvoj i prilika za nove investicije, a ne pretnja po energetski sektor, ocenila je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović povodom obeležavanja početka projekta „EU za zelenu agendu u Srbiji“.

Ministarka smatra su neophodne investicije i aktivna uloga države, te da je Srbiji potrebno novo ministarstvo za zelenu transformaciju i energetsku efikasnost kako bismo brže napredovali ka dugoročnom obezbeđivanju energetske stabilnosti koristeći OIE, stoji u saopštenju Vlade.

„Treba da predvodimo te promene, a ne da budemo sa strane i čekamo“, napomenula je Mihajlović.

Ona je dodala da je za svaku zemlju najvažnije da bude energetski stabilna i samodovoljna, odnosno da ima dovoljno energije i da istovremeno čuva životnu sredinu.

„Zelena agenda za sektor rudarstva i energetike znači da nije moguće sprovoditi odluke ukoliko se ne vodi računa o životnoj sredini. Zelena agenda jeste mogućnost za brži razvoj, to je novi model rasta, i prilika za nove investicije, nova radna mesta. Zelena agenda nije, a to slušamo svih prethodnih dana, pretnja nikome. Nije pretnja energetskoj stabilnosti, niti zaposlenima u javnim preduzećima u energetskom sektoru. Zelena agenda nije nešto što će preko noći promeniti naš energetski sistem, ali znači mogućnost i potrebu da svi zajedno radimo na tome da u godinama ispred nas započnemo proces energetske transformacije“, rekla je ona.

Projekat je vredan osam miliona evra i treba da doprinese održivoj primeni zelene agende kroz unapređenje strateškog i zakonodavnog okvira. Partneri u sprovođenju projekta su UNDP, EIB, Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju, a korisnici su, pored Ministarstva rudarstva i energetike, i Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo poljoprivrede.

Energetski portal