Home Blog Page 48

Počinje takmičenje “Domaćinstvo koje su izabrale laste”

Foto: Wikipedia/Andreas Eichler
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanja ptica Srbije (DZPPS) osmi put sa ponosom organizuje takmičenje „Domaćinstvo koje su izabrale laste“ koje traje od 20. do 30. maja 2024 godine.

U fokusu ovog takmičenja su vredni domaćini i seoska domaćinstva koja u svojim štalama, pod strehama i u pomoćnim objektima imaju gnezda seoskih lasta. Domaćinstvo sa najvećim brojem aktivnih gnezda seoskih lasti biće nagrađeno tonom kukuruza, a ostali učesnici su u mogućnosti da osvoje sadnice voća.

Laste od vajkada prati epitet „vesnika proleća” jer se njihov povratak sa zimovališta krajem marta poklapao sa početkom proleća. Međutim, tako jasni obrasci u prirodi prestaju da postoje. Na osnovu prisutnosti i ponašanja lasti danas više možemo saznati kako svojim aktivnostima negativno utičemo na prirodu.

Pročitajte još:

Nagli razvoj intenzivne poljoprivrede čiji razvoj počinje sredinom prošlog veka ima negativan uticaj na 74 odsto globalno ugroženih vrsta, među kojima su i laste. Savremeni načini gradnje ne ostavljaju mogućnost lastama da grade svoja gnezda od blata, masovna upotreba neselektivnih insekticida koji ubijaju različite vrste insekata ostavljaju laste bez hrane ili im neretko uzrokuju trovanje. Situaciju dodatno pogoršavaju klimatske promene koje izmenom vremesnkih obrazaca utiču na celokupan biodiverzitet: nepovoljni uslovi dovode do smanjenja aktivnosti insekata u ključnim periodima gneždenja i time negativno utiču na uspešnost gneždenja seoskih lasta.

Ovo su samo neki od razloga zašto DZPPS organizuje „Domaćinstvo koje su izabrale laste”, takmičenje koje podržava seoska domaćinstva i domaćine širom Srbije koja svoj prostor dele sa lastama.

„Recept za brojna gnezda lasta se potvrđuje iz godine u godinu: štale sa drvenim tavanicama u kojima ima životinja, najčešće krava, otvorena vrata i prozori, domaćini koji ne zaprašuju protiv insekata. Na takmičenje se uvek prijavljivalo preko 100 domaćinstava, a rekordan broj gnezda smo izbrojali 2021. u Sremskim Karlovcima – čak 101!” pojašnjava Vilmoš Barkoci iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, koordinator ovog takmičenja.

Prijave su otvorene od 20. do 30. maja u 12 časova putem sledećeg prijavnog formulara. Nakon što stručni žiri obiđe domaćinstva sa najvećim brojem gnezda, pobednici obe kategorije će biti proglašeni za vikend 8-9. juna, u emisiji Šarenica na RTS1 kao i na društvenim mrežama DZPPS-a.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavaje ptica Srbije

Pad cene minerala za tehnologiju čiste energije mogao bi da naškodi tržišnoj ponudi

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul-Alain Hunt)

Stanje tržišta minerala koji se upotrebljavaju za proizvodnju tehnologije čiste energije u 2023. godini bilo je veoma uspešno, međutim analiza koju je sprovela Međunarodna agencija za energetiku (IEA), pokazuje da su napori za njegovo dodatno unapređenje i dalje potrebni.

Tokom prošle godine došlo je do dva važna trenutka. Prvo, tržišni uslovi u 2023. godini, kako se navodi, postali su manje napeti. Razlog za to jeste brži rast ponude u odnosu na potražnju.

Drugo, kao odgovor na veću ponudu, cene ključnih minerala su pale na nivoe pre pandemije, a posebno onih za proizvodnju baterija. Preciznije, cene litijuma opale su za 75 odsto, dok su cene kobalta, nikla i grafita snižene između 30 i 45 odsto. Ovo je dovelo do toga da cena baterije padne za 14 odsto.

Posmatrajući ova dešavanja iz drugačijeg ugla, niske cene minerala mogu dovesti do problema. Naime, takvo stanje tržišta može da demotiviše one učesnike koji ulažu u rudarenje i istraživanje, zbog profitabilnosti. Podaci pokazuju da su troškovi istraživanja u 2023. godini porasli za 15 odsto, dok je ulaganje u rudarenje poraslo za 10 odsto, što je sporiji trend rasta u poređenju sa 2022. godinom.

Pročitajte još:

Trenutno dobro stanje tržišta, ne osigurava da će ono takvo ostati i u budućnosti, navodi se u analizi. Prognoze su da će potražnja za mineralima nastaviti snažno da raste, što je podstaknuto razvojem tehnologije za čistu energiju. Kako se procenjuje, trenutno tržište ključnih minerala koji su potrebni za energetsku tranziciju, više će nego da se udvostruči do 2040. godine, dostižući vrednost od 770 milijardi dolara.

Analiza je pokazala da najavljeni rudarski projekti neće moći da isprate potrebe zemalja za ispunjenje svojih nacionalnih klimatskih ciljeva. Kao primer, navodi se da će najavljeni projekti zadovoljiti 70 odsto potreba za bakrom i 50 odsto potreba za litijumom do 2035. godine.

Sve ovo zahteva sigurniji i održiviji pristup kritičnim mineralima, uključujući napore za recikliranje minerala, promenu ponašanja ali i iznalaženje inovacija koje bi mogle da uključe u sebe alternativu ovim mineralima.

Energetski portal

Srbija prva u Evropi po rastu stranih gostiju u odnosu na period pre pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksei Zaitcev)
Foto-ilustracija: Unsplash (Beth Macdonald)

Srbija je, prema najnovijem izveštaju Evropske turističke komisije, i ove godine na prvom mestu u Evropi po stopi rasta dolazaka i noćenja stranih gostiju u odnosu na period pre pandemije, navodi se u saopštenju Ministarstva turizma i omladine.

U prvom kvartalu 2024. godine Srbija beleži povećanje broja stranih gostiju za 42 odsto, a noćenja od čak 70 odsto u odnosu na isti period 2019. godine, a po oba kriterijuma vodeća je destinacija u Evropi, rekao je državni sekretar u Ministarstvu turizma i omladine Uroš Kandić na „Beogradskom manifestu“.

„Ovi rezultati sada već pokazuju da povratak stranih gostiju nije bio posledica privremenog skoka nakon korona krize, već da imamo stabilan i to vrlo dinamičan rast stranih turista sa velikog broja tržišta“, rekao je Kandić.

Srbija je ove godine i vodeća zemlja u Evropi po tempu oporavka turističkog prometa sa Kinom koji je prevazišao nivoe pre pandemije, i to za 30 odsto u dolascima i 57 odsto u noćenjima u poređenju sa prvim kvartalom 2019. godine.

Pročitajte još:

Kandić je rekao da su na snažan povratak kineskih turista dominantno uticali direktni letovi sa Pekingom i Tjenđinom, ali i izrazio uverenje da će uvođenje dva nova leta, ka Šangaju i Gvandžo, omogućiti pozicioniranju Srbije kao glavne baze u regionu iz koje će kineski turisti putovati ovim delom Evrope.

On je dodao da je Srbija i po broju obnovljenih letova u odnosu na period pre pandemije, vodeća destinacija u Evropi u prvom kvartalu ove godine.

Kandić je rekao da očekuje da će 2024. godina biti rekordna za turizam Srbije, a da će rastu turističkog prometa ove godine doprineti ne samo strani, već i domaći gosti koji su i nakon pandemije pokazali veliki interes da turistički putuju Srbijom.

Takođe, on je ukazao i na rekordne prihode od stranih gostiju koji u prva tri meseca ove godine iznose blizu 600 miliona evra, a što je povećanje od 12 odsto u odnosu na isti period lane.

Energetski portal

Da li je moguće spojiti hemijsku industriju i cirkularnu ekonomiju?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)

Hemijska industrija je važan segment svetske ekonomije jer zapošljava preko 15 miliona ljudi širom sveta, a njeni globalni prihodi iznose 5,7 biliona dolara godišnje, stoji u podacima analitičkog centra Planet Tracker.

Teško da bismo mogli da zamislimo život bez širokog spektra hemijskih proizvoda koje svakodnevno koristimo, a za čiju se proizvodnju koriste fosilna goriva, voda, minerali, metali i drugi resursi.

Ipak, ovaj sektor je pod sve većim pritiskom da svoje prakse učini održivim jer je hemijska industrija jedan od najvećih emitera ugljen-dioksida i u samom vrhu zagađivača životne sredine.

Potrošači sve češće zahtevaju proizvode koji ne štete životnoj sredini i ljudskom zdravlju, dok sa druge strane Vlade uvode strože propise koji imaju za cilj dekarbonizaciju hemijske industrije.

Brojne kompanije okrenule su se obnovljivim izvorima energije kako bi smanjile svoj ugljenični otisak, ali i dalje ostaje pitanje na koji način uvesti korišćenje održivih sirovina za proizvodnju hemikalija.

Pročitajte još:

Naučnici sa Univerziteta Grifit u Australiji na korak su do rešenja koje će zagađujuću hemijsku industriju transformisati u održivu, i to uz pomoć katalizatora i otpadnih resursa.

Naime, profesorka Karen Vilson objašnjava da je kataliza istorijski igrala ključnu ulogu u transformaciji fosilnih resursa u osnovna goriva i proizvode, a sada predstavlja mogućnost za revoluciju u hemijskoj industriji.

Naučnici su u potrazi za katalitičkim procesima koji će im omogućiti iskorištavanje održivih resursa poput organskog otpada u nadi da će hemijsku industriju prevesti iz linearne u cirkularnu ekonomiju.

„Katalitički procesi bi mogli da minimiziraju oslanjanje na ograničena fosilna goriva i značajno obuzdaju emisije CO2 tako što će iskoristiti poljoprivredni, komunalni i plastični otpad kao sirovinu”, rekao je profesor Adam li.

Industrija je 2022. godine emitovala 935 miliona tona CO2 tokom proizvodnje primarnih hemikalija i dovela do značajnog zagađenja vode i oslobađanja toksičnih hemikalija u životnu sredinu.

Tranzicija ka ekološki prihvatljivim sirovinama ne samo da ublažava štetu po životnu sredinu, već i rešava probleme koji mogu nastati u lancu snabdevanja sirovinama, a do kojih mogu dovesti geopolitički i prirodni poremećaji, kažu autori studije objavljene u časopisu OneEarth.

Milena Maglovski

Dodeljena priznanja Zeleni i Crni list za zaštitnike i zagađivače životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay (strikers)
Foto-ilustracija: Pixabay

Priznanja „Zeleni i Crni list“ svečano su dodeljena u Sremskim Karlovcima u okviru akcije „Tražimo zagađivača i zaštitnike životne sredine“ Radio Beograda 2 i Pokreta gorana Vojvodine, saopštilo je danas udruženje Prvi prvi na skali.

Među dobitnicima je predškolska ustanova „Vrabac“ iz Kragujevca za edukaciju dece i odraslih o važnosti prirode i osnovna škola „Dobrila Stambolić“ iz Svrljiga, za edukaciju i aktivnosti na zaštiti životne sredine.

Specijalna priznanja dobili su Ljubivoje Ršumović za životnu odanost prirodi i ekološkim vrednostima i dr Miroslav Demajo, za decenije posvećene zaštiti i očuvanju životne sredine, navodi se u saopštenju.

Crni list za 2023. godinu pripala je kotlarnici Univerziteta u Nišu.

Osnovna škola „Treći kragujevački bataljon“ proglašena je dobitnikom povelje „Kragujevački slez“ za 2023, godišnjeg priznanja za najupečatljiviji doprinos zaštiti i unapređenju životne sredine na teritoriji Kragujevca.

Pročitajte još:

Dobitnici zahvalnica „Kragujevački slez“ za doprinos zaštiti i unapređenju životne sredine na teritoriji grada u protekloj godini su udruženje Ekomar, profesor biologije Nikola Petković i Prva tehnička škola.

„Kragujevački slez“ dodeljuju udruženje Prvi prvi na skali kao inicijator i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Kragujevcu kao partner.

Akciju „Tražimo zagađivača godine i zaštitnike životne sredine“ su pre više od 40 godina pokrenuli ekološki magazin „Čekajući vetar“ Radio Beograda 2 i Društvo za čistoću vazduha u Srbiji. Cilj akcije je unapređenje  zaštite i očuvanja životne sredine kroz nagrađivanje pojedinaca i organizacija koje najviše brinu ili, sa druge strane, najviše zagađuju životnu sredinu.

Svi dobitnici priznanja mogu se videte na sajtu udruženja Prvi prvi na skali, koji je dostupan ovde.

Povelja i zahvalnice biće uručene na svečanoj dodeli u Botaničkoj bašti Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu za subotu, 25. maja.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Obnovljiva energija nije više alternativa, imamo veći solarni potencijal od Nemačke

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Srbija iz energije vetra i sunca na mreži ima 605 megavata i 90 odsto te proizvodnje daje 10 vetroparkova, ostalo je solarnog porekla. Do kraja decenije u planu je novih oko 3.500 megavata.

Devet meseci je prošlo od održavanja prvih aukcija za obnovljive izvore energije. Danijela Isailović, direktorka Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije, kaže da je situacija pozitivna i da je sam aukcijski proces bio odlično i transparentno organizovan i na taj način ide i realizacija.

,,Naravno, neki projekti su brži i bolji i uspešni dok drugi još čekaju na izgradnju. Što se tiče vetroparkova već imamo jednu vetroelektranu koja ima potpuno završenu finansijsku konstrukciju i gde imamo gradilište. To je vetroelektrana ‘Pupin’ u Kovačici, dok se ostali polako pripremaju za izgradnju“, navela je Isailovićeva.

Što se tiče solara, kako je rekla, tu su značajno manji kapaciteti bili ponuđeni na aukcijama i te elektrane su uglavnom u izgradnji, a jedna je čak i završena.

„Tako da ja ne očekujem probleme u realizaciji svih projekata i mislim da će svi investitori odgovoriti na zahteve, na ono što su obećali i da niko neće imati problem da se ne izgradi i da mu se aktivira bankarska garancija“, kaže Isailovićeva.

Prema njenim rečima, vrlo važno je što EPS gradi i pozitivno razmišlja u tom zelenom smeru, za vetroelektranu ‘Kostolac’ stigle su komponente za vetropark snage 66 megavata i očekuje se da on bude u operativnom radu početkom sledeće godine.

Što se tiče ove godine, trebalo je do kraja godine da se održe još jedna aukcija u skladu sa trogodišnjim aukcijskim planom.

Pročitajte još:

Odakle dolazi novac

Kada je reč ko je više zainteresovan, da li domaći ili strani investitori, Isailovićeva kaže da imamo miks kapitala.

,,Novac uglavnom dolazi od stranih investitora, jer su to prosto velike investicije, naročito ako pričamo o vetroparkovima, dok je znanje uglavnom domaće i naravno banke daju kredite. Što se tiče solara, bar ovih manjih solara, tu je dominantan domaći kapital, jer su to investicije do 10 miliona evra, što pre svega domaća privreda može da izdrži“, rekla je Isailovićeva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)

Kako je napomenula, strani investitori su više bili prisutni u sektoru energije vetra i oni su bili spremni i da čekaju i da rizikuju, dok u solaru su izostale velike investicije i dalje nemamo nijednu solarnu elektranu priključenu na prenosni sistem električne energije.

Na pitanje da li Srbija napreduje i može li brže da poveća kapacitete u obnovljivoj energiji, Isailovićeva kaže da svakako imamo napredak.

,,Pre deset godina smo išli u druge države da vidimo kako izgledaju vetroelektrane i solarni parkovi, sada smo jedno zrelo društvo i država koja je spremna da prihvati obnovljive izvore energije kao jednu neminovnost. To više nije alternativa“ istakla je.

Lider u proizvodnji obnovljive energije

Prema njenim rečima, ako pogledamo statistiku koju je EPS dao, mi smo prošle godine bili jedni od lidera u Evropi u korišćenju i proizvodnji obnovljivih izvora energije.

,,Više od 35 procenata smo dobili električne energije iz obnovljivih izvora energije, ali naravno tu pre svega treba da zahvalimo hidropotencijalima jer znamo da nam Đerdap i ostale velike hidroelektrane daju značajne kapacitete, tako da ima prostora za napredak u solaru i vetru, a opet ćemo se vratiti na EPS, puno toga nam zavisi od reverzibilne hidroelektrane Bistrica, koja će biti značajna za balansiranje novih kapaciteta“, rekla je Isailovićeva.

Kao problem apostrofira pre svega pitanje priključenja na prenosni distributivni sistem električne energije, koji nije samo naš problem, već i cele Evrope.

Kada je reč o potencijalima, kaže da su košavsko područje i područje Istočne Srbije najbolji za razvoj vetroelektrana, jer tamo duva najbolji vetar, a u Južnom Banatu je dobra infrastruktura, blizina Beograda da se rade vetroelektrane.

,,Što se tiče solara, neka istraživanja su pokazala da mi imamo veći solarni potencijal od Nemačke, sad pitanje nije samo potencijala, nego je pitanje i mogućnosti, možete da želite, ali je pitanje da li možete. Opet se vraćamo na pitanje priključenja i balansiranja, ali je recimo dobra stvar što građani prepoznaju i koriste te potencijale i to na nekim svojim mikrolokacijama, na krovovima svojih kuća. Danas imamo više od tri hiljade priključenih prozumera i to je jako dobro da građani i privreda prepoznaju ono što im je besplatno dato“, navela je direktorka Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije.

Izvor: RTS

Osnivanje prvog biodistrikta u Srbiji počelo u Mionici

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto; Opština Mionica

U mioničkom selu Tolić održan je dijalog o biodistriktima kao inovativnom alatu ka transformaciji prehrambenih sistema u Srbiji. Ovo će biti prvi biodistrikt, ne samo u Srbiji, već i u jugoistočnoj Evropi, stoji u saopštenju Opštine Mionica.

Dijalog je okupio predstavnike lokalnih samouprava sa teritorije okruga Kolubara, poljoprivrede proizvođače, mala preduzeća, predstavnike Privredne komore Srbije i turističkih organizacija, obrazovne ustanove i pružaoce usluga iz domena ugostiteljstva i turizma kako bi zajedno razmotrili inovativne strategije za održivije prehrambene sisteme.

Predsednik opštine Mionica Boban Janković rekao je prisutnima da će prvi biodistrikt u Srbiji i ovom delu Evrope sa razlogom biti osnovan baš u Mionici.

“Mi smo već prepoznali značaj organske proizvodnje i to kroz subvencije  i podstičemo. Naš kraj obiluje prelepom prirodom, plodnom zemljom, turističkim potencijalima i kao najvažnije, dobrim domaćinima. Siguran sam da će ovo što smo danas započeli imati pozitivan uticaj na razvoj naše opštine i da ćemo stvoriti nove prilike za razvoj organske proizvodnje i na taj način podstaći naše sugrađane da se razvijaju u ovoj oblasti. Lokalna samouprava će uvek dati podršku ovakvim inicijativama”, rekao je Janković.

Pročitajte još:

Opština Mionica kroz Javne pozive iz oblasti poljoprivrede pruža direktne mere podrške organskim proizvođačima i do 100 odsto kada je reč o sertifikaciji za bavljenje organskom proizvodnjom, nabavkom plastenika i dr.

Ivana Simić iz Nacionalne asocijacije Serbia Organika istakla je da je ova asocijacija donosilac ideje o formiranju biodistrikta u Srbiji. Ona je izrazila svoje zadovoljstvo jer je prošlo godinu dana od pokretanja ove ideje, a sada se postavljaju temelji za podizanje i budući intenzivni razvoj Biodistrikta Kolubara. Tim povodom, Simić je pozvala sve zainteresovane pojedince, institucije i organizacije sa teritorije okruga Kolubara da se priključe i u budućem periodu doprinesu izgradnji i održivom funkcionisanju Biodistrikta Kolubara.

Dijalog je organizovan u saradnji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, opštine Mionica i Nacionalne asocijacije Serbia Organika.

Energetski portal

Sigurnije napajanje električnom energijom za građane 20 lokalnih samouprava

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

U rekonstrukciju niskonaponske mreže uloženo približno 50 miliona evra, od kojih je za manje od godinu dana rekonstruisano 2.500 kilometara niskonaponske mreže na distributivnim područjima Niša, Kraljeva i Kragujevca, koja obuhvataju 20 lokalnih samouprava u Srbiji.

Realizacijom investicije, građanima je omogućeno kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom, sa manje kvarova i prekida u snadbevanju, rekla je Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i dodala da je će zamena više od 34.000 drvenih stubova betonskim i zamena neizolovanih provodnika samonosećim kablovskim snopom doneti značajne uštede ,,Elektroprivredi Srbije’’.

Preciznije, smanjenjem tehničkih gubitaka, odnosno rasipanja energije koja nije ni stigla do građana, troškova pregleda održavanja mreže i seče rastinja, EPS će uštedeti oko milion evra na godišnjem nivou, dok će građani imati pouzdanije i kvalitetnije snabdevanje.

Prema njenim rečima, loša mreža ograničavala je i mogućnosti za priključenje novih kupaca, posebno sa povećanjem broja zahteva građana za priključenje solarnih panela koje postavljaju na krovovima.

Pročitajte još:

Kako je napomenula, broj kupaca-proizvođača i instalisana snaga solarnih elektrana na krovovima prozumera, povećana je šest do sedam puta u prethodnih godinu i po dana.

Rekonstrukcija niskonaponske mreže predstavlja deo ukupnih ulaganja u distributivni sistem, za koje je ukupno predviđeno oko 440 miliona evra, rekla je ministarka i podsetila da je od oktobra prošle godine ugrađeno više od 200.000 „pametnih brojila’’, što će takođe uticati na manje gubitke na mreži i kvalitetniju uslugu za potrošače.

Ministarka je rekla da je u zamenu transformatora uloženo oko 20 miliona evra, a do kraja 2023. zamenjena su 723 manja transformatora, kao i pet velikih, a preostalih 11 velikih biće zamenjeno do kraja leta.

Energetski portal

Uskoro pripremni radovi za izgradnju novog tunela i mosta u Beogradu

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Pripremni radovi na izgradnji tunela, koji će povezati Bulevar despota Stefana i prostor kod Ekonomskog fakulteta, trebalo bi da počnu u junu, a ovaj saobraćajni projekat, koji je povezan sa izgradnjom novog savskog mosta, nazvan je „mali metro”, saopšteno je na sajtu Grada Beograda.

Tunel će imati oko dva kilometra, sa po dve trake sa svake strane, a u toku sledeće godine mašina „krtica” bi trebalo da počne sa bušenjem.

Prema rečima predsednika Privremenog organa Grada Beograda Aleksandra Šapića, projekat je nazvan „mali metro” jer će omogućiti da se iz Novog Beograda, preko novog savskog mosta i tunela, stiže brže nego metroom.

On je naglasio da će “mali metro” za 13 do 14 odsto rasteretiti centar grada u saobraćajnom smislu, a procena je da će za više od 15 odsto zmanjiti zagađenje u centru grada, jer će se saobraćaj odvijati ispod zemlje.

Pročitajte još:

Ipak, najvažnije je to što će dva udaljena dela grada biti spojeni tako da se iz jednog u drugi može stići za samo nekoliko minuta.

Pripremni radovi na novom savskom mostu počeće istovremeno kada i na tunelu –  preciznije, počeće razmontiranje Starog savskog mosta i priprema za izgradnju novog.

Vrednost izgradnje tunela iznosi 235 miliona evra, finansijer je Vlada Republike Srbije, a nosilac projekta je Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju grada Beograda.

Energetski portal

Svetski dan pčela – Uloga mladih u zaštiti oprašivača

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Karits)
Foto-ilustracija: Pixabay (Maxime Gilbert)

U svetu je poznato oko 20.000 vrsta pčela i sve one neumorno oprašuju cvetne biljke – kako divlje, tako i one koje služe za ljudsku ishranu.

Pčele se nalaze na listi najvažnijih oprašivača, a ukoliko bi njihov opstanak bio doveden u pitanje, to ne samo što bi ugrozilo biljni i životinjski biodiverzitet, već i egzistenciju ljudi.

Prema podacima Ujedinjenin Nacija (UN), preko 75 odsto svetskih useva zavisi od oprašivača, dok blizu 90 odsto divljih cvetnih biljaka širom sveta ne bi moglo opstati bez oprašivanja.

Sigurnost hrane i očuvanje biodiverziteta u direktnoj su vezi sa opstankom pčela i zbog toga se svakog 20. maja obeležava Svetski dan pčela u cilju podizanja svesti o značaju ovih insekata.

Pročitajte još:

Ljudske aktivnosti poput širenja urbanih sredina i intenzivne poljoprivrede uz preterano korišćenje pesticida uništavaju prirodna staništa pčela i dovode do njihovog trovanja. Klimatske promene i zagađenje životne sredine dodatno ugrožavaju pčele, a prema proceni UN-a, sadašnje stope izumiranja vrsta su 100 do 1000 puta veće od uobičajenih zbog uticaja ljudi.

Danas se blizu 35 odsto oprašivača širom sveta suočava sa pretnjom od izumiranja i zbog toga UN poziva na hitne akcije u cilju njihove zaštite.

Tema ovogodišnjeg svetskog dana pčela je “Pčele se povezuju sa mladima” koja akcenat stavlja na ulogu mladih u borbi sa izazovima sa kojima se pčele i drugi oprašivači suočavaju.

Ova tema naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće čuvare naše životne sredine.

Ovogodišnja kampanja ima za cilj da podigne svest među mladima i drugim zainteresovanim stranama o suštinskoj ulozi pčela i drugih oprašivača u poljoprivredi, ekološkoj ravnoteži i očuvanju biodiverziteta. Angažovanjem mladih ljudi u pčelarske aktivnosti možemo inspirisati novu generaciju ekoloških lidera i osnažiti ih da pozitivno utiču na svet, piše UN.

Energetski portal

Francuska objavila rezultate prve komercijalne aukcije za plutajuće vetroelektrane na moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Brigitta Schneiter)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Francuska je objavila rezultate aukcije za 250 MW plutajuće vetroelektrane na moru u južnoj Bretanji. Kako se navodi, ovo je prva komercijalna aukcija za ovakvu vrstu elektrane na svetu.

U Evropi su se do sada gradili mali pilot i demonstracioni projekti, međutim ovom aukcijom napravljen je veliki korak prema komercijalizaciji i značajnijoj implementaciji. Štaviše, aukcija je prekretnica prema velikim projektima, a Francuska je na ovaj način sebe postavila među vodeće zemlje u oblasti plutajućih vetroelektrana na moru, navodi se na sajtu WindEurope.

Značaj plutajućih vetroelektrana na moru ogleda se u omogućavanju olakšane izgradnje. U ovom kontekstu treba istraći i tehničko i finansijsko pojednostavljenje. Naime, tradicionalnim vetroturbinama koje zahtevaju fiksno dno, potrebno je postavljanje temelja na dnu mora, što je moguće samo na relativno plitkim lokacijama. Na dubinama većim od 60 metara, ovo postaje komplikovano i skupo.

Zbog toga, plutajuće elektrane otvaraju nove mogućnosti iskorišćenja vetra na lokacijama, na kojima to nije bilo moguće do sada. Vetar je na lokacijama većih dubina jači, što dovodi do povećanja efikasnosti proizvodnje električne energije.

Pročitajte još:

Očekuje se da će plutajuće vetroelektrane dovesti do razvoja energije vetra na velikim delovima Atlantskog okeana, Sredozemnog mora, Norveškog mora i na drugim mestima koje imaju velike dubine.

Kao što ne prethodno napisano, Evropa je do sada instalirala samo male demonstracione i pilot projekte, koji zajedno imaju malo više od 200 MW.

U decembru se očekuje da će Francuska objaviti pobednike za još dva tendera za lokacije u Mediteranu za projekte od 250 MW. Pored ove zemlje, Španija, Portugal, Norveška, Grčka i Italija takođe rade na otvaranju prvih aukcija za plutajuće vetroelektrane.

Govoreći ukupno na nivou Evrope, ukoliko svi relevantni tenderi budu završeni do 2025. godine, može se očekivati da će do 2030. godine Evropa imaju najviše 3 GW kapaciteta iz ovog izvora.

Energetski portal

Užice: Požar ugašen na površini većoj od 70 odsto, u toku aktivnosti na gašenju žarišta

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Nakon nekoliko dana više od 70 odsto požara na delu deponije Duboko“ je ugašen. Termovizijski dronovi i kamere doprineli su da se locira samo žarište i sada se radi i na njegovom gašenju. Ukoliko sve bude išlo po planu, požar na deponiji biće u potpunosti ugašen za pet, šest dana, navodi se na sajtu grada. 

Jelena Raković Radivojević, gradonačelnica Užica ističe da je situacija dana u dan sve bolja.

„Mnogo je manje dima i na samom telu deponije, a zahvaljujući angažovanju mehanizacije i ljudstva, uspeli smo da ugasimo više od 70 odsto požara na samom telu deponije. Kada kažem 70 odsto, to znači, da je isto toliko otpada na telu deponije pravilno tretirano, ugašeno vodom, zasuto zemljom i postavljeno na stabilno tlo. To je kao što smo govorili i prethodnih dana jedini pravi način da se ovaj požar u potpunosti ugasi. Termovizijski dronovi i kamere pomogli su nam da lociramo samo žarište požara, do koga su došli angažovani na gašenju i uspeli da priđu sa svih strana, tako da se trenutno se radi na gašenju samog žarišta. U velikoj meri nam je pomogla platforma koju smo dopremili zahvaljujući Repubičkom štabu za vanredne situacije, koja je u značajnoj meri ubrzala proces gašenja“, naglasila je gradonačelnica.

Pročitajte još:

Ona dodaje i da je prema proceni stručnjaka još pet, šest dana potrebno da se požar u potpunosti eliminiše.

„Ukoliko ne dođe do nepredviđenih situacija, a nadamo se da neće, požar će biti ugašen u narednih pet do šest dana. Zahvalila bih se još jednom svim ljudima koji su danima ovde angažovani i vatrogascima i mašinistima i vozačima kamiona. Oni su naši heroji, koji su dali sve od sebe da se požar na telu deponije ugasi što pre i za to im još jednom veliko hvala“, zaključila je gradonačelnica.

Podsetimo, u planu je dugoročno rešenje za deponiju „Duboko“, biće izgrađena prava sanitarna ekološka deponija, Ministarstvo zaštite životne sredine već je raspisalo tender i u toku ove godine realizovaće se taj projekat.

Energetski portal

Ugovore za energetsku sanaciju domaćinstava dobilo 13 gradskih opština u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)
Foto-ilustracija: Unsplash (Milivoj Kuhar)

U ovogodišnjem programu energetske sanacije u domaćinstvima, ugovore je dobilo 13 gradskih opština u Beogradu, među kojima su i Savski venac, Surčin, Zvezdara, Stari grad, Vračar, Lazarevac, Obrenovac i druge.

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, ove opštine prepoznale su značaj ulaganja u energetsku efikasnost i podržale su Beograđane da troše manje energije kroz zamenu stolarije, fasade, izolacije, neefikasnih kotlova, kao i da postave solarne kolektore i panele, a samim tim i smanje svoje račune.

,,Građani za izvođenje ovih radova mogu da dobiju od 50 do 65 odsto vrednosti investicije dok već od juna očekujemo raspisivanje prvih javnih poziva za građane”, rekla je ministarka.

Kako je podsetila, na prošlogodišnjem javnom pozivu subvencije u Beogradu dobilo je oko 1.300 domaćinstava, a ove godine očekuje se značajno veći broj učesnika.

„Ove godine očekujemo dvostruko više učesnika s obzirom da po prvi put u programu učestvuje i Novi Beograd, najmnogoljudnija lokalna samouprava u Srbiji. Za subvencije je Ministarstvo, zajedno sa gradskim opštinama u Beogradu, obezbedilo više od 253 miliona dinara, što je dva puta više nego prethodne godine”, rekla je ona.

Pročitajte još:

Radovi na energetskoj sanaciji domaćinstava veoma brzo se izvode, tri do pet meseci od njihovog početka, rekla je ministarka i dodala da se u zavisnosti od mera mogu ostvariti uštede energije između 30 i 50 odsto.

„Time se takođe ulepšavaju domovi i povećava vrednost nekretnine. Procedura prijavljivanja je pojednostavljena i efikasna zbog čega pozivam sve građane da se prijave”, rekla je ministarka.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Dodala je da će primaoci socijalne pomoći, dečjeg dodatka i drugih socijalnih davanja, odnosno energetski ugroženi kupci, prvi put u 44 lokalne samouprave moći da dobiju subvencije do 90 odsto vrednosti ulaganja u energetsku sanaciju domaćinstava, kao i da će u Zemunu građani moći da dobiju ove subvencije.

Đedović Handanović je podsetila da resorno ministarstvo sarađuje sa Gradom Beogradom na nekoliko projekata u oblasti energetske efikasnosti.

„Danas je objavljena preliminarna rang lista u okviru projekta energetske sanacije stambenih zgrada priključenih na sistem daljinskog grejanja. Odabrana je 271 stambena zgrada u Beogradu, ukupne površine oko 700.000 kvadratnih metara, koje su kandidati da dobiju subvenciju do 50 odsto vrednosti energetske sanacije, nakon završetka energetskih pregleda i izrade studija. Zahvalna sam upravnicima zgrada na velikom interesovanju a mi ćemo nastaviti da razvijamo ovaj program”, rekla je ona.

Dodala je da se za nekoliko nedelja završavaju radovi na energetskoj sanaciji Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja u Beogradu, koji je prva od 26 zgrada centralne vlasti u Beogradu koje će biti sanirane do 2027. godine, što će uticati na lepši izgled grada i uštedu energije u ovim zgradama.

U ovogodišnjem programu energetske sanacije u domaćinstvima učestvuju sledeće gradske opštine u Beogradu: Lazarevac, Savski venac, Stari grad, Mladenovac, Obrenovac, Rakovica, Surčin, Zvezdara, Barajevo, Novi Beograd, Zemun, Grocka i Vračar.

Energetski portal

Može li teška industrija da se osloni na solarnu energiju?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)
Foto-ilustracija: Pixabay

Dekarbonizacija teške industrije je jedan od najvećih izazova kada je reč o borbi protiv klimatskih promena, jer ovaj sektor troši ogromne količine energije, a za to je još uvek najisplativija upotreba fosilnih goriva.

Industrijski sektor odgovoran je za četvrtinu emisija gasova staklene bašte, i zbog toga je potrebno razviti nove materijale i procese koji će biti ekološki prihvatljivi, a ujedno i ekonomski konkurentni uglju, kažu stručnjaci iz Centra za strateške i internacionalne studije.

Upravo su švajcarski istraživači otkrili novi ekološki izvor toplotne energije tako što su, koristeći solarnu energiju, uspeli da generišu preko 1.000 °C koja je neophodna za topljenje čelika, proizvodnju cementa i druge namene.

Emiliano Kasati, vođa istraživanja sa Federalnog tehnološkog instituta u Cirihu, kaže da njihov koncept koristi sintetički kvarc za hvatanje sunčeve energije.

Pročitajte još:

Itraživači su napravili solarne prijemnike koji koncentrišu i stvaraju toplotu pomoću hiljada ogledala za praćenje sunca. Uređaj za termičko hvatanje sastoji se od sintetičke kvarcne šipke za koju je pričvršćen neprozirni silicijumski disk kao apsorber energije. Kada su uređaj izložili energetskom fluksu koji je ekvivalentan svetlosti koja dolazi od 136 sunaca, ploča apsorbera dostigla je 1.050°C, dok je drugi kraj kvarcne šipke ostao na 600°C.

„Prethodna istraživanja su uspela da pokažu efekat termičkog hvatanja samo do 170°C. Naše istraživanje je pokazalo da solarno termalno hvatanje radi ne samo na niskim temperaturama, već i znatno iznad 1.000°C. Ovo je ključno jer pokazuje njegov potencijal za industrijske primene u stvarnom svetu“, rekao je Kasati.

On dodaje da moramo da dekarbonizujemo energiju uopšte ukoliko želimo da se uhvatimo u koštac sa klimatskim promena.

„Ljudi imaju tendenciju da razmišljaju samo o električnoj energiji kao o energiji, ali u stvari, otprilike polovina energije se koristi u obliku toplote“, dodao je Kasati.

Studija o njegovom konceptu objavljena je u časopisu Device, sa ciljem da demonstrira potencijal čiste energije u industrijama koje intenzivno koriste fosilna goriva.

Milena Maglovski

CEEFOR projektuje još jednu elektranu

Foto: CEEFOR
Foto: CEEFOR

U vremenu kada zemlje širom sveta tragaju za održivim rešenjima, posežu za obnovljivim izvorima energije i teže energetskoj nezavisnosti, svaki nov projekat na tom putu simbol je napretka. Na obodima istočne Srbije, u Braničevskom okrugu, planirana je izgradnja solarne elektrane na zemlji koja bi trebalo značajno da doprinese proizvodnji čiste, obnovljive energije kada je u pitanju naša zemlja.

Celokupna projektno-tehnička dokumentacija ove solarne elektrane poverena je Centru za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR), tačnije njihovim inženjerima koji imaju veliko iskustvo kada je reč razvoju projekata iz obnovljivih izvora energije. Stručni tim kompanije nudi celokupne projektantske i konsultantske usluge u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije – od sprovođenja energetskih audita (preliminarnih, kratkih i detaljnih energetskih pregleda), izrade studija opravdanosti za energetske tehnologije, projektovanje za ishodovanje dozvola, izvođačke projekte za izgradnju i korišćenje obnovljivih izvora energije i drugih potrebnih usluga u ovoj oblasti.

Prema izrađenom projektu, za ovu solarnu elektranu na zemlji biće potrebno 5.400 fotonaponskih panela sa pojedinačnom snagom između 570 i 720 Wp koji će biti povezani sa 30 invertora snage 100 kW. Inženjeri kompanije CEEFOR odlučili su se za invertore proizvođača Fronius GmbH, model TAURO ECO 100-3-P, koji garantuju efikasnu konverziju solarne energije u električnu, budući da nude jedne od najkvalitetnijih proizvoda na tržištu. Konačni izbor konstrukcije i načina fundiranja zavisiće od rezultata geomehaničkih analiza i statičkih proračuna.

Solarni paneli biće raspoređeni u 18 redova, u pravcu od zapada ka istoku, sa vertikalnom orijentacijom i pod uglom od 20 stepeni. Elektrana će se nalaziti unutar granica parcele od 4,04  hektara, demonstrirajući kako efikasno koristiti prostor, s obzirom na to da dužina ovih redova zavisi od oblika parcele. Visina stubova konstrukcije u najnižoj tački iznosiće 50 centimetara.

U FOKUSU:

Na lokaciji solarne elektrane prosečna godišnja iradijacija, tačnije količina dolazne sunčeve svetlosti, iznosi 1.300  kWh/m2, zbog čega se očekuje da će godišnja proizvodnja elektrane iznositi 4.533.541  kWh, uz specifičnu proizvodnju od 1.271,46 kWh/kWp.

Kada je reč o pozitivnim efektima ova solarna elektrana na godišnjem nivou će uštedeti više od 3,6  miliona kilograma ugljen-dioksida. Kako bismo približili ovu brojku, možemo povući paralelu sa primerom uštede prosečnih zrelih stabala koja mogu apsorbovati oko 20 kilograma ugljen-dioksida godišnje, naravno u zavisnosti od vrste, starosti, zdravlja i drugih karakteristika. Ukoliko uzmemo prosečnu vrednost od 20  kilograma godišnje za jedno tipično zrelo stablo, ušteda ugljen-dioksida pomenute elektrane je ekvivalentna godišnjoj apsorpciji otprilike 180.000  stabala.

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Postrojenje će ne samo doprineti smanjenju emisije štetnih gasova, već će i generisati značajne količine čiste energije za potrebe lokalne zajednice kada elektrana bude priključena na distributivni sistem.

Sa ukupnom instalisanom snagom od 3.564 MWp DC, 3MW AC, elektrana u ovom delu Srbije sigurno će predstavljati značajan korak ka održivom razvoju i energetskoj nezavisnosti i ispunjenju zacrtanih ciljeva kada je reč o upotrebi obnovljivih izvora energije.

Kompanija CEEFOR će i ovog puta ponovo imati priliku da pokaže svoju profesionalnost i stručnost, proisteklu iz dugogodišnjeg iskustva u oblastima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora.

Rad kompanije temelji se na detaljnom planiranju i preciznoj implementaciji od strane inženjera, što ih čini jednom od vodećih u svojoj oblasti, kao i u stvaranju zelenije i čistije energije u našem regionu.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE

Novi Sad: u toku radovi na dva mosta kojima će se rasteretiti saobraćaj

Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе
Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

U Novom Sadu u toku su radovi na izgradnji dva nova mosta. Peti novosadski most koji se gradi u okviru Fruškogorskog koridora, između Petrovaradina, odnosno naselja Sadovi i Kaća rešiće problem ulaska teretnih vozila u grad i time rasteriti saobraćaj.

Prema rečima Gorana Vesića, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Novom Sadu sada se grade dva mosta i počinje treći.

Kako je naglasio, do oktobra 2026. godine biće završen Fruškogorski koridor, u okviru kojeg se i gradi most preko Dunava, Kać – Petrovaradin, što znači da će za malo više od dve godine i taj most biti potpuno u funkciji.

Takođe, naveo je i da će most u nastavku Bulevara Evrope, koji će imati vezu sa Fruškogorskim koridorom, biti pušten u saobraćaj do kraja 2026. godine.

Nakon što mostovi budu završeni, saobraćaj na Mostu slobode biće smanjen za 40 odsto, a preko mosta na Petrovaradinskoj dugi za 50 odsto, rekao je ministar i dodao da će Novosađani godišnje štedeti oko 750.000 evra samo za gorivo zbog kraćih veza između delova grada preko novih mostova. Takođe, ovime će se smanjiti i zagađenje vazduha.

Pročitajte još:

Podsetio je i da se ispod Fruške gore gradi najduži tunel u Srbiji, dug 3,5 kilometara, koji će trajanje vožnje sa 20 minuta, koliko sada automobilima treba da prođu kroz zaštićenu prirodnu zonu, smanjiti na pet minuta. Kako je dodao, ovo je najekološkiji projekat koji trenutno postoji u Srbiji.

Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

Ministar je rekao da je most Kać – Petrovaradin posebno važan i zbog toga što će biti ne samo veza Fruškogorskog koridora sa auto-putem Beograd – Novi Sad, već i veza do nove brze saobraćajnice Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, čija je izgradnja počela.

Najavio je i nastavak realizacije projekata saobraćajne infrastrukture i izvan Novog Sada. Naime, pored ovog grada gde će se graditi i još jedan pešačko biciklistički most, sledi i obnova regionalih puteva.

Kako je danas rečeno, sa prilaznim vijaduktom, četvrti novosadski most biće dug oko 2,5 kilometra, dok će glavna konstrukcija iznad reke biti duga 880 metara.

Ovaj most će imati dve kolovozne, sa po dve saobraćajne trake, biće širok skoro 30 metara, a imaće i obostrane pešačke i biciklističke staze.

Konstrukciju nad vodom držaće tri jednostruka pilona od po 30 metara visine, sa 11 kosih zatega u parovima.

Rečeno je i da je peti novosadski most ili kako ga zovu Fruškogorski most, deo planiranog Fruškogorskog koridora i imaće ukupnu dužinu od 1.765 metara, uključujući prilazne konstrukcije, sa širinom od 25 do 28 metara.

Glavni deo ovog mosta preko Dunava prostiraće se na dužini od 505,75 metara.

Energetski portal