Home Blog Page 48

Charge&GO u 2024. širi mrežu na tržište regiona

Foto: Charge&GO
Foto: Charge&GO

Pitanje elektromobilnosti u Srbiji sve je aktuelnije, i u saobraćaju je sve više vozila na električni pogon. Stručnjaci iz ove oblasti očekuju da u narednoj godini u našoj zemlji bude registrovano oko 4.000 električnih automobila, ali to je i dalje mali broj kako bi se razgovaralo o tržištu ovih vozila.

Sa druge strane, čelnici kompanije Charge&GO vredno rade na razvoju elektromobilnosti u našoj zemlji i širenju svoje mreže punjača. Planovi za narednu godinu su spremni i detaljno napisani i već početak januara obeležiće širenje na makedonsko tržište, a zatim i na područje Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Veliki broj punjača spreman je za celo područje Severne Makedonije, a kompanija će tačne lokacije uskoro objaviti.

Uz širenje mreže punjača u kompaniji Charge&GO vredno rade na usavršavanju aplikacije koja je dostupna za IOS i Android telefone. Svi korisnici ove aplikacije na jednostavan način mogu da da vide celokupnu listu punjača kako u njihovoj zemlji, tako i u zemljama regiona i čitavoj Evropi. Proces korišćenja aplikacije je u potpunosti pojednostavljen. U planu je dodavanje sekcije omiljeni punjač, što će korisnicima dosta olakšati punjenje. Više neće morati da pretražuju punjače, nego će jednim klikom odabrati jedan od punjača koji im najviše odgovaraju a koje su sačuvali u aplikaciji.

U FOKUSU:

Za svoje korisnike koji imaju bilo kakav problem prilikom punjenja ili registracije, od 21. novembra je dostupna dvadesetčetvoročasovna korisnička podrška. Ukoliko je korisniku potrebna hitna podrška na lokaciji, bilo da je reč o nedoumici oko korišćenja punjača ili im je potrebna pomoć prilikom registracije ili preuzimanja aplikacije, korisnička podrška je tu za klijente u bilo koje doba dana i noći da reši problem ili pruži savet. Ako je potreban iscrpniji odgovor, slučaj se prosleđuje drugom odseku a odgovor klijentu stiže već narednog dana.

Foto: Charge&GO

Charge&GO aplikacija radi po sistemu pripejda i postpejda, u zavisnosti od izbora klijenata. Ukoliko se korisnik mreže prijavljuje kao pravno lice, do kraja tekuće godine na raspolaganju ima besplatnu uslugu vidljivosti punjača u inostranstvu putem Charge&GO aplikacije, dok se punjenje naplaćuje po cenama koje su zastupljenije u zemlji u kojoj se koristi punjač.

Kako bi uticali na povećanje elektromobilnosti, kompanija planira da omogući i fizičkim licima da pune svoja vozila i u inostranstvu. Svako ko od februara 2024. godine planira putovanje u inostranstvo električnim automobilom imaće mogućnost da potpiše ugovor o pružanju postpejd usluge i imaće mogućnost da koristi i usluge punjenja u romingu. To praktično znači da će tokom perioda provedenog u inostranstvu moći da puni svoj automobil na bilo kom punjaču i da na kraju meseca plati račun za te usluge. Za inostranstvo čak neće biti potrebna aplikacija, moguće je po prelasku granice, koristiti RFID karticu, uz koju će moći da se pune vozila na skoro 400.000 punjača najveće evropske e-roming mreže.

Priredila: Milica Radičević 

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Sajmovi automobila i motocikala od 21. do 27. marta 2024.

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

Nema nepoznanica kad je u pitanju održavanje Sajma automobila DDOR BG Car Show 08 i 16. Međunarodnog sajma motocikala Motopassion. Ova jedinstvena sajamska manifestacija i najznačajniji godišnji događaj u sektoru auto i moto industrije u jugoistočnoj Evropi biće održana na Beogradskom sajmu u tradicionalnom prolećnom terminu od 21. do 27. marta 2024. godine.

Osmi put u ovom sajamskom formatu izlagači i posetioci će moći da se uvere u značaj održivosti i tehnološkog napretka u automobilskoj i moto industriji, da istraže širok spektar vozila i raznolikost motora, uključujući električne automobile, hibride i one sa klasičnim motorima, i da se upoznaju sa najnovijim trendovima i saznaju više o budućnosti mobilnosti.

Prema najavama učesnika i organizatora, u sajamskim halama predstaviće se tridesetak auto i isto toliko moto brendova. Očekuje se oko 40 novih modela u auto-sektoru i više od tog broja u moto-sektoru. Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova, koja okuplja sve potencijalne izlagače na sajmu, i za ovaj sajam je najavila predstavljanje svih novih modela kod svih brendova zastupljenih na našem tržištu, najnovijih dostignuća kompletne auto-moto industrije i najraznovrsniju moguću paletu performansi, dizajnerskih i tehničko-tehnoloških inovativnih rešenja u svim sektorima ove industrije. Radi se o novim tehnologijama koje su danas aktuelne u auto-industriji i onima koje će to biti u najskorijoj budućnosti.

U FOKUSU:

Foto: Beogradski sajam

O potencijalu i uticaju manifestacije kakva je BG Car Show govori i činjenica da se globalna sajamska industrija u vezi sa auto-moto sektorom još uvek oporavlja od posledica kovid pandemije. Poređenja radi, pod pokroviteljstvom OICA ove godine će biti organizovano relativno malo automobilskih sajmova – Vašington i Ženeva pre Beograda, te Bangkok, Birmingem, Milano–Monca, Hanover (komercijalna i transportna vozila), Pariz i Sofija posle. Iako nije pod kišobranom OICA, za BG Car Show biti u ovakvom društvu znači i prestiž i pohvalu za organizatore.

I na ovom sajmu u centru pažnje biće električna vozila, njihove performanse, autonomija i prednosti koje donosi ova tehnologija, infrastruktura punjenja, subvencije i održivost. Fokus je obezbeđen i za hibridna vozila, koja kombinuju tradicionalne motore i električni pogon, i tehnologije koje doprinose smanjenju emisija i štednji goriva, pružajući optimalan balans između efikasnosti i performansi. Podrazumeva se i ekskluzivna selekcija klasičnih automobila sa unapređenim karakteristikama, od najnovijih modela sportskih automobila do luksuznih limuzina. Ovi automobili i dalje nude vrhunske performanse i inovativne tehnologije, prilagođene ljubiteljima tradicionalnih motora.

Ne treba zaboraviti ni sve veće interesovanje i posetilaca i izlagača u sektoru prateće automobilske industrije, garažno-servisne opreme i rezervnih delova, kako standardne i univerzalne opreme, tako i kompatibilne i prateće opreme za ekološki napredna vozila. Očekuje se i ažuriran inovativni izbor punjača za električna vozila, te solarnih modula za primenu u auto-industriji, kao i druga odgovarajuća infrastruktura.

Foto: Beogradski sajam

Potpuno isti sajamski entuzijazam i razvojna logika vladaju i povodom Sajma motocikala Motopassion, pogotovo s obzirom na činjenicu da prodaja motocikala, kvadova i skutera raste iz godine u godinu po stopi od čak tridesetak posto.

Na spisku najviđenijih sajamskih učesnika su i banke, lizing i osiguravajuće kompanije strukovne organizacije, klubovi, udruženja i specijalizovani mediji. Posetiocima će biti ponuđen i bogat prateći stručni program, koji obiluje informativnim, obrazovno-edukativnim i zabavnim sadržajima, takmičarskim aktivnostima, test vožnjama i drugim benefitima i za izlagače i za posetioce.

Sajam automobila BG Car Show je kao bijenalna izložbeno-prodajna manifestacija prvi put organizovan 2006. godine, nakon što je, u sklopu preraspoređivanja sajmova pod okriljem OICA, do tada tradicionalni Međunarodni salon automobila prešao na bijenalni ritam. BG Car Show je više nego uspešno zamenio Salon, u godinama kad miruje, i po bogatstvu sadržaja i po interesovanju izlagača i posetilaca.

Izvor: Beogradski sajam

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Podsticaji za biljne kulture važiće i za parcele koje čekaju verifikaciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Jordan Opel)
Foto-ilustracija: Pixabay (TheDigitalArtist)

Poljoprivredni proizvođači imaće priliku da apliciraju za osnovne podsticaje za biljnu proizvodnju čak i za one parcele koje su trenutno u procesu verifikacije, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije.

Inicijativa je prvenstveno usmerena na proizvođače koji su nedavno obnovili registraciju svog poljoprivrednog gazdinstva, sa ciljem da im se olakša pristup podsticajima.

Da bi se podneli zahtevi za ove podsticaje, nije potrebno čekati završetak procesa verifikacije parcela. Takve parcele će biti prikazane na platformi ePodsticaji, omogućavajući proizvođačima da lako podnesu svoje zahteve.

Pročitajte još:

Obrada ovih zahteva započeće tek nakon što parcele budu zvanično odobrene i registrovane u okviru poljoprivrednog gazdinstva podnosioca zahteva.

Za proizvođače koji su već podneli zahtev za podsticaje, ali nisu uključili parcele na verifikaciji, preporučuje se da izmene svoj zahtev tako da obuhvate i te parcele. Takođe, važno je napomenuti da je obnova registracije poljoprivrednog gazdinstva moguća i za parcele koje su još uvek na odobravanju, pod uslovom da su ispunjeni svi propisani kriterijumi.

Mera koja će se sprovoditi ima za cilj da pruži veću fleksibilnost poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji, omogućavajući im da efikasnije koriste dostupne podsticaje za unapređenje svoje proizvodnje.

Energetski portal

Nemačka: energija vetra nadmašila udeo uglja u proizvodnji električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Nemačka je u 2023. godini ostvarila više dobrih rezultata kada je reč o proizvodnji električne energije. Prema podacima Saveznog zavoda za stastistiku – Destatis, tokom prošle godine ova zemlja je proizvela za 11,8 odsto manje električne energije nego u 2022. godini.

Ipak, treba uzeti u obzir da je količina uvezene električne energije u 2023. godini porasla za 40 odsto, čime je prvi put od 2002. godine ova zemlja uvezla više struje nego što je izvezla.

U ukupnoj proizvodnji, obnovljivi izvori energije su imali udeo od čak 56 odsto, dok je u godini ranije reč bila o 46,3 odsto, a proizvodnja iz konvencionalnih izvora pala je za 27,8 odsto u odnosu na 2022. godinu.

Gledajući pojedinačno obnovljive izvore, energija vetra je povećana za 13,8 odsto u 2023. godini. Treba istaći da je energija vetra sa učešćem od 31 odsto bila najznačajniji izvor energije u prošloj godini u Nemačkoj.

Prenos električne energije iz ovog izvora dostigao je novi maksimum od 139,3 milijarde kilovat sati 2023. godine, čime je premašila prethodni maksimum iz 2020. godine od 128,7 milijardi kilovat sati, navodi se na sajtu Destatis.

Pročitajte još:

Štaviše, prošle godine energija vetra nadmašila je i udeo uglja u proizvodnji električne energije. Preciznije, u 2022. godini ugalj je bio najvažniji energent sa 33,2 odsto, dok je energija vetra bila dosta niže zastupljena – učešće sa 24 odsto. Iako je vetar zauzeo prvo mesto, drugi navažniji izvor energije u 2023. godini bio je ugalj.

Kada je reč o nekim drugim izvorima, prirodni gas je porastao za 3,9 odsto na udeo od 13,6 odsto u 2023. godini.

Kako se navodi, zbog gašenja poslednjih nuklearnih elektrana u aprilu 2023. godine, električna energija isporučena iz nuklearne energije značajno je opala u odnosu na prethodnu godinu i činila je svega 1,5 odsto količine isporučene električne energije. U 2022. godini činila je 6,4 odsto.

Energetski portal

Koliko komunalnog otpada Evropljani proizvode – Srbija sa 472 kilograma po osobi bolja od proseka

Foto-ilustracija: Unsplash (NeONBRAND)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Prosečan Evropljanin proizveo je 2022. godine 513 kilograma komunalnog otpada, što je 46 kilograma više nego 1995. godine kada je evropski prosek bio 467 kilograma, objavila je evropska statistička agencija Eurostat. Srbija je sa 472 kilograma po osobi bolja od proseka, dok je Crna Gora iznad proseka, sa 537 kilograma komunalnog otpada po osobi.

Komunalni otpad čini samo oko 10 odsto od ukupno generisanog otpada, ali upravljanje i tretman zahtevaju značajne resurse, jer u ovaj otpad spadaju i plastika, i karton, i hrana, i metali, i sve ono što bacamo u domaćinstvima.

Izveštaj Eurostata o trendovima u generisanju i tretmanu komunalnog otpada u Evropskoj uniji od 1995. do 2022. godine ukazuje na jasan trend prema smanjenju odlaganja ovog otpada na deponije.

Analiza Eurostata za 2022. godinu pokazuje da prosečan stanovnik EU generiše 513 kilograma komunalnog otpada. Ali, ogromna je razlika među zemljama, od 301 kg po stanovniku u Rumuniji, 364 kg u Poljskoj, 373 kg u Estoniji, do 721 kilogram po stanovniku u Luksemburgu, 787 kg u Danskoj i rekordnih 835 kg po stanovniku u Austriji.

Analizirani su i podaci za države u statusu kandidata za članstvo u EU. Srbija je ispod proseka sa 472 kilograma, Severna Makedonija takođe, sa 467, a Crna Gora je iznad proseka, sa 537 kilograma po stanovniku.

Kako se ukazuje u izveštaju, uzroke velikih razlika treba tražiti u potrošačkim navikama, ekonomskom bogatstvu, ali i u načinu na koji se komunalni otpad prikuplja i kako se njime upravlja.

Pročitajte još:

Više otpada se stvara, manje odlazi na deponije

Iako se u EU generiše više otpada, ukupna količina komunalnog otpada odlaganog na deponije se smanjila. U referentnom razdoblju, ukupna količina komunalnog otpada odlaganog na deponije u EU smanjena je za 56 odsto, sa 121 milion tona (286 kg po stanovniku) u 1995. na 53 miliona tona (118 kg po stanovniku) u 2022. To odgovara prosečnom godišnjem padu od 3,1 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay (Rafael_Neddermeyer)

Kad je reč o recikliranju, količina recikliranog otpada je porasla od 37 miliona tona (87 kilograma po stanovniku) 1995. godine, na 111 miliona tona (248 kilograma po stanovniku) 2022. godine, po prosečnoj godišnjoj stopi rasta od 4 odsto. Udeo recikliranog komunalnog otpada porastao je od 19 odsto na 48 odsto.

I u recikliranju prednjači Austrija, sa 516 kilograma, slede Danska sa 411 kg i Nemačka sa 409 kg. Na samom začelju je Rumunija sa svega 36 kilograma recikliranog otpada po stanovniku, a neznatno su bolje Malta sa 75 kg i Grčka sa 90 kilograma. U Srbiji se reciklira 83 kilograma po stanovniku.

Statistika stiže nakon upozorenja Evropske komisije da je 18 članica EU u riziku da ne ispuni ciljeve za pripremu 55 odsto komunalnog otpada i 65 odsto ambalažnog otpada za ponovnu upotrebu ili recikliranje do 2025. godine, kao i za smanjenje odlaganja komunalnog otpada ispod 10 odsto do 2035. godine.

Očekuje se da Estonija, Finska, Francuska, Irska, Letonia, Portugal, Španija i Švedska neće ispuniti cilj za komunalni otpad prema trenutnim stopama, dok se strahuje da bi Bugarska, Hrvatska, Kipar, Grčka, Mađarska, Litvanija, Malta, Poljska, Rumunija i Slovačka mogle propustiti i ciljeve za komunalni otpad i ukupni otpad od ambalaže.

Izvor: Cirkularna ekonomija

Počelo ispitivanje rada apsorbera C1

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)
Foto-ilustracija: Pixabay (ustalij_pony)

Puštanjem prve količine dimnih gasova sa bloka A4, uključen je u rad apsorber C1 na postrojenju za odsumporavanje dimnih gasova na TENT A, za blokove A3 i A4 ove termoelektrane. Kako se navodi na sajtu Elektroprivrede Srbije (EPS), u apsorber su pušteni dimni gasovi i sa bloka A3 čime je započeto probno ispitivanje rada apsorbera C1 koji će nakon 20. marta biti svakodnevno u pogonu.

Prisećanja radi, nedavno je u probni rad pušten apsorber C2 za blokove A5 i A6, kada su proizvedene i prve količine gipsa, koji je nusproizvod procesa odsumporavanja.

Prema rečima Ljiljane Velimirović, rukovodioca projekta, gips se na ovom apsorberu stalno proizvodi, i čim ga ima u dovoljnim količinama šalje se na sušenje u silos za skladištenje gipsa C30.

Pročitajte još:

,,Proizvedeni gips je eurokvaliteta, a za sada je rano govoriti o tome kada će biti proizvedene prve količine u apsorberu C1, jer se u ovom trenutku u apsorber ispuštaju male količine dimnog gasa. Danas smo krenuli sa funkcionalnim ispitivanjima rada apsorbera C2’’, rekla je Velimirović.

Završetak ovog projekta očekuje se da bude krajem marta, kada će ODG postrojenje na TENT A biti pušteno u rad.

Kako se navodi na sajtu EPS-a, njegovim radom smanjiće se koncentracija sumpornih oksida u dimnom gasu ispod 200 miligrama po kubnom metru kao i praškastih materija ispod 20 miligrama po metru kubnom, što je skladu sa domaćom i evropskom regulativom. Na taj način će značajno biti smanjen i negativan uticaj rada TENT A na životnu sredinu.

Energetski portal

Afrička energetska tranzicija počinje od kuvanja

Foto-ilustracija: Unsplash (2Photo Pots)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Od 2010. godine, više od 1,5 milijardi ljudi širom sveta dobilo je pristup modernim i zdravijim načinima kuvanja, prelazeći sa tradicionalnih metoda koje uključuju upotrebu drveta, uglja, kerozina i drugih materijala. Neki od zastarelih načina kuvanja ne samo da zagađuju domove dimom i štetnim emisijama, već su i uzrok više od četiri miliona prevremenih smrti godišnje, zbog respiratornih i srčanih oboljenja izazvanih zbog izloženosti štetnim materijama.

Kada govorimo o kuvanju koje izaziva ovakve probleme, akcenat se stavlja na Afriku, gde se žene najčešće bave pripremom hrane, ovakva praksa predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje. Baš iz ovog razloga biće organizovan Samit o čistom kuvanju u Africi, zakazan za 14. maj – događaj koji će okupiti međunarodne lidere i organizacije sa ciljem mobilizacije četiri milijarde dolara godišnjih investicija do 2030. godine, kako bi se proširio pristup tehnologijama čistog kuvanja, navodi se na sajtu Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Pročitajte još:

Kada se govori o modernim načinima kuvanja, misli se pre svega na električne šporete, pristup električnoj energiji, šporete na gas, biogoriva i slično.

Tehnologije koje se možda u drugim delovima sveta već uveliko koriste, u Africi ne samo da smanjuju rizik od zdravstvenih problema, već i značajno umanjuju ekološki uticaj, oslobađajući i vreme žena za druge produktivne aktivnosti, umesto traženja i sakupljanja materijala koji bi poslužili kao gorivo.

Žene igraju ključnu ulogu u ovoj tranziciji, a kroz ove aktivnosti, ne samo da bi poboljšale svoje živote i zdravlje svojih porodica, već i doprinose širem društvenom i ekonomskom razvoju zajednica u kojima žive.

Energetski portal

Regionalnom saradnjom do uspešne energetske tranzicije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

O regionalnom povezivanju, saradnji na energetskim projektima i pitanjima u vezi sa procesom energetske tranzicije, razgovarali su Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Saša Mujović i Petar Đokić, ministri energetike i rudarstva Crne Gore i Republike Srpske.

Prema rečima ministarke Đedović, čitav region je u procesu energetske tranzicije i svi imaju određene ciljeve kad je reč o povećanju udela obnovljive energije, smanjenju emisija štetnih gasova, kao i obezbeđivanja sigurnosti snabdevanja.

Zbog toga je ključna izgradnja novih kapaciteta, ali i saradnja kako bismo olakšali jedni drugima u ostvarenju ciljeva, rekla je ministarka i dodala da Srbija ima značajnu trgovinsku razmenu i sa Crnom Gorom i sa BiH, potpisane memorandume o saradnji u oblasti energetike, kao i zajedničke projekte koji se već realizuju.

,,Posebno je važna izgradnja Transbalkanskog koridora, koji će povećati naše kapacitete na prenosnoj mreži, povezati tržišta Rumunije i Srbije sa tržištima BiH, Crne Gore i Italije, a takođe je i uslov za priključenje na mrežu RHE Bistrica, koja je za nas strateški važan projekat’’, navela je ministarka.

Kako je napomenula, mnogi energetski projekti imaju i elemente prekogranične saradnje i zahtevaju uključivanje sve tri strane.

Glavna tema razgovora ministara bila je kako da pronaći način da se zajedno ide napred u takvim projektima, na korist sve tri strane. U odnosu na to, ministarka je rekla da su elektroprivrede Srbije i Republike Srpske već pokrenule zajednički projekat izgradnje HE „Buk Bijela’’, koja je značajan energetski kapacitet.

Pročitajte još:

,,Projekat je energetski i komercijalno opravdan i razgovarali smo o otklanjanju prepreka koji nisu vezane za energetiku. Hidropotencijal Drine je zajednički i vrlo značajan i za Srbiju i za BiH, te smo razgovarali o tome kako najbolje da ga iskoristimo’’, prenela je ministarka Đedović Handanović.

Prema njenim rečima, bilo je reči i o planovima za izgradnju hidroelektrana u Crnoj Gori, a koji mogu biti predmet saradnje, bilo sa stanovišta zajedničke realizacije, ili sa stanovišta prekograničnih uticaja i zaštite životne sredine.

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Ministarka je rekla da je predloženo i da se napravi dinamički plan koji bi se odnosio na rešavanje pitanja iz oblasti zaštite životne sredine, kako bi se našao način da se ispune svi uslovi i da se projekti koji su u planu realizuju.

Ona je ukazala na to da zemlje regiona dele slične izazove u procesu energetske tranzicije i postepenom izlasku iz uglja, a da nemaju ni blizu jednak pristup fondovima kao zemlje Evropske unije.

Ministar Mujović naglasio je da je posebno važno da radimo na jačanju prenosnih kapaciteta koji su od značaja za sve tri strane, ocenivši da ćemo biti snažniji ako smo jedinstveniji i zajedno nastupamo prema Energetskoj zajednici i branimo naše zajedničke ciljeve.

Ministar Đokić je rekao da Republika Srpska ima interes da sarađuje sa drugima u regionu po energetskim pitanjima koja su od zajedničkog interesa. Dodao je i da su se saglasili da rade na daljem jačanju prenosne i distributivne mreže, koje je neophodno za priključenje novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora.

Istakao je i to da će Republika Srpska učiniti sve da se realizuje izgradnja HE „Buk Bijela“, uz napomenu da su i Vlada Srbije i EPS pokazali da žele da se nastavi ovaj projekat.

U skladu sa tim, kako je poručio, treba da se razreše određena pitanja koja izazivaju zabrinutost u vezi sa zaštitom životne sredine, kao i da se prilikom dobijanja odgovora na ta pitanja poštuje stav struke.

Energetski portal

Saradnja Srbije i BiH na infrastrukturnom povezivanju – mostovi, putevi i pruge

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

U cilju poboljšanja infrastrukturnih veza Srbije i Bosne i Hercegovine nedavno je održan sastanak fokusiran na niz ključnih projekata koji će oblikovati budućnost regionalne integracije i razvoja.

Jedan od projekata koji je planiran jeste izgradnja pruge Beograd-Sarajevo, kao simbol saradnje novog doba.

Uz ovaj istorijski projekat, predstavljeni su i ambiciozni planovi za izgradnju i rekonstrukciju važnih deonica auto-puteva koji bi trebalo da olakšaju prekogranični saobraćaj, trgovinu a samim tim i ekonomsku saradnju.

Nakon što se dovrši auto-put Beograd-Požega, što je planirano za kraj septembra ove godine, fokus će biti na izgradnji nove auto-putne veze prema Bosni i Hercegovini, tačnije prema Kotromanu, i drugi pravac prema Crnoj Gori. Auto-put dužine oko 60 kilometara biće podeljen u dve etape, sa početkom radova do Sušice, nakon čega sledi druga etapa radova prema Kotromanu, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Pročitajte još:

Radovi na brzoj saobraćajnici Šabac-Loznica, uključujući izgradnju novog mosta kod odvajanja na mestu Slepčević-Badovinci, trebali bi biti gotovi do kraja godine. Takođe, deo saobraćajnice Sremska Rača-Kuzmin, kao integralni deo auto-puta Beograd-Sarajevo, biće kompletiran do kraja 2024. dok će novi most biti spreman do maja, što obećava znatno brže odvijanje saobraćaja.

Postoje i planovi za rekonstrukciju i modernizaciju ključnih mostova na Drini koji spajaju dve zemlje.

Osim infrastrukturnih projekata, plan je i modernizacija i digitalizacija prilikom prelaska granica, prvenstveno sa ciljem da se poslovnim zajednicama u regionu omogući efikasniji i brži transport robe.

Energetski portal

Ulaganje od 77 miliona evra za energetski efikasnu rekonstrukciju javnih zgrada u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Lily Banse)
Foto-ilustracija: Freepik (fanjianhua)

Projekat „Energetska efikasnost u zgradama javne uprave u Srbiji“ doprineće obnovi i obezbeđivanju održivog, efikasnog i pouzdanog snabdevanja energijom odabranih javnih zgrada na teritoriji naše države. Očekivani rezultati projekta su 35 javnih zgrada koje će, nakon rekonstrukcije, postati značajno energetski efikasnije, postavljanje solarnih panela na 125 zgrada i prve zgrade sa skoro nultom potrošnjom energije. Evropska unija i Nemačka razvojna banka (KfW) obezbeđuju finansiranje u iznosu od 77,68 miliona evra.

Srbija je medju zemljama sa najnižom energetskom efikasnošću u Evropi. Svetska Banka procenjuje da 35 odsto potrošnje energije u kućama, 40 odsto u javnom sektoru i 25 odsto energije u industrijskom i komercijalnom sektoru mogu biti deo ušteda, imajući u vidu neiskorišćene potencijal. Na primer, 300.000 do 400.000 stambenih zgrada neme termalnu izolaciju. Ovo je veliki izazov za ceo Balkan u godinama koje dolaze, a Nemačka pruža snažnu podršku u njegovom rešavanju.

U okviru šireg finansiranja od strane KfW, potpisana su dva značajna ugovora o dodeli bespovratnih sredstava u iznosu od 25,68 miliona evra iz fondova EU posredstvom Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) iz Regionalnog programa za energetsku efikasnost (REEP), KfW, grant sredstava i nacionalnog doprinosa, što je označilo početak realizacije projekta. Sporazume o dodeli bespovratnih sredstava potpisali su ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, ministar za javna ulaganja Marko Blagojević i predstavnici KfW.

Pročitajte još:

U ime nemačke vlade, KfW je prethodno obezbedio subvencionisani kredit za ovaj projekat (subvencija je obezbeđena iz nemačkog saveznog budžeta) u iznosu od 50 miliona evra. Dodatno, Vlada Republike Nemačke izdvojila je dva miliona evra bespovratnih sredstava za finansiranje neophodne ekspertske podrške. Očekuje se da će, zahvaljujući ovom projektu, godišnje emisije ugljen-dioksida u rekonstruisanim zgradama biti smanjene za najmanje 40 odsto. Ukupno smanjenje emisija CO2 iznosiće oko 11.750 tona. Poređenja radi, potrebno je milion stabala drveća da bi se ta količina CO2 apsorbovala.

Foto-Ilustracija: Unsplash (Sergey Lapunin)

Svrha Programa je unapređenje energetske efikasnosti kroz renoviranje/zamenu tzv. omotača zgrada (fasade, prozori itd), kao i sistema za grejanje i ventilaciju u cilju uštede energije i unapređenja bezbednosti i komfora korisnika.

Planirane mere na zgradama koje će biti deo projekta doprineće i uštedi troškova električne energije, ali i boljim uslovima boravka za krajnje korisnike. Program će povećati energetski potencijal odabranih zgrada, korišćenjem energije iz obnovljivih izvora. Građani će dobiti održivije, efikasnije okruženje sa pouzdanijim snabdevanjem. To je ujedno i osnova za usaglašavanje Srbije sa pravnim tekovinama Evropske unije u energetskom sektoru.

U okviru programa očekuje se i realizacija rekonstrukcije jedne ili dve zgrade do standarda gotovo nulte energije – EU  Near Zero Energy (NZEB) koji propisuje zahteve za novoizgrađene objekte u cilju gotovo nulte, odnosno niske potrošnje energije koja bi trebalo u značajnoj meri da se pokrije energijom iz obnovljivih izvora. Počev od 2019, sve nove javne zgrade u Evropskoj uniji moraju da zadovolje taj standard.

Bespovratna sredstva za realizaciju projekta obezbeđena su kroz EU Regionalni Program za Energetsku Efikasnost (REEP) i IPA fondove. Njima će upravljati Nemačka razvojna banka (KfW).

Projekat je deo Regionalnog programa za energetsku efikasnost (REEP) koji je formiran u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u 2012. Brojne organizacije sarađuju u okviru programa kako bi ga učinile što uspešnijim, uključujući Energetsku zajednicu, EBRD, Evropsku komisiju, KfW i druge bilateralne donore. Projekat je usmeren na energetski efikasnu rekonstrukciju javnih zgrada na Zapadnom Balkanu, iz administrativnog, zdravstvenog i obrazovnog sektora (npr. škole, bolnice, vrtići, upravne zgrade i druge).

Izvor: Nemačka razvojna banka (KfW)

Nakon više od 30 godina pauze, Italija se vraća nuklearnoj energiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ondrej Bocek)

Italijanska poslanička komora pokrenuće veliku istragu o tome kako bi nuklearna energija mogla da pomogne Italiji da postigne svoje ciljeve energetske tranzicije, što je značajan korak jer je zemlja i dalje, jedina zemlja G7 koja ne koristi nuklearne elektrane, pošto je zatvorila poslednju elektranu pre više od 30 godina.

U utorak je Odbor za životnu sredinu Komore odlučio da sprovede istraživanje o ulozi nuklearne energije u vođenju Italije kroz energetsku tranziciju, kako bi se postigla dekarbonizacija do 2030. godine i klimatska neutralnost do 2050. godine.

Međutim, samo su članovi pronuklearne većine glasali za, dok su predstavnici Demokratske stranke (PD/S&D), Pokreta pet zvezdica (M5S) i Alijanse zelene levice bili uzdržani.

Italija je trenutno jedina članica G7 bez aktivnih nuklearnih elektrana, budući da je zatvorila poslednju od ukupno četiri 1990. godine nakon referenduma o zabrani nuklearne energije.

Referendum bio kočnica ranije

Prethodni pokušaj vraćanja nuklearne energije od strane nekadašnje pro-nuklearne vlade pokojnog Silvija Berluskonija, koji je preuzeo dužnost 2008. godine i predložio da nuklearna energija čini 25 odsto energetskog miksa Italije do 2030. godine, odbijen je referendumom 2011. godine.

Komentarišući trenutne napore Italije u tranziciji u energetski sektor, Davide Tabareli, predsednik istraživačke kompanije za energetiku i životnu sredinu Nomisma Energia, primetio je teško stanje.

Pročitajte još:

,,Ako postoji klimatska kriza, odmah moramo imati napredne reaktore treće generacije i ne smemo da čekamo četvrtu ili petu, ili čak nuklearnu fuziju, što je još uvek san“, rekao je, dodajući da bi hitna inicijativa za dekarbonizaciju trebalo da počne odmah.

Tabareli, koji je nedavno imenovan specijalnim izaslanikom za problematične čeličane ex-Ilva u Tarantu, takođe je naglasio važnost nuklearne energije u Evropi, rekavši da dok postojeće elektrane poput onih u Francuskoj stare, kontinentu je potrebna nuklearna energija kako bi dopunila trenutno manje konzistentnu proizvodnju obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Madsen)

Entuzijazam za nuklearnu energiju ne dele svi

Govoreći za Euractiv, Katiuscia Eroe, stručnjakinja za energetiku u organizaciji Legambiente, rekla je: ,,Jasno je, uzimajući u obzir podatke o ulozi nuklearne energije globalno, vreme, troškove i nerešene probleme, da nuklearna energija ne može imati nikakvu ulogu u energetskoj tranziciji Italije“.

,,Sigurna nuklearna energija ne postoji, to je čista naučna fantastika. Nemamo vremena, u zemlji sa prosekom od preko 140 ekstremnih vremenskih pojava, da razmišljamo o neispravnim tehnologijama“, dodala je ona.

Italija se u ponedeljak pridružila nuklearnom savezu EU kao posmatrač u Savetu za energetiku u Briselu.

Pored toga, prošlog novembra, italijanska Nacionalna agencija za nove tehnologije, energiju i održivi ekonomski razvoj (ENEA) potpisala je Memorandum o razumevanju sa Ansaldo Nukleare, RATEN, SCK CEN i Vestinghouse Electric Company za zajednički razvoj malih modularnih reaktora u celoj industriji (SMR).

Izvor: EURACTIV

Šta nam El Ninjo sprema ove godine?

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (mb-photoarts)

Prošlog leta, podelila sam sa vama svoje utiske sa obale Dalmacije. Kao što sam tada napisala, Jadransko more pretežno je hladno, međutim, 2023. godinu obeležile su izuzetno visoke temperature površine mora. U nekim danima gotovo da je bilo neprijatno toplo more, koje nije moglo da vas rashladi. U istom trenutku klimatski uslovi su bili drugačiji u različitim područjima koji su relativno blizu. Dok su u Dalmaciji dani bili tropski, na severu Hrvatske došlo je do nevremena, praćenih snažnim vetrovima i kišom.

Uzrok ovakvim danima bio je fenomen El Ninjo, koji predstavlja zagrevanje Pacifika. Svetska meteorološka organizacija (WMO) nedavno je potvrdila da je El Ninjo u 2023. godini bio jedan od pet najjačih u istoriji. Iako su novi podaci pokazali da on u ovom trenutku postepeno slabi, njegov uticaj na globalnu klimu u narednim mesecima će se nastaviti. Sve to dovešće do viših temperatura u gotovo svim kopnenim delovima sveta u periodu marta i maja.

Praćenja pokazuju da se El Ninjo javlja u proseku svake dve do sedam godina i zadržava se oko 12 meseci, ali nekada mogu trajati i godinama. Iako ovaj fenomen ima uticaj na visoke temperature u moru, WMO kaže da ne mogu sve da se objasne samo El Ninjom. Naime, vrlo zabrinjavajuće je to da je temperatura mora u januaru 2024. godine bila najviša zabeležena ipak za ovaj period godine. Štaviše, nije reč o malom povećanju, već značajnom.

Analiza WMO pokazala je da oko 60 odsto podsto šansa da El Ninjo opstane tokom perioda mart-maj i 80 odsto šansa za neutralne uslove u periodu april-jun, odnosno da ne dođe ni do fenomena El Ninjo ni La Ninja. Šta je sada La Ninja? Možda su neki čuli, ali ipak se češće sluša o fenomenu El Ninjo.

Zanimljivo je da na španskom jeziku ova dva fenomena u prevodu znače mali dečak (El Ninjo) i mala devojčica (El Ninja). Mali dečak uzrokuje toplije u Pacifiku što dovodi do toga da vremenski uslovi na severu Sjedinjenih Država i Kanade postaju topliji i sušniji, dok na jugoistoku Meksičkog zaliva dolazi do vlažnijih uslova i učestalijih poplava. Sa druge strane, mala devojčica ima potpuno suprotan uticaj. Njene hladne vode u Pacifiku dovodi do suša na jugu SAD i intenzivnijih kiša i poplava na severozapadu Pacifika i u Kanadi.

Brojne su posledice do kojih dovode ova dva fenomena. Iako predstavljaju dva suprotna klimatska fenomena, i jedan i drugi narušavaju normalne uslove. El Ninjo se ipak javlja češće.

Koliko su prognoze WMO tačne, kada je reč o mesecima pred nama, ostaje da vidimo. Druga predviđanja pokazuju da bi El Ninjo mogao da dovede do toga da 2024. godine obori novi rekord kada je reč o najtoplijoj godini.

Katarina Vuinac

Kako beogradske toplane postaju ekološki prihvatljivije

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

U toplani ,,Cerak’’ u toku su radovi na rekonstrukciji i modernizaciji postrojenja, sa ciljem da postane energetski efikasnije i da emisije ugljen-dioksida budu smanjene.

Kako se navodi na sajtu Beogradske elektrane, toplana “Cerak” pored grejanja, isporučuje korisnicima i toplotnu energiju za pripremu potrošne tople vode.

U ovom trenutno u toku su radovi na izgradnji novog dela pogona u kom će biti smešteni ekspanzioni sudovi, nakon čega će se početi i sa uvođenjem nadzorno upravljačkog sistema kojim će biti omogućeno pravovremeno i optimizovano vođenje proizvodnog procesa u toplani. U planu je da u ovoj godini bude započeta i rekonstrukcija toplane „Miljkovac”.

U okviru proizvodnih postrojenja ugrađuju se ekonomajzeri na kotlovima, modernizuje se sistem za upravljanje sagorevanjem, optimizuje se upravljanje pumpnim postrojenjima i postepeno se uvode nove tehnologije koje će pomoći u ostvarenju postavljenih ciljeva. Pored toga, tu je i zamena dotrajalih deonica toplovodne mreže, kroz uvođenje sistema daljinskog očitavanja utrošene energije, kao i kontrolu unutrašnjih temperatura zagrevanih objekata i balansiranje mreže.

Treba pomenuti i korišćenje toplotne energije iz TENT-a u Obrenovcu, interkonekcija grejnih područja, upotreba obnovljivih izvora energije i izgradnja kogenerativnih postrojenja, kao strateške mere i kapitalne projekte za unapređenje energetske efikasnosti.

Pročitajte još:

Vanja Vukić, direktor JKP „Beogradske elektrane’’, rekao je da se aktivno razvijaju i projekti koji su u potpunosti u skladu sa predloženim nacrtom Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Srbije, kao i regulativom EU i evropske Energetske zajednice.

,,Beogradske elektrane’’, sprovode i program gašenja individualnih i blokovskih kotlarnica u kojima se kao energent koriste ugalj i mazut, kao i program zamene pomenutih energenata onima koji su prihvatljiviji za životnu sredinu. Sve ovo ima za cilj maksimalno smanjenje negativnog uticaja štetnih sastojaka u produktima sagorevanja, prvenstveno ugljen-dioksida i azotnih oksida, ali i prilagođenje evropskim normama.

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

Kako se navodi, kotlarnije koje ne bude moguće ugasiti, zbog udaljenosti od toplovodne mreže daljinskog sistema grejanja, biće rekonstruisane. Preciznije, vršiće se supstitucija pogonskog goriva ekološki prihvatljivim. Tokom prethodnih nekoliko godina rekonstuisane veće kotlarnice u naselju Sava Kovačević u Zemunu, Barajevu, Železniku, Borči, Višnjičkoj banji i Resniku.

Novina je da JKP ,,Beogradske elektrane’’ pripremaju izgradnju potpuno nove toplane u okviru kompleksa EXPO i Nacionalnog stadiona. Reč je o trigenerativnom postrojenju i tako će prvi put na teritoriji Beograda uz toplotnu energiju, biti isporučivana i rashladna energija. Treba pomenuti i izgradnju vangradskog toplovoda od Obrenovca do Novog Beograda, kao veliku investiciju. Naime, na taj način će biti preuzeto oko 600 megavata toplotne energije iz termoelektrane „Nikola Tesla’’ i biće plasirano u Novom Beogradu. Završetak projekta očekuje se kroz nekoliko godina.

Planovi postoje i kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

,,Zajedno sa Rudarsko geološkim fakultetom radimo jedno značajno istraživanje, odnosno ispitivanje geotermalnih resursa na lokacijama naših toplana. Preliminarni rezultati su pokazali da na nekoliko lokacija postoji mogućnost korišćenja geotermala kao energenta i intencija je da se u budućnosti primeni u toplanama Borča, Batajnica i Dunav. Taj projekat, zajedno sa izgradnjom vangradskog toplovoda Obrenovac-Novi Beograd, kao i upotrebom solarne energije na Ceraku i preuzimanjem toplotne energije iz spalionice otpada u Vinči, dovešće nas do energetske nezavisnosti što nam je i primarni cilj’’, rekao je Vukić.

Energetski portal

EduEnergy Conference: Building Bridges for Sustainable Energy Learning

Foto: ERI SEE i studio triD

Online konferencija EduEnergy Conference: Building Bridges for Sustainable Energy Learning biće održana 15. marta od 10:00 do 13:00 časova.

Konferencija je međunarodnog karaktera i ima za cilj da okupi zainteresovane strane iz oblasti obrazovanja i energetike; uključujući stručnjake za implementaciju Zelene agende, razvoj obrazovanja i društvene održivosti; preduzetnike; profesionalce za usavršavanje u privatnom sektoru; kompanije itd. Okupljanjem predstavnika relevantnih institucija, stručnjaka i praktičara, konferencija ima za cilj otvaranje društvenog dijaloga o tome kako podržati zelenu tranziciju kroz održivo obrazovanje.

Učesnici konferencije imaće priliku da nešto više čuju o RESET (Renewable Energy Services in Education and Training) projektu ERI SEE-a., koji je integralni deo šireg projekta Green Agenda: Decarbonisation of the Electricity Sector in the Western Balkans, kojeg sprovodi GIZ. Projekte podržava Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), sa ciljem stvaranja sveobuhvatnih rešenja ka zadovoljenju rastućih potreba u sektoru zelene energije u regionu.

Zvanični jezik konferencije je engleski, s obezbeđenim prevodom na srpski, crnogorski, hrvatski, bosanski i albanski jezik.

Registracija je otvorena do 11. marta, mesto možete obezbediti popunjavanjem podataka na Zoom Link za Registraciju.

Učesnici panela Obrazovanje kao podrška sektoru obnovljive energije: 

  • Dr Ejvis Gishti, Generalni direktor, Nacionalna agencija za stručno obrazovanje i kvalifikacije, Albanija
  • Valbona Kadrijaj, Direktorka za kvalitet, bezbednost na radu i obuku u Kompaniji za distribuciju i snabdevanje električnom energijom – KEDS Akademija, Kosovo*
  • Mirjana Kovačević, Načelnica Centra za obrazovanje i dvojno obrazovanje i direktorka Poslovne akademije, Privredna komora i Industrija Srbije
  • Sandra Brkanović, Načelnica Odeljenja za istraživanje i razvoj kvalifikacija, Centar za stručno obrazovanje, Crna Gora
  • Dr Susan Gill, Menadžerka Klimatske strategije i veština, SOLAS, Irska
  • Hamid Mehinović, Viši energetski ekspert, Centar za ekonomski, tehnološki i ekološki razvoj Sarajevo – CETEOR, Bosna i Hercegovina

Za dodatne informacije o samoj konferenciji, agendi, govornicima i panelu koji će omogućiti diskusiju o održivom obrazovanju za zeleni energetski sektor, posetite stranicu događaja.

Konferencija je rezultat saradnje Inicijative za reformu obrazovanja u Jugoistočnoj Evropi (Education Reform Initiative of South Easten Europe – ERI SEE), Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ) i Privredne komore Srbije (PKS).

Kompletnu agendu možete pogledati na linku.

Izvor: ERI SEE Secretariat

Vaučeri za najugroženije poljoprivrednike pogođene poplavama u 2023. godini

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Boyer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kato Bergli)

Dodela finansijske podrške najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima pogođenim poplavama u 2023. godini, započeta je od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Prvog dana u Trsteniku je poljoprivrednicima dodeljeno 47 vrednosnih vaučera. U cilju dugoročnog rešavanja zaštite ovog područja, izvršeni su sanacioni radovi na stabilizaciji korita Ljubostinjske reke od postojeće regulacije nizvodno u dužini od 350m radi smanjenja efekata zasipanja reke Zapadne Morave u zoni autoputa.

Vrednost ove faze sanacionih radova iznosi oko 40 milona dinara, dok je prethodno završena faza u dužini od 400 metara iznosila oko 50 miliona dinara. Završetkom svih ovih radova stanovnicima ovog predela biće obezbeđeni neophodni uslovi za život i rad i sprečene ponovne štete i plavljenje reke.

U narednim danima pomoć će biti distribuirana i u Varvarinu, Ćićevcu, Kuršumliji, Brusu, Ćupriji i Ražnju. Sredstva su opredeljena za ukupno 222 poljoprivredna gazdinstva iz ovih sedam opština, koja su pretrpela najveću štetu na usevima, zemljištu i plastenicima za vreme prošlogodišnjih poplava.

Pročitajte još:

Jelena Tanasković, ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ovom prilikom je istakla da je ovo prva pomoć za sve one koji su pretrpeli štetu od poplava i podstrek da otpočnu novu proizvodnju. Takođe, zahvalila se FAO na brzoj reakciji i istakla važnost saradnje između Ministarstva i ove organizacije, koja je započeta 2002. godine.

Poplave su pogodile 56 opština, pretežno u centralnoj i južnoj Srbiji, nanevši veliku štetu kako infrastrukturi, tako i poljoprivrednom zemljištu. Mnoga mala i porodična poljoprivredna gazdinstva, koja su posebno osetljiva na elementarne nepogode, su bila direktno pogođena ovim poplavama.

Vrednosni vaučeri se mogu koristiti za kupovinu robe i proizvoda namenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući seme, sadni materijal, đubrivo, poljoprivredne alate i opremu, kao i rezervne delove i materijal za popravku poljoprivrednih mašina.

Svetska banka dodeljuje bespovratna sredstva

Ministarstvo poljoprivrede, u saradnji sa Svetskom bankom, realizuje novi model finansiranja. Treći javni poziv malim i srednjim preduzećima, koja se bave otkupom, preradom i plasmanom poljoprivrednih proizvoda, raspisan je 27. novembra.

Foto-ilustracija: Pixabay (TheDigitalArtist)

Milan Stevanović, koordinator Projekta Konkurentna poljoprivreda rekao je sa RTS da Ministarstvo poljoprivrede sa Svetskom bankom daje do 200.000 evra po zahtevu, odnosno po biznis planu, bespovratnih sredstava za investicije po biznis planu do 400.000 evra. Prema njegovim rečima, poziv je raspisan za agregatore, otkupljivače, prerađivače, izvoznike i za sve sektore, meso, mleko, voće, povrće, ratarske kulture, ali i u oblasti pčelarstva.

Model „50-40-10“ se, ističe, pokazao izuzetno dobrim za male poljoprivrednike.

,,Pedeset odsto bespovratnih sredstava Ministarstva i Svetske banke, četrdeset odsto poljoprivrednih kredita sa jednom od 11 banaka sa kojima sarađujemo i samo deset odsto učešća naših poljoprivrednika dovoljno je da bi ostvarili investicije u razvoju njihovih biznis planova. Na taj način oni nemaju pretfinansiranje, već onda kada potpišu ugovor, tada kreću investicije njihovih biznis planova i dobiju tačno ono za šta su aplicirali’’, objašnjava Stevanović.

Navodi da je konkurs otvoren do 15. marta i da je podnošenje prijava u skladu sa naporima ministarstva da digitalizuje sve procese preko onlajn aplikacije.

Energetski portal

Pravilnik za registraciju trotineta stupio na snagu, od 15. juna obavezna nalepnica

Foto-ilustracija: Unsplash (Ernest Ojeh)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlasnici električnih trotineta imaju vremena od 5. aprila do 15. juna da izvrše registraciju, nakon čega počinje kontrola, izjavio je Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

Stupio je na snagu pravilnik za registraciju lakih električnih vozila – trotineta. Pravilnik reguliše način izdavanja, vođenje evidencije, izgled i način postavljanja nalepnica.

Laka električna vozila, odnosno električni trotineti, od 5. aprila će moći da se registruju, dok će 15. juna samo laka električna vozila sa važećom registracijom moći da učestvuju u saobraćaju, izjavio je Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

Vlasnici takvih vozila će od 5. aprila moći da od institucija zatraže nalepnicu koja će pokazivati karakteristike vozila, a nakon 15. juna u saobraćaju mogu učestvovati samo vozila sa nalepnicom, rekao je Koković.

Pročitajte još:

AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA IDE KA ZACRTANOM CILJU – „NULTOJ EMISIJI“

PORAST POLOVNIH TEŠKIH VOZILA ZNAČAJNO DOPRINOSI ZAGAĐENJU – POZIV NA STROŽE PROPISE

U NEMAČKU STIGLI ELEKTRIČNI AUTOMOBILI IZ KINE

„Veoma je važno naglasiti da pod lakim električnim vozilom podrazumevamo isključivo trotinet“, istakao je Koković.

Da bi se dobila nalepnica, kaže, potrebna je tehnička dokumentacija iz koje se može utvrditi marka samog trotineta, najveća nominalna snaga elektromotora koji ga pokreće, zatim brzina koja ne sme biti veća od 25 kilometara na čas, kao i masa praznog vozila.

Agencija za bezbednost saobraćaja će objaviti na sajtu na kojim će mestima moći da se obavi registracija, dodaje Koković.

Izvor: RTS