Home Blog Page 48

Delta Holding predstavio novi Izveštaj o održivom poslovanju

Foto: EP

Uloga kompanija u savremenom društvu više se ne meri isključivo kroz finansijske rezultate. Danas se od njih očekuje da preuzmu odgovornost za svoj uticaj na životnu sredinu, društvo i način donošenja odluka. Delta Holding već godinama u svoje poslovanje integriše principe održivosti, a sada su predstavili najznačajnije momente svog 16. Izveštaja o održivom poslovanju.

Foto: EP

Na događaju koji je okupio partnere, one koji podržavaju njihov rad i prepoznaju značaj ovakvog poslovanja, govorilo se o strateškim okvirima ESG poslovanja ove kompanije, postignutim rezultatima, kao i o širim društvenim i regulatornim okvirima.

Marija Desivojević Cvetković, viši potpredsednik za strategiju i razvoj Delta Holdinga, na samom početku istakla je da se znanje u ovoj kompaniji pozicionira na najviše mesto. Kako je objasnila, samo obrazovani ljudi, svesni ciljeva koje treba dostići, mogu aktivno doprineti njihovom ostvarenju. Upravo iz tog razloga, tokom prethodne godine sprovedeno je čak 23.000 sati edukacije zaposlenih.

Jedna od tema koja je zauzela značajno mesto u predstavljanju izveštaja jeste veštačka inteligencija (AI). Marija Desivojević Cvetković navela je da je ključ bio u tome da se AI predstavi ljudima na prijatan i nenametljiv način. Rezultat takvog pristupa je više od 20 uspešno realizovanih projekata u kojima je AI integrisana u poslovne procese.

Posebna pažnja usmerena je i na delatnosti kao što su moderna poljoprivreda, zelena gradnja, elektrifikacija voznog parka, ali i održiva energija. U tom kontekstu, do 2024. godine Delta Holding je imao izgrađeno 20 solarnih elektrana, a danas ih je već 27.

Pored zaštite životne sredine, kompanija veliku pažnju posvećuje i zaštiti ljudi – ne samo fizičkoj, koja se podrazumeva, već i digitalnoj, kroz očuvanje ličnih podataka. IT sektor kompanije razvija rešenja u ovoj oblasti, a kao primer dobre prakse izdvaja se platforma Ananas, koja je na bezbednosnoj reviziji dobila ocenu 9,4 – što je znatno iznad proseka koji iznosi nešto više od 7.

Tijana Koprivica, direktorka održivog poslovanja Delta Holdinga, istakla je ključne oblasti koje su se izdvojile u procesu određivanja matrice materijalnosti – energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, upravljanje otpadom i vodama, poštovanje ljudskih i radnih prava, brigu o ravnopravnosti, bezbednosti i zdravlju na radu, kao i uticaj ekonomskih rezultata kompanije na širu zajednicu.

Prema njenim rečima, u kompaniji postoji jasna svest o tome da mogu imati značajan uticaj na smanjenje negativnih efekata klimatskih promena, zbog čega su postavili cilj da do 2030. godine smanje emisije štetnih gasova za 50 odsto. Pored izgradnje solarnih elektrana, korišćenjem biomase na pojedinim lokacijama uspeli su da spreče emisiju gotovo 40.000 tona ugljen-dioksida. Ilustrativno, da bi se ta količina CO₂ apsorbovala tokom jedne godine, bilo bi potrebno čak 1,5 miliona stabala.

Kada je reč o ulaganju u zajednicu, od osnivanja Delta Fondacije do danas uloženo je 40 miliona evra. Trenutno su usmereni na svoje tradicionalne projekte, među kojima se izdvaja program Treći roditelj, namenjen podršci porodicama koje su u riziku od razdvajanja. Kroz osnaživanje roditelja da zadrže decu u okviru porodice, od početka realizacije ovog projekta obuhvaćeno je više od 80 dece, dok je preko 50 porodica u potpunosti osnaženo.

Tijana Koprivica naglasila je da ni ruralna područja nisu zaboravljena. U okviru projekta Digitalno selo razvijena je digitalna platforma koja poljoprivrednicima omogućava lak i brz pristup svim relevantnim informacijama za poslovanje.

Kroz projekat Naše selo, koji Delta Holding sprovodi od 2018. godine, prošlo je više od 150 poljoprivrednih proizvođača koji su, uz podršku stručnjaka Delta Agrara, imali priliku da steknu važna znanja o modernoj poljoprivredi.

Poseban segment rada posvećen je i osnaživanju žena na selu, kroz organizovanu prodaju njihovih proizvoda, kao i najmlađima – za koje se organizuju pozorišne predstave i pruža podrška u renoviranju škola.

Foto: EP

Kompanija EY, partner u izradi izveštaja, pružila je stručnu podršku u oblasti nefinansijskog izveštavanja. Danijela Mirković, rukovodilac odeljenja revizije u ovoj kompaniji, istakla je da najavljene izmene evropske regulative ne umanjuju značaj izveštavanja o održivosti, kao i da kompanije koje primenjuju najviše standarde i dalje imaju prednost na evropskom tržištu. Kako se Srbija nalazi u procesu usklađivanja sa evropskim propisima, očekuje se da standardi izveštavanja uskoro budu primenjeni i na domaćem tržištu.

Razgovor o predstavljanju ESG izveštaja završen je svečanim potpisivanjem Partnerstva za ravnopravnost, čime je potvrđena posvećenost Delta Holdinga principima jednakih šansi, različitosti i inkluzije.

Tom prilikom, Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, istakla je da su ljudima potrebna dela, a ne velike reči, te da su ključni dobri odnosi među ljudima, etika i poverenje. U tom kontekstu zahvalila se Delta Holdingu na ukazanom poverenju.

Energetski portal

Azijsko tržište predvodilo je rast isporuka PV invertora u 2024.

Foto-ilustracija: Unsplash (Virtue Solar )

Globalne isporuke solarnih invertora porasle su za 10 odsto tokom 2024. godine, dosegnuvši ukupno 589 gigavata naizmenične struje (GWac), pokazuje najnoviji izveštaj kompanije Wood Mackenzie.

Glavni pokretač ovog rasta bila je azijsko-pacifička regija (APAC), na čijem čelu je Kina, dok su tržišta u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama zabeležila pad potražnje.

Pomenuti region obuhvatajući Kinu, Indiju i jugoistočnu Aziju, činio je čak 69 odsto ukupno isporučene snage, dok je Kina imala ključnu ulogu, sa porastom od 14 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Pročitajte još:

Na listi najvećih svetskih proizvođača invertora dominiraju kineske kompanije – čak devet od deset vodećih ima sedište u Kini. Huawei je tokom 2024. godine isporučio 176 GWac i zadržao vodeću poziciju zahvaljujući snažnim rezultatima ne samo u Kini, već i u Evropi, Latinskoj Americi i Africi.

U Evropi je došlo do dvocifrenog pada isporuka invertera za stambeni i komercijalni sektor, delom zbog viškova zaliha kod distributera, naročito u Nemačkoj i Holandiji. U SAD je pad bio jednocifren, usled usporavanja stambenih instalacija i slabije godine za centralne invertore.

Energetski portal

Otvoren konkurs za sredstva za zaštitu i uređenje poljoprivrednog zemljišta

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za poljoprivredno zemljište raspisalo je konkurs za raspodelu sredstava namenjenih izvođenju radova na zaštiti, uređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta u 2025. godini.

Konkurs obuhvata tri vrste aktivnosti: kontrolu plodnosti obradivog zemljišta, komasaciju (uključujući investicione i geodetsko-tehničke radove kao i izradu programa komasacije), kao i nabavku nove opreme za navodnjavanje.

U okviru konkursa definisana je potrebna dokumentacija, uslovi za ostvarivanje prava na sredstva, kao i način rešavanja prijava u slučaju da ukupan iznos zahteva premašuje raspoloživa sredstva.

Rokovi za podnošenje prijava su sledeći:

  • za kontrolu plodnosti zemljišta: do 10. oktobra 2025. godine,

  • za komasaciju: do 28. jula 2025. godine,

  • za opremu za navodnjavanje: do 1. avgusta 2025. godine.

Prijave se podnose od 15. jula 2025. godine na obrascu dostupnom na sajtovima Ministarstva (www.minpolj.gov.rs) i Uprave za poljoprivredno zemljište (www.upz.minpolj.gov.rs).

Dokumentacija se šalje poštom u zatvorenoj koverti na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Uprava za poljoprivredno zemljište
ul. Nemanjina 22–26, 11000 Beograd

Koverta mora biti obeležena:
Za KONKURS ZA RASPODELU SREDSTAVA ZA IZVOĐENJE RADOVA NA ZAŠTITI, UREĐENJU I KORIŠĆENJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U 2025. GODINI – Prijava na konkurs za raspodelu sredstava za (navesti vrstu radova) u 2025. godini (NE OTVARATI)

Prijava se može predati i lično, u pisarnici Uprave za zajedničke poslove republičkih organa na istoj adresi. Na poleđini koverte potrebno je navesti naziv i adresu podnosioca.

Energetski portal

U Kostolcu počeo probni rad solarne elektrane „Petka”

Foto: „Elektroprivreda Srbije”

U Kostolcu je solarna elektrana „Petka”, snage 10 megavata, zvanično puštena u probni rad. Nalazi se na mestu nekadašnjeg rudarskog odlagališta, a prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, ovo predstavlja prekretnicu i početak energetske tranzicije „Elektroprivrede Srbije”. 

Ministarka je podsetila da se u ovom rudarskom kraju, pored solarne elektrane „Petka”, grade i vetrogeneratori prvog EPS-ovog vetroparka, koji su takođe podignuti uglavnom na rekultivisanim odlagalištima jalovine.

Kako je navela, u avgustu se očekuje priključenje vetroelektrane na mrežu i početak testne faze, kada će se elise zavrteti. Time će elektroenergetski sistem biti ojačan za dodatnih 76 megavata zelene energije.

Strateški cilj koji je Srbija postavila, a koji je definisan Strategijom razvoja energetike, jeste da do 2030. godine udeo obnovljivih izvora energije dostigne 45 odsto.

Pročitajte još:

Ipak, kako je ministarka naglasila, potrebno je da se još mnogo toga uradi i ulože maksimalni napori, jer Srbiju očekuju strateški projekti koji će u značajnoj meri promeniti elektroenergetski krvotok.

„To su, pre svega, izgradnja reverzibilne hidroelektrane „Bistrica” i projekat solarnih elektrana ukupne snage 1 GW sa baterijskim skladištima. Neophodne investicije u energetiku u narednih deset godina procenjene su na oko 14 milijardi evra”, rekla je Đedović Handanović.

Dušan Živković, generalni direktor EPS-a, istakao je da sa ovom prvom solarnom elektranom snage 10 megavata, zatim vetroparkom koji će uskoro biti priključen na mrežu, kao i blokom B3 snage 350 megavata koji je u funkciji od kraja prošle godine, ovaj kraj postaje energetski jači za ukupno 426 megavata.

On je naglasio da je svaki novi megavat važan za EPS i za elektroenergetski sistem, posebno tokom tropskih dana kada je potražnja za električnom energijom sve veća.

Energetski portal

Velike kompanije kao glavni pokretači prelaska na kamione bez emisija u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (marcin-jozwiak)

Velike kompanije naručuju gotovo polovinu ukupnog drumskog teretnog prevoza u Evropskoj uniji, iako čine svega 0,2 odsto svih kompanija u tom sektoru. Reč je o firmama koje imaju više od 250 zaposlenih i prihod veći od 50 miliona evra.

Zbog toga organizacija Transport & Environment ističe da bi uvođenje kamiona bez emisija moglo znatno da se ubrza ukoliko ove kompanije preuzmu aktivnu ulogu u tranziciji.

Čak iako ne poseduju sopstveni vozni park, kroz naručivanje prevoza imaju potencijal da utiču na tržište. Na primer, mogu postavljati uslove da se roba prevozi vozilima bez emisija, sklapati dugoročne ugovore sa prevoznicima koji koriste električne kamione ili davati prednost održivim logističkim rešenjima u javnim nabavkama.

Pročitajte još:

Predlog obavezujućih ciljeva za velike kompanije

Organizacija Transport & Environment predlaže da Evropska unija uvede obavezujuće ciljeve za velike kompanije koje naručuju drumski transport. Prema tom predlogu, do 2030. godine deo prevoza koji naručuju trebalo bi da se obavlja kamionima bez emisija, dok bi do 2039. celokupan drumski transport za te firme morao biti električni ili zasnovan na drugim tehnologijama bez emisija.

Ovakve obaveze pomogle bi i proizvođačima kamiona u ostvarivanju ciljeva koje im postavlja Evropska unija u vezi sa emisijama CO₂, jer bi se povećala potražnja za kamionima bez emisija.

Dodatno, predlaže se i veća transparentnost. Ukoliko bi kompanije javno izveštavale o procentu ovakvih vozila koje koriste, omogućilo bi se poređenje i dodatno podstakla konkurencija u održivosti.

Preporuke dolaze u trenutku kada Evropska komisija priprema predloge zakona koji će pratiti industrijski paket za dekarbonizaciju. Uvođenje pomenutih ciljeva moglo bi da postane deo šireg okvira klimatske politike i ciljeva za 2040. godinu.

Energetski portal

Javni poziv za finansiranje energetskih zajednica na Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Pixabay (Charlie Wilde)

Region Emilija – Romanja iz Italije finansijski podržava formiranje i jačanje zajednica za obnovljive izvore energije (RECs) u pet zemalja Zapadnog Balkana. Svaki od deset projekata može da dobije po 200.000 evra, kao i tehničku i drugu podršku.

Na poziv se mogu prijaviti profitni i neprofitni subjekti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije. Projekat finansira Direktorat‑General Evropske komisije za regionalnu i urbanu politiku (DG Regio), a realizuje se uz podršku regiona Emilija‑Romanja i partnera.

Sredstva će biti dodeljena u okviru inicijative „Bolja kohezija kroz razvoj energetskih zajednica”.

Prva faza projekta namenjena je za pokretanje novih zajednica, od mobilizacije zainteresovanih strana do pravnog osnivanja. Projekti moraju biti neprofitni, a eventualni višak sredstava mora se reinvestirati u zajednicu. Moguće je raditi i na prekograničnim projektima sa partnerima iz Hrvatske, Grčke, Slovenije i Italije.

Pročitajte još:

Druga faza namenjena je zajednicama koje već deluju, a mogu se prijaviti za podršku u proceni izvodljivosti i za manje investicije u energetsku infrastrukturu.

Ceo proces će se odvijati u dva kruga, kako bi bilo omogućeno učešće i onima koji možda nisu u potpunosti spremni za prvi krug, dok istovremeno obezbeđuje da svaka zemlja Zapadnog Balkana može biti zastupljena sa najviše dva odabrana projekta.

U prvom krugu nacrti prijava dostavljaju se do 16. jula, komentari do 22. avgusta, a finalne prijave do 8. septembra.

U drugom krugu nacrti se podnose do 20. oktobra, komentari do 21. novembra, a  finalne prijave do 5. decembra.

Građanske energetske zajednice (CECs) mogu se baviti isključivo električnom energijom, uključujući i onu proizvedenu iz fosilnih goriva. Njihovo delovanje uključuje proizvodnju, distribuciju, snabdevanje, skladištenje, energetsku efikasnost, agregaciju i punjenje električnih vozila.

Dokumenti potrebni za učešće dostupni su OVDE.

Energetski portal

Solarna energija po prvi put najveći izvor struje u EU

Foto-ilustracija: Freepik (tawatchai07)

Solarna energija je u junu 2025. po prvi put postala najveći pojedinačni izvor električne energije u Evropskoj uniji, prema analizi think tanka Ember. Pri tome je 13. zemalja zabeležilo najvišu mesečnu proizvodnju iz solarnih izvora do sada.

Solarne elektrane su u junu proizvele 45,4 TWh električne energije, što čini 22,1 odsto ukupne proizvodnje u EU i predstavlja povećanje od 22 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. To je pomoglo elektroenergetskom sistemu EU da se nosi s povećanom potražnjom izazvanom toplotnim talasima koji su zahvatili kontinent krajem juna.

Vetroelektrane su takođe snažno započele leto, ostvarivši najvišu proizvodnju za mesece maj i juni. Tokom ova dva meseca vetroelektrane su proizvele rekordnih 16,6 odsto (33,7 TWh) i 15,8 odsto (32,4 TWh) električne energije u EU.

„Ovo predstavlja značajan preokret nakon loših vetrovnih uslova početkom 2025. Glavni razlog rasta su povoljniji vremenski uslovi, ali i nastavak izgradnje novih kapaciteta, uključujući nekoliko velikih morskih vetroelektrana puštenih u rad od juna 2024”, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Zahvaljujući visokoj proizvodnji iz obnovljivih izvora, ugalj je u junu 2025. ostvario najniži udeo u proizvodnji električne energije u EU do sada.

Ugalj je u junu 2025. proizveo samo 6,1 odsto (12,6 TWh) električne energije u EU, što je pad u odnosu na 8,8 odsto u junu 2024. Dvije zemlje koje čine veliku većinu proizvodnje iz uglja u EU (79 odsto u junu) zabilježile su rekordno niske udjele: Njemačka je proizvela samo 12,4 odsto (4,8 TWh) svoje električne energije iz uglja, a Poljska 42,9 odsto (5,1 TWh). Nizak udio proizvodnje iz uglja bilježi Češka (17,9), Bugarska (16,7), Danska (3,3) i Španija (0,6 odsto).

U prvoj polovini 2025. godine potrošeno je 1.313 TWh električne energije, što je povećanje od 2,2 odsto u odnosu na prošlu godinu. U prvih pet mjeseci  zabilježena je veća potrošnja nego u istim mjesecima 2024.

Energetski portal

Slovenija oblikuje prvi Zakon o klimi: Fokus na neutralnosti, subvencijama i avijaciji

Foto-ilustracija: Unsplash (eugene-kuznetsov)

Slovenija je u završnoj fazi pripreme svog prvog Zakona o klimi, strateškog dokumenta koji bi trebalo da uspostavi pravno obavezujući okvir za postizanje klimatske neutralnosti i efikasno prilagođavanje klimatskim promenama. Na sednici Odbora za infrastrukturu, životnu sredinu i prostorno planiranje, zakazanoj za 14. jul 2025, nacrt zakona biće razmatran uz prisustvo Savetа za klimu – naučno-savetodavnog tela Vlade Republike Slovenije, koje je zaduženo za oblikovanje klimatske politike.

Savet za klimu ističe tri ključna zahteva: uvođenje privremenih mernih ciljeva za 2030. godinu, 2035. i 2040. godinu, postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva, kao i pravednije oporezivanje privatne avijacije.

Uprkos generalno pozitivnim pomacima, Savet upozorava da predloženi zakon ostavlja previše prostora za odlaganja i zadržavanje štetnih praksi koje direktno podrivaju ciljeve klimatske tranzicije.

Jedan od glavnih prigovora odnosi se na izostanak obaveznih srednjoročnih ciljeva, koji su ključni za redovno praćenje napretka i pravovremeno prilagođavanje politika. Bez takvih ciljeva, kako navode, postoji rizik od zakašnjelog delovanja i veće ukupne cene tranzicije.

Pročitajte još:

Još oštriju kritiku izaziva zadržavanje i uvođenje novih subvencija za fosilna goriva. Iako međunarodni i evropski dokumenti zahtevaju njihovo ukidanje, zakon ne predviđa ovu obavezu. Posebno je problematičan predlog da se rast troškova emisija CO₂ kompenzuje smanjenjem akciza na fosilna goriva, što Savet ocenjuje kao kontraproduktivno i u suprotnosti s ciljevima energetske efikasnosti i dekarbonizacije.

Kao dodatnu slabost zakona, Savet za klimu navodi prenisku taksu za privatnu avijaciju, koja, iako uvedena, ostaje simbolična i neefikasna. Predlog Saveta je da taksa iznosi najmanje 250 evra po putniku po letu, kako bi se uvela stvarna ekonomska odgovornost za oblik putovanja koji ima značajan ekološki otisak.

Među pozitivnim aspektima, Savet pozdravlja pomeranje cilja klimatske neutralnosti sa 2050. na 2045. godinu, što bolje odražava naučne preporuke. Takođe, predloženi zakon transponuje EU Direktivu o trgovini emisijama (EU ETS) u slovenačko zakonodavstvo, što otvara pristup fondovima EU i učvršćuje regulatorni okvir za sprovođenje klimatske politike.

Energetski portal

Završena Preliminarna tehnička studija o mirnodopskoj primeni nukelarne energije u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

Preliminarna tehnička studija, predstavlja prvi korak koji Srbiji daje smernice sa fokusom na neophodne rane korake i prioritetna infrastrukturna pitanja kako bi se izgradila čvrsta osnova za efikasan razvoj nuklearnog programa, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike. 

Izradu studije predvodila je Elektroprivreda Francuske (EDF), a njeni zaključci predstavljeni su na sastanku ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović sa delegacijom EDF-a.

„U tom smislu, utvrđene su preporuke za svako od prioritetnih pitanja, vremenska dinamika, analizirane su mogućnosti za integraciju u naš elektroenergetski sistem i dostupne tržišne tehnologije, pitanje obučavanja kadrova, oslanjajući se na smernice Međunarodne agencije za atomsku energiju i značajno iskustvo Elektroprivrede Francuske kao vodećeg svetskog nuklearnog operatera”, rekla je Đedović Handanović.

Ministarka je navela da je procena da će Srbiji biti potrebno pet do sedam godina za realizaciju prve dve faze razvoja nuklearnog programa, u skladu sa pristupom koji propisuje Međunarodna agencija za atomsku energiju.

Kako je istakla, prva faza obuhvata ispitivanje opravdanosti pristupa razvoju nuklearne energije pre donošenja odluke o pokretanju nuklearnog programa, postavljanje osnovnog pravnog i regulatornog okvira, uz formiranje tela koje će biti nadležno za implementaciju programa nuklearne energije. U studiju su integrisana saznanja sa tri zajedničke radionice srpskih i francuskih ekperata održane u Beogradu krajem prošle i početkom ove godine.

Pročitajte još:

Studija je sprovela i preliminarnu tržišnu analizu dostupnih konvencionalnih i malih modularnih tehnologija nuklearnih reaktora, rekla je ministarka i dodala da je u toku formiranje Međuresorne ekspertske radne grupe za nuklearnu energiju u okviru Ministarstva rudarstva i energetike.

Ovo Ministarstvo je prošle godine potpisalo Memorandum sa predstavnicima pet ministarstava i 20 fakulteta, naučnih instituta i energetskih preduzeća, sa ciljem okupljanja stručnih kadrova iz zemlje i inostranstva kao podršku razvoju mirnodopske primene nuklearne energije.

„Posebnu pažnju ćemo posvetiti izradi strategije za razvoj stručnih kadrova i privlačenju domaćih stručnjaka iz zemlje i inostranstva koji imaju bogato iskustvo u razvoju nuklearnih tehnologija”, naglasila je ministarka.

Preliminarna tehnička studija radi razmatranja mirnodopske primene nukelarne energije u Republici Srbiji navodi i procenu troškova za sprovođenje prve dve faze nuklernog programa i analizira mogućnosti integracije nukleranog postrojenja u elektroenergetski sistem Srbije.

„Najvažnije je da li i kako naš prenosni sistem može da integriše nuklearno postrojenje. U svakom od scenarija koji studija predlaže uključivanje nuklearnih reaktora ne bi ugrozilo našu prenosnu mrežu, prema preliminarnim procenama, koje je potrebno da potvrde dodatne analize u daljem procesu. U jednom od scenarija nakon 2045. uz nuklearnu energiju možemo biti i neto izvoznik električne energije uz značajnu dekarbonizaciju energetskog sektora”, rekla je ona.

Đedović Handanović je navela da je prema procenama francuskih partnera potrebno oko 30 miliona evra za sprovođenje prve dve faze nuklearnog programa u narednih pet do sedam godina.

Energetski portal

Potražnja za ogrevom veća nego prethodnih godina, kolike su cene

Foto-ilustracija: Unsplash (Nipun Jagtap)

U jeku letnjih žega povećana je potražnja za ogrevnim drvetom. Snabdevenost je dobra, a cene uglavnom stare. Stručnjaci ocenjuju da su pojedinačni slučajevi povećanja cene peleta – neopravdani.

Iako su tropske vreline ovog leta, interesovanje za kupovinu ogreva je veće nego ranijih godina. A i stručnjaci savetuju da je sada pravo vreme za nabavku, kako bi efekat grejanja tokom zime bio bolji.

Iako su tropske vreline ovog leta, interesovanje za kupovinu ogreva je veće nego ranijih godina. A i stručnjaci savetuju da je sada pravo vreme za nabavku, kako bi efekat grejanja tokom zime bio bolji.

Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić ističe da je za kvalitetno grejanje neophodno koristiti suvo i prosušeno drvo.

„Ona domaćinstva koja koriste suvo drvo potrošiće manje količine, što znači i niže troškove”, navodi Glavonjić.

Gotovo polovina domaćinstava u Srbiji i dalje se greje na drva, od čega se oko 160.000 domaćinstava greje na pelet.

Pročitajte još:

U većem delu Srbije cene drva su uglavnom na nivou prošlogodišnjih i kreću se od 6.500 do 9.000 dinara, dok je prosečna cena tone peleta od 28.000 do 30.000 dinara.

Kod nekih snabdevača cene su nešto više, a neki neosnovano traže i 35.000 dinara.

„Kvalitet A1 je skuplji od 2.000 do 4.000 dinara po toni. Postoje zaista i stovarišta u kojima je pelet značajno skuplji od ovog opsega, ali su to pojedinačni, neopravdani slučajevi”, napominje Glavonjić.

Šta donosi novi pravilnik

Od septembra na snagu stupa novi pravilnik koji će obuhvatiti sav ogrev od drvne mase.

Od novog pravilnika koji obuhvata sav ogrev od drvne mase i stupa na snagu u septembru, očekuje se da uredi tržište ogreva.

To znači: drva moraju imati deklarciju koja garantuje tačnost kupljenih kubika sa vlažnoću do 35 odsto i može se prodavati samo pelet propisanog kvaliteta – klase A1 i A2.

Izvor: RTS

SMO upozorava na sve veći uticaj peščanih i prašinskih oluja na zdravlje i ekonomiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Max Tcvetkov)

Svetska meteorološka organizacija (SMO) upozorila je u najnovijem izveštaju da peščane i prašinske oluje predstavljaju ozbiljnu i rastuću pretnju po zdravlje ljudi, ekonomsku stabilnost i životnu sredinu širom sveta. U godišnjem biltenu o prašini u vazduhu istaknuta su globalna žarišta i posledice ove pojave, koja pogađa oko 330 miliona ljudi u više od 150 zemalja.

Uprkos nešto nižem globalnom proseku godišnjih srednjih koncentracija površinske prašine u 2024. u poređenju sa 2023. godinom, izveštaj beleži značajne regionalne razlike. U najpogođenijim područjima koncentracija prašine je i dalje viša od dugoročnog proseka zabeleženog u periodu od 1981. do 2010. godine.

Procene pokazuju da svake godine oko 2.000 miliona tona peska i prašine dospeva u atmosferu, što odgovara masi 307 Velikih piramida u Gizi. Više od 80 odsto ukupne količine potiče iz pustinjskih oblasti Severne Afrike i Bliskog istoka, a oluje mogu preneti čestice prašine na hiljade kilometara preko kontinenata i okeana.

Pročitajte još:

Iako su peščane i prašinske oluje delimično prirodni fenomen, SMO upozorava da ljudski faktori kao što su neadekvatno upravljanje zemljištem i vodnim resursima, degradacija okoline i suše doprinose njihovom intenzitetu i učestalosti.

Ove oluje imaju višestruke negativne posledice – od pogoršanja kvaliteta vazduha i respiratornih bolesti, do velikih ekonomskih gubitaka izazvanih poremećajima u saobraćaju, poljoprivredi i proizvodnji solarne energije.

SMO ističe važnost daljeg razvoja sistema za praćenje, prognoziranje i rano upozoravanje na oluje od peska i prašine. Organizacija već koordinira međunarodna istraživanja i upravlja regionalnim centrima za praćenje ovih pojava.

Izveštaj je objavljen u susret Međunarodnom danu borbe protiv peščanih i prašnjavih oluja, koji se obeležava 12. jula, i deo je šire inicijative „Rana upozorenja za sve”, kojom se nastoji unaprediti globalna spremnost na ovakve i slične prirodne opasnosti.

Energetski portal

EPS snažniji i zeleniji – sunčani megavati iz Kostolca

Foto: Elektroprivreda Srbije

Kostolački kraj oduvek je bio poznat po rudniku i termoelektranama, a tu je pionirski i krenula proizvodnja uglja u Srbiji još 1870. godine. Tu su se rađale ideje i stvarali projekti koji jačaju srpsku elektroenergetiku. I sada Kostolac prednjači u razvoju novih projekata koji će dati doprinos povećanju učešća obnovljivih izvora i simbolično rudarsko-termaško mesto dobija svoju ulogu u dekarbonizaciji i ozelenjavanju proizvodnje električne energije.

Pored dobro poznatih termoelektrana, snage skoro 1.300 megavata, u ovoj godini energetska snaga ovog ogranka „Elektroprivrede Srbije” bića jača za novih 76 megavata, i to zelene energije. Završena je solarna elektrana „Petka” i to je prva EPS-ova solarna elektrana u Kostolcu. Veoma je značajno jer je izgrađena na spoljašnjem odlagalištu Površinskog kopa „Ćirikovac”. Na taj način koristi se staro rudarsko odlagalište i dobija se nova energija.

Foto: Elektroprivreda Srbije

„Projekti solarne elektrane i vetroparka u Kostolcu samo su početak našeg procesa dekarbonizacije, a investicijama koje će povećati udeo obnovljivih izvora EPS pokazuje svoju posvećenost tome da dostigne cilj dekarbonizacije i karboničnu neutralnost”, kaže Dušan Živković, generalni direktor „Elektroprivrede Srbije”.

Solarna elektrana „Petka” zauzima površinu od oko 15 hektara, ima instalisanu snagu od 9,75 megavata i planiranu godišnju proizvodnju od 13,7 gigavat-časova. Vrednost investicije je oko 1,4 milijarde dinara i finansirana je sredstvima EPS-a.

Prva fotonaponska elektrana u Kostolcu proizvodiće električnu energiju metodom konverzije neakumuliranog sunčevog zračenja u jednosmernu struju preko solarnih modula na bazi poluprovodničke (PV) tehnologije. Urađeno je 18.720 fotonaponskih modula, postavljeni su pod uglom od 25 stepeni, pri čemu je pojedinačna snaga svakog modula 580 V, a efikasnost 21 odsto. Ova mala solarna elektrana ima ukupno 98 invertora, od kojih 97 ima snagu od 100 kW i jedan od 50 kW. Pored toga, SE „Petka” ima 10 transformatorskih stanica i jedno razvodno postrojenje, odakle se struja plasira na trafostanicu Požarevac. Pošto je SE „Petka” pilot-projekat i mala je elektrana od desetak megavata, urađeni su fiksni oslonci za panele.

U FOKUSU:

Investicija u izgradnju solarne elektrane je ekonomski isplativa. Proračunato je da je period povrata uloženih sredstava 12 godina, dok je period eksploatacije elektrane 25 godina. Posle toga, menjaju se samo paneli, dok ostaju konstrukcije, putevi i infrastruktura, koji čine značajan deo ukupnog ulaganja. Zamenom panela elektrana se revitalizuje za novih 25 godina eksploatacije. Za izgradnju „Petke” bio je zadužen konzorcijum, a na čelu grupe izvođača radova nalazi se preduzeće GAT iz Novog Sada, dok su ostali članovi grupe novosadska firma „Mio company” i dve mađarske kompanije – „BSD Invest Europe Zrt” iz Budimpešte i „Levi-Solar Kft.” iz mesta Zakanjsek.

Solarka „Petka” ima i OIE društvo jer je u neposrednoj blizini i prvi EPS vetropark „Kostolac”, snage 66 megavata. Montirano je svih 20 vetrogeneratora i u toku je izgradnja trafostanice, razvodnog postrojenja i unutrašnje kablovske mreže kako bi do kraja ove godine krenula i proizvodnja energije iz vetra. I ovaj kapacitet biće sagrađen na mestu rekultivisanih odlagališta jalovine, što potvrđuje posvećenost EPS ka iskorišćavanju svih resursa. Reč je o četiri lokacije, Drmno, Petka, Ćirikovac i Klenovnik. Planirana godišnja proizvodnja VE „Kostolac” je 187 miliona kilovat-časova, što je dovoljno za snabdevanje zelenom električnom energijom oko 30.000 domaćinstava.

Projekat se finansira iz kredita nemačke razvojne banke KfW u vrednosti od 110 miliona evra, a EPS-u su odobrena dodatna bespovratna sredstva u iznosu od 30 miliona evra od Evropske unije, odnosno Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Konsultanti na projektu su „Fichtner GmbH & Co.” i „Energoprojekt Entel AD”, dok je za nabavku vetrogeneratora, stubova, trafostanica i razvodnog postrojenja zadužen konzorcijum „Siemens Gamesa Renewable Energy A/S” iz Danske i „Siemens Gamesa Renewable Energy” iz Beograda.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA.

Požari u Srbiji – uzroci, posledice i lekcije koje ne učimo

Foto Ilustracija: Pixabay

Vatrogasci se već danima bore protiv požara koji su zahvatili Borski, Šumadijski, Rasinski, Toplički i Jablanički okrug. Više od 800 žarišta pojavilo se širom Srbije i ostavilo iza sebe spaljene kuće, imanja i štale. Profesor Fakulteta bezbednosti Vladimir Cvetković ističe da država i čitavo društvo moraju mnogo temeljnije i ozbiljnije da rade na preventivnom delovanju, sa desetogodišnjom strategijom. Napominje da je mit da su ekstremne vrućine jedini razlog za letnje šumske požare i naglašava da su one samo preduslov. Predsednik Crvenog krsta u Srbiji Slobodan Radovanović kaže da su građanima u delovima Srbije koji su zahvaćeni požarima uništeni praktično osnovni uslovi za život – od kuća i imanja, do stočnog fonda i ogreva.

Mnogi građani su u požarima koji su zahvatili Srbiju ostali bez kuća i drugih objekata, ali i bez stoke i živine od koje su živeli. Vlada Srbije je na sednici donela odluku o proglašenju elementarne nepogode u pet gradova i 11 opština koji su zahvaćeni požarima prethodnih dana.

Profesor Fakulteta bezbednosti Vladimir Cvetković kaže da je najozbiljniji nedostatak u aktuelnoj situaciji to što se nije usvojio akcioni plan zaštite i spasavanja na nivou teritorije Srbije.

„Nacionalna strategija koju smo mi izradili 2022. godine, a prethodna je prestala da važi 2017, nije usvojena, niti su izrađeni stručno-operativni planovi zaštite i spasavanja. Takođe, nije izvršena analiza horizontalne i vertikalne usklađenosti propisa, ukinut je budžetski fond za vanredne situacije, nivo obučenosti stručnih službi je na nekom srednjem ili niskom nivou, a nedovoljno investiramo u sistem zaštite i spasavanja“, navodi Cvetković.

Napominje i da je broj vatrogasaca-spasioca u Srbiji na vrlo malom nivou.

„Imamo u vidu da imamo oko 3.600 vatrogasaca i oko 350 dobrovoljnih vatrogasnih društava. Ujedno, sistem za rano upozoravanje i uzbunjivanje ne funkcioniše u odgovarajućoj meri, dok sve države u Evropskoj uniji i u regionu, osim Albanije, univerzalni jedinstveni informacijski sistem kojim mi ne raspolažemo. Važno je i to što u ovom trenutku ne postoji edukacija građana“, smatra profesor na Fakultetu bezbednosti.

Predsednik Crvenog krsta u Srbiji Slobodan Radovanović objašnjava da su ekipe Crvenog krsta od prvog dana požara u Srbiji konstantno na terenu.

Pročitajte još:

„Dva su razloga. Jedan je procena i utvrđivanje stepena štete i potreba naših korisnika, a drugi deo naših aktivnosti predstavlja direktnu pomoć u ovoj akutnoj fazi. Tu se radi o uglavnom razbacanim manjim naseljima ili izolovanim, mahom, staračkim domaćinstvima. Stanovništvo ovih krajeva koji su zahvaćeni požarom se uglavnom bavi poljoprivredom, stočarstvom ili prodajom ogreva“, kaže Radovanović.

Naglašava da su požari tom delu stanovništva uništili osnovne uslove za život.

„Požar se širio brzo. Uništene su im kuće, poljoprivredni zasadi, stočni fond, uništene su i te šume iz kojih su oni crpeli ogrevno drvo. Znači, uništeni su im i uslovi da mogu da dođu do zarade za osnovne životne potrebe. Pomoć će biti organizovana u dve faze – trenutni i akutni deo koji se odnosi na zbrinjavanje ljudi kojima je smeštaj potreban, ali i izgradnja njihovih domova, što će potrajati“, naveo je predsednik Crvenog krsta u Srbiji, uz naglasak da zbog toga očekuje povećan broj korisnika socijalne pomoći.

Preventiva i pouka

Odgovarajući na pitanje o tvrdnjama predstavnika države da je u slučaju nedavnih gotovo orkanskih vetrova bilo neizbežno da se požari prošire, Cvetković ističe da je to tačno, ali da bi uz odgovarajuće sisteme ranog upozorenja tako nešto moglo da se predupredi.

„Transformacijom sistema iz reaktivnog u proaktivni, gde bismo mi u proaktivnoj fazi na vreme identifikovali sve rizike, mogli bismo da brzo identifikujemo požar u početnoj fazi“, tvrdi Cvetković.

Ipak, kako kaže, trebalo bi imati u vidu da su šumski požari specifični.

„Problem u vanrednim situacijama jeste da ne smemo čekati da se nešto dogodi, pa onda da reagujemo, već moramo deset godina unapred da razmišljamo i da preduzimamo sve preventivne mere. Nauka jasno ukazuje da primenom određenih organizacionih preventivnih mera sve to može da se spreči. Ovo nisu prvi šumski požari. Kada se dogode vanredne situacije, morate da izvučete pouke i sve greške da identifikujete“, zaključuje profesor Fakulteta bezbednosti.

Radovanović objašnjava da je na terenu najteža situacija bila na teritorijama Prokuplja, Kuršumlije, Žitorađe, Blaca, Kruševca i u pojedinim selima oko Kragujevca.

„Ističem i da je Crveni krst Kosova i Metohije takođe izašao na teren i pružio podršku porodicama koje su bile zahvaćene požarom. Crveni krst preko svojih lokalnih organizacija deluje na svim razuđenim teritorijama. Do sada smo pomogli negde oko 90 domaćinstava, odnosno, oko 212 pojedinaca i distribuirali smo negde preko 2.000 kilograma humanitarne pomoći“, nabraja Radovanović.

Odgovornost na svima – od države do građana

Cvetković ističe da je neophodno da Srbija poveća broj vatrogasaca i spasilaca, kao i da u sistem još bolje uključi volontere i Gorsku službu spasavanja.

„Sistem upravljanja u vanrednim situacijama smanjenja rizika ne čine samo vatrogasci spasioci, već i policija, službe hitne pomoći, štabovi za vanredne situacije, kao i jedinice civilne zaštite. Najveći problem je što mi u propisima imamo obavezu da sve lokalne samouprave formiraju jedinice civilne zaštite, a postavlja se pitanje zašto te jedinice ne učestvuju u sistemu zaštite i spasavanja. Ozbiljan problem je zašto ne edukujemo pripadnike tih jedinica. A osim njih, svi su dužni da se uključe u sistem zaštite i spasavanja, čak i privredni subjekti koji moraju da preduzmu preventivne mere“, navodi Cvetković.

Zaključuje da je odgovornost na svima, pa tako i građanima.

„Odgovornost se ne odnosi samo na državu i nadležne državne organe, već i na pojedince. Bio sam svedok kada pojedini građani bacaju svoje opuške od cigareta i na taj način prouzrokuju šumske požare. I ona tipična zabluda i mit koji naši građani ne znaju – oni smatraju da su ekstremno visoke temperature uzrok požara. Nisu. To su samo preduslovi za nastanak požara. Svi moramo da budemo daleko odgovorniji“, ističe Cvetković.

Izvor: RTS

Startuje još jedan projekat agrosolara u Sloveniji

Foto: Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku Republike Slovenije

U Brdu kod Lukovice pokrenut je novi pilot projekat agrosolara, koji povezuje dve strateške oblasti – poljoprivredu i energetiku. Projekat se sprovodi na eksperimentalnom voćnjaku Poljoprivrednog instituta Slovenije, a finansiran je sredstvima iz drugog švajcarskog doprinosa u iznosu od 205.000 evra sa PDV-om, saopštilo je Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku Republike Slovenije.

Agrosolari omogućavaju istovremenu proizvodnju hrane i električne energije na istom poljoprivrednom zemljištu, bez narušavanja njegovog poljoprivrednog potencijala. U konkretnom slučaju, solarni paneli postavljeni su iznad zasada voćaka, a koriste se moduli sa različitim nivoima propustljivosti svetlosti, čime se omogućava prolazak difuzne sunčeve svetlosti i očuvanje fotosintetski aktivnog okruženja.

Cilj projekta je da se kroz detaljne analize utvrdi koje vrste poljoprivrednih kultura i koji uslovi pružaju najbolje mogućnosti za dvostruku namenu zemljišta. Poseban fokus stavljen je na očuvanje primarne poljoprivredne funkcije – u ovom slučaju, proizvodnju jabuka.

Pročitajte još:

U Sloveniji se procenjuje da ukupni potencijal solarne energije na poljoprivrednim površinama iznosi oko 47.000 MW. Projekat u Brdu kod Lukovice predstavlja važan korak ka razvoju održivih modela proizvodnje hrane u uslovima klimatskih promena i sve izraženijeg nedostatka radne snage. Takođe, u fokusu je i ispitivanje mogućnosti korišćenja zemljišta nižeg kvaliteta i degradiranih područja za potrebe agrofotovoltaike, uz očuvanje poljoprivredne proizvodnje.

Rezultati pilot projekta biće iskorišćeni za definisanje budućih smernica razvoja ove tehnologije u Sloveniji, sa ciljem da se poveća otpornost poljoprivrede i obezbedi dodatna energetska samodovoljnost seoskih područja.

Energetski portal

Električni automobili emituju zvuke koji se čuju ali teže lociraju

Foto-ilustracija: Unsplash (jannes glas)

Električna vozila postaju sve prisutnija na našim putevima, a sa tim rastu i izazovi koji otkrivaju i njihove prednosti, ali i slabosti. Učesnici u saobraćaju – pešaci, biciklisti, pa čak i drugi vozači – često se oslanjaju na zvučne signale. Najnovija studija Tehnološkog univerziteta Čalmers u Švedskoj ukazuje na značajan bezbednosni propust: jedan od najčešće korišćenih zvukova upozorenja kod električnih i hibridnih vozila pokazao se kao veoma teško lociran – naročito u situacijama kada se više vozila kreće u isto vreme.

Testiranje u simuliranim uslovima

U cilju što vernijeg prikaza realnih saobraćajnih situacija, istraživači su sproveli eksperiment u specijalno pripremljenoj akustički izolovanoj prostoriji. Učesnici su bili okruženi sa 24 zvučnika raspoređena u krugu, dok su se sa njih puštali različiti tipovi AVAS (Acoustic Vehicle Alerting System) signala. U testovima su korišćeni i ambijentalni zvuci iz tihe gradske garaže, a ispitanici su morali da odrede iz kog pravca dolazi zvuk – bilo da se radilo o jednom, dva ili više električnih vozila, ili pak o motoru sa unutrašnjim sagorevanjem.

Rezultati su pokazali jasnu razliku – zvuk motora sa unutrašnjim sagorevanjem bio je najlakši za prepoznavanje i lociranje, zbog šireg spektra frekvencija.

Pročitajte još:

U analizi tri uobičajene vrste AVAS signala koje električna i hibridna vozila emituju pri malim brzinama, pokazalo se da neki od njih izazivaju veliku konfuziju. Za jedan od signala, većina ispitanika nije mogla da odredi pravac iz kojeg dolazi, niti da proceni da li ga emituje jedno ili više vozila. Najveću poteškoću izazivao je trenutak kada je isti signal emitovan istovremeno sa tri različita mesta – nijedan ispitanik nije uspeo da precizno locira sve izvore u zadanom vremenskom roku.

Propisi koji ne prate praksu

Iako vozila u Evropi, Kini i Japanu, pri brzinama manjim od 20 km/h, moraju da emituju AVAS signal (u SAD do 30 km/h), aktuelni propisi zahtevaju samo da signal bude čujan – ali ne i da se lako lokalizuje. To otvara prostor za nesporazume u realnim situacijama, poput parkinga ispred supermarketa, gde se više električnih vozila kreće u različitim pravcima istovremeno.

Autori stoga ističu hitnu potrebu za razvojem AVAS signala koji neće biti iritantni za okolinu, ali će omogućiti jasno prepoznavanje pravca i broja vozila u saobraćaju. Bez takvog unapređenja, najranjiviji učesnici – pešaci i biciklisti – ostaju izloženi potencijalnoj opasnosti. Propisi se fokusiraju na čujnost signala, zanemarujući njegovu lokalizaciju i efektivnost u složenim saobraćajnim uslovima.

Energetski portal

Srbija u misiji dekarbonizacije energetskog sektora

Foto-ilustracija: Unsplash (waldemar)

Iako suočena sa brojnim izazovima, Srbija ostaje istrajna na svom putu dekarbonizacije energetskog sektora, o čemu svedoče izmene i dopune Zakona o energetici i brojna ulaganja u obnovljive izvore energije. O važnim koracima koje je Srbija napravila u proteklom periodu na putu energetske tranzicije, kao i o planovima za budućnost, razgovarali smo sa savetnikom ministarke rudarstva i energetike za obnovljive izvore energije Radetom Mrdakom.

Nedavno su usvojene izmene i dopune Zakona o energetici, ali javnost još uvek nije u potpunosti upoznata sa svim detaljima. Koje su najvažnije novine koje ovaj zakon donosi i kakav će biti njihov konkretan uticaj na građane, a kakav na privredu?

Foto: Nenad Kostić

– Izmene i dopune Zakona o energetici predstavljaju značajan korak u pravcu modernizacije našeg energetskog sektora i usklađivanja sa evropskim propisima. Pre svega, ukinuta je višedecenijska zabrana izgradnje nuklearnih elektrana, čime se otvara mogućnost da se o nuklearnoj energiji ponovo razmišlja kao o legitimnom i stabilnom izvoru energije, naročito važnom za proces dekarbonizacije. Zatim, izvršeno je prenošenje ključnih evropskih propisa koji se odnose na integraciju tržišta električne energije. Time se stvaraju uslovi za spajanje našeg tržišta sa susednim i širim evropskim tržištima, što znači veću konkurenciju, sigurnije snabdevanje i povoljnije uslove za krajnje potrošače.

Važno je istaći i uvođenje evropskih mehanizama za saradnju u kriznim situacijama – kao što su pravila o spremnosti na rizike i koordinaciji u vanrednim stanjima. U vremenu energetske nestabilnosti, ovakva regionalna koordinacija znači da nećemo biti izolovani, već deo šireg sistema energetske bezbednosti. Zakon takođe prepoznaje nove uloge potrošača. Uveden je koncept aktivnog kupca i energetske zajednice građana, čime se podstiče aktivnije učešće građana u energetskoj tranziciji. Dodatno, zakon po prvi put definiše pojam energetskog siromaštva i uvodi mehanizme zaštite za ugrožene kategorije stanovništva, čime dobija i važnu socijalnu dimenziju.

Konačno, prvi put se zakonodavno uvodi okvir za korišćenje vodonika, a takođe se prepoznaje i potencijal biometana kao ključnog faktora za dekarbonizaciju gasnog sektora. Sve ove izmene doprinose pravednoj i održivoj energetskoj tranziciji, uz očuvanje sigurnog i pouzdanog snabdevanja za građane i privredu.

Na Kopaonik biznis forumu najavili ste da Srbija planira da do 2030. godine dostigne 3,5 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Koji su glavni koraci i strategije predviđeni za postizanje ovog cilja?

– Srbija je već uveliko na putu ka ostvarivanju ovog cilja, a ključne strategije su: Privatne investicije kroz aukcije – kroz sistem aukcija planiramo da aktiviramo najmanje 1.300 MW novih kapaciteta. Prve dve aukcije već su obezbedile 1.200 MW, što je znatno više od planiranih 850 MW za ta dva kruga. Ovaj pristup omogućava konkurentnost i dolazak novih privatnih investicija u sektor obnovljivih izvora energije. EPS kao ključni igrač – Elektroprivreda Srbije (EPS) ima centralnu ulogu u ozelenjavanju energetskog sektora. Trenutno radimo na velikim projektima, kao što su samobalansirajuće solarne elektrane od 1.000 MW sa baterijskim skladištem od 200 MW, kao i solarne elektrane „Morava” i „Kolubara” sa ukupno 120 MW. Takođe, u završnoj fazi su i prvi kapaciteti na vetar i sunce, poput VE „Kostolac” (66 MW) i SE „Petka” (10 MW). Kapaciteti građana i privrede – takođe računamo na instalacije od strane građana i privrede. Trenutno imamo oko 95 MW u privatnoj proizvodnji, a procenjujemo da bi se taj broj mogao povećati na minimum 300 MW do 2030. godine. Kombinovanjem ovih faktora, zajedno sa eventualnim komercijalnim projektima i trećim aukcijama, verujemo da ćemo do 2030. godine ostvariti cilj od 3,5 GW iz obnovljivih izvora.

U FOKUSU:

Drugi krug aukcija za obnovljive izvore energije uspešno je okončan. Kakav je vaš osvrt na postignute rezultate i da li je već poznato kada možemo očekivati raspisivanje trećeg kruga aukcija? Takođe, da li su u planu kvote koje će nadmašiti dosadašnje?

– Drugi krug aukcija za obnovljive izvore energije bio je veoma uspešan. Ukupno je dodeljeno 645 MW kroz 10 novih elektrana, što je značajno premašilo prethodne kvote. Posebno je važno istaći da je na ovim aukcijama prvi put uspešno implementiran mešovit tip aukcija, gde nije ključna samo cena već i spremnost investitora da svoj kapacitet ponudi garantovanom snabdevaču za potrebe garantovanog snabdevanja građana. Ovaj pristup je omogućio da sva struja koja se podstiče kroz ove aukcije ostaje na domaćem tržištu, čime smo dodatno obezbedili veću energetsku sigurnost za Srbiju.

Ponude su bile veoma konkurentne, sa cenama između 53,59 i 68,25 evra/MWh za vetroelektrane i 50,9 do 58 evra/MWh za solarne elektrane, što govori o velikom interesovanju i ozbiljnosti tržišta. Takođe, uspeli smo da privučemo investitore ne samo iz Srbije već i iz zemalja poput Kine, Španije i Francuske, što dodatno potvrđuje da je Srbija postavila temelje za dugoročnu i održivu energetsku tranziciju.

Treći krug aukcija još uvek nije zvanično raspisan, ali možemo očekivati da će se nastaviti u skladu sa našim ciljevima energetske tranzicije. Što se tiče kvota, za nas je relevantan jedino trogodišnji plan podsticaja i na osnovu njega će se određivati kvote u narednom periodu.

Sa povećanjem kapaciteta obnovljivih izvora, raste i rizik od fenomena „kanibalizacije” tržišta, gde viškovi zelene energije dovode do snižavanja cena. Na koji način Srbija planira da odgovori na ovu pretnju i zaštiti stabilnost tržišta i investicije?

Foto-ilustracija: Unsplash (anton dmitriev)

– Srbija u ovom trenutku još uvek nije ozbiljnije izložena efektu kanibalizacije tržišta, ali prvi znaci tog fenomena već se osećaju, naročito u periodima vikendom i tokom dana sa velikim brojem sunčanih sati, kada je potrošnja u sistemu niska. Upravo u tim trenucima dolazi do viška električne energije iz solarnih elektrana i kratkoročnog pada cena, što može imati uticaj na održivost investicija u obnovljive izvore.

Najefikasniji način da se u ovom trenutku ublaži efekat kanibalizacije jeste povećanje fleksibilnosti elektroenergetskog sistema, prvenstveno kroz razvoj skladišnih kapaciteta. Srbija je već prepoznala ovu potrebu i kroz nedavne izmene i dopune Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije (ZKOIE) predvidela je obavezu za investitore koji ne žele da čekaju na priključenje – oni će morati da obezbede skladišne kapacitete u vrednosti od 10 odsto instalisanog kapaciteta elektrane. Time se podstiče razvoj infrastrukture koja omogućava balansiranje sistema.

Osim toga, u planu je izgradnja velikih reverzibilnih hidroelektrana, pre svega RHE „Bistrica”, snage oko 650 MW, koja će biti ključni kapacitet za balansiranje proizvodnje novih velikih kapaciteta iz OIE i obezbeđivanje energetske stabilnosti.

Paralelno s tim razvijamo i projekat velikog solarnog parka snage 1 GW sa 200 MW baterijskih skladišta. Ove investicije će Srbiji omogućiti da višak energije iz solarnih elektrana koristi u kritičnim satima nakon zalaska sunca, kada potrošnja naglo raste, čime se direktno ublažava efekat kanibalizacije.

Naravno, skladištenje nije jedini odgovor. Fleksibilna potrošnja, odnosno veća uključenost potrošača u balansiranje sistema, takođe može doprineti ublažavanju ovog efekta. Na tome se već radi i radiće se dalje kroz razvoj aktivnih kupaca i agregatora, koji će imati ključnu ulogu u prilagođavanju potrošnje uslovima na tržištu.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ČISTA ENERGIJA