Home Blog Page 47

Grad Leskovac daje subvencije za bušenje bunara i nabavku mehanizacije

Foto-ilustracija: Pexels

Grad Leskovac će i ove godine iz budžeta izdvojiti 80 miliona dinara namenjenih podsticaju razvoja proizvodnje registrovanim poljoprivredim gazdinstavima. Konkurs za raspodelu ovih sredstava otvoren je do ponedeljka, 21. jula, odnosno do utroška planirane sume, a realizuje se posredstvom Budžetskog fonda za razvoj poljoprivrede.

„Najveći deo budžetskih sredstava namenjen je sufinansiranju investicija u fizičku imovinu domaćinstava, a biće podržano i bušenje bunara za navodnjavanje, do dubine od 100 metara. Planirana je i podrška učešću članova udruženja poljoprivrednika na manifestacijama, sajmovima i izložbama”, saopšteno je iz Gradske uprave Leskovca.

Gazdinstva koja su uložila sredstva u kupovinu nove opreme i mehanizacije za stočarsku, voćarsko-vinogradarsku i povrtarsku proizvodnju, ali i nabavku priključnih mašina, opreme za pčelarstvo i podizanje zasada u voćarstvu moći će da računaju na ukupan iznos, nešto veći od 78,5 miliona dinara.

Pročitajte još:

„Maksimalni iznos sredstava koje poljoprivrednici mogu da dobiju po jednoj od mera podrške iznosi 125.000 dinara, odnosno od 30 do 60 odsto prihvaćenih troškova, dok će za podizanje zasada u voćarstvu dobijati iznose koji nisu veći od 130.000 dinara.”

Za bušenje bunara mogu se ostvariti subvencije do 180.000, dok je ukupan budžet namenjen udruženjima 300.000 dinara. A šta je sve potrebno priložiti od dokumentacije pogledajte ovde.

Izvor: Agroklub

Države članice EU i dalje nisu sprovele pravila za pojednostavljeno izdavanje dozvola za OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Države članice imale su obavezu da u svoje nacionalne zakone prenesu pravila Evropske unije za pojednostavljeno i ubrzano izdavanje dozvola za projekte obnovljivih izvora energije (OIE).

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath) – izdavanje dozvola

Prema revidiranoj Direktivi o obnovljivim izvorima energije (REDIII), koja je usvojena krajem 2023. godine, postavljen je obavezujući minimalni cilj da udeo OIE u energetskom miksu Evropske unije dostigne najmanje 42,5 odsto do 2030. godine.

Međutim, godinu dana nakon isteka roka za ovu obavezu, analiza je pokazala da je stepen prenosa ovih pravila u nacionalna zakonodavstva između 13 i 78 odsto. Od 2023. godine napredak je ostvaren u šest od osam mera koje se tiču planiranja i izdavanja dozvola. Ipak, nešto manje od 50 odsto analiziranih mera trenutno je preneto u zakonodavstva država članica, navodi organizacija SolarPower Europe.

Analiza je pokazala da najbolje rezultate u prenošenju do sada imaju Italija, Rumunija i Slovenija, sa 78 odsto prenesenih i započetih mera. Sa druge strane, Letonija ima svega 13 odsto, dok Francuska, Hrvatska, Holandija i Slovačka beleže po 22 odsto.

Pročitajte još:

Zašto pojednostavljeno izdavanje dozvola nije sprovedeno?

Prema analizi iz izveštaja ove organizacije, i dalje postoji niz ključnih problema u praksi, uprkos donošenju REDIII direktive.

Pre svega, države članice ne poštuju rokove koje REDIII propisuje za izdavanje dozvola. Takođe, tamo gde su uvedene tzv. zone ubrzanja – područja u kojima bi postupci trebalo da budu jednostavniji – neretko dolazi do dodatnih komplikacija i prekomerno složenih procedura.

Iako je relativno jednostavno instalirati solarne panele na zgradama, parkinzima i drugim veštačkim površinama, zemlje često ne koriste mogućnosti pojednostavljenih dozvola, čime se propuštaju značajne prilike za razvoj solarne energije.

Na kraju, izveštaj ukazuje i na to da se načelo da su projekti obnovljivih izvora energije od preovlađujućeg javnog interesa često ne primenjuje u praksi, iako bi ono moglo znatno ubrzati i olakšati procedure.

Lina Dubina, savetnica za politiku održivosti u SolarPower Europe, poziva Evropsku komisiju da bliže sarađuje sa državama članicama kako bi se zakonodavne ambicije što pre pretočile u konkretan napredak na terenu.

Dodatni problem jeste to što prenošenje pravila ne znači nužno i njihovu efikasnu primenu na terenu.

U izveštaju su date i konkretne preporuke za Evropsku komisiju – više o tome možete pročitati ovde.

Pojednostavljenje procedura za izdavanje dozvola ključno je za uspešnu implementaciju obnovljivih izvora energije širom Evrope i za tranziciju ka čistoj energiji, zaključuje SolarPower Europe.

Energetski portal

Grad Užice najavio nekoliko značajnih projekata – među najvažnijima rekonstrukcija cevovoda

Foto: Wikipedia (en:Bolonium (Ivan M))

Grad Užice najavio je nekoliko značajnih projekata na čijoj realizaciji će se raditi u narednom periodu.

Među najvažnijima ističe se rekonstrukcija cevovoda u visokoj zoni na potezu Cerovića brdo – Pora – Gluvaći – Kapetanovina, čime se rešava višedecenijski problem snabdevanja vodom u tom delu grada.

Prema rečima dr Jelene Raković Radivojević, gradonačelnice Užica, ovime će se rešiti problem pucanja cevi u ulicama u kojima su u prethodnom periodu zabeležene brojne havarije, a nekoliko puta su rađene i rekonstrukcije ulica. U tim situacijama, većina građana visoke zone, oko 20.000 potrošača, ostajalo je bez vode.

Pročitajte još:

„Veoma važno je i to što konačno, na ovoj deonici dugoj 4,7 kilometara, iz upotrebe izbacujemo cevi od azbesta. Svi radovi biće izvedeni tehnologijom provlačenja novih cevi kroz već postojeće”, rekla je gradonačelnica, dodajući da zahvaljujući primeni ove tehnologije neće biti prekida u vodosnabdevanju.

Tender za izvođača radova otvoren je do 5. avgusta 2025. godine. 

Pored ovog, kako je istakla gradonačelnica, nastaviće se sa naporima da se obezbede sredstva i za ostale ključne projekte. U njih pre svega spadaju kotlarnica „Međaj”, izgradnja kanalizacione mreže u pojedinim delovima grada, kao i rešavanje problema odlaganja komunalnog otpada i parkiranja, kao i drugi.

Energetski portal

Završni radovi na izgradnji kompostane u Pirotu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U toku su završni radovi na izgradnji kompostane u Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Pirotu, prve ovog tipa u Srbiji.

Reč je o jednom od ukupno sedam regionalnih centara koji se realizuju uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Francuske agencije za razvoj (AFD), u okviru kreditne linije od 300 miliona evra.

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, kompostana je važan alat za primenu cirkularne ekonomije, jer što se više otpada bude tretiralo i ponovo upotrebilo, to će se manje količine odlagati na deponiju, čime se produžava vek njenog korišćenja.

Pročitajte još:

Kako je istakla, ovde nije reč samo o pilot projektu, već pionirskom – koji može da bude model za celu Srbiju i region. 

„Uz pomoć informacionih tehnologija možemo da pratimo parametre koji su značajni za količinu zelenog otpada, organskog otpada i otpada koji dolazi sa linije mulja iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda”, rekla je ministarka.

Energetski portal

Zašto EREV vozila nisu korak napred – Oslanjanje na punjač ili rezervoar?

Foto-ilustracija: Unsplash ( Priscilla Du Preez 🇨🇦)

Zamislite automobil koji se kreće na struju kroz grad, a kada mu ponestanu kilovati prelazi na benzin. U teoriji zvuči kao idealan kompromis. U praksi, ova dva u jedan vozila, poznata kao električna vozila sa produženim dometom (EREV), donose više nedoumica nego rešenja o kojima je više objašnjeno u izveštaju organizacije Transport & Environment.

Dok Evropa žuri ka elektrifikaciji saobraćaja, i prodaje na desetine sve pristupačnijih električnih automobila, EREV se tiho vraća na scenu kao tehnološki hibrid između stare i nove ere. Deluju kao logičan most između baterije i rezervoara, ali sve više analiza ukazuje da bi ova rešenja mogla više da usporavaju, nego da ubrzavaju prelazak ka čistoj mobilnosti.

Za razliku od klasičnih plug-in hibrida (PHEV), kod kojih i motor s unutrašnjim sagorevanjem i elektromotor mogu pokretati vozilo, EREV točkove pokreće isključivo električni pogon. Kada se baterija isprazni, pali se mali motor koji funkcioniše kao generator – puni bateriju, ali ne pokreće direktno auto. Na prvi pogled, sve deluje električno. U stvarnosti, rezerva vrlo brzo postaje glavni pogon. Tako EREV postaje vozilo koje se daleko ređe vozi na struju.

Pročitajte još:

Kina je prva ozbiljno prigrlila ovu tehnologiju. Samo tokom 2024. godine, prodato je oko 1,2 miliona EREV modela – što predstavlja rast od 79 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Među njima su i SUV modeli sa kombinovanim dometima od preko 900 kilometara.

Međutim, kada se razdvoje električni i fosilni deo tog dometa, slika se menja: prosečan električni domet kod najprodavanijih modela u Kini iznosi oko 185 km. Ostatak puta prelazi se uz pomoć goriva.

U proseku, kada rade na benzin, EREV vozila troše oko 6,4 litra na 100 km – što je uporedivo sa konvencionalnim SUV-ovima. Isti obrazac već smo videli kod plug-in hibrida: ako ih korisnici ne pune redovno, ponašaju se kao klasična vozila s unutrašnjim sagorevanjem, samo skuplja i komplikovanija.

Evropski podaci potvrđuju zabrinutost, a to je da stvarne emisije CO₂ kod plug-in hibridnih vozila  mogu biti i do 3,6 puta više od zvaničnih testova. Razlog je jednostavan – većina vozača ne koristi električni režim onoliko često koliko se pretpostavlja. Ako se slična praksa prenese i na EREV, izgubljena je još jedna prilika za smanjenje emisija.

Da li je to ipak komplikovano nuditi kao zeleno rešenje?

Možda je EREV imao više smisla pre deset godina, dok su dometi električnih automobila bili skromni, a infrastruktura za punjenje nedovoljna. Danas, kada postoje modeli sa dometom većim od 400 kilometara, pristupačnije cene i sve gušća mreža punjača – dodatni motor ne zvuči više potrebno.

Može li EREV imati korisnu ulogu? Da – ako zamenjuje stari benzinac. Ali ukoliko odlaže kupovinu potpuno električnog automobila, onda postaje prepreka, a ne rešenje, jer za evropske i globalne planove ne predstavlja kompromis, već korak unazad.

Energetski portal

Naučnici zabrinuti – reka Rajna bi mogla dostići kritične temperature

Foto: Pixabay/ trixtammy

Istraživači Nemačkog instituta za hidrologiju (BfG) i holandskog instituta Deltares, u okviru rada za Međunarodnu komisiju za zaštitu Rajne (ICPR) upozorili su da se ova reka značajno zagreva kao rezultat klimatskih promena.

Zbog toga kako ističu već su vidljivi prvi uticaji na ekologiju i privredu, a očekuje se da će se oni u budućnosti dodatno pojačati.

Analiza merenja za period 1978–2023 pokazuje jasan trend zagrevanja,  a naročito su pogođeni južni delovi od Švajcarske do Karlsruja.

Istražujući očekivani porast temperature vode u Rajni naučnici su došli do saznanja da do sredine veka temperatura može porasti od 1,1 do 1,8 °C, a do 2100. godine prosečna godišnja temperatura vode mogla bi porasti za 2,9 do 4,2 °C u odnosu na referentni period 1990–2010.

To znači da će se do kraja veka broj dana s temperaturom vode ispod 10 °C smanjiti s današnjih prosečnih 170 dana na svega 104 dana. Istovremeno broj dana s temperaturama iznad 21,5 °C prema procenama, porašće s trenutnih 32 na čak 106 dana godišnje. Skoro 50 dana godišnje očekuju se temperature iznad 25 °C, a maksimalne vrednosti bi mogle dosegnuti i 28 °C.

Pročitajte još:

„Porast temperature vode značajno utiče na uslove života u Rajni. Ako kritične temperaturne granice budu dugo nadmašene, može doći do ozbiljnih ekoloških šteta. Vodeni organizmi tada trpe toplotni stres, postaju slabiji i podložniji bolestima”, objašnjava Tanja Berkfelt-Videman, naučnica iz BfG-a i jedna od autorki studije.

Dodaje da se sa višim temperaturama manja količina kiseonika rastvara u vodi, što dodatno otežava opstanak vodenim životinjama.

Kao jednu od mera za ublažavanje zagrevanja navode obnovu obalnih šuma i zdravih poplavnih ekosistema na manjim pritokama, dok u glavnom toku Rajne i velikim pritokama to nije moguće.

U slučaju da temperatura vode pređe određene kritične vrednosti, nadležne institucije mogle bi biti primorane da ograniče korištenje vode, na primer, za industriju ili poljoprivredu.

Ova studija je prva koja koristi modeliranje koje objedinjuje nacionalne rezultate Švajcarske, Nemačke i Holandije.

Energetski portal

Jedan čovek pliva za ajkule – i menja način na koji ih doživljavamo

Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Abdul Rahman)

Leto je period godine kada najveći broj ljudi posećuje plaže i uživa u moru, zbog čega je ovo idealan trenutak da razgovaramo o situacijama u kojima je potreban veći oprez – ali i o onima koje su zasnovane na mitovima. Mnogi gaje duboko usađen strah od ajkula, najčešće oblikovan predrasudama, neznanjem i filmovima koji ih prikazuju kao krvoločne neprijatelje. Ali da li je taj strah zaista opravdan?

Ajkule su daleko od zastrašujućih bića iz filmskih scenarija – one su ključan deo zdravih i održivih morskih ekosistema. U ovom blogu predstaviću vam priču jednog od najistaknutijih boraca za istinu o ajkulama i njihovu zaštitu.

Luis Puh, poznati okeanski plivač i aktivista, u maju ove godine zaplivao je sa jasnim ciljem – da promeni način na koji ljudi doživljavaju ajkule i da podigne svest o njihovoj ugroženosti. Nije slučajno što je to učinio baš sada, jer se ove godine obeležava 50 godina od snimanja filma Jaws, američkog trilera koji je doprineo oblikovanju straha kroz generacije koje su ga gledale, prikazujući belu ajkulu kao nemilosrdnog ubicu. Na mestu gde su snimane scene filma – oko ostrva Martha’s Vineyard – Luis je preplivao 96 kilometara u okviru akcije The Shark Swim, koja je deo šire kampanje njegove fondacije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Misija fondacije je zaštita morskih predatora, ali i promocija stvaranja većeg broja zaštićenih morskih područja – kojih danas ima manje od tri odsto na globalnom nivou.

Tokom dvanaest dana, u hladnoj vodi i pod nepovoljnim vremenskim uslovima, Luis je poslao snažnu poruku: ajkule nisu naši neprijatelji, već saveznici u očuvanju okeana.

Podaci sa zvanične stranice njegove fondacije su uznemirujući – svakog dana širom sveta ubije se oko 275.000 ajkula, najčešće zbog prekomernog i nekontrolisanog ribolova. Zbog toga je pre same akcije, ali i tokom nje, Luis razgovarao sa naučnicima, lokalnim vlastima, medijima i širom javnošću – kako bi skrenuo pažnju na ovu važnu temu.

Zato je važno da razgovaramo, posebno sa najmlađima, o ajkulama kao korisnim i neophodnim bićima, a ne o neprijateljima. Treba da podstičemo razvoj generacije koja neće rasti uz mitove i strahove, već uz razumevanje i poštovanje prirode.

Ajkule, naravno, mogu biti opasne – kao i svaka divlja životinja kada se čovek nađe u njenoj neposrednoj blizini. Ali ne smemo da zaboravimo, da kada uđemo u more, mi smo ti koji se nalaze na njihovoj teritoriji. Zbog toga je veoma važno da se ponašamo odgovorno – informisanjem o njihovom prisustvu na destinaciji koju posećujemo, poštovanjem lokalnih bezbednosnih mera, ali i razumevanjem njihove uloge u prirodi.

Katarina Vuinac

U Severnoj Makedoniji počela izgradnja najvećeg vetroparka na Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath) - kontra-garancije

Ministarstvo za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine Severne Makedonije zvanično je najavilo početak izgradnje vetroparka kod Štipa, koji će biti najveći na Zapadnom Balkanu.

Na površini od 326 hektara biće postavljeno 55 vetrenjača, a procenjuje se da će godišnje proizvoditi električnu energiju dovoljnu za snabdevanje oko 100.000 domaćinstava. Ovaj projekat predstavlja ključni korak u energetskoj tranziciji zemlje.

Elena Božinovska-Najdovska, ministarka za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine Severne Makedonije, istakla je da je za Vladu ova oblast stub daljeg razvoja zemlje.

Pročitajte još:

Iz ministarstva navode da će projekat doneti višestruke koristi – od proizvodnje čiste i stabilne energije, preko smanjenja emisije ugljen-dioksida, do otvaranja oko 50 novih radnih mesta tokom faze izgradnje, kao i dodatnih u fazi eksploatacije.

Projekat realizuje kompanija Alcazar Energy Partners, a podržan je investicijom vrednom 500 miliona dolara.

Nakon završetka izgradnje, vetropark će doprineti stabilnosti ne samo energetskog bilansa Severne Makedonije, već i jačanju zelene ekonomije celog Zapadnog Balkana.

Energetski portal

Električni automobili čine svega 0,98 odsto tržišta novih putničkih vozila u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U prvih šest meseci 2025. godine, u Srbiji je zabeležen rast tržišta novih putničkih automobila, uz istovremeni snažan pad prodaje lakih komercijalnih vozila. Kada je reč o vozilima kategorije „L”, u koju spadaju motocikli, skuteri i mopedi, ostvaren je primetan rast.

Prema podacima Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, u periodu januar–jun 2025. godine, registrovano je ukupno 18.902 nova vozila (putnička i laka komercijalna), što predstavlja rast od 3,54 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Pročitajte još:

Prodaja prema vrsti pogona – udeo u novoprodatim vozilima

Putnička vozila (M1)

Benzin ostaje i dalje najzastupljenija vrsta pogona među novim putničkim automobilima, sa udelom od 47,6 odsto. Udeo dizel vozila opao je za gotovo trećinu i sada iznosi 12,8 odsto. Hibridi beleže značajan porast i čine 36,7 odsto svih novoregistrovanih putničkih vozila, dok su električna vozila zabeležila samo blagi rast – i dalje su ispod jedan odsto, sa ukupnim udelom od 0,98 odsto, odnosno 161 vozilom. Ostale vrste pogona učestvuju sa oko dva odsto.

Laka komercijalna vozila (N1)

S obzirom na ukupan pad tržišta lakih komercijalnih vozila, u prvoj polovini godine smanjenje obima prodaje zabeleženo je kod gotovo svih vrsta pogona. Vozila na benzin beleže pad od preko 50 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Nasuprot tome, dizel vozila ostvaruju blagi rast i zadržavaju vodeću poziciju sa udelom od 74,7 odsto u ukupnoj prodaji novih vozila ove kategorije. Električna vozila čine 1,98 odsto, a hibridi 2,5 odsto, uz pad u odnosu na prethodnu godinu. Ostali pogoni učestvuju sa 8,5 odsto, takođe beležeći pad.

Mopedi, skuteri i motocikli (L)

U kategoriji „L” vozila (motocikli, skuteri i mopedi), benzin ubedljivo dominira sa udelom od preko 99 odsto u novoprodatim vozilima. U prvoj polovini 2025. godine prodato je svega osam električnih, pet dizel motocikala i tri sa pogonom na mešavinu, prema podacima sa sajta Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

Energetski portal

Zeleni zajam EBRD-a od 40 miliona evra za održive investicije malih i srednjih preduzeća u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbediće zajam do 40 miliona evra UniCredit Leasing Srbija u okviru novouspostavljenog okvira WB GOLD (Western Balkans Green Outcomes-Linked Debt Financing Framework), finansijskog mehanizma koji ima za cilj povećanje ulaganja u zelene tehnologije kod malih i srednjih preduzeća (MSP).

WB GOLD uvodi model finansiranja zasnovan na konkretnim ishodima i postignutim rezultatima, podstičući finansijski sektor da poveća broj zelenih zajmova i unapredi standarde u oblasti održivog finansiranja. Time se omogućava preduzećima da investiraju u energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i druge održive tehnologije, navodi se na sajtu EBRD-a.

Kako je izjavio Matteo Patrone, potpredsednik EBRD-a za bankarstvo, cilj ove saradnje je da se „inovativno zeleno finansiranje usmeri u srce sektora malih i srednjih preduzeća u Srbiji.

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji, sa više od 10 milijardi evra uloženih kroz 382 projekta, uz poseban fokus na konkurentnost privatnog sektora, zelenu ekonomiju i održivu infrastrukturu. 

Energetski portal

U Osijeku počelo istraživanje geotermalnog potencijala

Foto: Grad Osijek

U Osijeku je počelo istraživanje geotermalnog potencijala na bušotini Osijek GT-1 (OsGT-1), drugoj po redu u sklopu projekta Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu daljinskog grejanja.

Ovo istraživanje nastavlja se na nedavno u Velikoj Gorici gde je potvrđena ležišna temperatura viša od 100 °C i potencijal za pokrivanje gotovo 60 odsto potreba gradskog toplotnog sistema.

Konačna dubina planirane bušotine u Osijeku biće 2000 (+200) metara, ciljajući geotermalno ležište s temperaturom vode višom od 80°C. Za ovaj projekat obezbeđeno je 50,8 miliona evra iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 

„Osijek je predvodnik zelene tranzicije u Hrvatskoj, a geotermalna energija novi je iskorak prema održivom i lokalno dostupnom izvoru grejanja. Osim što će grejati domove naših sugrađana, te Klinički bolnički centar Osijek, toplotnu energiju u budućnosti planiramo koristiti i u različite privredne svrhe”,  rekao je Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka.

Pročitajte još:

Geotermalna energija jedan je od retkih obnovljivih izvora koji je stabilan, lokalno dostupan i nezavisan o vremenskim ili tržišnim uslovima.

Agencija za ugljovodonike provodi istraživanja u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću.

„Za sve četiri lokacije u ovom projektu napravili smo geološko-geofizičke analize sa snimanjima i merenjima u 2023. godini i ti su podaci, u kombinaciji s informacijama koje imamo od ranije, omogućili preciznu interpretaciju podzemnih slojeva i identifikovali potencijalna geotermalna ležišta. Međutim, potencijal mogu potvrditi samo konkretna istraživanja”, izjavio je Marijan Krpan, predsednik Uprave Agencije za ugljovodonike.

Dodaje da će u septembru ove godine, po završetku istraživanja više znati  o mogućnostima primene geotermalne energije u Osijeku. Nakon završetka ovih radova bušenje se nastavlja u Vinkovcima gde su već počeli pripremni radovi za istraživanje bušotine VinGT-1.

Energetski portal

Kako Beč neguje svojih 500.000 stabala u borbi protiv klimatskih promena

Foto: (c) WienTourismus/ Paul Bauer

Klimatske promene ne ugrožavaju samo ljude, i biljni i životinjski svet trpe posledice ekstremnih vremenskih prilika poput toplotnih talasa, oluja i obilnih padavina. Gradovi su posebno ranjivi, a stabla predstavljaju jednu od najefikasnijih prirodnih mera za borbu protiv urbanog pregrevanja. Grad Beč to dobro zna i ulaže izuzetne napore kako bi zaštitio i njegovao više od pola miliona gradskih stabala.

Velike krošnje stabala stvaraju dragoceni hlad i pročišćavaju vazduh, ali ni ona nisu otporna na posledice klimatskih promena. Zato ih štiti više od 70 specijalizovanih radnika gradske Službe za gradske vrtove, koji ih tokom cele godine redovno pregledaju, obrezuju i leče. Leti se briga dodatno pojačava: 150 zaposlenih svakodnevno zaleva stabla, raspoređeni u oko 50 vozila, pritom koristeći 400.000 litara vode dnevno.

Za mlada stabla posađena u poslednje četiri godine briga je posebno intenzivna. Ona se zalevaju ručno jednom do dvaput sedmično, u zavisnosti od vremenskih prilika. Tamo gde nije moguće automatsko navodnjavanje, koristi se 25.000 posebnih vreća za zalevanje, koje se pune sa 75 litara vode i polako otpuštaju vlagu do korena. Dodatnih 100 litara vode se uleva direktno u zemlju oko stabla. Automatskih sistema za navodnjavanje trenutno je više od 1.000. Njihov broj je u stalnom porastu.

Pročitajte još:

Jedna od najinovativnijih metoda koje Beč primenjuje jeste princip “spužvastog grada”. Ova tehnika proširuje korenski prostor stabala ispod ulica, trotoara i parkirališta, čime se omogućava zadržavanje i korištenje kišnice direktno u tlu. Na taj način stabla bolje podnose sušu i visoke temperature, a ujedno se poboljšava gradska mikroklima i doprinosi bioraznovrsnosti

Beč se, osim na metode nege, oslanja i na pažljiv odabir vrsta koje će se saditi. Stare sorte ne podnose više sve izazove urbanog okruženja, pa se gradski vrtlari sve češće okreću vrstama koje su dokazano otpornije na sušu, toplotu i zagađenje vazduha.

Tako se sve češće mogu videti stabla poput japanske sofore, zlatne kiše i pčelinjeg drveta, koje privlači oprašivače i cveta i tokom najtoplijih dana. Među novim favoritima su i američki brest, poljski javor, amurski javor te različite sorte platana. Posebnu pažnju dobivaju i vrste poput albicije, jasenolisnog javora te hrasta cer, koje su već pokazale visoku otpornost u sve toplijim i sušnim gradskim sredinama.

Zahvaljujući pažljivoj i stručnoj nezi, Beč beleži izuzetno nizak procenat izumiranja mladih stabala, samo 0,5 posto godišnje. Gubici su uglavnom posledica mehaničkih oštećenja, vandalizma ili ekstremnih vremenskih nepogoda, dok nedostatak vode zahvaljujući dobroj organizaciji gotovo da nije faktor.

Izvor: Grad Beč

Sarajevo – primer održivog urbanog razvoja

Foto-ilustracija: Unsplash (Miguel Alcantara)

Jedan od glavnih prioriteta gradske vlasti Sarajeva jeste izrada tzv. Klimatskog ugovora (City Climate Contract), koji će biti predat Evropskoj uniji. Cilj ovog dokumenta je da funkcionalno urbano područje Sarajeva – koje uključuje Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo i Grad Istočno Sarajevo – dobije oznaku Net Zero Label.

Ova oznaka potvrđuje posvećenost lokalnih vlasti klimatskoj politici i otvara mogućnost korišćenja sredstava iz fondova Evropske unije, što je ključno za sprovođenje zelenih projekata.

O tome koje konkretne korake Sarajevo preduzima u borbi protiv klimatskih promena, kako se građani uključuju u ove procese i na koje načine se poboljšava kvalitet života u gradu, razgovarali smo sa gradonačelnikom Predragom Puharićem.

Koje mere Grad Sarajevo preduzima radi smanjenja zagađenja vazduha?

Foto: Grad Sarajevo

– Iako ova oblast nije u direktnoj nadležnosti Grada Sarajeva, smanjenje zagađenja vazduha predstavlja jedan od ključnih prioriteta. Kada smo pre nekoliko godina pitali građane koji su najveći problemi u Sarajevu, naveli su da je to zagađenje vazduha, kao i javni prevoz i korupcija. Osluškujući potrebe građana, odlučno smo se posvetili da damo doprinos u rešavanju ovog gorućeg problema. To radimo kroz delovanje Gradske službe za održivi razvoj, putem koje implementiramo razne mere i učestvujemo u projektima i inicijativama koje u fokus stavljaju ovo pitanje. Kroz Smart City inicijativu, u saradnji sa UNDP BiH, implementirali smo inovativne ideje koje smo predstavili građanima. Kroz razne projekte i inicijative nastojimo da povećamo broj zelenih površina i urbane vegetacije, kroz sadnju drveća, kreiranje urbanih bašta i drugih inovativnih metodologija i koncepata. Jedan od bitnih pomaka u ovoj oblasti jeste zajednička aplikacija Grada Sarajeva, Grada Istočno Sarajevo i Kantona Sarajevo za EU Misiju 100 klimatski neutralnih gradova. Funkcionalno urbano područje Sarajevo, kako smo nazvali ovo sveobuhvatno područje, postalo je deo Misije, i to kao jedan od samo tri grada sa Balkana koji su prihvaćeni u Misiju. Trenutno smo u fazi izrade Akcionog i Investicionog plana koji čine sastavni deo tzv. Klimatskog ugovora (City Climate Contract), kao i u fazi održavanja Prve klimatske skupštine / foruma građana u Sarajevu na ovu temu.

Koji su planovi za smanjenje broja automobila u centru grada?

– Grad Sarajevo kroz implementaciju Plana održive urbane mobilnosti radi na aktivnostima koje za krajnji cilj imaju smanjenje korišćenja automobila, a povećano korišćenje alternativnih, održivih načina urbane mobilnosti. Podržavamo napore i fantastične rezultate Ministarstva saobraćaja KS u procesu unapređenja javnog prevoza, što je ključno za smanjenje broja automobila u gradu. Radimo na razvoju i proširenju biciklističke infrastrukture i uopšte promociji biciklizma. Svake godine aktivno obeležavamo Evropsku nedelju mobilnosti, kroz niz aktivnosti, među kojima je i subvencionisanje građana za kupovinu bicikala, organizovanje „Bike2Work” dana, kada ohrabrujemo zaposlene u institucijama, organizacijama i kompanijama da koriste bicikl za prevoz do posla. Aktivno radimo na uspostavljanju infrastrukture, pa smo tako na dve lokacije postavili tzv. Ostrvo mobilnosti, koje se sastoji od punjača za električna vozila, anti-theft parkinga za bicikle, pametne klupe i parkinga za romobile. Sistemski postavljamo parkinge za bicikle ispred škola i fakulteta kako bismo ohrabrili i učenike ali i radnike da ih koriste. Prateći evropske i svetske trendove, podržavamo uvođenje novih sistema, kao što je servis za najam električnih bicikala, koji će našim građanima ponuditi još jedan vid održive mobilnosti i smanjiti potrebu da koriste automobile.

U FOKUSU:

Kako biste ocenili sistem prikupljanja i reciklaže otpada?

– Segment reciklaže još uvek znatno zaostaje za savremenim evropskim standardima. Svesni te činjenice, Grad Sarajevo kroz brojne inicijative ulaže napore kako bi se unapredile infrastruktura i svest građana. U tom cilju, Grad Sarajevo blisko sarađuje sa KJKP „Rad” i operaterom za upravljanje električnim i elektronskim otpadom – ZEOS eko-sistemom, s kojima organizuje zajedničke akcije i pilot-projekte sortiranja, reciklaže i edukacije. Izdvojio bih organizaciju Re-Use Day, gde smo građanima omogućili da se edukuju, ali i da razmenjuju i odlažu očuvane predmete za ponovnu upotrebu. Tokom Re-Use dana, organizovan je i Cool bazar, na kojem su deca i mladi mogli da razmenjuju i prodaju svoje korišćene stvari. Uključivanjem dece i mladih radimo na edukaciji i promeni svesti od najmanjeg uzrasta, te podstičemo cirkularnu ekonomiju.

Da li Grad ima strategiju zaštite postojećih i razvoja novih zelenih zona?

– Grad Sarajevo je snažno posvećen očuvanju i širenju zelenih zona, što je jedan od ključnih elemenata borbe protiv klimatskih promena i podizanja kvaliteta urbanog života. Kroz rad Gradske službe za održivi razvoj, razvijaju se različite inicijative i projekti, koji kombinuju prostorno planiranje, ekološku inovaciju i aktivno uključivanje građana. Pored zaštite postojećih parkova, šuma i prirodnih celina, Grad Sarajevo kroz projekte kao što su Commit2Green, Bauhaus Bites, Bauhaus4Med, BiodiverCity i drugi implementira inovativne modele ozelenjavanja i urbane regeneracije. Ovi projekti obuhvataju razvoj tzv. food foresta – šuma hrane, gde se sade jestive biljke dostupne zajednici, postavljanje hotela za insekte radi očuvanja biodiverziteta i podrške oprašivačima, osnivanje urbanih bašta u naseljima i školskim dvorištima.

Koji su naredni koraci u okviru učešća Sarajeva u Misiji 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030?

– Naše učešće predstavlja prekretnicu u pristupu klimatskoj i urbanoj politici. Ova misija ne podrazumeva samo političku posvećenost već i konkretne i merljive korake ka postizanju klimatske neutralnosti. Jedan od najvažnijih procesa koji se trenutno sprovodi je Forum građana / Skupština građana o klimatskim promenama, u kojem učestvuje 70 nasumično odabranih građana Sarajeva. Oni se okupljaju tokom tri vikenda kako bi uz podršku stručnjaka i facilitatora razgovarali o ključnim temama: zagađenje vazduha, ozelenjavanje, grejanje i hlađenje, mobilnost i klimatske promene. Na kraju procesa, građani će doneti set preporuka koje će biti direktno uključene u tzv. Klimatski ugovor (City Climate Contract). Paralelno sa tim deliberativnim procesom, tim stručnjaka u saradnji sa relevantnim institucijama, privatnim sektorom, akademskom zajednicom i međunarodnim partnerima, radi na izradi Akcionog i Investicionog plana, koji čine tehnički i operativni deo Klimatskog ugovora. Ti dokumenti precizno definišu projekte, mere i finansijske modele za ostvarenje klimatske neutralnosti.

City Climate Contract biće predat Evropskoj uniji u junu 2025. godine, a očekuje se da će funkcionalno urbano područje Sarajeva – uključujući Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo i Grad Istočno Sarajevo – time steći tzv. Net Zero Label. To nam otvara pristup sredstvima iz fondova EU i značajno povećava šanse za implementaciju investicija definisanih u Akcionom i Investicionom planu, što je neophodno za dostizanje klimatske neutralnosti do 2030.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Krave i konji na Suvoj planini i ove godine bez vode – stigla pomoć, ali bez trajnog rešenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Graybill)

Suva planina nije slučajno dobila svoje ime. Iako se ubraja među najlepše planine u Srbiji, poznata po raznolikim ekosistemima, specifičnim oblicima reljefa i bogatom biodiverzitetu, upravo njene prirodne karakteristike objašnjavaju naziv. Vode je malo, a dodatni izazov predstavljaju česti i dugi sušni periodi.

Tokom prethodnih dana, na društvenim mrežama i u domaćim medijima pojavila se vest koja je izazvala zabrinutost javnosti — stočari iz ovog kraja upozorili su da oko 1.000 krava i 300 konja, koji se trenutno nalaze na planini, nemaju pristup vodi.

Nažalost, ovo nije prvi put da se Suva planina suočava sa ovakvom situacijom. Problem se ponavlja iz godine u godinu, a trajno rešenje još nije pronađeno.

Prema najnovijim informacijama koje je objavio portal Danas, JKP Mediana danas je dopremila nekoliko cisterni sa vodom. Ipak, ove količine vode su samo privremeno rešenje. 

Pročitajte još:

Građani su u velikom broju reagovali putem društvenih mreža, izražavajući zabrinutost i spremnost da pomognu. Među predlozima se izdvajaju ideje o organizovanom prikupljanju sredstava za iskopavanje bunara, kao i pozivi preduzećima koja raspolažu cisternama za pijaću vodu. 

Istovremeno, udruženja stočara uputila su apel nadležnim institucijama, ali kako pišu mediji, konačnog odgovora još uvek nema.

Kako prenosi Danas, prema mišljenju stočara, a i dela stručnjaka, trajno rešenje bi moglo da bude kopanje bunara i postavljanje kaptaža izvora vode, kako bi se tokom sušnog leta tu pojile životinje.

Energetski portal

Prijevor dobio prvi poluautomatizovani sistem za navodnjavanje u Srbiji

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

U naselju Prijevor kod Čačka obeležena je prva godina rada modernizovanog sistema za navodnjavanje i očuvanje poljoprivredne proizvodnje. Tom prilikom su otvorene četiri nove crpne stanice i rekonstruisano 5,5 kilometara kanalske mreže, uz razvijenu sekundarnu i tercijarnu mrežu cevi – čime je ovaj sistem postao prvi poluautomatizovani sistem za navodnjavanje u Srbiji.

Broj korisnika sistema za godinu dana povećan je sa šest na 86, a očekuje se da do kraja sezone ovaj broj premaši 110 domaćinstava. Zahvaljujući tzv. hidrokarticama, svaki korisnik ima uvid u količinu utrošene vode, a očekivani godišnji kapacitet korišćenja dostiže i do 700.000 kubika – šest puta više nego prethodne sezone.

Pročitajte još:

Kako je objasnio direktor JVP „Srbijavode“, Goran Puzović, ovakav sistem predstavlja iskorak u upravljanju vodnim resursima i da poljoprivrednici sada raspolažu preciznim i kontrolisanim pristupom vodi, što im omogućava da planiraju proizvodnju i ostvaruju veće i sigurnije prinose, rekao je Puzović.

Kanal je inače izgrađen 1954. godine, ali je decenijama bio van funkcije.

Neki od meštana Prijevora i Trbušana ističu da je novi sistem za navodnjavanje doneo konkretnu razliku na terenu, posebno u sezoni bez padavina. Svetlana Bogdanović iz Trbušana navodi: „Na delovima bez vode prinos je značajno slabiji. Sada imamo toplu vodu iz kanala, što pogoduje biljkama. Ovo nam menja život.“

Energetski portal

Novo upozorenje RHMZ-a: Sutra pljuskovi, grad i jak vetar

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nakon nekoliko toplih letnjih dana, Republički hidrometeorološki zavod ponovo je izdao upozorenje za područje Srbije na vremenske nepogode.

Pljuskovi i grmljavina očekuju se sutra, 17. jula. Lokalno će biti intenzivniji, ponegde i uz grad i jak vetar. Veća verovatnoća za pojavu ovih nepogoda postoji u centralnoj i južnoj Srbiji, dok će se za preciznije lokacije naknadno izdavati upozorenja – jedan do dva sata unapred.

Podsećanja radi, Srbiju je pre desetak dana zahvatilo snažno nevreme sa jakim udarima vetra, što je dovelo do obaranja brojnih stabala.

Pročitajte još:

Prema podacima JKP „Zelenilo–Beograd“, samo su oni u okviru grada Beograda primili preko 1.300 prijava za saniranje prelomljenih stabala ili grana, a na 132 lokacije zabeležena je i materijalna šteta.

Ovo preduzeće nastavlja sanaciju sve dok je to potrebno, a ističu da se naknada štete može ostvariti samo u slučajevima kada je uzrok štete stablo za koje je, na osnovu redovnog Programa održavanja, nadležno JKP „Zelenilo–Beograd“.

Ukoliko je prilikom pada stabla došlo do materijalne štete ili telesnih povreda, građani mogu pozvati Servisni centar grada Beograda na broj 11011 ili se obratiti putem mejla na info@zelenilo.rs, gde će dobiti precizna uputstva.

Energetski portal