Home Blog Page 44

Novi Sad zvanično postao član Foruma gradova vlažnih staništa

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Grad Novi Sad je na međunarodnoj Konferenciji o zaštiti vlažnih staništa, koja se održava u Zimbabveu, predstavio planove zaštite biodiverziteta, kao prvi grad u regionu koji je proglašen Gradom vlažnih staništa.

Kao jednom od 31 novoakreditovanog grada u svetu, Novom Sadu je u okviru Konferencije uručen sertifikat, čime je zvanično postao član Foruma gradova vlažnih staništa.

Prema rečima Vanje Petković, članice Gradskog veća za zaštitu životne sredine, Novi Sad je jedan od 74 grada u svetu koji su dobili ovu akreditaciju za posvećenost zaštiti vlažnih područja, kao što su Koviljsko-petrovaradinski rit, Begečka jama i druga staništa duž Dunava, koja su ključna za očuvanje biodiverziteta.

Pročitajte još:

U okviru konferencije, na Specijalnoj sednici o novoakreditovanim gradovima vlažnih staništa, delegacija grada Novog Sada održala je prezentaciju o očuvanju ekosistema močvara.

Kako je istaknuto, Novi Sad aktivno štiti preko 5.100 hektara močvara, koje uključuju međunarodno priznato Ramsarsko područje, Koviljsko-petrovaradinski rit, i značajni park prirode, Begečka jama.

Energetski portal

Crna Gora nastavlja izgradnju auto-puta ka granici sa Srbijom

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Despeyroux)

Crna Gora nastavlja izgradnju auto-puta Bar–Boljare kroz novu deonicu Mateševo–Andrijevica, dužine oko 22 kilometra. Trasa prolazi kroz jedan od najsloženijih terena u zemlji, a cilj je da se poveže severni deo, koji je manje ekonomski razvijen, sa centralnim i južnim regionima. Po završetku izgradnje, auto-put će povezivati Luku Bar sa granicom sa Srbijom.

Za izgradnju ove deonice, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbediće državni zajam Crnoj Gori u iznosu do 200 miliona evra, dok će, pored toga, zemlja dobiti i investicioni grant Evropske unije u iznosu do 150 miliona evra.

Reč je o strateškom projektu koji predstavlja prioritet za Crnu Goru i čini deo Transevropske saobraćajne mreže (TEN-T).

Kako se navodi na sajtu EBRD-a, unapređena saobraćajna povezanost trebalo bi da podstakne investicije, poboljša mobilnost i smanji regionalne razlike. Savremena infrastruktura takođe će doprineti većoj bezbednosti saobraćaja i smanjenju broja saobraćajnih nezgoda.

Energetski portal

Solarna energija u EU usporava: 2025. godina označava kraj decenijskog rasta

Foto-ilustracija: Unsplash (joshua-bowers)

Po prvi put u poslednjih deset godina, tržište solarnih fotonaponskih elektrana u Evropskoj uniji zabeležiće pad – pokazuje nova analiza koju je objavila organizacija SolarPower Europe. Prema najverovatnijem scenariju, tokom 2025. godine očekuje se smanjenje godišnje instalacije novih kapaciteta za 1,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

U konkretnim brojkama, EU bi 2025. trebalo da instalira 64,2 GW solarnih kapaciteta, što je manje u poređenju sa 65,1 GW iz 2024. godine. Ovaj pad dolazi nakon izuzetne ekspanzije tržišta u 2022. i 2023. godini, kada je zabeležen rast od čak 47 odsto, odnosno 51 odsto. Iako će ukupna instalisana snaga do kraja godine dostići planiranih 402 GW, ispunjenje ciljeva za 2030. godinu, koji predviđaju 750 GW, postaje sve manje izvesno. Ako se trenutni trendovi nastave, EU će do kraja decenije imati svega 723 GW.

Solarna energija usporava rast u Evropskoj uniji / Foto-ilustracija: Pixabay (Markus Spiske)

Glavni razlog usporavanja rasta je nagli pad tržišta kućnih solarnih sistema, posebno u zemljama koje su bile nosioci rasta u prethodnim godinama – Italiji, Holandiji, Austriji, Belgiji, Češkoj i Mađarskoj. Sa slabljenjem efekata energetske krize iz 2022. i povlačenjem državnih podsticaja bez adekvatnih zamena, instalacije na krovovima stambenih objekata beleže kolaps – u nekim slučajevima veći od 60 odsto u odnosu na 2023. godinu. Sličan trend beleže i Poljska, Španija i Nemačka, sa padom od preko 40 odsto.

Pročitajte još:

Ipak, segment solarne energije komunalnih razmera nastavlja da raste i 2025. godine biće zaslužan za približno polovinu novih kapaciteta. Rekordne aukcije sprovedene u 2024. godini – sa dodeljenih 20 GW širom EU – podstakle su ovaj segment, naročito u Nemačkoj i Bugarskoj. Nemačka prednjači u solarnim aukcijama, a prate je Holandija, Francuska, Italija, dok Poljska i Irska najavljuju širenje svojih kapaciteta.

Jedan od ključnih mehanizama rasta – korporativni ugovori o kupovini energije (cPPA) – suočava se sa izazovima. Sa padom cena električne energije, interesovanje kompanija za potpisivanje ovih dugoročnih ugovora je oslabilo, što je dovelo do pada broja novih ugovora za 41 odsto između prvog i drugog kvartala ove godine.

Iako je solarna energija sve prisutnija u svakodnevnom energetskom miksu – u junu je, po prvi put, bila najveći pojedinačni izvor električne energije u EU – aktuelni trendovi pokazuju da bez strateških korekcija u podsticajnim šemama i jačanja tržišnih mehanizama, Evropa rizikuje da propusti ključne ciljeve energetske tranzicije do 2030. godine, poručuju iz udruženja SolarPower Europe.

Energetski portal

Održivost kao strateški prioritet

Foto: ProCrtedit banka
Foto: ProCrtedit banka

U vremenu u kojem je održivo poslovanje postalo imperativ, ProCredit banka se izdvaja kao institucija koja ne samo da prati savremene standarde već ih i postavlja.

O tome na koji način banka integriše principe zaštite životne sredine u svoje poslovanje, razgovaramo sa Nemanjom Tomićem, članom Izvršnog odbora ProCredit banke.

Već više od decenije ProCredit banka primenjuje principe održivog poslovanja. Kako biste danas definisali vašu strategiju u oblasti zaštite životne sredine?

– Naš pristup je sistemski, sveobuhvatan i duboko integrisan u sve aspekte poslovanja. Od 2011. godine sprovodimo Grupnu politiku upravljanja zaštitom životne sredine, a od 2016. godine smo i prvi iz finansijskog sektora u Srbiji sertifikovani po međunarodnom standardu ISO 14001:2015. Kroz naš interni sistem zaštite životne sredine nadgledamo i postavljamo konkretne ciljeve za potrošnju resursa, upravljanje otpadom, ali i emisija gasova sa efektom staklene bašte. Verujemo da održivost ne može biti zaseban proces, već deo svake poslovne odluke.

Koji su najvažniji rezultati koje ste postigli kroz implementaciju EMS-a (Environmental Management System)?

– Postigli smo značajna smanjenja u potrošnji resursa, ali možda je važnije istaći promenu svesti – kako naših zaposlenih, tako i klijenata. Svoje radne procese prilagodili smo održivim praksama – digitalizovali smo usluge kako bismo smanjili potrebu za papirnom dokumentacijom, sistematski analiziramo svaku nabavku prema kriterijumima održivosti. Takođe, prešli smo na niskoemisiona vozila u floti i postavili više od 40 besplatnih električnih punjača u Srbiji kako bismo stimulisali građane da se odluče za ekološki odgovorne izbore. Takođe, redovno merimo emisije CO2 i ostale uticaje na životnu sredinu, što nam omogućava da kontinuirano unapređujemo naše prakse.

U FOKUSU:

Jedan od stubova vaše strategije jeste i upravljanje kreditnim rizicima sa aspekta životne sredine. Šta to konkretno podrazumeva?

– Kao finansijska institucija, svesni smo da naša odgovornost prevazilazi okvire internog uticaja na životnu sredinu. Zato u svim kreditnim procesima primenjujemo Standard za upravljanje uticajem kreditnih aktivnosti na očuvanje životne sredine i socijalne odgovornosti. Imamo jasno definisanu Listu isključenih delatnosti – ne finansiramo poslove koji štete životnoj sredini ili društvu. Svaki klijent se procenjuje i sa aspekta ekoloških i socijalnih rizika.

ProCredit banka je prepoznata i po snažnom razvoju zelenog portfolija. Kako se ovaj segment razvijao?

– Zeleno finansiranje je treći stub naše strategije. Samo tokom 2024. godine isplatili smo oko 36 miliona evra zelenih kredita, a zeleni portfolio čini oko 15 odsto ukupnog portfolija. Naš srednjoročni cilj je da taj udeo dostigne 20 odsto. Finansiramo projekte energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i druge zelene inicijative koje našim klijentima donose niže troškove i viši kvalitet poslovanja. Važno je naglasiti da istovremeno radimo i na podizanju svesti – kroz organizaciju edukacija i radionica, kao i učešćem na stručnim konferencijama.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

AD ESM unapred obezbeđuje jeftiniju struju za grejnu sezonu

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Kompanija Elektrani na Severna Makedonija (AD ESM) saopštila je da ovog leta preduzima odlučne korake kako bi obezbedila stabilno i cenovno povoljnije snabdevanje električnom energijom tokom predstojeće grejne sezone. Strateškim nabavkama energije za novembar i decembar po nižim letnjim cenama, kompanija želi da spreči udare potencijalnih zimskih poskupljenja na domaće potrošače i javne finansije.

Cilj ovog poteza je da se deo potrebnih količina obezbedi unapred, u trenutku kada su cene na berzama znatno povoljnije nego što se očekuje krajem godine, čime se omogućava lakše planiranje, stabilnost i ušteda sredstava. U ESM-u naglašavaju da je ova odluka deo šire strategije odgovornog upravljanja finansijama i osiguravanja energetske bezbednosti zemlje u uslovima globalnih neizvesnosti.

Pročitajte još:

„Cene energije svakodnevno variraju pod snažnim uticajem geopolitičkih i globalnih događaja. Obezbeđivanjem dela količina unapred, očekujemo povoljnije i predvidljivije cene, štiteći se od potencijalnih naglih povećanja cena i nepredviđenih okolnosti, povećane potrošnje, pre i tokom zimskog perioda. Ova strateška odluka je deo naše posvećenosti odgovornom upravljanju finansijama i obezbeđivanju energetske bezbednosti”, saopštila je kompanija.

Uz to, višak električne energije iz domaće proizvodnje i dalje će se plasirati na Makedonskoj berzi električne energije (MEMO), čime ESM dodatno optimizuje poslovanje i doprinosi likvidnosti tržišta.

Kompanija najavljuje da su već u toku analize za primenu istog modela i za najhladnije mesece – januar i februar 2026. godine – kada je potrošnja električne energije najviša.

Energetski portal

Gde je more čisto – kvalitet vode u EU od zadovoljavajućeg do odličnog

Foto-ilustracija: Pixabay/Walkerssk

Leto i visoke temperature, osim što nas mame na more, sve češće „teraju” da spas od vrućine potražimo i na jezerima, rekama i lokalnim kupalištima. Iako ova mesta pružaju osveženje, važno je znati da voda, posebno tokom sušnih perioda, može sadržavati štetne mikroorganizme. Zbog nižeg vodostaja i slabijeg protoka povećava se rizik od bakterija zbog čega je preporučljivo pratiti informacije o kvalitetu vode i birati proverena kupališta.

Evropska unija analizirala preko 22.000 kupališta širom svih 27 zemalja članica EU, kao i u Albaniji i Švajcarskoj. Najnovija procena kvaliteta vode za kupanje u Evropi za sezonu 2024, objavljena je krajem jula ove godine i ukazuje na to da se kvalitet vode na evropskim plažama značajno poboljšao u poslednjih nekoliko decenija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vicko Mozara)

Izveštaj pokazuje da je više od 85 odsto praćenih lokacija prošle godine zadovoljilo standarde Evropske unije za odličan kvalitet vode za kupanje. Čak 96 odsto svih zvanično označenih kupališta u EU ispunilo je minimalne standarde kvaliteta.

Kvalitet vode za kupanje se ocenjuje prema dva mikrobiološka parametra, prisustvu bakterija Ešerihija koli i crevnih enterokoka, u skladu s minimalnim standardima kvaliteta definisanim u Direktivi o vodi za kupanje. Zbog osetljivosti morskih ekosistema i velikog broja posetilaca tokom sezone, primorska kupališta podležu strožim mikrobiološkim standardima nego kopnena kupališta.

Na Kipru, Bugarskoj, Grčkoj, Austriji i Hrvatskoj, čak 95 odsto ili više svih kupališta ima vodu odličnog kvaliteta. Samo 1,5 odsto kupališta u EU ocenjeno je kao lošeg kvaliteta. 

Za Hrvatsku, poznatu po čistom Jadranskom moru, praćenje se sprovodi redovno, a veliki broj kupališta već godinama ima ocenu „odličan” prema standardima EU.

Pročitajte još:

Bugarska, sa svojom obalom na Crnom moru i brojnim unutrašnjim kupalištima, takođe učestvuje u ovom sistematskom praćenju. U sezoni 2024. sva prijavljena kupališta u Bugarskoj ispunila su minimalne standarde kvaliteta, te su time svrstana u kategorije „zadovoljavajuće” ili bolje.

Kupališta u Grčkoj često se rangiraju među najboljima u Evropi po kvalitetu vode.

Kada je reč o kvalitetu vode u Španiji 88 odsto kupališta ima visok kvalitet vode i spada u kategoriju odličan.

Kako se analizira voda?

Svaka voda za kupanje koju prijavi neka od zemalja učesnica mora imati utvrđen kalendar monitoringa pre početka kupališne sezone.

Uzorak se uzima neposredno pre početka svake kupališne sezone, tokom sezone  najmanje četiri uzorka tako da razmak između dva uzorkovanja ne sme biti duži od jednog meseca. Pored kalendara monitoringa, u proceni se uzimaju u obzir i podaci iz poslednjeg četvorogodišnjeg perioda.

Jasna Dragojević

Da li Jugoistočna Srbija po klimi postaje slična Španiji i Grčkoj?

Foto-ilustracija: Unsplash (ivana djudic)

Nakon najsušnijeg juna u istoriji, vreme u Srbiji je tokom jula bilo znatno nestalnije, sa naglim zahlađenjima, pljuskovima, gradom, olujnim vetrom. Ali kada se pogledaju zvanični podaci Republičkog Hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), uočavaju se velike regionalne razlike.

Kada su u pitanju padavine, od početka jula je u gradovima kao što su Beograd, Novi Sad i Loznica palo preko 50 mm kiše, što je okvirno u granicama normale za mesec jul, u zavisnosti od toga koliko kiše još bude palo do kraja meseca.

Međutim, pregled podataka sa svih mernih stanica jasno pokazuje da je ubedljivo najmanje padavina bilo u istočnim i jugoistočnim krajevima. Jedina mesta koja su ne samo u toku jula, već ukupno od početka juna imala manje od 20 mm kiše su Negotin, Niš, Leskovac, Dimitrovgrad i Vranje, kako piše Klima101.

Kako piše RHMZ, tokom jula se u većem delu zemlje očekuju normalni uslovi vlažnosti, ali će jug i jugoistok zemlje biti jedan od rejona sa sušnim uslovima; za okolinu Vranja se nastavlja period ekstremne suše.

Ovakva situacija zapravo nije iznenađujuća: rejon Istočne i Jugoistočne Srbije predstavlja jedno od područja u Srbiji posebno osetljivih na sušu i aridnost.

Tu se izdvajaju krajevi u kojima je prosečna godišnja suma padavina tek do 600 mm: Niška kotlina sa Ponišavljem, Leskovačka i Vranjska kotlina.

Kako se navodi u Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, ovo su neki od krajeva u kojima će u narednim godinama doći do promene opštih klimatskih izgleda: klima će do sredine 21. veka ovde postati polu-sušna.

Pročitajte još:

Jugoistočna Srbija već pokazuje odlike semi-sušne klime, posebno u letnjim mesecima

Istočna i Jugoistočna Srbija predstavlja izrazito kontinentalni predeo, što je posledica znatne udaljenosti od Atlantskog okeana i Jadranskog mora, ali i njihove utvorenosti uticaju kontinentalnih vazdušnih masa, koje iz Istočne i Severne Evrope preko Vlaške nizije neposredno prodiru u Timočki basen, a putem Panonske nizije u Pomoravlje.

Prema tome, sušnost ovih predela predstavlja posledicu udaljenosti od izvora maritimnosti, ali i uticaja reljefa.

Nedavno smo objavili istraživanje u renomiranom međunarodnom časopisu Theoretical and Applied Climatology, o prostorno-vremenskoj varijabilnosti aridnosti u Istočnoj i Jugoistočnoj Srbiji, koje nudi detaljne uvide u sadašnjost, ali i budućnost ovog područja.

Godišnje vrednosti indeksa suše ukazuju na prisustvo dve klase, semi-humidne (meteorološka stanica Niš), dok ostale stanice karakterišu humidni (vlažni) uslovi.

Međutim, mesečne i sezonske vrednosti pružaju bolji uvid u dinamiku aridnosti na ovom području. Pregled čitave godine ne daje potpunu sliku: naša analiza različitih indeksa suše ukazala je na značajne regionalne razlike na godišnjem, sezonskom i mesečnom nivou.

Sezonske vrednosti ukazuju na izraženu humidnost tokom zime, i delom tokom proleća i jesenjijh meseci, dok letnje mesece karakteriše mediteranski klimat.

Aridnost je, drugim rečima, uvećana tokom letnjih meseci, od juna do septembra, onda kada je vegetaciji neophodna vlaga, što već negativno utiče na poljoprivrednu proizvodnju u regiji, pošto se poljoprivredno zemljište u znatnoj meri oslanja na klimatske uslove naspram navodnjavanju.

Istovremeno, savremena naučna saznanja, uključujući i Svetski atlas dezertifikacije, potvrđuju da će u godinama koje dolaze širi region Južne Evrope sve više imati semi-aridne uslove, kakvi su trenutno karakteristični uglavnom u delovima Španije, Grčke i Turske.

Ovi rezultati ukazuju na obrazac klimatske varijabilnosti: Jugoistočna Srbija, odavno među najsušnijim krajevima zemlje, u narednim decenijama izmeniće se još više.

Aridnost je konstantan nedostatak vlage, što može imati dalekosežne posledice na poljoprivredu

Postoje suštinske, konceptualne razlike između aridnosti i suše.

Aridnost je definisana kao konstantan nedostatak vlage, na osnovu prosečnih klimatskih uslova. Zapravo, reč je o specifičnosti klime određenog predela na Zemljinoj površini.

U aridnim i semi-aridnim predelima toplog klimata, deficit vlage dovodi do značajnih socio-ekonomskih posledica (npr. povećane potrebe lokalnog stanovništva za vodom).

Postoje brojni indeksi aridnosti koji ukazuju na pojavu i karakter aridnosti. Oni se posmatraju individualno ili u kombinaciji sa ostalim klimatskim elementima poput padavina, padavina sa temperaturom vazduha, vlažnosti u zemljištu itd.

Indeksi aridnosti nisu samo pokazatelji klimatskih promena, već i značajni indikatori fizioloških procesa u vegetacionom pokrivaču, od značaja u proceni površinskog oticaja i izgledu pejzaža. Takođe, aridnost omogućava prepoznavanje i klasifikaciju klimatoloških prirodnih hazarda, poput suše.

Smatram da intenziviranje i veća frekvencija aridnosti može biti očekivana u budućnosti, što će imati negativan efekat na poljoprivredu, kao tradicionalnu delatnost koja je najraširenija u području Jugoistočne Srbije.

Stoga bi država kao i lokalne samouprave morale implementirati mere i planove adaptacije sektora poljoprivrede kako bi osigurali održivost, posebno poljoprivrednih kultura koje se oslanjaju na padavine u letnjoj polovini godine.

Tekst u celosti pročitajte ovde

Izvor: Klima101

Industrijska proizvodnja EU u padu – farmaceutski sektor beleži rekordan skok

Foto-ilustracija: Unsplash (ej yao)

Evropska unija zabeležila je drugi uzastopni pad industrijske proizvodnje u 2024. godini, navodi se u izveštaju Eurostata. Vrednost prodate industrijske proizvodnje pala je za 2,0 odsto u odnosu na prethodnu godinu, nakon što je već 2023. godine zabeležen pad od 1,4 odsto. Time je nastavljen negativan trend koji je usledio nakon oporavka iz pandemijske 2020. godine i rasta ostvarenog tokom 2021. (+8,5 odsto) i 2022. (+0,3 odsto). Ukupna prodaja industrijskih proizvoda u EU pala je sa 5.975 milijardi evra u 2023. na 5.860 milijardi u 2024, što predstavlja pad od 1,9 odsto.

Među industrijskim granama, farmaceutski sektor se istakao sa snažnim rastom: vrednost prodate proizvodnje lekova porasla je za 12,7 odsto – sa 234 milijarde evra u 2023. na 263 milijarde u 2024. Rast su zabeležili i prehrambena industrija (+1,8 odsto) i hemijska industrija (+1,5 odsto).

Pročitajte još:

S druge strane, više ključnih sektora pretrpelo je značajan pad. Proizvodnja električne opreme pala je za 8,6 odsto, proizvodnja motornih vozila i transportne opreme za 6,4 odsto, dok je proizvodnja mašina i opreme zabeležila pad od 4,7 odsto. Metaloprerađivačka industrija takođe je u padu, sa smanjenjem od 4,3 odsto.

Posmatrano iz dugoročne perspektive, industrijska proizvodnja u EU beleži prosečan godišnji rast od 0,6 odsto u periodu 2000–2024. Rast je bio izražen u prvoj deceniji 2000-ih, ali su ga značajno usporile krize 2008. i 2020. godine. Tokom finansijske krize 2007–2008. mnoge članice su beležile dvocifrene padove proizvodnje, a oporavak u narednoj deceniji bio je skromniji nego pre krize.

Od zemalja članica, najvišu prosečnu stopu rasta u proteklih 24 godine imala je Irska (5,6 odsto), dok su Poljska (4,9 odsto) i nekoliko drugih istočnoevropskih zemalja takođe beležile dinamičan razvoj. Na suprotnom kraju spektra, Italija i Portugal su zabeležile negativan prosečan rast, sa padovima od -1,1 odsto i -0,9 odsto godišnje.

Međunarodni sud objavio obaveze država u vezi s klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu, koji je inače glavni sudski organ Ujedinjenih nacija, izdao je savetodavno mišljenje prema kojem države imaju obavezu da zaštite životnu sredinu od emisija gasova sa efektom staklene bašte, delujući s dužnom pažnjom i kroz međusobnu saradnju.

Ovo istorijsko savetodavno mišljenje uspostavlja pravne temelje zaštite država pogođenih klimatskim promenama. To uključuje i obavezu iz Pariškog sporazuma da se globalno zagrevanje ograniči na 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa.

Sud je dodatno presudio da u slučaju kršenja ovih obaveza, države snose pravnu odgovornost i mogu biti obavezne da prekinu protivpravne radnje, daju garancije da se takvo ponašanje neće ponoviti  i pruže punu reparaciju u zavisnosti od okolnosti slučaja.

Države moraju hitno delovati što uključuje postavljanje i redovno ažuriranje snažnih nacionalnih klimatskih planova u skladu s Pariškim sporazumom, regulaciju privatnih aktera u emisiji gasova, kao i pružanje pomoći ranjivim državama.

Pročitajte još:

Sud naglašava da štetno delovanje po klimu često ima kumulativni karakter (više država, kroz vreme). Ipak, naučno je moguće utvrditi doprinos svake države ukupnim emisijama, uključujući istorijske.

U pogledu ljudskih prava, Sud je potvrdio da je ljudsko pravo na „čisto, zdravo i održivo okruženje” „ključna” pretpostavka za uživanje drugih ljudskih prava.

Antonio Gutereš, generalni sekretar UN pozdravio je ovu odluku putem video poruke, koja je usledila dan nakon što je održao poseban govor državama članicama o nezaustavljivom globalnom prelasku na obnovljive izvore energije.

„Ovo je pobeda za našu planetu, za klimatsku pravdu i za moć mladih da naprave promenu”, rekao je Gutereš.

Zahtev za savetodavnim mišljenjem upućen je Sudu od strane Generalnog sekretara UN 2023. godine. Tokom pisane faze postupka, u Registar je dostavljeno 91 pismeno izlaganje i 62 pismena komentara od strane država i međunarodnih organizacija. Sud je održao javne rasprave u periodu od 2. do 13. decembra 2024, tokom kojih je 96 država i 11 međunarodnih organizacija iznelo usmene izjave. Ovo predstavlja najviši nivo učešća u postupku u istoriji ovog Suda.

Energetski portal

Vlada pokreće razmenu junadi za cisterne i usvaja mere za unapređenje stočarstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Cotton)

Na održanoj sednici Vlade Republike Srbije donet je niz važnih odluka sa ciljem unapređenja bezbednosti, poljoprivrede i zaštite prirodnih resursa.

Stoka za protivpožarne cisterne

Jedna od važnih odluka odnosi se na razmenu žive stoke – tovne junadi – za specijalizovane traktorske cisterne za gašenje požara, koje će biti namenjene poljoprivrednicima u ruralnim područjima. Mera je uvedena kao odgovor na požare koji pogađaju sela, u slučaju kada su vatrogasne jedinice preopterećene ili udaljene.

Traktorske cisterne, koje će biti opremljene pumpama i dodatnom opremom za brzo reagovanje, trebalo bi da budu prva linija odbrane u slučaju izbijanja požara u poljoprivrednim gazdinstvima. Vrednost ove opreme prelazi 214 miliona dinara, a razmena će se sprovesti bez dodatnog trošenja budžetskih sredstava za 2025. godinu. Mera ima i širi značaj jer omogućava zaštitu domaće proizvodnje i očuvanje stočarskog fonda.

Novi program za unapređenje stočarstva

Vlada je takođe usvojila Uredbu o godišnjem Programu mera za sprovođenje odgajivačkog programa za 2025. godinu, čiji je cilj poboljšanje kvaliteta i genetike u stočarskoj proizvodnji, a odnosi se na unapređenje proizvodnje mesa, mleka, jaja, vune, meda i drugih proizvoda životinjskog porekla.

Program je deo šire strategije za period 2025–2029. godine, a sprovođenje će biti praćeno stručnim izveštajima odgajivačkih organizacija, uz poseban akcenat na zdravstvenu bezbednost i kontrolu kvaliteta.

Pročitajte još:

Jasnije obeležavanje proizvoda s palminim uljem

Usvojene su i izmene i dopune Uredbe o dodatnim zahtevima za plasman proizvoda koji sadrže palmino ulje i druge biljne masti. Novi propisi precizno definišu kategorije proizvoda i tehničke uslove za njihovo obeležavanje, s posebnim pravilima za proizvode u malim pakovanjima.

Postojeći proizvodi koji sadrže palmino ulje mogu ostati na tržištu do kraja roka trajanja, ali najkasnije do 31. decembra 2025. godine. Prodavci će imati obavezu da ih odvoje od proizvoda životinjskog porekla kako bi kupci imali jasan uvid u sadržaj.

Zaštita prirodnog dobra Goliја

Vlada je odlučila da započne izradu Prostornog plana područja posebne namene za Park prirode „Golija”, radi očuvanja jedinstvenih prirodnih vrednosti tog područja, ali i unapređenje uslova života za lokalno stanovništvo.

Energetski portal

Četiri nova sistema za budući rad kopa „Radljevo“

Foto-ilustracija: Unsplash (adriano qCB)

Na površinskom kopu „Radljevo“ u toku je jedna od najvećih montaža rudarske opreme u Srbiji, pripremaju se i postavljaju četiri proizvodna sistema. Ovaj projekat deo je šireg plana modernizacije u okviru kojeg se paralelno radi na opremanju kopa „Radljevo“ i pripremama za ugradnju nove opreme na Polju „E“, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Kop „Radljevo“ je novi površinski kop koji se razvija kao deo sistema snabdevanja termoelektrana ugljem u okviru Elektroprivrede Srbije. Nalazi se u kolubarskom basenu i predviđen je kao zamena za kopove kojima se bliži kraj eksploatacije. Za njegov rad neophodna je izgradnja novih rudarskih sistema, uključujući bagere, transportere i odlagače.

Pročitajte još:

Pomoćnik ministarke rudarstva i energetike Ivan Janković izjavio je da je proizvodnja uglja u prvih šest meseci 2025. godine porasla za sedam odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Ulaganje od 180 miliona evra u dva nova rudarska sistema trebalo bi da već od naredne godine omogući povećanje proizvodnje otkrivke za 16 do 19 miliona kubnih metara godišnje.

Slovenija pred usvajanjem zakona o većoj zaštiti životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (Şahin Sezer Dinçer )

Nakon što je Narodna skupština Republike Slovenije 18. jula 2025. godine usvojila izmene Zakona o zaštiti životinja, Nacionalni savet je nekoliko dana kasnije zatražio ponovno odlučivanje o ovom aktu. Vlada Slovenije, međutim, ostaje pri stavu da zakon treba da bude usvojen, uz obrazloženje da je reč o meri koja je u skladu s evropskim ciljevima, dobro pripremljena i usmerena ka unapređenju dobrobiti životinja.

Jedna od najznačajnijih promena koje zakon predviđa jeste zabrana držanja kokošaka u kavezima. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, većina uzgajivača u Sloveniji već koristi alternativne sisteme, kao što su podni, slobodni i organski uzgoj. Vlada naglašava da zabrana neće dovesti do većih poremećaja na tržištu, jer se i potrošačke navike menjaju – sve više Slovenaca svesno bira jaja iz uzgoja koji omogućava bolji tretman životinja. Trgovci već beleže rast potražnje za takvim proizvodima.

Zakon takođe predviđa zabranu hirurške kastracije prasadi bez upotrebe anestezije i analgezije. Ovaj postupak, koji se i dalje praktikuje u nekim delovima stočarske proizvodnje, izaziva snažan bol i stres kod mladih životinja. Na osnovu brojnih naučnih studija, uvedena je obaveza da se od 1. januara 2026. sve obavlja uz ublažavanje bola. Država će obezbediti dvogodišnju finansijsku podršku proizvođačima za prelazak na nove standarde.

Pročitajte još:

Još jedna važna promena tiče se vlasnika pasa – od novembra 2025. godine trajno vezivanje pasa, odnosno držanje pasa na lancu, biće zabranjeno. Pitanje adekvatnog smeštaja pasa biće posebno regulisano, a pravilnik o zaštiti kućnih ljubimaca biće usklađen s novim zakonskim normama.

U cilju unapređenja odgovornog vlasništva, uvodi se i obavezno mikročipovanje mačaka. Registracija u nacionalnoj bazi podataka omogućavaće lakše praćenje populacije, sprečavanje neplaniranog razmnožavanja i smanjenje broja napuštenih životinja.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane naglašava da su sve predložene mere deo promišljenog i dugoročnog pristupa u kojem je fokus na dobrobiti životinja, odgovornosti vlasnika i održivoj poljoprivredi. Ako zakon dobije zeleno svetlo i nakon ponovnog odlučivanja u parlamentu, Slovenija će postaviti nove standarde u zaštiti životinja na nacionalnom nivou.

Energetski portal

Vimbldonske loptice u službi prirode: Novi život u mišjim apartmanima

Foto: OpenAI

U svetu gde luksuzni penthausi niču kao pečurke posle kiše, a stanovi od 30 kvadrata zovu se „urbane oaze”, jedna britanska inicijativa pokazala je kako se pravi domaćin ne meri kvadraturom, već brigom o stanarima. Dobrodošli u najnoviji ekološki hit: teniske loptice kao stambeni kompleks za najmanje sisare Velike Britanije — patuljaste miševe.

U pitanju je pravi projekat očuvanja prirode iza kojeg stoji britanska organizacija za zaštitu divljih vrsta The Wildlife Trusts, a ključni saradnik nije niko drugi do prestižni Vimbldon, rasadnik sportskih legendi i, naravno, korišćenih teniskih loptica. Da, upravo one loptice koje su jurile za Đokovićem i Federerom sada su dobile novu ulogu: postale su mini-kuće za male stanare.

Kako funkcioniše?

Veoma jednostavno i genijalno — uzmete tenisku lopticu, izrežete rupu i zatim je pričvrstite za stub na ivici polja. Patuljasti miševi, vrhunski penjači i još bolji oportunisti, useljavaju se u ove „loptica-kuće” brže nego što prosečan čovek klikne na oglas za stan „blizu centra, renoviran, odmah useljiv”.

Kako piše časopis Core77, Vimbldon svake godine iskoristi oko 55.000 loptica, pa je otuda jasno da potencijalni „mišograd” ima više nego dovoljno materijala da procveta. Dok ljudi muku muče sa tržištem nekretnina, ovi miševi konačno su našli način da izbegnu stambenu krizu.

Zašto uopšte pomažemo miševima?

Patuljasti miševi nisu štetočine — oni su mali, tihi saveznici poljoprivrednika. Pomažu u kontroli populacije pravih štetočina i na taj način smanjuju potrebu za pesticidima, a uz to su i važna stavka u lancu ishrane.

Nažalost, ovi glodari suočeni su sa velikim problemima. Njihova prirodna staništa su uništena ili podeljena na komadiće modernom poljoprivredom. Takođe, kombajni, pesticidi, loše vreme, predatori — sve to stavlja ogroman pritisak na patuljaste miševe, dok se pitanje opstanka ove vrste retko razmatra prilikom planiranja razvoja ili poljoprivrednih praksi.

Srećom, inicijativa sa teniskim lopticama dokazala je da su ovi simpatični glodari i te kako vredni zaštite, iako ih, kako piše britanska organizacija Wildwood, zakon još uvek ne štiti.

Ukratko — patuljasti miševi zaslužuju mesto pod suncem, pa makar to bilo kroz rupu u teniskoj loptici.

Milena Maglovski

Čovečanstvo od danas živi na dug planete Zemlje

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - AI generators

Čovečanstvo će od danas, 24. jula, do kraja 2025. godine živeti na dug planete Zemlje i njenih prirodnih resursa. Ovaj dan obeležava se kao Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) i predstavlja trenutak kada smo potrošili sve resurse koje Zemlja može da obnovi u toku jedne godine.

Tokom 70-ih godina prošlog veka ovaj momenat je dolazio krajem godine, početkom 21. veka već u septembru, a danas ga dočekujemo u julu. Prošle godine na dug planete počeli smo da živimo od 1. avgusta.

Na globalnom nivou, Katar je država koja je najranije ušla u ekološki dug – već 6. februara, dok se najbolje pozicionirao Urugvaj, sa prognozom da će u dug ući tek 17. decembra. Spisak ostalih zemalja pogledajte ovde

Kada je reč o našem regionu, kako prenosi WWF Adria, Srbija je svoje resurse iscrpela još 8. maja (prošle godine to se dogodilo 23. maja), dok je Bosna i Hercegovina u ekološki dug ušla 17. maja. Ostale zemlje regiona: Hrvatska – 27. april, Crna Gora – 24. april, a Slovenija – 8. maj.

Pročitajte još:

Život na dug planete Zemlje postaje zabrinjavajuć

Dan ekološkog duga određuje organizacija Global Footprint Network, a izračunava se na osnovu Nacionalnih računa ekološkog otiska i biokapaciteta, koji mere koliko resursa Zemlja može da obnovi (biokapacitet) i koliko resursa ljudi troše (ekološki otisak).

Zabrinjavajući podaci pokazuju da čovečanstvo trenutno troši prirodne resurse 80 odsto brže nego što Zemljini ekosistemi mogu da ih obnove. Jednostavnije rečeno, kako objašnjava WWF, živimo kao da imamo gotovo dve planete na raspolaganju.

Procene pokazuju da bi nam, sa trenutnim nagomilanim ekološkim dugom, bilo potrebno 22 godine da planetu oporavimo i ponovo uspostavimo ravnotežu između potrošnje i prirodne obnove.

Katarina Vuinac

Srbija dobija 40,8 miliona evra iz EU Plana za Zapadni Balkan – još dve zemlje u paketu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nakon što je početkom jula Evropska komisija predložila paket podrške, Odbor za operativna pitanja Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) odobrio je prvi investicioni paket u vrednosti od 87,7 miliona evra za osam projekata iz oblasti čiste energije u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, čija ukupna vrednost iznosi 487,3 miliona evra. Ovo su prvi projekti koji će biti finansirani iz Instrumenta za reformu i rast (RGF), namenjenog sprovođenju EU Plana rasta za Zapadni Balkan.

Za dva projekta u Srbiji odobreno je ukupno 40,8 miliona evra. Prvi obuhvata izgradnju nove generacione jedinice i modernizaciju postojećih u hidroelektrani Potpeć, čiji je završetak planiran za 2030. godinu, čime će se povećati godišnja proizvodnja na 236 GWh i smanjiti emisije ugljen-dioksida. Za ovaj projekat opredeljeno je 15,8 miliona evra, a njegova ukupna vrednost iznosi 72,1 milion evra.

Kada je reč o drugom projektu, izdvojeno je 25 miliona evra za izgradnju solarno-termalne elektrane snage 31 MW i toplotne pumpe od 17 MW u Novom Sadu, što će doprineti dekarbonizaciji sistema daljinskog grejanja i smanjenju emisije CO₂ za oko 17 kilotona godišnje. Ukupna vrednost projekta iznosi 114,3 miliona evra, a planirano je da bude završen do 2028. godine.

Pročitajte još:

Zapadni Balkan – ostale zemlje 

Ukupno 14,3 miliona evra opredeljeno je za finansiranje tri energetska projekta u Crnoj Gori. Za izgradnju nadzemne prenosne linije od 110 kV i dužine 38 kilometara između Vilusija i Herceg Novog izdvojeno je 3,1 milion evra. Za modernizaciju elektrodistributivne mreže kroz uvođenje pametnih brojila namenjeno je pet miliona evra, dok će 6,3 miliona evra biti uloženo u unapređenje trafostanice Brezna na 400/110/35 kV, što će doprineti smanjenju gubitaka i jačanju mreže za prihvat energije iz obnovljivih izvora.

Za tri projekta u Albaniji opredeljeno je 32,1 milion evra. Podrška od 13,6 miliona evra usmerena je na digitalizaciju 40 visokonaponskih trafostanica širom zemlje, dok će za drugu fazu modernizacije hidroelektrane Fierza, kojom se produžava radni vek postrojenja i povećava efikasnost, biti opredeljeno 10,5 miliona evra. Dodatnih osam miliona evra biće uloženo u izgradnju nove nadzemne prenosne linije 400/220 kV između Tirane i Rrashbulla.

Ova ulaganja deo su šireg paketa Plana rasta za Zapadni Balkan.

Energetski portal

Četiri godine Plana za oporavak i otpornost – kako je Slovenija iskoristila milione EU

Foto: Pixabay/Efraimstochter

Sloveniji je pre četiri godine Savet EU odobrio Plan za oporavak i otpornost (POO), a tokom proteklog perioda ova zemlja je realizovala brojne aktivnosti koje vode ka njegovoj punoj realizaciji. POO usvojen je tokom pandemije COVID-19, s ciljem da ublaži posledice krize, smanji zavisnost od ruskih fosilnih goriva i ubrza tzv. zeleni prelaz.

Zahvaljujući evropskim sredstvima modernizovane su železničke stanice, unapređeni vodovodni i kanalizacioni sistemi, brojna preduzeća su podstaknuta na prelazak ka zelenijoj i efikasnijoj proizvodnji, više od 500 mladih je dobilo prvo zaposlenje. Izgrađuju se širokopojasne mreže, razvija turistička infrastruktura i otvaraju novi kulturni sadržaji. 

Od početka sprovođenja Plana, Slovenija je podnela četiri zahteva za isplatu sredstava, i to za šest tranši nepovratnih sredstava i tri tranše zajmova. Prema proceni nadležnih ministarstava, realizovano je 296 projekta, odnosno 78 odsto Plana.

Pročitajte još:

Za Sloveniju je rezervisano ukupno 2,23 milijarde evra evropskih sredstava – 1,61 milijarda evra su nepovratna sredstva, a 613 miliona evra su zajmovi. Ova sredstva se isplaćuju tek kada Evropska komisija potvrdi da su zadati ciljevi i prekretnice zadovoljavajuće ispunjeni.

Do sada je Slovenija zajedno sa predplaćanjima primila 1,1 milijardu evra iz Mehanizma za oporavak i otpornost, od čega 673 miliona evra nepovratno, a 426 miliona evra kroz zajmove.

„Isplata četvrtog zahteva, koji obuhvata 27 prekretnica i ciljeva, očekuje se na jesen. Ukupna bruto vrednost ovog zahteva je 502 miliona evra”, saopšteno je iz Vlade Slovenije.

U poslednjoj godini sprovođenja Plana, fokus će biti na ispunjavanju prekretnica i ciljeva u delu ulaganja, a trenutno je angažovano oko 1.300 projekata širom Slovenije.

Energetski portal