Home Blog Page 43

Pad registracije automobila u EU, ali električni i hibridi beleže rast

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Förtsch)

Jun 2025. godine zabeležio je pad od 7,3 odsto u registraciji novih automobila u odnosu na isti mesec prethodne godine. Ipak, udeo električnih automobila porastao je u poređenju sa 2024. godinom, saopštilo je Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA).

U prvoj polovini 2025. godine prodato je blizu 870.000 električnih automobila, što čini 15,6 odsto tržišta Evropske unije. U istom periodu 2024. godine, ova vozila činila su 12,5 odsto tržišta.

Čak tri od četiri najveća tržišta u Evropskoj uniji, koja zajedno čine više od 60 odsto svih registrovanih električnih automobila, zabeležila su rast. Na prvom mestu je Nemačka sa rastom od 35,1 odsto, zatim Belgija sa 19,5 odsto i Holandija sa 6,1 odsto. Ipak, Francuska je zabeležila pad od 6,4 odsto.

Ipak, kako se ističe, udeo električnih automobila od 15,6 odsto i dalje nije dovoljan za ovu fazu tranzicije. 

Pročitajte još:

Kada je reč o hibridnim automobilima, u prvoj polovini 2025. godine njihov udeo iznosio je 34,8 odsto ukupnog tržišta u Evropskoj uniji. Francuska je zauzela vodeću poziciju sa rastom od 34,1 odsto, Španija sa 32,8 odsto, Italija sa 10 odsto i Nemačka sa 9,9 odsto.

Sveukupno gledano, poredeći jun 2025. sa junom prethodne godine, električni automobili imali su rast od 7,8 odsto, hibridni 6,1 odsto, dok su plug-in hibridi zabeležili četvrti uzastopni mesec snažnog rasta sa skokom od čak 41,6 odsto.

Interesantno je da je do kraja juna ove godine registracija automobila na benzin pala za čak 21,2 odsto, i to u svim velikim tržištima. Najveći pad imala je Francuska – 33,7 odsto, zatim Nemačka – 27,8 odsto i Italija – 17,2 odsto. Dizel automobili takođe beleže pad od 28,1 odsto, a njihov udeo u ukupnom tržištu sada iznosi 9,4 odsto.

Energetski portal

Usvojene izmene Prostornog plana za auto-put Niš–Merdare

Foto-ilustracija: Unsplash (Florian Steciuk)

Vlada Srbije usvojila je Uredbu o izmenama i dopunama Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora auto-puta E-80, deonica Niš–Merdare. Izmenama je preciznije definisan obuhvat plana, granice koridora, kao i tehnička dokumentacija.

Na teritoriji opština Merošina, Kuršumlija i grada Prokuplja, proširen je opis granica planskog područja, koje sada obuhvata pojas širine do 700 metara duž trase auto-puta.

Plan u delu energetske infrastrukture dopunjen je postojećim i planiranim elektroenergetskim objektima, uključujući nove dalekovode, rekonstrukciju postojeće mreže i razvoj distributivnih sistema. Posebno je istaknuta mogućnost izgradnje nove visokonaponske interkonekcije (400 kV) između Srbije i Bugarske kroz Centralno-balkanski energetski koridor. U razmatranju su dve trase – od trafostanice Leskovac 2 do Bobov Dola ili od Niša do Sofije. Odluka o izboru trase očekuje se nakon završetka studije izvodljivosti, koja je u toku i trebalo bi da bude završena tokom 2025. godine. Takođe su predviđene izmene postojećih vodova zbog ukrštanja sa trasom budućeg auto-puta.

Izmenama je obuhvaćen i razmeštaj funkcionalnih i pratećih sadržaja, poput odmorišta, benzinskih stanica i centara za upravljanje saobraćajem – među kojima su „Jug Bogdanovac“ i „Prokuplje zapad“.

Pročitajte još:

Radi zaštite kulturnog i arheološkog nasleđa, planom je predviđena izrada Studije zaštite nepokretnih kulturnih dobara, koja treba da prethodi izradi idejnog rešenja auto-puta. Studija će obuhvatiti spomenike, arheološka nalazišta i ratne memorijale, a biće zasnovana na prethodnim preventivnim istraživanjima.

Deo izmena odnosi se i na strukturu korišćenja zemljišta u obuhvatu Prostornog plana: 63 odsto čini poljoprivredno zemljište, 31 odsto šume i šumsko zemljište, jedan odsto vodne površine, dok neplodne površine zauzimaju pet odsto.

Uvedeni su i posebni uslovi za građenje u blizini dalekovoda, uključujući minimalna rastojanja i obaveznu saglasnost Elektromreže Srbije za sve intervencije u zaštitnim zonama.

Ceo dokument dostupan je ovde.

Energetski portal

Ruma gradi nove kolektore za efikasnije upravljanje otpadnim vodama

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

Opština Ruma dobiće zapadni i centralni kolektor, koji će omogućiti bolje održavanje, smanjiti rizik od kvarova i poboljšati kapacitet prikupljanja otpadnih voda u njenim industrijskim i stambenim zonama.

Ugovor o realizaciji projekta potpisala je Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine, a tom prilikom istakla je da projekat obuhvata izgradnju centralnog kolektora dužine 3,03 kilometra i zapadnog kolektora dugog 4,5 kilometara kanalizacione mreže.

Projekat uključuje rekonstrukciju i izgradnju kanalizacione mreže za otpadne vode u Rumi, sa ciljem da se prikupljene otpadne vode transportuju do planiranog postrojenja za prečišćavanje.

Pročitajte još:

Kako je objasnila ministarka, planirana je rekonstrukcija i nova izgradnja proširenja Zapadnog kolektora, kao i izgradnja Glavnog kolektora koji će sakupljati celokupne otpadne vode iz naselja Ruma i transportovati ih do budućeg PPOV-a u ovoj opštini.

Ugovor se finansira iz kreditnog zajma Razvojne banke Saveta Evrope (CEB), a ministarka je naglasila da je ovo značajan korak ka ekološki odgovornom razvoju i zaštiti prirodnih resursa opštine Ruma.

Energetski portal

Više od 6.000 mladih jedinki ruske jesetre pušteno u Dunav u Bugarskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (emir egricesu)

Organizacija za zaštitu prirode WWF Bugarska sprovela je još jednu važnu akciju u borbi za opstanak kritično ugroženih jesetri. U utorak, 29. jula, u Dunav kod bugarskog grada Belene pušteno je skoro 6.500 mladih ruskih jesetri (Acipenser gueldenstaedtii), koje su prethodno uzgojene u specijalizovanoj plovećoj stanici u Beču u okviru međunarodnog projekta LIFE-Boat4Sturgeon.

Ribe su stare oko dva i po meseca i dugačke oko 15 cm, a pre puštanja su označene specijalnim markerima kako bi ih naučnici mogli identifikovati u narednim godinama tokom praćenja.

Akcija je deo šire inicijative LIFE-Boat4Sturgeon, međunarodnog projekta čiji je cilj očuvanje četiri vrste jesetri koje još opstaju u Dunavu — uključujući i rusku jesetru. Projekat podrazumeva formiranje genetičke banke i uzgoj jedinki koje imaju poreklo upravo iz Dunava, čime se izbegava unošenje stranih vrsta i potencijalna šteta za lokalne ekosisteme. Poreklom iz Dunava, ove jedinke su bolje prilagođene uslovima životne sredine u reci, što dodatno povećava njihove šanse za preživljavanje.

Pročitajte još:

Predstavnici WWF Bugarska istakli su da su ribe dostigle uzrast u kojem su otpornije na prirodne rizike i ljudske aktivnosti. Organizacija je uputila apel ribarima nizvodno niz Dunav da pažljivo rukuju sa ribom ukoliko dospe u njihove mreže, te da je odmah vrate u reku kako bi joj omogućili dalji razvoj i povratak u prirodni ciklus života.

Važan segment očuvanja jesetri jeste i zabrana ribolova u Dunavu i Crnom moru, koja je i dalje na snazi. Ipak, WWF upozorava da krivolov i dalje predstavlja ozbiljnu pretnju, jer su odrasle jedinke zbog kavijara na meti ilegalnog izlova.

WWF Bugarska već godinama sprovodi aktivnosti usmerene na poribljavanje i zaštitu jesetri. Do sada je ova organizacija u Dunav pustila više od 90.000 mladih jedinki. Opstanak ovih riba od izuzetne je važnosti, jer se radi o vrstama koje na Zemlji žive više od 200 miliona godina. Ipak, njihova reprodukcija je retka i spora – proći će najmanje 10 godina pre nego što se današnje jedinke vrate u reku da bi se prvi put mrestile.

Energetski portal

Projekat TreeGems: Pridružite se građanskom mapiranju posebnih, svetih stabala u Šumadiji

Foto-ilustracija: Unsplash (saad mahmud)

Šumadija je ime dobila po šumama koje su se u prošlosti prostirale na velikim delovima njene teritorije. Iako su one u međuvremenu degradirane, zahvaljujući lokalnom stanovništvu, naročito u seoskim sredinama, mnogi drevni, monumentalni primerci drveća očuvani su do danas u vidu svetih stabala, tzv. zapisa.

U Srbiji, zapis je stablo koje predstavlja svetinju za selo na čijem se području nalazi. To je zapravo osveštano drvo na kojem je urezan krst. Kao tabuirano stablo, zapis se ne sme seći i ne smeju mu se lomiti grane, niti se na njemu sme spavati ili se na njega penjati. Veruje se da će svakoga ko se o to ogluši zadesiti velika nesreća.

Mada je obično u pitanju hrast, zapisa ima i među drugim vrstama drveća kao što su cer, brest, jasen i divlja kruška. A upravo se u Šumadiji krije mnogo ovakvih blaga prirode koji su poput svojevrsne spone između davnašnjih i današnjih vremena.

Procenjuje se da na svakih deset kvadratnih kilometara šumadijske zemlje živi bar jedan sveti hrast, među kojima se kriju i neki od najdugovečnijih i najvećih Šumadinaca, piše Klima101.

Autori projekta TreeGems žele da ih pronađu sve, ne samo hrastove već i druge vrste zapisa.

Udruženi sa lokalnim stanovništvom, multidisciplinarni tim naučnika, tokom ove i naredne godine, radi na dokumentovanju svetih stabala u Šumadijskom upravnom okrugu.

Cilj istraživanja je karakterizacija zapisa sa botaničkog i ekološkog aspekta, sa posebnim osvrtom na zatečeno stanje i njihovu ulogu u svetlu klimatskih promena.

Pročitajte još:

S obzirom na to da se vekovima unazad meštani okupljaju oko ovog drveća praktikujući brojne narodne i religijske običaje, stabla se analiziraju i sa socio-kulturnog aspekta.

Na mapi projekta TreeGems do sada je ubeleženo desetak zapisa koji su označeni kao skriveni dragulji, od hrasta medunca u Gornjim Grbicama koji, prema predanju, postoji još od doba dinastije Obrenović do divlje kruške izuzetnih dimenzija u Velikoj Sugubini. To su posebna stabla koja su preživela sve ekološke i društveno-istorijske izazove koji su zadesili Šumadiju u protekla dva veka.

Pored toga, ima i skoro 40 ostalih živih stabala, kao i dva osušena zapisa – hrast u Gornjim Grbicama i dud kod sela Bukorovac, oba u blizini Kragujevca.

Ovoj zanimljivoj potrazi za šumadijskim zapisima možete se i sami priključiti kao građani-istraživači.

Zapise iz svog mesta možete podeliti sa autorima projekta TreeGems preko njihovih društvenih mreža (InstagramFacebookLinkedIn) tako što ćete okačiti fotografiju i tagovati ih – ili im pak pisati u inboks. Moguće je i kontaktiranje putem mejla. Tako će vaš zapis naučnici moći da dodaju na samu mapu.

„Svaka informacija koju nam pošaljete, svaka priča koju podelite”, ističe se na sajtu, „pomaže u stvaranju sveobuhvatne mreže znanja koja prevazilazi pojedinačne projekte i doprinosi kolektivnom pamćenju.”

Tim projekta TreeGems radi na razvoju dela sajta koji će u bliskoj budućnosti omogućiti posetiocima da samostalno dodaju svoje fotografije, zapažanja i priče o zapisima u Srbiji. Kako se navodi, biće to interaktivna mapa i baza podataka, dostupna svima koji žele da doprinesu očuvanju naše kulturne i prirodne baštine.

Ali sve ovo su samo početni koraci ka pokretanju inicijative za zaštitu stabala-zapisa u okviru Uneskovog kulturnog nasleđa.

„Naša vizija je da zapisi budu prepoznati, lokalno i globalno, kao vredan i specifičan socio-kulturni, predeoni i botanički fenomen Srbije”, objašnjavaju iz projekta TreeGems.

Ovo istraživanje finansira Centar za promociju nauke pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.

Izovr: Klima101

Tamo gde svetlost ne dopire: Naučnici otkrili čudesan svet na dnu Pacifika

Foto-ilustracija: Pixabay (Svetlana)

Kada pomislimo na najneistraženija mesta na planeti, verovatno zamislimo guste amazonske šume ili ledene prostore Antarktika. Međutim, prava granica nepoznatog nalazi se hiljadama metara ispod površine okeana — u mračnim, hladnim i ekstremnim dubinama Pacifika.

Tokom leta 2024. godine, tim istraživača iz Kine, u saradnji sa međunarodnim stručnjacima, zaronio je do neverovatnih 9.500 metara dubine, unutar Kurilsko-kamčatskog i Aleutskog rova, koristeći podmornicu Fendouže, jednu od retkih koja može da izdrži pritisak dubina većih od 10 kilometara. Ono što su tamo pronašli promenilo je naše razumevanje života na Zemlji.

Cvetajući život u carstvu mraka

U okruženjima gde nema ni traga svetlosti, gde je temperatura blizu nule, a pritisak dovoljan da smrvi podmornicu – procvetale su zajednice života. Ne, nije reč o biljkama, već o jedinstvenim organizmima koji preživljavaju zahvaljujući hemosintezi – procesu u kojem bakterije dobijaju energiju ne od sunca, već oksidacijom gasova poput metana i vodonik-sulfida.

Ovaj izvor energije dovoljan je da pokrene čitave ekosisteme. U ulozi nosećih vrsta, pojavljuju se cevasti crvi (frenulatni siboglinidi) koji žive u simbiozi sa hemosintetskim bakterijama. Njihove guste kolonije, ponekad dužine više kilometara, izgledaju kao podvodni vrtovi iz druge dimenzije.

Na dubini od 9.533 metra istraživači su pronašli aktivne izlive gasa i crne muljeve iz kojih vire hiljade crvenkastih cevastih organizama. Ovo je najdublje ikada dokumentovano mesto gde hemosintetski život cveta. U blizini su otkrivene i „Mrtva dolina” — polje napuštenih, verovatno uginulih zajednica, kao i „Koton polje” — živa zajednica sa bogatom faunom.

Ono što je iznenađujuće jeste raznolikost života: pored cevastih crva, pronađene su i školjke (najdublje ikada zabeležene), raznovrsni polihetni crvi, puževi, morski krastavci, amfipode i morske sase, a svaki organizam ima svoju ulogu u ovoj misterioznoj ekosistemskoj mreži.

Šta nam ovo otkriće govori?

Ovaj nalaz dovodi u pitanje dosadašnje pretpostavke o životu u ekstremnim uslovima. Dokazuje da život ne samo da može da opstane, već i da napreduje u ekstremnim okruženjima. Takođe, otvara nova pitanja: Koliko su ovakve zajednice česte? Kakva je njihova uloga u globalnom kruženju ugljenika? I — možemo li iz ovih neobičnih simbioza naučiti nešto što bi koristilo medicini, biotehnologiji, pa čak i potrazi za vanzemaljskim životom?

Dok posmatramo ove „podvodne oaze” na dnu sveta, jedno postaje jasno: život uvek pronalazi način.

Milena Maglovski

Visoke temperature ubrzavaju biološko starenje

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Visoke temperature opterećuju organizam i narušavaju prirodnu ravnotežu tela. Dugotrajna izloženost vrućini može negativno uticati na zdravlje i opštu vitalnost, ali i uticati na biološko starenje.                                                                                           

Nova studija USC Leonard Davis Školeza gerontologiju  iz Los Anđelesa  sugeriše da veća izloženost ekstremnoj vrućini može ubrzati biološko starenje kod starijih osoba, otvarajući nova pitanja o tome kako klimatske promene i toplotni talasi utiču na zdravlje i starenje na molekularnom nivou. Studija je koristila toplotni indeks, a ne samo temperaturu vazduha, kako bi uključila i relativnu vlažnost vazduha.

Naučnici su ispitivali promene u biološkoj starosti kod više od 3.600 učesnika u studiji Health and Retirement Study (HRS), starijih od 56 godina, iz celih SAD. Uzorci krvi prikupljeni u različitim vremenskim tačkama tokom šestogodišnjeg perioda analizirani su na epigenetske promene, odnosno promene u načinu na koji se geni „isključuju” ili „uključuju”, kroz proces poznat kao DNK metilacija.

Pri tome su korišteni matematički alati poznati kao epigenetski satovi kako bi analizirali obrasce metilacije i procenili biološku starost učesnika. Zatim su te podatke uporedile s istorijom toplotnog indeksa lokacija i brojem dana ekstremne vrućine koje je prijavila Nacionalna meteorološka služba SAD od 2010. do 2016. godine.

Pročitajte još:

Analiza je pokazala značajnu povezanost između većeg broja dana ekstremne vrućine u pojedinim naseljima i ubrzanog povećanja biološke starosti kod stanovnika.

„Učesnici koji žive u područjima gde dani ekstremne vrućine traju pola godine, kao što je Feniks u Arizoni, doživeli su i do 14 meseci dodatnog biološkog starenja u poređenju s onima koji žive u mestima sa manje od deset takvih dana godišnje”, rekla je Unjong Čoj, postdoktorska istraživačica.

Dalji koraci istraživanja uključuju identifikaciju dodatnih faktora koji bi mogli povećati osetljivost na biološko starenje izazvano vrućinom i njegovu povezanost s kliničkim ishodima.

„Ako se svuda temperatura povećava, a stanovništvo stari – i uz to je ranjivo – moramo ozbiljno razmisliti o strategijama ublažavanja”, izjavila je Dženifer Elšajer, glavna autorica studije.

Energetski  portal

Objavljen Plan pravedne energetske tranzicije Srbije do 2030. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Artyom Korshunov)

Srbija se neizbežno nalazi na putu ka dekarbonizaciji, ali taj proces treba da obuhvati prelazak ka ekološki održivoj ekonomiji na način koji neće izostaviti nijednu društvenu grupu – bilo da su to radnici, lokalne zajednice ili preduzeća – i koji istovremeno stvara prilike za dostojanstven rad i ublažava negativne posledice energetske tranzicije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Wander Fleur)

Zbog toga je Vlada Republike Srbije donela Plan pravedne energetske tranzicije do 2030. godine. Kako se navodi u dokumentu, tranzicija u Srbiji podrazumeva radikalnu promenu u načinu proizvodnje električne energije, budući da se elektroenergetski sistem u najvećoj meri oslanja na niskokvalitetni lignit iz površinskih kopova Kolubara i Kostolac.

Zatvaranje starih termoelektrana je neizbežno, ali ono sa sobom nosi smanjenje potrebe za ugljem, što može dovesti do promena u strukturi privrede. Posledice se ne odnose samo na sektor proizvodnje uglja, već i na delatnosti koje su sa njim usko povezane. Zbog toga je neophodno uspostaviti mere podrške za pogođene zajednice.

Plan pravedne energetske tranzicije izrađen je u skladu sa konceptom pravedne tranzicije Evropske komisije, koji uključuje čistu energiju, kao i socijalne, demografske, ekonomske, zdravstvene i ekološke aspekte prelaska ka klimatski neutralnoj ekonomiji. Osnov za ovaj pristup nalazi se u evropskom regulatornom okviru i Platformi pravedne tranzicije.

Četiri glavna razloga za neodložnu dekarbonizaciju

U Planu se identifikuju četiri glavna faktora koji doprinose potrebi za neodložnim donošenjem plana za dekarbonizaciju kroz sve sektore privrede:

  1. Tehničko-tehnološki – Postojeća struktura je zastarela i zasniva se na uglju lošeg kvaliteta, dok Srbija ne raspolaže značajnim rezervama drugih fosilnih goriva. Zbog toga je neophodna modernizacija sektora i prelazak na savremene tehnologije, u skladu sa važećim politikama i praksama.
  2. Ekološki – Potrebno je unaprediti zaštitu životne sredine i kvalitet života u uslovima klimatskih promena, kao i poboljšati loš kvalitet vazduha, posebno u regionima pogođenim zagađenjem.
  3. Ekonomski – Zbog rasta cena energenata, nižih cena električne energije iz obnovljivih izvora u poređenju sa ugljem, kao i visokih troškova eksternih faktora (poput oporezivanja ugljenika), proizvodnja iz termoelektrana postaje sve manje isplativa. Dodatno, obaveza kupovine i predaje CBAM sertifikata koja se uvodi od 1. januara 2026. godine učiniće domaće termoelektrane na ugalj još nekonkurentnijim, naročito na regionalnim tržištima.
  4. Društveni – Proizvodnja uglja često „zarobljava“ resurse i ograničava razvoj zajednica i regiona. Pored toga, u zajednicama koje zavise od uglja postoji potencijalni otpor prema zelenoj tranziciji. Bez pažljivo planiranih i blagovremenih mera podrške, kao i kampanja javnog informisanja, postoji rizik da tranzicija izazove dodatne socijalne i ekonomske tenzije. Zato je važno sprovesti set intervencija koje će delovati kao mreža socijalne sigurnosti, omogućiti građanima da razumeju promene, i osigurati pravednu tranziciju – posebno u rudarskim opštinama koje će biti najviše pogođene.

Pročitajte još:

Ambiciozni ciljevi energetske tranzicije

U skladu sa ciljevima iz Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (INEKP), Srbija je postavila sledeće ciljeve za 2030. godinu:

  • učešće obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji energije: 33,6 odsto,
  • udeo OIE u proizvodnji električne energije: 45 odsto,
  • ograničenje finalne potrošnje energije na najviše 9,6 Mtoe,
  • ograničenje potrošnje primarne energije na 14,68 Mtoe,
  • smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 40,3 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Važno je istaći da je pravedna energetska tranzicija proces koji podrazumeva izgradnju nove strukture privrednog i društvenog razvoja. Imajući u vidu trenutni zakonodavni i strateški okvir, kao i činjenicu da se ključne politike za dekarbonizaciju i pravednu tranziciju tek očekuju, Srbija je još uvek na početku ovog procesa.

Plan pravedne energetske tranzicije predstavlja uvod u proces pravedne energetske tranzicije i definiše mere i aktivnosti koje je potrebno realizovati kako bi se uspostavilo upravlјanje pravednom tranzicijom kao i pripremne aktivnosti za sprečavanje negativnih posledica energetske tranzicije i podsticanje razvoja regiona.

Ceo dokument, dostupan je ovde

Energetski portal

U planu merenje buke u Nišu na dve lokacije

Foto-ilustracija: Unsplash (milica spasojevic)

Nakon što nekoliko godina monitoring komunalne buke u Nišu uopšte nije ni rađen, a sada se radi na jednoj lokaciji u ulici Kosovke devojke, plan je, kako su najavili nadležni, da se u narednom periodu nivo buke meri na dva frekventna mesta – na raskrnici ulica Milojka Lešjanina i Kneginje Ljubice i na Bulevaru Zorana Đinđića.

U 2024. godini Zaštitnici građana veliki broj pritužbi Nišlija odnosio se na probleme sa bukom, a kolika je takozvana komunalna buka nema podataka.

Kako navodi načelnica Gradske uprave za imovinu, privredu i zaštitu životne sredine Anđelija Stamenković, od 2021. godine do 2024. godine nije bilo merenja, dok se merenja rade od septembra 2024. godine i to na jednoj lokaciji.

Ovaj posao merenja dobio je na tenderu Fakultet zaštite na radu i za to je plaćen oko 1,2 miliona dinara, ali njima ugovor ističe u septembru ove godine. Zato je Gradsko veće danas usvojilo Program za praćenje nivoa komunalne buke u životnoj sredini na teritoriji Niša za period 2025/2026. godine, pa će biti omogućeno da se raspiše nabavka za kuću koja će opet raditi merenja.

Pročitajte još:

Ovog puta, najavljuje načelnica Stamenković, u planu je da se merenja vrše na dve lokacije.

„Naš predlog je da to bude na raskrsnici ulica Generala Milojka Lešjanina i Kneginje Ljubice i na Bulevaru Zorana Đinđića preko puta Medicinskog fakulteta. Ali svakako ćemo to detaljno utvrditi kada budemo izabrali akreditovanu kuću i kada uradimo konsultacije sa njima” – napomenula je Stamenković.

Napominje da će izabrana kuća kvartalno dostavljati Gradskoj upravi uz ocenu da li su vrednosti u granicama dozvoljenog, a da će, ukoliko se utvrde prekoračenja, predložiti konkretne mere za zaštitu građana.

Da li je u prethodnom periodu bilo prekoračenja i kakvi su rezultati monitoringa nije saopšteno, niti ima javno dostupnih podataka. Pitanja o tome prosleđena su Gradskoj upravi i odgovori se očekuju.

Izvor: Južne vesti

Ubrzanje transformacije prehrambenih sistema – ključ za ciljeve Agende 2030

Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)

U okviru Drugog samite UN o prehrambenim sistemima (UNFSS+4), visoki zvaničnici naglasili su hitnu potrebu za ubrzanjem transformacije prehrambenih sistema i snaženjem međunarodne saradnje kao ključnih preduslova za postizanje ciljeva Agende 2030.

U odnosu na to, dr Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede razgovarao je sa ministrima poljoprivrede i visokim zvaničnicima više zemalja Afrike i Azije s ciljem jačanja saradnje i razmene iskustava u agrarnom sektoru.

Tokom sastanka sa Abubakarom Kijarijem, ministrom poljoprivrede i prehrambene bezbednosti Nigerije istaknuti su veoma dobri politički odnosi dveju zemalja.

Sagovornici su razgovarali o unapređenju saradnje u oblasti semenarstva, nauke i tehnoloških inovacija u poljoprivredi.

Pročitajte još:

Tokom susreta sa Isakom Franciskom Mariom dos Anjosom, ministrom poljoprivrede i šumarstva Angole, dogovoreni su konkretni koraci za dalji razvoj saradnje u oblasti izvoza semena, kao i uspostavljanje čvršće veze između naučnih instituta dveju zemalja.

Anjos je istakao značaj izvoza srpske poljoprivredne mehanizacije u Angolu i izneo predlog da se radi na povećanju uzajamne trgovinske razmene poljoprivrednih proizvoda.

Samit UN bio je prilika i za susret sa Jerbolom Tasžurekovom, zamenikom ministra poljoprivrede Kazahstana. Tom prilikom bilo je reči o budućim pravcima saradnje uoči predstojeće posete Glamočića Kazahstanu, tokom koje će biti održan i sastanak međuvladinog komiteta dveju zemalja.

Iako je postignut opšti konsenzus oko značaja dostizanja globalnih ciljeva održivog razvoja, posebno je istaknuto priznanje principa prehrambenog suvereniteta – prava naroda da samostalno oblikuju svoju prehrambenu i poljoprivrednu politiku, u skladu sa sopstvenim potrebama, resursima i kulturnim vrednostima, izvan dominacije globalnih tržišta i uticaja multinacionalnih korporacija.

Energetski portal

Zemljotres izazvao uzbunu širom Pacifika – evakuisana nuklearka Fukušima

Foto-ilustracija: Pixabay (Schäferle)

Zemljotres magnitude 8.8  stepeni po Rihteru koji se dogodio kod obale Kamčatke (Rusija) izvao je cunami koji je pokrenuo upozorenja širom Pacifika, a mnoga priobalna područja su evakuisana.

Cunami je pogodio Rusiju, Japan, Havaje i zapadnu obalu SAD, dok je pokrenuo upozorenja širom Pacifika.

 

Prema Američkom geološkom zavodu (USGS), zemljotres se dogodio na dubini od 19,3 km, a epicentar je bio 126 km jugoistočno od Petropavlovsk-Kamčatskog, grada na obali Avačinskog zaliva.

Duž pacifičke obale Japana naređena je evakuacija više od 900.000 ljudi. Evakuisani su i radnici u nuklearnoj elektrani Fukušima. Kompanija Tokyo Electric Power Company (TEPCO), koja upravlja elektranom, saopštila je da je svo osoblje evakuisano na viši teren i da nema povređenih niti bilo kakvih nepravilnosti u radu postrojenja.

Severo-Kuriljsk, grad u Sahalinskoj oblasti je delimično poplavljen nakon zemljotresa i naknadnog cunamija. Najveći talasi cunamija primećeni su u blizini žarišta, odnosno na obali jugoistočne Kamčatke i Severnih Kurilskih ostrva, gde je visina talasa prelazila šest metara.

Pročitajte još:

„Prema našim rezultatima, u nekim područjima na obali Kamčatke visina cunamija mogla bi da dostigne 10-15 metara”, rekao je Igor Medvedev, šef laboratorije za cunami u Institutu za okeanologiju P. P. Širšova Ruske akademije nauka, prenose Agencije.

Nekoliko ljudi je potražilo medicinsku pomoć, u jednom od vrtića na poluostrvu se srušio zid, a u trenutku incidenta tamo nikoga nije bilo. Prema podacima Ministarstva zdravlja Kamčatke, svi povređeni su u zadovoljavajućem stanju i bez težih povreda.

U brojnim objava na društevim mrežama prozvana je američka voditeljka i glumica Opra Vinfri, koja kako navode nije otvorila svoj privatni put na Havajima, koji bi omogućio ljudima iz priobalnih područja da brzo stignu do viših predela.

Kamčatka i ruski Daleki istok nalaze se na tzv. Pacifičkom vatrenom prstenu, geološki aktivnoj zoni koja je podložna čestim zemljotresima i vulkanskim erupcijama. Japan, koji je deo te seizmički aktivne zone, spada među najpotresnije zemlje na svetu.

Energetski portal

Malezija zatvara vrata otpadu bogatih zemalja

Foto-ilustracija: Freepik (onlyyouqj)

Od 1. jula 2025. godine, Malezija je stupanjem na snagu novih propisa odlučno stavila tačku na praksu uvoza plastičnog otpada iz bogatih država. Reč je o izmenama carinskog pravilnika, kojim se zabranjuje uvoz plastičnog otpada iz zemalja koje nisu potpisnice Bazelske konvencije — uključujući Sjedinjene Američke Države.

Nova pravila uvode i dodatne tehničke zahteve, a to je da svaka pošiljka mora prethodno proći zvaničnu inspekciju, dok dozvoljeni prag kontaminacije mora biti izuzetno nizak, uz strogo definisane standarde čistoće materijala. Mere su deo šire strategije kojom Malezija želi da zaštiti svoje stanovništvo i prirodne resurse, te prekine višegodišnju praksu u kojoj je služila kao odlagalište otpada koji razvijene zemlje ne žele da obrade kod kuće.

Pročitajte još:

Situacija se pogoršala nakon što je Kina 2018. godine zabranila uvoz većine plastičnog otpada kroz svoju politiku „National Sword“. Do tada, Kina je primala više od polovine svetske količine plastičnog otpada. Njena zabrana izazvala je lančanu reakciju – tokovi otpada preusmereni su ka jugoistočnoj Aziji, a Malezija je ubrzo postala glavna destinacija. Tako je nastao novi oblik ekološke nepravde, često označen kao „otpadni kolonijalizam“.

Analize su pokazale da je 2020. godine u Maleziji postojao jaz od 2,7 miliona tona između količine otpada koja je uvezena i one koja je zaista obrađena na pravilan način. Osim ekološke štete, masovni uvoz otpada potisnuo je i domaće reciklažne kapacitete, obesmišljavajući ulaganja u održivo upravljanje otpadom. Tokom 2024. godine, iz SAD je stiglo više od 35.000 tona, dok su među vodećim izvoznicima i Japan, Španija i Nemačka.

Energetski portal

Kako će primena CBAM-a uticati na privredu Bosne i Hercegovine

Foto: Privredna komora Republike Srpske
Foto: Aleksandar Arsenović

Da bi se klimatski ciljevi postigli, potrebne su ne samo dobre namere već i konkretni mehanizmi koji će ih pretočiti u praksu, čak i na carinskim prelazima. Upravo to pokušava da postigne CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), mehanizam koji reguliše emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini. Reč je o politici koja bi omogućila zemljama Evropske unije da naplaćuju porez ili nadoknadu za uvezene proizvode koji su proizvedeni sa visokim emisijama ugljenika.

Prelazni period za njegovu primenu počeo je 1. oktobra 2023. godine i traje do 31. decembra 2025. godine, što znači da definitivna primena kreće od naredne godine. CBAM treba da ohrabri manje razvijene zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, da ojačaju svoje klimatske propise, uvedu strože ciljeve za smanjenje emisija i ulažu u infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora.

Na koji način će primena CBAM-a uticati na izvoznike iz BiH, posebno na privrednike orijentisane ka tržištu EU, pitali smo Peru Ćorića, bivšeg predsednika Privredne komore Republike Srpske.

Kako će uvođenje CBAM-a uticati na privredu Bosne i Hercegovine?

– EU je sve više orijentisana na borbu protiv klimatskih promena, dok su u drugim zemljama van EU uglavnom na snazi manje rigorozni ekološki i klimatski propisi. Upravo iz ovih razloga postoji veliki rizik od tzv. curenja ugljenika, tako da privredna društva koja su smeštena u EU mogu premestiti svoje proizvodne pogone koji emituju znatno veću emisiju CO2 u druge zemlje, kako bi iskoristile pogodnije uslove. U ovakvim slučajevima, roba proizvedena van EU mogla bi se naći na tržištu EU, pri čijoj je proizvodnji oslobođena veća količina CO2. Na taj način emisije štetnih gasova bi se samo premestile van EU u druge zemlje. Važno je napomenuti da će našu privredu ova nova carinska politika Evropske unije dodatno opteretiti i da će, prema preliminarnim procenama stručnjaka, izvozna roba poskupeti za skoro 20 odsto, ukoliko privredna društva ne unaprede svoje proizvodne procese i ne podignu njihovu energetsku efikasnost.

U FOKUSU:

Koje će industrije biti najviše pogođene implementacijom CBAM-a?

– Da bi se pružila pravna sigurnost i stabilnost poslovnim subjektima u drugim zemljama, CBAM će se postepeno uvoditi i u početku će se primenjivati samo na robu koja je izložena velikom riziku od „curenja ugljenika”. Dakle, industrije koje proizvode sledeće proizvode biće najviše pogođene: gvožđe, čelik, cement, veštačko đubrivo, aluminijum, vodonik, proizvodnja električne energije. Smatramo da će u Republici Srpskoj najviše biti pogođena proizvodnja električne energije i taj uticaj će se preliti i dodatno pritisnuti proizvođače u sektoru prerade metala, koji, naravno, koriste električnu energiju.

Kako će CBAM uticati na konkurentnost domaće proizvodnje, posebno u energetskim industrijama sa visokim emisijama CO2?

– Kako bi se davanja za CBAM preusmerila u našu zemlju i iskoristila za povećanje energetske efikasnosti, neophodno je doneti legislativu koja je usklađena sa evropskom legislativom – EU ETS, tj. berzom zelenih sertifikata. Ako se ne donese ova legislativa, konkurentnost domaće industrije će se verovatno znatno smanjiti na evropskom tržištu, na koje izvozimo oko 70 odsto naše proizvodnje. Isto tako, uticaj ovog mehanizma na energetski sektor je ogroman – Srpska izvozi električnu energiju i njena cena će zavisiti od učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj ceni električne energije. Za sada ja taj udeo dosta nepovoljan i iznosi oko 60 odsto električne energije koja dolazi od fosilnih goriva.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Otvorene prijave za akciju „Za zeleniji Beograd”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Akcija „Za zeleniji Beograd”, koju JKP „Zelenilo-Beograd” organizuje dvadeseti put zaredom, ima za cilj da motiviše građane da u pozitivnoj atmosferi i zdravoj konkurenciji, estetski i funkcionalno, unaprede svoj životni i radni prostor i doprinesu lepšem izgledu grada u celini.

Prijave za zainteresovane su otvorene do 15. septembra, što građanima ostavlja dovoljno vremena da da svoje cvetne i zelene oaze urede i predstave ih u najlepšem svetlu, navode iz JKP „Zelenilo-Beograd”.

Sugrađani mogu da se takmiče u sedam kategorija: najlepša zelena površina oko stambene zgrade, najlepši balkon, najlepša zelena površina ispred poslovnog objekta, zatim najlepše školsko dvorište, najleše zelenilo oko predškolske ustanove, najlepše uređeno zelenilo ugostiteljskog objekta i najlepša okućnica.

Pročitajte još:

Gradske opštine koje učestvuju u prvom krugu takmičenja jesu Voždovac, Vračar, Zvezdara, Zemun, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad i Čukarica.

Oni koji osvoje prva mesta sa svake opštine, učestvuju u takmičenju koje će se održati na nivou celog grada. Na završnoj svečanosti, koja se tradiconalno organizuje u prostorijama JKP „Zelenilo-Beograd”, na Malom Kalemegdanu, biće proglašeni najbolji od najboljih, odnosno najlepše površine u našem gradu u okviru svake od sedam kategorija.

Prijave se podnose poštom, na adresu JKP „Zelenilo-Beograd” Mali Kalemegdan br. 8, 11000 Beograd ili putem e-maila info@zelenilo.rs, sa naznakom Za akciju „Za zeleniji Beograd”. U prijavi je obavezno navesti ime, prezime i kontakt telefon podnosioca, tačnu lokaciju kao i kategoriju na koju se prijava odnosi, a takođe je potrebno dostaviti i fotografije navedene površine.

Energetski portal

Bajatović: Srbija kolateralna šteta, ali ostavljeni uslovi da NIS preživi

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je posle odlaganja sankcija NIS-u za još mesec dana da su dobre vesti što i pored toga što je Srbija kolateralna šteta sankcija, ostavljeni su ipak uslovi da NIS preživi. Govoreći o cenama gasa na evropskom i svetskom tržištu, Bajatović je rekao da je cena pala, ali je ocenio da to nije realno stanje.

Američka administracija je ponovo odložila sankcije NIS-u samo na mesec dana. Vlada Srbije je tražila prolongiranje na šest meseci.

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je da se ne može reći da je očekivano da se opet sankcije NIS-u odlože, jer je za to morala da se bori i srpska vlada i lobisti.

Prema njegovim rečima, ovo su političke sankcije, jer su se zaoštrili odnosi između SAD i Rusije, što otežava okolnosti.

Ističe da su dobre vesti to što, i pored toga što je Srbija kolateralna šteta sankcija, ipak su ostavljeni uslovi da NIS preživi.

„NIS je imao 80 odsto veleprodaje, to sada pada jer postoje neizvesnosti kod njihovih velikih klijenata, ali ima 60 odsto maloprodaje u Srbiji. Bez obzira na opterećenost od 550 miliona evra kreditnih zaduženja, a tu je mnogo pomogla i Vlada i Narodna banka Srbije, pa krediti nisu proglašeni dospelim, a tu vidim i dobru stranu da NIS nastavi da živi”, naveo je Bajatović.

Istakao je da, iako je otežano poslovanje, NIS može da živi, može da diše. Bajatović ne vidi kao problem prerađivačke i tržišne okolnosti u samoj Srbiji, dakle u samoj Naftnoj industriji Srbije.

Pročitajte još:

„Pad vrednosti kapitala NIS-a i slične stvari. To je cilj OFAC-a. Ja se nadam da će u relativno skorom vremenu biti ipak nekih razgovora između Rusa i Amerikanaca, da će biti neki mirovni procesi”, naveo je direktor Srbijagasa i dodaje da očekuje još mesec dana produžetka odlaganja sankcija, a za kasnije će se videti.

Naglasio je da se ne očekuju nestašice, veliki cenovni udari niti bilo kakve špekulativne radnje koje, kako je rekao, ne mogu da spreče Vlada Srbije, NIS i drugi učesnici na tržištu.

Povoljnije cene gasa na berzama

Kada je reč o gasu, nešto su povoljnije cene na evropskim i svetskim berzama.

„Što se tiče berze, u ovom momentu je to palo na 32-33 evra za megavat ili 330 evra za 1.000 metara kubnih i vidim da se svi radujete. Međutim, to nije realno stanje na berzi. Gasa nema dovoljno da bi se on tako kupovao, da bi se pravili veliki ugovori. S druge strane, evropska skladišta su popunjena 64 odsto. Prethodne tri godine u proseku u ovo doba je bilo 83 odsto. Ne možete vršiti snabdevanje tržišta iz skladišta”, naveo je Bajatović.

Kako je rekao, Evropljani su videli da im se kreira lagana nestašica gasa, a svaka nestašica diže i cenu.

„U ovom momentu oni kupuju vrlo ravnomerno, Amerika ne može da isporuči više, oni gledaju da smanje Ruse, videli ste da imaju problem sa Katarom zbog ljudskih prava, ne znam gde možete da nađete demokratski gas”, rekao je Bajatović.

Prema tome, kako je dodao, u ovom momentu evropska potražnja je ujednačena na nivou da ne izazove rast cene gasa, ali se to neće desiti ni tokom zimskog perioda.

Radovi na Banatskom dvoru

Za Srbiju je veoma važno što je počelo proširenje skladišta Banatski dvor.

Govoreći o radovima na tom projektu, Bajatović kaže da je treća bušotina pri kraju, od četiri koje su dogovorene da se urade u toku leta.

„Naručena su četiri kompresora. Moram da kažem da razmišljamo o kupovini još dva. I računamo da ovo neće biti konačno proširenje”, kaže Bajatović i ističe da su svi problemi sa kojima se suočavaju rešivi.

„Praktično za bušotine imamo svu opremu, uradićemo svih 12 bušotina. Konačni minimalni kapacitet će biti 750 miliona metara kubnih. Nadam se da će kompresori će stići na vreme, i jedni i drugi, zato i pravimo rezervu”, rekao je direktor Srbijagasa i najavio razvojne programe.

Izvor: RTS

Tri četvrtine planete u stalnom padu zaliha slatke vode od 2002.

Foto ilustracija: Pixabay

Zemljini kontinenti gube slatku vodu brže nego što se pretpostavljalo – i to tempom koji premašuje posledice otapanja glečera. Studija koju je sproveo Državni univerzitet Arizone otkriva da se svake godine izgubi količina vode jednaka dvostrukoj površini Kalifornije, dok se globalni hidrološki balans opasno narušava. Ovi rezultati, objavljeni u časopisu Science Advances, potkrepljeni su podacima sa satelita GRACE i GRACE-FO koji više od dve decenije prate promene u zalihama vode na kopnu.

Glavni uzroci ovog ubrzanog isušivanja su ekstremne suše, klimatske promene i neodrživo korišćenje podzemnih voda. Naučnici ističu da se suva područja ne samo prostiru sve dalje, već da postaju suvlja znatno brže nego što se vlažna područja obnavljaju vlagom — preokrećući tako dosadašnje obrasce u globalnom ciklusu vode.

Istraživanje je otkrilo formiranje četiri ogromne regije najviše iscrpljenih količina vode, sve locirane na severnoj hemisferi. U jugozapadnoj Severnoj i Centralnoj Americi ugroženi su gradovi poput Los Anđelesa, Meksiko Sitija i Feniksa, ali i ključne poljoprivredne oblasti. Na Aljasci i severu Kanade beleži se intenzivno topljenje glečera i permafrosta, uz sušenje zemljišta u regionima kao što je Britanska Kolumbija. Severna Rusija se suočava sa sličnim trendovima, dok se u širokoj zoni od Bliskog istoka i severne Afrike do Evroazije – uključujući Ukrajinu, severnu Indiju i sever Kine – iscrpljuju i vodeni resursi i agrarni potencijali.

Pročitajte još:

Najveći deo izgubljene vode – čak 68 odsto – potiče iz podzemnih akvifera. Ovaj podatak je posebno zabrinjavajući, jer upućuje na to da se drevne rezerve, koje se u prirodnim uslovima obnavljaju hiljadama godina, troše bez kontrole. U tom svetlu, gubitak podzemnih voda sada više doprinosi porastu nivoa mora nego otapanje leda sa Grenlanda i Antarktika zajedno.

Dodatno zabrinjava podatak da tri četvrtine svetske populacije živi u zemljama koje već više od 20 godina beleže konstantan pad zaliha slatke vode. U uslovima očekivanog rasta stanovništva u narednim decenijama, ovakvi trendovi mogu ugroziti osnovne uslove života — od poljoprivrede i snabdevanja vodom do globalne bezbednosti.

Neophodno je uspostaviti globalne i regionalne strategije održivog upravljanja vodnim resursima, uključujući obnavljanje podzemnih voda tokom vlažnih godina, razmenu satelitskih i terenskih merenja, kao i usvajanje međunarodnih politika za zaštitu preostalih zalihа.

Energetski portal