Home Blog Page 420

Vlada Uredbom ograničila cene hleba i ogreva

Foto: Wikipedia (Matija)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ronaldo de Oliveira)

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba kako bi se zaštitilo tržište i sprečile deformacije u formiranju cena ovog proizvoda, a imajući u vidu da se u strukturi cena najveći deo troškova odnosi na brašno čija se cena menjala.

Uredbom o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba ograničena maloprodajna cena hleba od brašna T-500 na 53,50 dinara, dok je maksimalna proizvođačka cena ograničena na 45,88 dinara, saopštilo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija.

Takođe, Uredbom je ograničena i najviša ukupna stopa marže, obračunata na neto fakturnu cenu za sve ostale vrste hleba, umanjenu za rabate i popuste, a iznosi maksimalno 40 odsto.

Ova uredba će stupiti na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije, a sa primenom će početi od 9. avgusta i važiće 30 dana.

Kako je u prethodnom periodu došlo do velikog rasta cena namirnice ključnih za ishranu stanovništva, uredbom je po prvi put ograničena marža na sve ostale vrste hleba.

S obzirom na to da je marža šest odsto, a da se hleb uglavnom isporučuje direktno u trgovini na malo, tako da je to i ukupna marža trgovaca na malo, zaključeno je da se povećanje cene neće odraziti na njihovo poslovanje. Procenjeno je da povećanje cena neće značajno uticati ni na standard potrošača.

Nakon konsultacija sa predstavnicima proizvođača i udruženja, Vlada Srbije je donela paket mera koje se odnose na bezbedno snabdevanje drvnim sortimentima i kontrolu cena ogreva i peleta.

Na inicijativu Ministarstva rudarstva i energetike, a u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstvom poljoprivrede, skladištarima, peletarima, kao i Upravom za šume, JP „Srbijašume“, Vlada je donela Uredbu o ograničenju visine cene peleta, kao i Odluku o privremenoj zabrani izvoza peleta i određenih drvnih sortimenata od bitne važnosti za Republiku Srbiju.

Uredbom o ograničenju visine cene peleta, koja je doneta sa ciljem zaštite energetske bezbednosti Republike Srbije, a koja će biti na snazi 90 dana od dana stupanja na snagu, predviđeno je da maksimalna maloprodajna cena peleta ne sme prelaziti 38.000 dinara po toni u svim pakovanjima.

Sprovođenje nadzora nad primenom Uredbe na terenu i kontrolisanje maloprodajne cene peleta, vršiće inspekcijski organi Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Foto-ilustracija: Pixabay (Mrdidg)

Odluka o privremenoj zabrani izvoza peleta i određenih drvnih sortimenata za potrebe proizvodnje čvrstih goriva na bazi biomase na domaćem tržištu, doneta je kako bi se sprečile kritične nestašice ovih proizvoda, do kojih je došlo usled povećanog izvoza i potrebe stanovništva za snabdevanjem, prouzrokovanim krizom na svetskom tržištu energenata.

Odluka će trajati do 1. novembra ove godine.

Odlukom je omogućeno da izvoz trupaca može da se vrši uz posebne dozvole koje će se podnositi na mesečnom nivou Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a o kojima će odlučivati komisija sačinjena od predstavnika ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, trgovine i Privredne komore Srbije.

Dozvole koje budu dostavljene do 15. u mesecu za tekući mesec za ukupnu količinu drvnih sortimenata planiranih za izvoz, izdavaće se na period od dva meseca.

Snabdevanje tržišta drvnim sortimentima i kontrolu cena ogreva i peleta kontrolisaće Radna grupa za praćenje proizvodnje i prodaje drvnih sortimenata od strane javnih preduzeća za gazdovanje šumama u državnoj svojini, koja je danas formirana na sednici.

Vlada je dala saglasnost na odluku o usvajanju cenovnika osnovnih proizvoda šumarstva – drvnih sortimenata javnog preduzeća za gazdovanje šumama „Srbijašume’’, kojim se odobrava povećanje od 15 odsto, a u interesu zaštite imovine, odnosno šuma u državnoj svojini Republike Srbije i njihovog ekonomski opravdanog korišćenja.

Energetski portal

 

Poskupljuje voda u Kragujevcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Albert Flamingo)

U septembru računi za utrošenu vodu u Kragujevcu biće uvećani za 20 odsto. Povećanje cene vode uslovljeno je rastom cena energenata, električne energije, hemikalija i materijala za održavanje.

Kako se navodi u saopštenju na sajtu grada najavljeno poskupljenje je samo polovina od potrebnog povećanja za koje je ovo preduzeće tražilo saglasnost od svog osnivača.

“Cene naših usluga formiraju se tako da one samo pokrivaju troškove koji nastaju u toku procesa proizvodnje i distribucije higijenski ispravne vode, kanalisanja i prečišćavanja otpadnih voda. Konkretno povećanje cena vode uslovljeno je rastom cena energenata. U periodu od decembra 2020. godine do danas cene goriva su porasle u proseku 70 odsto, hemikalija za 40 odsto, materijala i delova za održavanje i izradu vodovodne i kanalizacione mreže 60 odsto, a cena električne energije počev od 1. avgusta je za 40 odsto veća od dosadašnje”, rekao je Nebojša Jakovljević, direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“.

Prema zvaničnim podacima KOMDEL-a iz aprila 2022. godine cena vode za stanovništvo u Kragujevcu iznosi 49,48 dinara/m 3 dok je cena u Beogradu 54,05 dinara/m 3, Novom Sadu 54,57 dinara/m 3, Nišu 57,20 dinara/m 3, što znači da je cena vode u Kragujevcu za devet odsto niža od gradova slične veličine u Republici Srbiji. Prema istim podacima cena vode u Kragujevcu za 77,66 odsto niža je u odnosu na najvišu cenu u Republici Srbiji.

Pored toga, građani i privreda grada Kragujevca i opština Batočina i Knić, duguju JKP „Vodovod i kanalizacija“ 1,1 milijardu dinara, od čega domaćinstva 885, a privreda 232 miliona dinara. To znači da je Vodovod 16 meseci svim potrošačima isporučivao vodu bez dinara naplate. Nedostajuća sredstava obezbeđena su kreditnim zaduženjem u iznosu od 200 miliona dinara za izmirenje dospelih obaveza prema dobavljačima, kao i za održavanje tekuće likvidnosti preduzeća.

I pored toga, grad Kragujevac je tokom cele godine uredno snabdeven svim potrebnim količinama higijenski ispravne vode.

Energetski portal

BIOFACH 2022 : Vrednost novih izvoznih poslova pet miliona evra

Foto: Privredna komora Srbije
Foto: Privredna komora Srbije

Prve analize učešća naših kompanija na nedavno održanom Međunarodnom sajmu organske hrane BIOFACH 2022 u Nirbergu, pokazuju da su firme iz Srbije imale oko 300 bilateralnih razgovora sa partnerima iz Nemačke, Švajcarske, Italije, Francuske, Izraela, SAD, Estonije i Turske, a vrednost novih izvoznih poslova procenjuje se na oko pet miliona evra.

“Sajam je bio prilika da naše kompanije ojačaju svoju poziciju na izuzetno zahtevnim inotržištima u organskoj industriji. Srbija je prepoznata kao “premium quality” proizvođač i kao takva se može nositi sa konkurencijom iz cele Evrope. Naše kompanije koje posluju u ovom sektoru prate svetske trendove o čemu svedoči veliki broj sastanaka koje su imali tokom trajanja sajma“, kaže Ivan Lazić iz Službe za organsku proizvodnju PKS.

Lazić ističe da će bržem razvoju ovog sektora u Srbiji, doprineti novi Zakon o organskoj proizvodnji, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, a koji će biti u potpunom skladu sa novim EU regulativama. To će, kako kaže, omogućiti našim proizvođačima još lakši pristup tržištima EU ali drugih zemalja.

Foto: Privredna komora Srbije

Takođe, podseća da je na ovogodišnjem sajmu „BIOFACH“ 2022, uz podršku Privredne komore Srbije, Razvojne agencije Srbije, Švajcarskog programa za promociju izvoza SIPPO i organizacije Serbia Organica, na sajmu učestvovalo devet  proizvođača organske hrane koji su predstavili svoj izvozni program na jednoj od vodećih međunarodnih izložbi  koja je okupila ove godine 2.200 izlagača iz 94 zemlje među kojima su globalni proizvođači organske hrane, distributeri, trgovinski lanci, kao i vodeći eksperti na polju prehrambene industrije.

U okviru nacionalnog paviljona Srbije, srpski organski sektor predstavljali su ECOAGRI SERBIA, Bela Crkva, DRENOVAC, Arilje, MENEX, Kruševac, MASTER FOOD, Užice, ITN GROUP i kompanija NISHA  iz Beograda, ES KOMERC, Prijepolje, AGRO-BIS iz Blaca i FRUTORGA, Prokuplje.

U okviru sajma, održan je i Okrugli sto na temu razvoja organske proizvodnje u Srbiji na kojem je istaknuto da  sektor organik sve više dobija na značaju, sve je više površina pod organskim zasadom, a raste i broj proizvođača uključenih u organsku proizvodnju, dok je vrednost izvoza  u 2021.godini porasla za 57,4 odsto u odnosu na 2020.godinu.

Izvor: Privredna komora Srbije

Holandija zbog suše proglasila nestašicu vode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izuzetno visoke letnje temperature širom sveta donele su požare, sušu i ozbiljnu nestašicu vode. Tropski talas Holandiji je doneo nestašicu vode, što je posledica izuzetno toplog leta bez kiše.

Zbog isparavanja i veoma niskih vodostaja reka u Holandiji je zemlja “žedna vode”, prenose svetski mediji.

Holanđane posebno zabrinjava to što dve trećine stanovništva živi ispod nivoa mora, te suše mogu brzo da postanu akutni problem i prouzrokuju stvaranje mulja u rekama, što će otežati rečnu plovidbu i uticati na sav živi svet u vodi i oko nje.

Drugi problem je isušivanje brana, a u ovom tenutku barže na donjoj Rajni, važnom putu za prevoz uglja iz Rotterdama do nemačkih čeličana, prevoze s manje od pola kapaciteta.

Prema saopštenju Ministarstva infrastrukture i saobraćaja Holandije voda kroz Rajnu teče brzinom od 850 kubnih metara u sekundi u Lobitu, što je „izuzetno malo za ovo doba godine“.

“Nivo podzemnih voda je nizak i vrlo nizak na jugu što dovodi do uginuća riba i sve više algi, ali na sreću to se, za sada, nije odrazilo na pijaću vodu”, dalje se navodi.

Koliko je situacija, gotovo svuda alarmanta, pokazuje i to što je u Hrvatskoj i Italiji na snazi redukcije u potrošnji vode. Pijaća voda se do kraja avgusta ne sme koristi za pranje vozila, ulica, javnih površina, zalivanje bašta i terena, punjenje bazena.

Kazne za nepoštovanje ovih propisa u Italiji iznose do 500 evra, a u Istri u Hrvatskoj svi koji prekrše pravila biće delimično ili potpuno isključeni sa vodovodnog sistema.

Kada je reč o našoj zemlji za sada nema najavljenih redukcija u isporuci vode, a trenutno su sušom najviše pogođeni poljoprivrednici koji strahuju za prinose jer je na mnogim njivama zemlja popucala, a posedice nedostatka padavina već se vide na usevima. 

Naučnici već godinama upozoravaju na globalno zagrevanje i posledice koje ono donosi, a koje su svake godine sve vidljivije. Trenutna situacija dodatno podstiče sve nas da uložimo dodatne napore kako bi došlo do promena.

Milica Radičević

Električni tricikl “Hamba” čuva životnu sredinu i vraća osmehe na lica

Foto: Fejsbuk skrinšot / Mobility for Africa
Foto: Fejsbuk skrinšot / Mobility for Africa

Mlada žiteljka ruralne oblasti okruga Vedža u Zimbabveu upravo je spakovala jaja sa svoje male farme, poljubila decu i dala se na kilometrima dug, prašnjav put ne bi li stigla do prve pijace i tu prodala skromni prinos svojih koka.

Kada sunce ugreje svom snagom, prva na udaru su jaja koja mlada žena nosi na glavi, pa se neretko desi da se hrana pokvari i pre nego što stigne do svog odredišta.

Ovo je svakodnevnica za većinu malih poljoprivrednica u ruralnim krajevima Zimbabvea jer je jedina alternativa pešačenju autobuska karta koja košta preko 12 dolara, dok o korišćenju konvencionalnih vozila niko i ne pomišlja, pogotovo ne sa sadašnjim cenama goriva.

Težak život vrednih i požrtvovanih žena, srećom, nije ostao neprimećen, a u pomoć su im pritekle čiste tehnologije.

Ako bih morala da izdvojim jedan razlog zbog kojeg sam veliki zagovornik obnovljive energije i elektromobilnosti, onda je to njihova moć da unesu drastične promene u živote siromašnih i manje privilegovanih stanovnika ove planete.

Junak današnje priče, jedne od onih koje vraćaju veru u bolje sutra, je mali solarni električni tricikl koji se zove “Hamba”, što na jeziku Ndebele znači “idi”. Tačnije, junaci su svi oni koji su inicirali uvođenje ovih praktičnih vozila u svakodnevni život afričkih poljoproprivrednica i time njihovo poslovanje i kvalitet života podigli na mnogo viši nivo.

“Hamba” je produkt saradnje društvenog preduzeća Mobilnost za Afriku (MFA), Univerziteta Cinhua u Kini, Tojota fondacije i brojnih drugih partnera.

MFA je poboljšala i modifikovala originalni kineski tricikl kako bi ga prilagodila ruralnim afričkim terenima, a delovi tricikala uvoze se iz Kine i sklapaju u Zimbabveu.

Neke od tricikala kupila je Evropska unija i poklonila poljoprivrednicama, dok se drugi mogu iznajmiti za pet dolara dnevno.

Tricikl je prvi put predstavljen 2019. godine, a MFA sada raspolaže sa 88 vozila. Plan je da se vozni park utrostruči do kraja 2022. godine.

Litijum-jonske baterije “Hambe” pune se na solarnim stanicama ili se mogu zameniti za već napunjene baterije, a izgradnja ovih stanica takođe je u toku kako bi elektromobilnost bila još efikasnija.

Program je prvenstveno namenjen ženama poljoprivrednicima, ali “Hambu” mogu da koriste i ostali žitelji ruralnih krajeva.

Osim za odlazak na pijacu, mali tricikl služi i za odlazak u crkvu, dok ga pojedini koriste kao taksi razvozeći decu, bolesne, trudnice i seljane koji idu u kupovinu.

Foto: Fejsbuk skrinšot / Mobility for Africa

Malo je reći da su životi žena i njihovih porodica procvetali zahvaljujući ovom projektu. Pored toga što im omogućava brže i lakše obavljanje posla, “Hamba” im je doneo i velike uštede, pa su tako mnoge tek sada u stanju da plate školarine svojoj deci.

Mnoge poljoprivrednice uspele su da prošire svoja gazdinstva zahvaljujući triciklu, pa se čitav projekat pozitivno odražava na celokupnu ekonomiju Zimbabvea. Najbolje od svega je to što će “Hamba” uskoro preći granice Zimbabvea i raširiti se po čitavoj Africi.

To bi, smatram, trebalo da bude u fokusu energetske tranzicije – ne skupa, luksuzna električna kola koja malo ko može da priušti, već jeftina, jednostavna i efikasna rešenja koja targetiraju one u najtežim položajima.

U nadi da će nas uskoro preplaviti jeftina ekološka vozila koja vraćaju osmehe na lica i čuvaju životnu sredinu, srdačno vas pozdravljam.

Milena Maglovski

Dobra praksa održivog poslovanja -Strauss Adriatic

Foto: Strauss Adriatic
Foto: Strauss Adriatic

Društvena odgovornost predstavlja osnovu poslovanja kompanije Strauss Adriatic. Veliki udeo u ovakvom načinu rada zauzimaju zelene aktivnosti rasprostranjene širom sistema – od upotrebe osnovnih materijala za rad do korišćenja obnovljivih izvora energije.

Među brojnim aktivnostima kojima kompanija vodi računa o životnoj sredini, izdvaja se korišćenje kafene plevice od 2012. godine. Kao nusprodukt iz procesa prerade kafe, ona je ranije predstavljala otpad, a danas služi kao biomasa za grejanje administrativnog dela i pogona fabrike u Šimanovcima zahvaljujući otkriću njenog toplotnog potencijala od strane zaposlenih. Inicijalna investicija od 100.000 evra isplatila se već tokom prve godine: troškovi grejanja su se drastično smanjili, jer je potrošnja TNG-a svedena na minimum, tako da je ušteđeno 83.000 evra i otplaćeno čak 80 odsto uloženih sredstava. Osim finansijske uštede, izuzetno je primetan i ekološki benefit. Naime, korišćenjem kafene plevice, smanjena je emisija ugljen-dioksida za čak 11 odsto, troši se manje fosilnih goriva, ujedno se rešava pitanje skladištenja otpada, a produkti sagorevanja biomase ne utiču štetno na okolinu.

Grejanje na kafenu plevicu jedan je od prvih izuzetnih ekoloških projekata Strauss Adriatic-a koji je zahtevao veliku posvećenost zaposlenih. Još jedan zeleni projekat koji kompaniju ističe kao pionire u ovoj oblasti jeste i instaliranje solarnih elektrana na krovu Doncafé fabrike u Šimanovcima. Prvih 180 solarnih panela postavljeno je početkom marta 2020. godine, a danas je taj broj znatno veći, tako da je ukupni kapacitet solarnih ploča čak 109kW.

Borivoje Petrović, menadžer održavanja Strauss Adriatic, naglašava značaj solarnih panela za očuvanje životne sredine: „Kao i svi drugi obnovljivi izvori energije, solarne elektrane su danas važnije nego ranije, jer njihova upotreba smanjuje korišćenje neobnovljivih izvora, ali i emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Više panela na krovovima znači manje emisije i čistiji vazduh. U prethodnih godinu dana iz naše elektrane smo dobili 92MWh, dok smo iz mreže EPS-a potrošili 1295MWh, dakle negde oko sedam odsto od ukupne električne energije koju smo potrošili je došlo iz obnovljivih izvora, što je značajna ušteda”.

Kako Petrović kaže, posledice klimatskih promena su sve vidljivije – ovo leto nas je izuzetno visokim temperaturama opomenulo da svako od nas treba da promeni pristup: „Skoro svakog dana možemo videti posledice klimatskih promena, od neverovatnih vrućina do kiša i poplava koje kanalizacione mreže i kanali ne mogu da podnesu. I kompanije i pojedinci treba da deluju pre svega lokalno, da ne rasipaju energiju i da svoju okolinu učine što prijatnijom i čistijom za život. Obrazovanje je takođe vrlo bitan faktor – rad sa novim generacijama koje u svemu treba da budu bolje od nas i da donesu drugačiji stav prema svetu u kome živimo”.

Foto: Strauss Adriatic

Osim grejanja na kafenu plevicu i dobijanja energije od solarnih panela na krovu fabrike, zaposleni u Strauss Adriatic-u menjaju čitav sistem „iznutra”. U kompaniji se ne koriste plastične čaše, slamčice i slični proizvodi za jednokratnu upotrebu, već su za svakoga obezbeđeni personalizovani EcoCareCup izdržljivi proizvodi od šećerne trske. Za plastične flaše je instalirana posebna reciklažna presa, a u kancelarijama su postavljene kante za sortiranje otpada. Za potrebe zalivanja zelenih površina u okviru fabrike sakuplja se kišnica, kako se ne bi trošilo više vode nego što je potrebno.

„Strauss Adriatic u okviru svojih mogućnosti daje značajan doprinos očuvanju životne sredine. Projekti koje smo sproveli u delo govore tome u prilog. Primera radi, 26 odsto ukupne energije, koju je naša fabrika potrošila prethodne godine, došlo je iz obnovljivih izvora. Skoro polovina ove energije došla je iz biomase koja nastaje u procesu proizvodnje kafe i koja se koristi za grejanje fabrike. Verujem da ćemo u bliskoj budućnosti realizovati i nove projekte koji će ovaj procenat dodatno uvećati”, zaključuje Borivoje.

Zahvaljujući internim inicijativama, Strauss Adriatic donosi novu vrednost zajednici i predstavlja društveno vrednu kompaniju. Proaktivan pristup zaposlenih omogućio je da određena operativna ponašanja postanu deo poslovne prakse kompanije i doprinesu napretku društva. Kontinuiranim ulaganjem u zaštitu okoline, Strauss Adriatic posvećeno stvara održivu zajednicu koja stvara kvalitetniju budućnost za nove generacije. Realizacijom i unapređenjem dobre prakse, kompanija poštuje visoko postavljene Strauss Coffee standarde, čiji je deo, i predstavlja pravi primer za okruženje u kojem posluje.

Izvor: OIE Srbija

Čajetina pionir u separaciji otpada

Foto: Opština Čajetina
Foto: Opština Čajetina

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije uz podršku EU i Kraljevine Švedske pokrenulo je projekat ,,Odvajamo’’, koji se sprovodi u četiri regiona za upravljanje otpadom, a koji obuhvataju ukupno 17 gradova i opština u Srbiji, među kojima je i Opština Čajetina – kao deo regiona Duboko.

Opštini Čajetina kroz ovaj program je donirana komunalna oprema u vidu 5.936 plavih kanti zapremine 240 litara za sakupljanje reciklabilnog toka otpada, 40 žutih kontejnera zapremine 1,1 m3 namenjenih za sakupljanje stakla, auto-smećara kapaciteta 16 m3, kao i pomoć da se sprovede kampanja informisanja građana o primarnoj selekciji otpada, navodi se na sajtu Opštine Čajetina.

,,Projekat primarne selekcije otpada je nešto čemu težimo već godinama, i za šta se lokalna samouprava na čelu sa KJP ,,Zlatibor” Čajetina, uveliko pripremala. Podržani od strane Švedske vlade, Stalne konferencije gradova i opština, nadležnog ministarstva, sada mogu da kažem da je početak realizacije ovog važnog koraka u očuvanju životne sredine došao. Cilj nam je da razdvajanjem otpada na mestu nastanka na suvi i mokri, povećamo količine suvog otpada i na taj način smanjimo količine koje završavaju na deponiji’’, rekla je Marija Jeremić, pomoćnik predsednika opštine Čajetina, na svečanosti povodom početka projekta „Odvajamo’’.

Antoan Avinjon, programski menadžer za zaštitu životne sredine Kancelarije EU u Srbiji, izjavio je da je stanovnicima opštine Čajetina, nakon tri godine od početnih aktivnosti po ovom projektu, omogućeno da na mestu na kojem otpad nastaje, odvjaju onaj otpad koji će lokalno komunalno preduzeće da prikuplja, a zatim da ponudi na tržištu sekundarnih sirovina, od čega će lokalna samouprava i zaraditi.

„Opština Čajetina je jedan od pionira u Srbiji upravljanja otpadom kada su se 2011. godine priključili osnivačima Regionalne sanitarne deponije Duboko. I, evo, nakon 11 godina, ponovo ste u prilici da budete pioniri u razdvajanju otpada u Srbiji’’, izjavio je Avinjon.

Foto: Opština Čajetina

Državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Ivana Hadži Stošić istakla je da se u opštinama u kojima se sprovodi ovaj projekat, godišnje generiše oko 215 tona otpada, te da je cilj projekta da se u naredne dve godine 30 tona otpada sa deponija reciklira.

„Ministarstvo zaštite životne sredine i Vlada Republike Srbije su usvojili dva ključna dokumenta u ovoj oblasti – Plan upravljanje otpadom za period od 10 godina i Akcioni plan za period 2022-2024 godine, i, naravno, ministarstvo i Vlada Srbije će nastaviti da podržavaju opštinu Čajetina i sve ostale opštine u zelenim projektima’’, dodala je Hadži Stošić.

Vera Blagojević glavni nosilac projekta odvajanja otpada na teritoriji opštine Čajetina je KJP „Zlatibor’’ Čajetina i rukovodilac komunalne službe, najavila je da će do sredine avgusta prvih 107 domaćinstava dobiti nove kante za odvajanje otpada. Dodaje da će sa početkom realizacije ovog projekta na teritoriji opštine Čajetina, prestati da se koriste kontejneri na javnim površinama.

Energetski portal

U Srbiji do kraja godine tri puta više solarne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Izmenama propisa stvoreni su uslovi da građani i komercijalni kupci mogu da proizvode zelenu energiju postavljanjem solarnih panela. Prema rečima Jovanke Atanacković, državne sekretarke Ministarstva rudarstva i energetike u ovoj godini će Srbija imati tri puta veću proizvodnju električne energije iz solarnih panela zahvaljujući olakšanim procedurama i subvencijama.

Atanackovićeva je podsetila da je u aprilu prošle godine usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije koji je uveo kategoriju kupca-proizvođača električne energije, a zatim i odgovarajuća uredba, čime je pojednostavljena procedura dobijanja tog statusa.

„Uredbom je pojednostavljena procedura za domaćinstva koja žele da stave solarne panele, tako što je umesto nekadašnjih 20 koraka i više od šest meseci čekanja, procedura svedena na to da oni kupe panele, postave ih na krov i onda licencirani inženjer pregleda instalacije, da izjavu da je to u redu, a zatim se zaključi ugovor o kupcu-proizvođaču sa EPS snabdevanjem i priključi se na mrežu. Ta procedura sada traje nekoliko nedelja i vrlo je efikasna”, podsetila je Atanackovićeva, navodi se u saopštenju.

Naglasila je da je ova mera važna i za privredu, za kompanije koje imaju veliku potrošnju električne energije, i plaćaju visoku cenu struje, naročito u vremenu globalne energetske krize, jer će na ovaj način moći da smanje svoje račune, ali i da postanu energetski sigurne.

„Važno je da se istakne da je kupac-proizvođač mera koja utiče na energetsku bezbednost i nezavisnost naših objekata. Mi smo, kada stavimo solarne panele, kada imamo sopstvenu elektranu iz koje proizvodimo električnu energiju, nezavisni od promena koje se mogu desiti na globalnom nivou”, rekla je ona.

Navela je da je pre uvođenja pozicije kupca-proizvođača, za proteklih 10 i više godina, Srbija imala tek 11 megavata struje iz solarnih panela.

Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)

„Do kraja godine očekujemo da ćemo imati tri puta više megavata struje iz solarnih panela. Građani su prepoznali važnost investicija u OIE. Do sada je zvanično upisan 131 prozjumer u registar i svakoga dana vidimo povećanje tih brojeva, dok na čekanju imamo još oko 25 megavata koji će se takođe priključiti. U odnosu na svega 11 megavata solarnih elektrana koje smo imali u prethodnim godinama, zahvaljujući zalaganjima Ministarstva u jednoj godini ćemo utrostručiti proizvodnju električne energije iz solarnih izvora“, rekla je državna sekretarka.

Podsetila je da Ministarstvo daje subvecnije za postavljanje solarnih panela snage do šest kilovata, tako što finasira polovinu te investicije, jer po 25 odsto troškova snose država i lokalna samouprava.

„Verujemo da ćemo na taj način dodatno podstaći građane koji nemaju dovoljno sredstava, a žele da primene ovu meru”, zaključila je Atanackovićeva.

Državna sekretarka je rekla da je donošenje strateških dokumenata u energetici važno kako bi se postigla energetska bezbednost uz smanjenje emisije štetnih gasova u narednim decenijama.

„Nedavno smo predstavili prve scenarije Nacionalnog integrisanog energetskog i klimatskog plana koji će doprineti kvalitetnijem i zdravijem životu svih naših građana, uz obezbeđivanje energetske sigurnosti i bezbednosti. Nažalost, Srbija danas ne proizvodi dovoljno energije za sopstvene potrebe i plan predviđa velike investicije u energetski sektor, naročito u OIE, čije kapacitete moramo višestruko da povećamo kako bismo imali stabilnu proizvodnju struje, bez potrebe da je uvozimo. Realizacijom plana do 2030. godine imaćemo 40 odsto manju emisiju štetnih gasova, kao i 40 odsto veće učešće obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije. Bitnu ulogu u tom planu imaju i prozjumeri tako da ćemo i u narednom periodu nastaviti da subvencionišemo građane da postavljaju solarne panele na svoje krovove“, rekla je ona.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Koliko “zeleni” kilovati uvećavaju račune i pre poskupljenja struje

Foto-ilustracija: Pixabay (tookapic)
Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)

Uredba kojom se reguliše naknada za obnovljivu energiju stupila je 1. avgusta na snagu. Pomoćnik ministarke energetike Zoran Ilić izjavio je za RTS da je naknada uvećana sa 0,437 dinara po kilovat-satu utrošene energije na 0,801 dinar. Uvećanje računa za tipskog kupca, koji na mesečnom nivou troši 345 kilovat-sati, biće za 120 dinara.

Vlada je prošle nedelje usvojila Izmene uredbe o visini posebne naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača struje za ovu godinu. To znači veću naknadu za obnovljive izvore koja se plaća u računu za struju.

Pomoćnik ministarke energetike Zoran Ilić rekao je da je naknada za obnovljive izvore energije uvećana sa 0,437 dinara po kilovat-satu utrošene energije, na 0,801 dinar.

“Za prosečnog, odnosno tipskog kupca koji na mesečnom nivou troši 345 kilovat-sati, naknada će se sa 150 dinara povećati na 270 dinara. Ukupno uvećanje računa po tom osnovu biće za 120 dinara”, objašnjava Ilić.

Zašto je došlo do poskupljenja

Pomoćnik ministarke energetike ističe da je uvećanje naknade za obnovljive izvore bilo nužno mnogo ranije.

“I prošle godine smo imali povećanje. Iznos u kome je ozbiljno zadužen EPS, jer je bio u obavezi da plaća naknadu za obnovljive izvore energije, blizu je 20 miliona evra”, navodi Ilić.

Prema njegovim rečima, naša zemlja kroz naknade i dobija, jer energija koju plaćamo kroz obnovljive izvore energije je od 90 do 100 evra po megavat-satu.

Srbija uvozi energiju po cenama koje su na tržištu značajno više od 300 evra po megavat-satu. Praktično i to što uzimamo od njih, po tri puta je nižoj ceni, nego što je na berzi”, ističe Ilić.

Cena struje od 1. septembra, inače, biće uvećana za 6,5 odsto.

Izvor: RTS

Britanska Kolumbija uvodi popuste za kupovinu ekoloških vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija:Hybrid car photo created by frimufilms – www.freepik.com

Vlade širom sveta služe se raznim metodama kako bi podstakle kupovinu ekoloških vozila – od besplatne registracije, parkiranja i putarina do subvencija i popusta za kupovinu vozila. Potonje mere čine se najdelotvornijim, budući da su cene vozila sa smanjenim emisijama štetnih gasova još uvek nepristupačne velikom broju ljudi.

Vlada Britanske Kolumbije stoga je uvela program popusta za kupovinu ekoloških vozila, kako bi ona postala pristupačnija građanima sa nižim prihodima, piše Canada’s National Observer (CANNO).

U saopštenju Ministarstva energetike, rudarstva i inovacija sa niskim sadržajem ugljenika navodi se da se maksimalni pokrajinski popust za kupovinu električnih vozila, hibridnih vozila sa velikim dometom ili vozila sa gorivnim ćelijama penje sa nekadašnjih 3.000 na 4.000 dolara. Kada je reč o plug-in hibridima nižeg dometa, popust se sa 1.500 dolara povećava na 2.000 dolara.

Visina popusta koju građani mogu da ostvare zasnivaće se na nivou prihoda, pa će tako pojedinci koji zarađuju do 80.000 dolara godišnje i domaćinstva sa godišnjim prihodima do 125.000 dolara ispunjavati uslove za maksimalni popust.

Građani čiji lični prihodi prelaze 100.000 dolara i domaćinstva sa prihodima iznad 165.000 dolara godšnje neće imati pravo na popust, piše CANNO.

Ipak, oni koji će biti uskraćeni za popust su u manjini, a Ministarstvo energetike navodi da čak 90 odsto stanovnika Britanske Kolumbije ispunjava uslove za popuste. Građani će moći da uštede do 9.000 dolara na kupovini ili zakupu novog električnog vozila jer su im, pored pokrajinskog popusta, na raspolaganju i državne subvencije.

Drastično smanjenje emisija iz saobraćaja do 2035. godine

Imajući u vidu da transport čini 25 odsto emisija gasova staklene bašte u Kanadi, Vada ove zemlje odlučna je da ubrza prelazak na vozila sa nultim emisijama, naročito kada je reč o putničkim automobilima.

Vlada Kanade postavila je novi cilj da do 2035. godine svi putnički automobili i pikap vozila budu sa nultim emisijama, što je pet godina ranije od nekadašnjeg cilja.

Do sada je uloženo preko milijardu dolara u mere koje doprinose uvećanju broja vozila sa nultim emisijama, a kombinacijom investicija i propisa Kanada će nastaviti da pomaže građanima i industriji u procesu prelaska na ekološka vozila, saopštila je kanadska Vlada.

Milena Maglovski

Nemačka u pogon vraća ugašene elektrane na ugalj

Foto-ilustracija: Pixabay (ustalij_pony)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Svetska energetska kriza i plan članica Evropske unije da smanji zavisnost od ruskog gasa dovodi do toga da raste globalna potražnja za ugljem. Iako je tokom prošle godine čak polovina evropskih elektrana na ugalj je bila zatvorena, po svemu sudeći sada se vraćamo se nekoliko koraka unazad. Mnoge termoelektrane na ugalj, koje nisu u funkciji, ponovo počinju sa radom. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) upozorava da bi potražnja za ugljem uskoro mogla da dostigne najveći nivo u istoriji.

U Nemačkoj je već u pogon puštena termoelektrana “Mehrum” i to nakon izmena zakona koji omogućava ponovno aktiviranje već zatvorenih elektrana na ugalj i naftu.

Termoelektrana “Mehrum”, snage 690 megavata, zvanično je prestala sa radom prošle godine u decembru, ali ona je bila deo mreže “rezervne energije”, tj. može se aktivirati u slučaju nužde.

Iz Vlade Nemačke poručuju da se “gasna kriza ne sme pretvoriti u krizu snabdevanja električnom energijom” i “da treba odustati od gasa gde god je to moguće”.

Očekuje se da će uskoro ponovo u rad biti puštene i druge termoelektrane na ugalj.

Nemačka je 2020. godine donela zakon kojim je planirano da to 2038. prestane sa radom poslednja termoelektrana na ugalj u ovoj zemlji. Tada je odlučeno da će ulagati u energetsku tranziciju i da će se fokusirati na obnovljive izvore energije

Tako su nedavno usvojili paket zakona koji omogućavaju brži razvoj eksploatacije, pre svega energije vetra.

“Novi zakon ciljani udeo struje iz obnovljivih izvora sada postavlja na najmanje 80 odsto u kompletnoj proizvodnji 2030. Prethodno, Nemačka je ciljala da to bude nešto manje od polovine”, prenosi agencija dpa.

Prema novim propisima, pokrajine će morati da određuju zemljište na kom će biti postavljane vetroturbine, što će ubrzati ispunjenje zacrtanih ciljeva.

Milica Radičević

Luxor Solar – Klijentima nudimo samo najbolje i najfleksibilnije rešenje

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Ljubaznošću Nina Sijerića

Prošlo je više od sto godina od kako je otkriven fotonaponski efekat, odnosno način pretvaranja sunčeve energije u električnu. Prvi solarni paneli proizvedeni su tek 1958. godine i to za potrebe svemirskih satelita. Razvojem tehnologije, solarna energija je u poslednje dve decenije najviše dobila na značaju.

Solarni paneli kompanije Luxor Solar, vodeće kompanije po broju prodatih solarnih modula na našem tržištu, instalirani su u preko 85  zemalja širom sveta, a njen proizvodni kapacitet je 2021. bio 1200 MWp, dok se do kraja 2022. godine očekuje 4,2 GW. O proizvodima kompanije Luxor Solar razgovarali smo sa Ninom Sijerićem, menadžerom za razvoj poslovanja ove renomirane kompanije.

EP: Nemačka kompanija Luxor Solar je sertifikovani proizvođač solarnih modula sa preko 15 godina iskustva. Šta nam još možete reći o kompaniji?

Nino Sijerić: Luxor Solar se bavi proizvodnjom od 2007.  godine, a u regionu smo prepoznatljiv brend već duže od decenije. Ove godine smo dobili sertifikat „TOP BRAND PV Serbia, Slovenia, North Macedonia, Bosnia and Herzegovina, Greece”. Ovaj sertifikat potvrđuje izvanredan doprinos kompanije razvoju pomenutih tržišta.

EP: Vašim klijentima je na raspolaganju bogat portfolio solarnih panela koji može da zadovolji njihove različite potrebe. Kakve sve module proizvodite i koji model je najtraženiji?

Nino Sijerić: Naši standardni proizvodi su monokristalni solarni paneli sa arhitekturom polu-ćelije, najčešće sa ćelijama M6 dijagonale 166 mm i snagama 380 Wp i 450/455  Wp i M10 sa dijagonalom od 182 mm snage 410/415 u dimenzijama 1.722 ×  1.134 ×  30 mm, a zatim kao i njihov „stariji brat” 540, 545 i 550 Wp dimenzija 2.279 × 1.134 × 35 mm. Posebno bih istakao bifacijalnu verziju 540Wp BIF za veće projekte na krovu i na zemlji.

EP: Kada ćete u ponudi imati panele većih snaga, od oko 650Wp?

Nino Sijerić: Već sad je moguće poručiti 660 Wp sa M12 ćelijama odnosno dijagonalom od 210 mm i arhitekturi polu-ćelije dimenzija 2.384 × 1.303 × 35 mm i 34 kg težine. Ovaj model je pre svega pogodan za velike elektrane i toplo ga preporučujem za tu namenu.

EP: Svedoci smo da se za solarnu energiju sve više interesuju kompanije, ali i individualna domaćinstva koja nastoje da smanje račune za struju. Koje panele biste preporučili kojima? Da li paneli koji se preporučuju za postavljanje na zemlji mogu da se iskoriste za industrijske hale sa aspekta dimenzije i težine?

Nino Sijerić: Svaki projekat je zaseban i vrlo individualan tako da je najbitnije imati pouzdanog projektanta koji ume optimalno da iskoristi individualne parametre na određenom lokalitetu. Na privatnim kućama preporučujem module sa najvećom efikasnošću i što dužom garancijom – 410/415 Wp i 380 Wp u standardnom izvođenju ili premijum varijanti, sa 30 godina garancije.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP: Tehnologija solarne energije se intenzivno razvija, pa su tako na tržištu sve prisutniji bifacijalni, odnosno dvostrani solarni paneli. Kome su ovi paneli namenjeni i u čemu je razlika u odnosu na monofacijalne module? Koji je maksimalni bifacial gain – dobitak na snazi usled albedo efekta (refleksije o površinu)?

Nino Sijerić: Uz optimalnu refleksiju, dakle max albedo, možete da ostvarite do 80 odsto snage prednje strane i nominalne snage dodatno (kod heterojunction modela i do 95 odsto). Primera radi, 410 Bifacijalni moduli su idealni svuda gde se očekuje podloga sa refleksijom svetla za dodatnu proizvodnju električne energije – pa tako i na krovu i sa 10 cm razmaka od crepa ili podloge možete da očekujete od 3 do 8 odsto veću proizvodnju, a ukoliko je podloga svetla onda i do 11 odsto više. Generalno, korisnici sve više biraju bifacijalnost jer u proizvodnji ne košta puno više, a razlika u ceni je vrlo opravdana s obzirom na očekivani rezultat. Daću primer Nemačke, gde je urađen test od strane nezavisne institucije „Tuv Sud Rheinland”. Moduli su bili instalirani iznad šljunka na 1,5 m visine i proizvodnja je za godinu dana porasla 11 odsto.

Priredila: Milica Marković

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Otpadne vode Linglonga direktno otiču u reku Begej

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto: Wikipedia/Alexzr88

Ono na šta je Građanski preokret upozorio u decembru prošle godine, da se kineska fabrika autoguma Linglong kod Zrenjanina povezuje cevima velikog prečnika direktno s rekom Begej, u međuvremenu je realizovano, što se vidi na danas napravljenom snimku.

Na manje od dva kilometra od tog mesta nizvodno je Specijalni rezervat prirode “Carska bara”, zatim ušće Begeja u Tisu, dok je na desetak kilometara dalje ušće Tise u Dunav.

Za sada se kroz postavljene cevi i prokopane kanale ispuštaju otpadne vode s gradilišta Linglonga, a izvesno je da će tuda oticati celokupan tečni otpad kada počne proizvodnja autoguma, što će izazvati ekološku katastrofu.

Grad Zrenjanin je nedavno najavio izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, a taj posao poverio arapskoj firmi Metito. Ugovoreni kapacitet postrojenja je samo 25 hiljada kubnih metara vode na dan, iako je Studija izvodljivosti za upravljanje otpadnim vodama iz 2015. godine utvrdila da je za Zrenjanin potreban prečistač kapaciteta između 38 i 51 hiljada kubnih metara vode po suvom vremenu, a između 45 i 58 hiljada kubnih metara vode po kišnom vremenu. Studija iz 2015. godine nije obuhvatila potrebe gigantskog postrojenja kakava je fabrika autoguma Linglong.

Linglong je postavio cevi unutrašnjeg prečnika 1600 mm u zemlju od svoje fabrike ka reci Begej, a kroz cevi ovolikog profila može da protekne 4,5 m3/s tečnosti slične specifične težine kao voda, odnosno 389 hiljada kubnih metara na dan. Izvesno je da tretman tih otpadnih tečnosti uopšte nije predviđen – ni sada ni u budućnosti, kroz najavljeni gradski prečistač.

Izvor: Građanski preokret

Mihajlovićeva: Nema više povratka na staro u energetici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Srbije

U prethodne dve godine, bez obzira na brojne otpore, napravljene su osnove da Srbija ima i dovoljno energije, i da sačuva životnu sredinu, i više neće biti povratka na staro, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

“Nije bilo jednostavno u prethodne dve godine, imali smo gotovo kolaps elektroenergetskog sistema, ali smo uradili mnoge stvari koje ranije nisu urađene. Prvi put domaćinstva mogu da uz podršku države zamene stolariju i postavljaju solarne panele i već sada imamo oko 2,7 MW u solarnim panelima u domaćinstvima koja su na ovaj način postali kupci-proizvođači. Za vreme ovog ministarstva stvorili smo osnov da Srbija napreduje u zelenoj energetskoj tranziciji, ne zato što je to moda, nego zato što ceo svet ide u tom pravcu. Napravili smo bazu i verujem da više nema povratka na staro”, rekla je Mihajlovićeva gostujući na TV Hepi.

Ona je naglasila da snažan energetski sektor počiva na jakim preduzećima i da u tom delu predstoji još mnogo posla jer trenutno preduzeća nisu u takvoj situaciji i država je velikim delom u krizi preuzela da pomaže energetski sektor.

”Realnost je da nemamo dovoljno uglja, da je on nažalost jako lošeg kvaliteta i  potrebni su nam i novi kapaciteti i novi izvori energije. Druge zemlje su mnogo pre nas krenule u taj proces i počele i da smanjuju učešće proizvodnje iz uglja i da grade velike vetroelektrane i solarne elektrane. Ozbiljna je žal što danas moramo mnogo novca da izdvajamo kao država jer se u prethodnom periodu nije dobro radilo”, rekla je Mihajlovićeva.

Upitana za povećanje cene struje, Mihajlovićeva je rekla da je ta cena i dalje najniža u Evropi, kao i da je povećanje bilo neophodno jer su cene povećane u čitavom lancu proizvodnje.

“Sama cena neće rešiti problem u EPS-u, potrebne su strukturne promene u tom preduzeću. Niko ne voli da još nešto poskupi, ali energetika je bazična grana o kojoj vodimo računa”, rekla je ona, i dodala da će se račun prosečnog domaćinstva povećati za oko 350 dinara.

Ministarka je naglasila da sledeće godine, završetkom gasovoda Niš-Dimitrovgrad, Srbija više neće zavisiti samo od jednog snabdevača i da će biti povezana i sa LNG terminalom u Grčkoj i sa gasovodima kojima se doprema gas iz Azerbejdžana i kaspijskog regiona.

“Planiramo da gradimo interkonekcije i ka drugim susedima jer samo tako možemo biti energetski bezbedni. Ukupna vrednost svih interekonekcija koje treba da se grade je oko 350 miliona evra i time ćemo obezbediti oko osam milijardi kubnih metara gasa koje možemo da dobijemo iz okruženja”, rekla je Mihajlovićeva.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Bolje upravljanje otpadom u Petrovcu na Mlavi

Foto: Ministarsvo zaštite životne sredine
Foto-Ilustracija: Pixabay (anaterate)

U toku su radovi na realizaciji projekta izgradnje transfer stanice sa reciklažnim dvorištem u Petrovcu na Mlavi, koji će unaprediti sistem upravljanja otpadom i kvalitet života građana u ovom delu Srbije, navodi se u saopštenju Vlade.

Projekat u potpunosti finansira Ministarstvo zaštite životne sredine, a transfer stanica će se koristiti za delimičan tretman, skladištenje i pretovar otpada iz četiri opštine – Petrovac na Mlavi, Kučevo, Žagubica i Malo Crniće.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović obišla je radove i tom prilikom ukazala na to da je mesecima ranije konsultovana struka o tome šta prvo treba da se uradi kako bi se u ovom regionu unapredio sistem upravljanja čvrstim otpadom.

“Doneta je odluka da se izgradi transfer stanica, koja je preduslov za zatvaranje nesanitarnih deponija, a biće urađena po svetskim standardima”, rekla je Vujović.

Ministarka je istakla da, kada je reč o upravljanju čvrstim otpadom po savremenim standardima u ovom okrugu, vizija i krajnji cilj jeste izgradnja regionalnog i reciklažnog centra u Požarevcu, za koji se trenutno rade projekti.

“Ka regionalnom i reciklažnom centru u Požarevcu će gravitirati lokalne samouprave iz čitavog okruga, među kojima je i Petrovac na Mlavi i zato je transfer stanica važan korak u ovom velikom poslu. U Petrovcu na Mlavi gradićemo i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje će pokrivati potrebe oko 12.000 stanovnika”, naglasila je Vujović.

Energetski portal

Istorijski uspeh – U Nepalu udvostručena populacija tigrova

Foto: Tikkurila
Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavno obeleženi svetski dan tigrova doneo nam je lepe vesti – populacija najvećih mačaka na svetu u Nepalu porasla je za 40 odsto u odnosu na 2015. godinu, dostigavši broj od 355 jedinki.

Ovim je Nepal uspešno ispunio obavezu sa „Samita tigrova“ održanom u Sankt Peterburgu 2010. godine da udvostruči broj divljih tigrova do 2022. godine, saopšteno je iz Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).

Prema popisu tigrova iz 2009. godine, Nepal je tada naseljavao 121 divlji tigar, što znači da ih danas ima 190 odsto više.  U 2013. godini bilo ih je 198, u 2018. godini 235 jedinki, a ukupan broj tigrova povećao se za 120 u poslednje četiri godine.

Tigrovi su vrhunski predatori koji imaju nezamenljivu ulogu u funkcionisanju ekosistema. Potrebna su im velika prostranstva bogata plenom, pa je najveća pretnja njihovom opstanku uzurpiranje prirodnih staništa. Saterani u male predele, tigrovi se nose sa nedostatkom hrane  što dovodi do čestih sukoba sa lokalnim stanovništvnom.

Dodatno, najveće mačke na svetu ugrožava krivolov, ilegalna trgovina živim ili ubijenim životinjama i njihovim mladuncima, piše WWF Adria.

Zajednički napori za očuvanje tigrova

Lideri 13 zemalja koje naseljavaju tigrovi – Bangladeša, Butana, Kambodže, Kine, Indije, Indonezije, Laosa, Malezije, Mjanmara, Nepala, Rusije, Tajlanda i Vijetnama, okupili su se na Međunarodnom samitu tigrova u Sankt Peterburgu i obavezali se da će udvostručiti broj divljih tigrova na svom geografskom području do 2022. godine, saopšteno je iz IUCN-a.

Inicijalni cilj Nepala bio je da do 2022. godine populacija tigrova broji 250 jedinki, što ukazuje na to da su uloženi veliki napori kako bi se ova vrsta sačuvala.

Generalni direktor Odeljenja za nacionalne parkove i zaštitu divljih životinja Nepala, Ram Čandra Kandel, objašnjava da je izuzetan uspeh u konzervaciji tigrova rezultat saradnje vlade, lokalnih zajednica i brojnih partnera i organizacija kao što su WWF, IUCN i druge.

„Još uvek postoji potreba da se dalje radi na efikasnom upravljanju staništima, promoviše koegzistencija čoveka i tigra, održava broj tigrova i minimizira uticaj velike linearne infrastrukture uz jačanje znanja, istraživanje i praćenje“, rekao je Kendel.

IUCN sprovodi inicijativu Integrisanog programa očuvanja staništa tigrova (ITHCP) koju finansira Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju (BMZ) preko Nemačke razvojne banke (KfV).

Prva faza ITHCP-a sprovedena je između 2014. i 2021. godine i obezbedila je grantove širokom spektru organizacija za vođenje 12 projekata u prioritetnim predelima očuvanja tigrova u šest zemalja (Indija, Nepal, Bangladeš, Butan, Mjanmar i Indonezija).

Milena Maglovski