Home Blog Page 419

Sutra protest u Požarevcu: Suncokret nikako ispod 700 evra za tonu

Foto-ilustracija: Unsplash (meric Tuna)
Foto-ilustracija: Unsplash )Jordan Cormack)

Udruženje poljoprivrednika “Stig” koje okuplja poljoprivrednike Braničevskog okruga sutra (9. avgusta) definitivno organizuje protest.

Kako je za Agroklub potvrdio Nenad Milenković iz ovog Udruženja, nezadovoljni ratari krenuće ujutru u devet časova iz Bratinca, da bi oko 11 časova usledila blokada na Moravskom mostu na ulasku u Požarevac.

“Proći će se kroz centar grada kolonom od oko 200 traktora”, kaže Milenković za Agroklub.

Podsetimo, glavni razlog protesta je cena suncokreta, između ostalih problema koje postoje u našoj poljoprivredi.

“Žetva suncokreta je na pragu, i svaki dan može da počne. Najniža cena ispod koje ne idemo je 700 evra po toni”, rekao je Milenković.

Kako je nedavno pisao Agroklub, odluka za protest doneta je zbog sastanka sa predstavnicima ministarstva koji nije urodio plodom. Kako je ranije rekao za Agoklub predsednik ovog Udruženja Nedeljko Savić, “sve je ostalo u mestu, nije se desio ni milimetar pomaka”.

Takođe, paralelno sa ovim, Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije najavila je protest na teritoriji cele zemlje sa početkom u 12 časova i jedan minut.

Kako su naveli u svom saopštenju, razlog je “ponižavajuće i očajno stanje u agraru Republike Srbije i ćutanje institucija na isto”.

Izvor: Agroklub

Zbog nestašica, u Francuskoj kažu: jedan kupac – jedan senf

Foto-ilustracija: Pixabay (Shutterbug75)
Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Durigan)

Pripremate hot dog i shvatite da kod kuće nemate senf. Jurite u prodavnicu, ali na mestu gde su nekada stajale teglice sa prepoznatljivim žutim prelivom zatičete – praznu policu. Pomislite da situacija i nije tako tragična, zadovoljićete se kečapom. Sledeći put u nabavci primetite da je namirnica osetno skuplja nego što je bila.

Krivac nije samo opšte stanje na tržištu: proizvodnju senfa ugozile su i klimatske promene. Ova kriza već drma Francusku – zemlju u kojoj prosečna osoba u toku godine pojede jedan kilogram senfa, piše portal Klima101.

Tokom proteklih nekoliko meseci traženje senfa u francuskim radnjama nalikuje potrazi za kamenom mudrosti. Čak i kada se kulinarska misija uspešno okonča, prema podacima kompanije za tržišna istraživanja IRI France, pronađeni senf treba platiti za oko 13 odsto više. To možda i nije mnogo veći izdatak, pogotovo za istinskog uživaoca senfa, ali loše vesti su da će kući otići samo sa jednom teglicom. Zbog trenutnog stanja neki marketi u Francuskoj su uveli i ograničenje: jedan kupac-jedan senf.

Najpoznatiji senf na svetu, dižonski senf, nastao je pre nekoliko stotina godina u francuskom gradu Dižon, region Burgundija. Međutim, čak 80 odsto proizvodnje nacionalnog delikatesa zavisi od uvoza jedne konkretne robe: kanadske slačice.

Preko „bare” nalaze se ogromne površine zemljišta pod ovom biljkom, a u samo dve provincije u Kanadi slačica se seje na preko 150 hiljada hektara. Ova zemlja je zahvaljujući tome najveći svetski izvoznik slačice. Ili je to barem bila – žetva slačice 2021. bila je izuzetno loša, pa su se posledično gotovo prepolovili prihodi ratara i izvoz.

Naime, visoke temperature su tokom juna i jula prošle godine harale Severnom Amerikom, a živa u termometru je sezala do skoro pedesetog podeljka na Celzijusovoj skali. Ovakav vremenski ekstrem nekada je važio za pojavu koja se dešava jednom u hiljadu godina, ali se zbog klimatskih promena verovatnoća za njegovo javljanje povećala, kaže jedno opsežno prošlogodišnje istraživanje, najmanje 150 puta. Sušni uslovi, kao i požari prouzrokovani opasnim vrućinama, ozbiljno su narušili kanadsku poljoprivredu – a slačica je tek jedna od žrtava.

Foto-ilustracija: Pixabay (Shutterbug75)

U samoj kolevci dižonskog senfa, Francuskoj, uzgaja se tek 4.500 hektara slačice, od toga 4.000 u Burgundiji. Umesto 8.000 tona semena koliko su od ovog regiona očekivali proizvođači senfa, burgunski poljoprivrednici su prošle godine isporučili tek 4.000 tona slačice.

Inače, cena tone slačice ove godine iznosi 1.350 evra, ali se prognozira da će već 2023. skočiti na 2.000 evra. Zato će Francuzi napore usmeriti na proširenje domaće proizvodnje.

Jasno je da francuski proizvođači trenutno nemaju kapacitete da zadovolje apetite svog naroda za senfom – a određenu ulogu u tome igra i rat u Ukrajini, s obzirom na to da su Rusija i Ukrajina i same među pet najvećih izvoznika slačice.

Oskudica senfa ne pogađa samo potrošače, već i profesionalne kuvare. Restoran Le Petit Bouchon de la Place u gradu Lion krompiriće poslužuje samo sa majonezom i kečapom, preskačući treći dodatak obroku – senf. Ova namirnica sada se služi samo sa kobasicama.

Ne fali samo senfa

Osobe kojima je omiljena senzacija pri jelu „pečenje jezika” verovatno znaju za srirachu. Ovo je termin koji se odnosi na ljuti, crveni sos napravljen od čili papričica, belog luka, sirćeta, šećera i soli.

Najpoznatija verzija srirache pakuje se u providne flaše sa ilustracijom belog petla i zelenim poklopcem. Ona dolazi iz američke kompanije Huy Fong.

Čili papričice u fabriku Huy Fong-a u Kaliforniji stižu sa lokalnih farmi, ali i iz Meksika i američke savezne države Novi Meksiko. Ova podneblja poslednje 22 godine suočavaju se sa najgorom megasušom u poslednjih 1200 godina, a upravo je prošla godina bila jedna od kritičnijih. Zbog surovih klimatskih uslova na tom prostoru, kvalitet čili papričica je opao.

Posledica? Huy Fong dobija tek 10 odsto uobičajene količine čili papričica zbog čega je proizvodnja srirache u ovoj kompaniji znatno smanjena – umesto devet pokretnih traka, radi samo jedna, umesto 18.000 flaša srirache na sat, proizvodi se samo 2.000.

Da li će zbog klimatskih promena ovakve nestašice zadesiti i druge namirnice, a ne samo luksuzne dodatke kao što su senf i sriracha?

Logično, kada nekog dobra manjka, njegova cena se povećava. Prema podacima sajta Keepa koji prati cene proizvoda na Amazonu, u nekim trenucima dva pakovanja srirache Huy Fong-a koštala su i do 30 dolara što je povećanje od preko 50 odsto.

Čak ni restorani ne mogu da dođu do svojih zaliha, pa ljuti sos sriracha sa etiketom Huy Fong-a kupuju zajedno sa svojim mušterijama, u supermarketima. Ovo doprinosi nestašici.

Situacija je ozbiljnija nego što se čini

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Kada govorimo o uticaju globalnog zagrevanja na hranu, neretko nas priroda teme usmerava na budućnost: ako emisije ugljen-dioksida porastu za toliko i toliko, do te i te godine prinosi biće smanjeni za toliko i toliko.

Ali primeri senfa i srirache pokazuju da se promene naših jelovnika dešavaju ovde i sada, iako se možda na prvu loptu čine banalnim.

Porast temperature, suše i nestašice vode, kao i poplave i veće koncentracije ugljen-dioksida u vazduhu, negativno utiču na poljoprivredne kulture širom sveta – i to na svojoj koži osete i proizvođači i potrošači.

Da li će zbog klimatskih promena ovakve nestašice zadesiti i druge namirnice, a ne samo luksuzne dodatke kao što su senf i sriracha? Svakako je lakše svariti sendvič bez dodatnih ukusa nego neke druge potencijalne scenarije, a koji uključuju propale žetve usled globalnog zagrevanja.

Izvor: Klima101

Momirović: Plovnost reka ključna za snabdevanje energentima

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

U toku su interventni bagerski radovi na sektoru Čortanovci na Dunavu kako bi se obezbedila propisna dubina plovnog puta čak i u periodu izrazito niskog vodostaja i time sigurnost snavdevanja ugljem sa reka za domaću elektroprivredu, stoji u saopštenju Vlade.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović obišao je radove i tom prilikom ukazao na to da se naša zemlja, pre osam-devet meseci kada je buknula energetska kriza, maksimalno mobilisala jer je bilo jasno da će rečni saobraćaj biti ključan za snabdevanje energentima i napomenuo da praktično jedini u Evropi nemamo većih problema.

Momirović je ukazao na to da se sada beleži istorijski nizak nivo Dunava i izrazio očekivanje da će radovi na sektoru Čortanovci biti završeni u narednih mesec dana, kod Futoga za sedam do deset dana, a na Savi kod Bariča za dve do tri nedelje.

“Mi se nalazimo na jednoj od tri lokacije gde izvodimo interventne bagerske radove kako bismo obezbedili plovnost Dunava. Danas smo u Čortanovcima, a radove izvodimo i u Futogu, kao i na Savi kod Bariča. Samo na ove tri deonice intervenišemo kada je reč o rečnom saobraćaju, ostali delovi Save i Dunava su plovni, čak i u ovim okolnostima kada imamo istorijski nizak vodostaj Dunava”, precizirao je ministar.

Prema njegovim rečima, praktično od Bugarske do Nemačke svuda postoje problemi zbog niskog vodostaja, zbog čega je bilo neophodno da se brzo reaguje i obezbedi takozvana minimalna plovnost rečnih puteva u Srbiji.

Ministar je dodao da se uz jaku podršku EU investira kako bi se održali plovni putevi i obezbedila plovnost reka glavnim korisnicima rečnog saobraćaja – najvećim industrijama poput građevinske, hemijske i naftne industrije, kao i poljoprivredi.

“Na ovom delu plovnog puta, na kritičnom sektoru kod Čortanovaca, na 1.237 kilometru najniža tačka, odnosno minimalna dubina, iznosi približno 2,2 metra”, ukazao je ministar.

Načelnik Odeljenja za poslove lučkih kapetanija Milan Nikolić objasnio je da bager „Mlava“ izvodi hidrotehičke radove na obezbeđivanju još povoljnijih uslova za plovidbu, u smislu prokopavanja i stvaranja većih dubina za sve vrste brodova.

Energetski portal

Širom EU već izgorelo više od 600.000 hektara

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)

Ovog leta širom EU u šumskim požarima je izgorela površina dva puta veća od površine Luksemburga i, mada je region tek na polovini sezone požara, to je druga po velični izgorela oblast od kada se taj podatak prati, pokazuju podaci Zajedničkog istraživačkog centra EU (JRC).

Desetak evropskih zemalja imalo je ove godine velike požare koji su za posledicu imali evakuaciju ljudi, uništene domove i biznis.

Sa ozbiljnim rizikom od požara i dalje se suočavaju neke zemlje, uključujući Italiju, Španiju i Francusku.

Podaci pokazuju da je do sada ove godine u zemljama EU izgoreo 600.731 hektar. To je druga po veličini površina od 2006, kada je počelo prikupljanje podataka.

U 2017. su izgorela rekordna 987.844 hektara širom EU. Navodi se da je u 2022. izgorela površina više od dva Luksemburga i ističe da ni jedne godine pre u Evropi  do avgusta nije izgorela tolika oblast.

Sezona požara u mediteranskom regionu obično traje od juna do septembra. Izbijanju požara doprinele su klimatske promene jer sve više toplog i suvog vremene utiče da se požari brže šire, gore duže i intenzivnije.

Toplije vreme oduzima vlažnost vegetaciji i pretvara je u suvo gorivo a u mnogim regionima nema dovoljno ljudi da čiste tu vegetaciju.

Profesor sa španskog Univerziteta Ljeida Viktor Resko de Dios rekao je da su veliki požari u Francuskoj i Portugaliji početkom jula bili “izuzetno neuobičajeni” i da oni pokazuju kako klimatske promene utiču da sezona požara počne ranije i traje duže.

“Današnji požari na Mediteranu se više ne mogu ugasiti… Veliki požari postaju sve veći i veći”, rekao je on.

Foto-ilustracija: Pixabay

JRC registruje podatke o požarima koji zahvate više od 30 hektara a, ako se uključe i oni manji, ukupna spaljena površina je veća.

Zemle južne Evrope, poput Portugalije i Grčke, beleže požare većinu leta ali visoke temperature utiču na ogromno povećanje rizika od požara na severu, pri čemu su među pogođenim požarima ove godine Nemačka, Slovenija i Češka.

Navodi se i da neke radnje mogu da pomognu da se ograniče veliki požari, kao što je izazivanje kontrolisanih požara niskog intenziteta.

Međutim, naučnici se slažu da će se bez napretka u smanjenju emisije gasova sa efektima staklene bašte, koji izazivaju promene klime, toplotni talasi, šumski požari i drugi klimatski uticaji značajno pogoršati.

Izvor: EURACTIV.com/BETA

Nosive uređaje napajaćemo toplotom vlastitog tela?

Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Chesser)
Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Chesser)

Pametni satovi, uređaji za praćenje zdravstvenog stanja, bežične slušalice ili pametne naočare – sve više ljudi opremljeno je nekim komadom nosive elektronike koji svakodnevni život čine lakšim.

Kako popularnost nosivih elektronskih uređaja raste, postavlja se pitanje na koji način ćemo efikasno dopunjavati njihove baterije tako da ih možemo neograničeno koristiti, a da sa druge strane štedimo vreme i novac?

Istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu ponudili su rešenje – prvi fleksibilni termoelektrični uređaj koji pretvara telesnu toplotu u električnu energiju.

U studiji, objavljenoj u Advanced Energy Materials, istraživački tim navodi da je uređaj mekan i rastegljiv, ali čvrst i efikasan, čime poseduje idealna svojstva za integraciju u nosive elektronske uređaje.

Da bi stvorili ove fleksibilne uređaje, istraživači su koristili tehnologiju 3D štampanja i legure tečnih metala koje obezbeđuju visoku električnu i toplotnu provodljivost. Ove legure rešavaju ograničenja u prethodnim uređajima, uključujući nemogućnost istezanja, neefikasan prenos toplote i složen proces proizvodnje.

Istraživači su pokazali da mogu da štampaju ove uređaje na rastegljivim tekstilnim tkaninama i zakrivljenim površinama, što sugeriše da bi budući uređaji mogli da se integrišu u odeću i druge predmete.

Jedan od istraživača, Muhamed Malakuti, objašnjava da će inovativni elastični uređaji prikupljati toplotnu energiju koja se inače rasipa u okolinu. Za tu namenu potrebna je veća gustina energije u poređenju sa prethodnim termoelektričnim generatorima, a novi uređaj pokazuje 6,5 puta veću gustinu.

„Jedinstven aspekt našeg istraživanja je taj što pokriva ceo spektar, sve od sinteze materijala do proizvodnje i karakterizacije uređaja. Mi koristimo aditivnu proizvodnju da bismo proizveli rastezljivu elektroniku, povećali njenu efikasnost i omogućili njihovu besprekornu integraciju u nosive uređaje“, rekao je Malakuti.

Milena Maglovski

Evropska komisija zbog suša savetuje ponovnu upotrebu vode u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)
Foto-ilustracija: Pixabay (tookapic)

Evropska komisija objavila je smernice za bezbedno korišćenje tretiranih gradskih otpadnih voda za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, usled ekstremnih suša s kojima se ovog leta suočava veliki deo Evrope.

,,S obzirom da je nekoliko članica sve više pogođeno sušama, ponovna upotreba vode iz potrojenja za prečišćavanje gradskih otpadnih voda  može postati ključno sredstvo da se obezbedi dodatan siguran i predvidiv izvor vode, istovremeno povećavajući sposobnost EU da se prilagodi klimatskim promenama’’, saopštila je Evropska komisija 3. avgusta.

Evropski komesar za životnu sredinu, okeane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je da su resursi slatke vode oskudni i sve više ugroženi i da smernice Komisije mogu da doprinesu sigurnom prometu prehrambenih proizvoda uzgajanih pomoću korišćene vode širom EU.

,,U vreme nezapamćeno visokih temperatura, moramo da prestanemo da trošimo vodu i da efikasnije koristimo taj resurs kako bi se prilagodili klimatskim promenama i obezbedili sigurnost i održivost našeg poljoprivrednog snabdevanja’’, rekao je Sinkevičius.

Ekstremne suše uzrokovane klimatskim promenama izazivaju sve veći strah da će ugroziti prinose useva, otežati uslove za proizvodnju i povećati cene hrane.

U Francuskoj i delovima Engleske u julu su zabeležene rekordne suše.

U Francuskoj, koja je zbog velikih suša uvela ograničenja upotrebe slatke vode, u julu je palo samo 9,7 milimetara kiše, prema podacima nacionalne meteorološke službe.

To je za 84 odsto manje od prosečnih nivoa za taj mesec u periodu od 1991. do 2022, pa je ovaj jul bio najsušniji mesec od marta 1961. godine. Ministar za životnu sredinu Kristof Bešu izjavio je da je u julu bilo samo 12 odsto potrebnih padavina.

Farmeri imaju poteškoće da nahrane stoku zbog isušenih travnjaka, a navodnjavanje je zabranjeno u velikim oblastima na severozapadu i jugoistoku zbog nestašica slatke vode.

Francuska je četvrti izvoznik pšenice i u prvih pet izvoznika kukuruza u svetu, a slaba žetva zbog suša može dodatno opteretiti snabdevanje žitom koje je teško pogođeno posle ruskog napada na Ukrajinu.

U južnim i istočnim delovima Engleske prošli mesec je takođe bio najsušniji jul do sada zabeležen.

Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)

Neki snabdevači vodom su već najavili restrikcije koje pogađaju milione ljudi, a proizvođači voća i povrća su upozorili da će imati manju količinu nekih proizvoda, na primer pasulja i bobičastog voća.

Zbog poskupljenja goriva i hrane inflacija u junu u Velikoj Britaniji je dostigla 40-godišnji maksimum.

Za nekoliko područja Španije se za ovu sedmicu najavljuju temperature do 40 stepeni. Dugotrajne vrućine pogoršavaju problem nestašice vode u poljoprivredi, koji traje još od prošle zime, pa su uvedena ograničenja korišćenja vode u najpogođenijim oblastima.

Vlada je saopštila ove sedmice da je popunjeno samo 40 odsto kapaciteta rezervoara vode.

Berba maslina sa nenavodnjavane zemlje će iznositi manje od 20 odsto proseka tokom proteklih pet godina. Španija isporučuje gotovo polovinu svetskog maslinovog ulja.

I Portugal se suočava s “najvećom sušom ovog veka”, upozorio je ministar za životnu sredinu Hose Duarte Kordeiro.

Portugal je, kao i Poljska, apelovala na građane da štede vodu.

Evropska komisija je u proceni ažuriranoj prošlog  meseca navela da se 44 odsto EU i Velike Britanije trenutno suočava sa “upozoravajućim” nivoom suše.

Komisija je upozorila da će zbog niske vlažnosti zemljišta nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Rumuniju, Španiju, Portugal i Italiju, imati smanjene prinose useva ove godine.

Izvor: EURACTIV/Beta

 

EU odobrila Srbiji 223,7 miliona evra za sedam projekata

Foto: Money exchange photo created by freepik - www.freepik.com
Foto ilustracija: Pexels

Evropska unija odobrila Srbiji bespovratna sredstva od 223,615 miliona evra za investiranje u sedam projekata, od kojih su tri u sektoru transporta, dva u oblasti energetike i po jedan projekat u sektorima digitalne i socijalne infrastrukture. 

Jadranka Josimović, ministarka za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator, kaže da su ova sredstva odobrena u okviru šestog poziva za podnošenja predloga projekata iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) Evropske unije, a ukupna procenjena investiciona vrednost odobrenih infrastrukturnih projekata iznosi 885,413 miliona evra.

Joksimović je objasnila da su svi ovi projekti koncipirani tako da doprinesu rastu investicija u Srbiji i da prodube ukupnu trgovinsku i ekonomsku saradnju Srbije sa regionom Zapadnog Balkana i sa Evropskom unijom.

“Sveobuhvatnost odobrenih mera i projekata jasno ukazuje na to da je njihov najvažniji cilj upravo ravnomerni regionalni razvoj naše zemlje, otvaranje novih radnih mesta širom Srbije, poboljšanje zdravstvene zaštite, kao i ostvarivanje ciljeva Zelene agende za Zapadni Balkan, na koje se naša zemlja obavezala zajedno sa Evropskom unijom”, kaže Joksimović, navodi se na sajtu Vlade.

Pristupanje Srbije Evropskoj uniji, kako je podvukla, ne podrazumeva samo ispunjavanje merila iz pregovaračkih klastera i usaglašavanje sa zakonodavstvom Unije, već pre svega ima cilj da unapredi uslove života svih naših građana, što je prioritet celokupnog rukovodstva Srbije.

Projekti iz sektora transporta, za čiju realizaciju su odobrena na sredstva u ukupnoj vrednosti od 135,740,290 evra, obuhvataju železnički i vodni transport i usmereni su na modernizaciju železničke pruge Niš–Dimitrovgrad–granica sa Bugarskom.

Takođe, usmereni su i na rekonstrukciju i modernizaciju postojećeg koloseka i izgradnje drugog koloseka na deonici Stalać–Đunis, koji je deo pruge Beograd–Niš, kao i na obezbeđivanje bezbedne plovidbe na Dunavu kroz projekat vađenja potopljene nemačke ratne flote iz Drugog svetskog rata – sektor Prahovo.

U sektoru energetike odobren iznos od 17,038,367 evra bespovratnih EU sredstava biće iskorišćen za realizaciju Transbalkanskog koridora kroz izgradnje dalekovodne interkonekcije između Srbije, Crne Gore i BiH.

Takođe, sredstva će biti izdvojena i za razvoj i modernizaciju distributivne mreže električne energije uvođenjem naprednog sistema za očitavanje brojila i kontrolu potrošnje električne energije (sistem takozavnog „pametnog“ merenja potrošnje električne energije).

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), kao deo Regionalnog instrumenta za pretpristupnu pomoć (višekorisnička IPA), predstavlja poseban vid podrške Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija za pripremu i realizaciju infrastrukturnih projekata kojim, u ime Republike Srbije, koordinira ministarka Joksimović kao nacionalni IPA koordinator.

WBIF  jedan je od glavnih instrumenata za realizaciju prioritetnih infrastrukturnih projekata za sprovođenje Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan (EIP).

Pomenuti plan predviđa ulaganja Evropske unije u iznosu od devet milijardi evra bespovratne pomoći u prioritetne oblasti i projekte koji doprinose daljem povezivanju u regionu, kao i boljoj povezanosti sa Evropskom unijom, kako bi se ubrzao slobodan protok ljudi, robe, usluga u kapitala.

Energetski portal

Ima li nade za Veliki koralni greben?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustraciija: Unsplash (Li Yang)

Već godinama nestaje Veliki koralni greben, naučnici su jasno upozoravali da korali nepovratno nestaju i da se moraju napraviti radikalne i drastične promene koje, čini se, konačno daju prve rezultate. 

Prema najnovijim istraživanjima Veliki koralni greben u Australiji, posle 36 godina, trenutno ima najveću količinu takozvanog koralnog pokrivača. 

Prema pisanju svetskih medija, promene se primećuju u centralnom i severnom delu, što je oko dve trećine grebena. Dok u južnom delu, zbog većeg broja morksih zvezda, došlo je do gubitka koralnog pokrivača.

Krajem prošle godine čak 98 odsto Velikog koralnog grebena bilo je zahvaćeno izbeljivanjem. Naučnici su se tada nadali da će u hladnijim područjima doći do oporavka grebena, jer ona služe kao sigurno mesto od izbeljivanja. Njihov idealni scenario bio je da korali u ovim delovima prežive i da zatim prirodno rasprušuju svoje larve na oštećene grebene.

Pre prošlogodišnjeg najvećeg izbeljivanja do sada, Veliki koralni greben uspeo je da “preživi” tri velika koja su se dogodila 2016., 2017. i 2020. godine.

Veliki koralni greben proteže se na 2.300 kilometara i može se videti iz svemira. Status lokacije svetske baštine dobio je 1981. godine. Bilo je pokušaja da postane zaštićeno područje, jer bi tako na neki način bio zaštićen, međutim Australija je uspela da spreči Organizaciju UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) da ovu oblast stavi na spisak ugroženih znamenitosti svetske baštine.

Vlada Australije najavila je da će potrošiti milijardu australijskih dolara (oko 630 miliona evra) na poboljšanje stanja Velikog koralnog grebena, nakon što je sprečila da se nađe na listi ugrožene svetske baštine.

Milica Radičević

Akumulacija Selova započeta pre 36 godina – pijaća voda za skoro milion stanovnika na jugu

Foto-ilustracija: Unsplash (Kobu Agency)
Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Punih 36 godina je prošlo od kada je, sada već davne 1986. godine, postavljen kamen temeljac za izgradnju akumulacije Selova kod Kuršumlije, kapitalni projekat započet u vreme stare Jugoslavije, sa kojim bi bile zadovoljene potrebe vodosnabdevanja skoro milion stanovnika – građana Niša, Merošine, Prokuplja, Kuršumlije, Blaca i Žitorađe. Iako se poslednjih godina malo šta radilo, u JP “Srbijavode” procenjuju da bi sve moglo da se završi za 3 godine – ako država obezbedi novac.

Brana Selova spada u 10 najznačajnijih visokih brana u Srbiji i planirano je da ta akumulacija kontroliše 349 km2, odnosno 15 odsto sliva reke Toplice.

,,Prema predviđenom planu, brana visine 75 metara, dužine 420 metara i zapremine 1,8 miliona kubnih metara trebalo je da snabdeva vodom četiri opštine Topličkog okruga, kao i deo grada Niša. Projektom je predviđena i izgradnja hidrocentrale i fabrike vode. Pored vodosnabdevanja, namena je i odbrana od poplava, navodnjavanje polja, razvoj turizma, ribolova, omogućila bi otvaranje novih radnih mesta’’, navedeno je u izveštaju “Srbijavode”.

Prvobitnim planom završetak izgradnje bio je planiran do 1994. godine, a procena je da je do sada uloženo između 70 i 100 miliona evra za radove koji su sa 70 odsto finansirani iz budžeta Srbije, dok su gradovi i opštine koji bi koristili vodu bili u obavezi da obezbede 30 odsto novca.

Načelnik Topličkog okruga Zlatan Miljković kaže da se radi o veoma značajnom, ako ne i najvažnijem infrastrukturnom projektu, ne samo za Toplički okrug, i očekuje da sa formiranjem nove Vlade Srbije, krene i konačno rešavanje tog pitanja.

,,Spas Toplice, ali i niškog kraja je dovršetak gradnje brane Selova, zahvaljujući kojoj bi se trajno rešilo pitanje snabdevanja vodom njenih stanovnika. Mislim da će država prepoznati interes građana koji ovde žive i da će se krenuti sa intenzivnijim radovima, a samim tim je i moguć završetak i puštanje u rad vodostistema u narednih nekoliko godina’’, rekao je Miljković.

Prema proceni, za nastavak druge faze radova na brani “Selova”, koji bi obuhvatili izradu tehničke dokumentacije, rešavanje imovinsko-pravnih odnosa i preostale završne radove na objektima i akumulaciji, potrebno je obezbediti dodatnih 45 do 50 miliona evra.

Inače, formiranjem akumulacije, kuršumllijska sela Selova, Pačarađa i Merćez bi bila potopljena. Prema saznanjima Južnih vesti, treba da se otkupi još jedan deo zemljišta, u međuvremenu su se mnogi meštani odavno odselili, ali u njima ima još uglavnom staračkih domaćinstava, stariji koji tu žive i čekaju da budu – “potopljeni”.

Izvor: Južne vesti

Studenti Elektrotehničkog fakulteta osvojili drugo mesto na međunarodnom takmičenju iz energetske elektronike 

Foto: Tim H-Bridges
Foto: Tim H-Bridges

Tim H-Bridges osvojio je nagradu “The Best Innovative Design Award” a ujedno i drugo mesto na najvećem svetskom takmičenju u oblasti inovativnih i energetski efikasnih rešenja IEEE International Future Energy Challenge 2021/2022. 

“Ova nagrada dolazi kao kruna dvogodišnjeg rada i kao, sada već možemo reći, tradicionalno dobrih rezultata koje naš tim ostvaruje na ovom takmičenju”, navodi se u saopštenju.

International Future Energy Challenge (IFEC)je najveće svetsko univerzitetsko takmičenje iz oblasti energetske elektronike u organizaciji IEEE, na kojem student iz svih krajeva sveta, predstavljaju svoja inovativna rešenja na unapred zadatu temu. Ovogodišnja tema bila je izrada solarnog invertora snage 1kW, za priključenje solarnih panela na gradsku mrežu. Na projektu se radilo dve godine, a finalna runda takmičenja se održana je od 27. do 29. jula na Univerzitetu Tenesi, Noksvil, SAD. 

“Na finalnom testiranju, naš tim je u konkurenciji 7 univerziteta iz celog sveta pokazao odlične rezultate. Naš prototip je ostvario efikasnost od 92 odsto i od strane stručnog žirija je pohvaljen za jednostavan a veoma kompaktan dizajn samog uređaja”, dalje se navodi.  

Finalni plasman timova na projektu 2021/2022 je: 

Utah State University

University of Belgrade (H-Bridges)

Reutlingen University

Leibniz University Hannover

University of Maryland

University of Connecticut

University of Moratuwa

“Na kraju još jedne takmičarske godine zadovoljni smo svime što je ovaj tim uspeo da postigne. Pre svega rezultatom na IFEC takmičenju, koje je uvek glavni cilj našeg rada, ali i činjenicom da je tokom izrade projekta u labaratoriji formirano devet naučnih radova koji su objavljeni i nagrađivani kako na domaćim tako i na međunarodnim naučnim konferencijama. Uz to, za potrebe testiranja, instalirali smo solarne panele na krov fakulteta, koji će svakako unaprediti uslove za rad studenata i nakon završetka našeg projekta”, piše u saopštenju.  

Članovi tima zahvalili su se i svim kompanijama koje su prepoznale kvalitet njihovog rada i pružile im nesebičnu podršku, kao i Elektrotehničkom fakultetu koji ih podržava u svim aktivnostima. 

Izvor: Tim H-Bridges

Gde idu istrošene baterije i sijalice iz Srbije?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pregorele sijalice i istrošene baterije u Srbiji najčešće završavaju u kantama za smeće, a potom na deponijama gde kroz zemljište i podzemne vode mogu da završe i u lancu ishrane. Manje od 10 odsto baterija i sijalica na godišnjem nivou bude adekvatno zbrinuto, tako da najveći deo ovog opasnog otpada dospe u prirodu gde oslobađa olovo, kadmijum, živu i druge veoma toksične materijale.

Jedini reciklažni centar za sijalice u Srbiji kompanije Božić i sinovi godišnje preradi do 100 tona odnosno tek pet odsto količina plasiranih na tržište. S druge strane, pogon za preradu baterija nemamo. Procene su da svaki građanin potroši jedan kilogram baterija godišnje dok je, primera radi, u 2020. godini na reciklažu u Nemačku,  gde ih jedino šaljemo, otišlo samo 17 tona.

Glavni razlozi ovakvog bilansa su nedostatak razvijene i održive sakupljačke mreže, subvencija, adekvatne zakonske regulative i kvalitetnog inspekcijskog nadzora. Kako bi se to promenilo, NALED i Nemačka razvojna saradnja, su u partnerstvu s kompanijama Božić i sinovi, E-reciklaža i Udruženjem reciklera Srbije pokrenuli projekat „Povećanje stope reciklaže baterija i sijalica”.

“Rešenje za bolje upravljanje baterijama je uvođenje podsticajnih sredstava za uspostavljanje sistema sakupljanja i obezbeđivanje posebnih kontejnera, kao i za izvoz ovog otpada jer bi podizanje pogona za reciklažu u ovom trenutku bilo neisplativo, a za kilogram baterija potrebno je četiri evra da bi se pravilno sakupile i tretirale. Kada je reč o sijalicama, država je uvela podsticaje, ali je neophodno sakupljačku mrežu proširiti na lokalne samouprave i omogućiti uvoz otpadnih sijalica iz regiona kako bismo bolje iskoristili kapacitete postojećeg reciklažnog centra koji može da preradi i do 25 miliona sijalica godišnje”, objašnjava Sanela Veljkovski, menadžerka projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Prema njenim rečima, u cirkularnoj ekonomiji svaki otpad je zapravo i resurs za dalju proizvodnju, ali ovaj koncept još nije dovoljno zaživeo kod nas. I baterije i sijalice uspešnije bi se tretirale ukoliko bi postojao razvijeniji sistem sakupljanja za građane u maloprodajnim objektima, obrazovnim i javnim ustanovama. Zato su partneri na projektu pokrenuli pilot akcije i postavili posude za odlaganje na sedam lokacija u institucijama Grada Kragujevca, beogradskoj opštini Stari grad, kao i na 13 fakulteta Univerziteta u Beogradu. Cilj je da se prikaže kako bi model održivog sakupljanja mogao da funkcioniše u praksi, kao i da se poveća stopa reciklaže baterija i sijalica u ovim sredinama za 20 odsto.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Podsetimo, Srbija nije još zatvorila Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene, u sklopu kojeg je urađena procena troškova uređenja reciklažnog sistema. Investicije za usklađivanje s direktivom o baterijama i akumulatorima iznosile bi oko 3,5 miliona evra, dok bi kod direktive o električnom i elektronskom otpadu, u koji spadaju i sijalice, bilo neophodno izdvojiti oko 25 miliona evra. Efekti ovih ulaganja bili bi višeznačni, od očuvanja zdrave životne sredine i zdravlja do jačanja cirkularne ekonomije.

Da država razmišlja o rešenju problema vidi se iz Programa upravljanja otpadom u Srbiji za period 2022-2031 kojim je planirano da se za odvojeno prikupljanje opasnog otpada iz domaćinstava uspostavi 169 reciklažnih dvorišta koja će biti operativna do kraja 2028. U zavisnosti od gustine naseljenosti, planirano je uspostavljanje jednog ili više dvorišta u svakoj opštini, gde će građani donositi otpad koji se ne sme odlagati u kante, uključujući istrošene baterije i sijalice.

Izvor: NALED

Novi poziv za prodaju 10 odsto akcija EPCG

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Pixabay

“Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić ponovo je objavila Javni poziv za prodaju 10 odsto sopstvenih akcija u blok transakciji. Ovog puta cena je povoljnija a rok za dostavljanje ponuda je 12. avgust.

Na prodaju je 11.813.238 akcija EPCG po minimalnoj ceni od 7,33 evra po akciji, fer tržišnoj vrednosti po Elaboratu o proceni vrednosti akcija. Kako se navodi u Javnom pozivu, najpovoljnija ponuda biće odabrana putem nadmetanja sa potencijalnim kupcima koji budu učestvovali a u skladu sa uslovima iz javnog poziva.

Javno otvaranje ponude održaće se 12.08.2022. godine u 10 časova.

Pravo da učestvuju na nadmetanju imaju energetske kompanije instalisanih kapaciteta najmanje hiljadu megavata (MW) ili sa osnovnim kapitalom najmanje 500 miliona evra. Ponude mogu dostaviti investicioni fondovi koji se kotiraju na organizovanom tržištu kapitala, imaju pozitivan finansijski rezultat u poslednje tri godine, kapital od najmanje milijardu evra i ulaganje u energetski sektor od minimum 100 miliona evra u zadnjih pet godina.

„Ponuđač je u obavezi da uz prijavu dostavi originalnu bankarsku garanciju, bezuslovno „bez prigovora“ i naplativu na prvi poziv sa rokom važenja minimum 60 dana od otvaranja ponude na iznos od pet odsto investicione vredonosti sopstvenih akcija“, navodi se u pozivu.

U slučaju da izabrani kandidat odustane od potpisivanja ugovora o kupovini akcija, EPCG će izabranom kandidatu istu aktivirati.

U postupku nadmetanja može da učestvuje samo privredni subjekat koji nije pravosnažno osuđivan i čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan.

U postupku nadmetanja može da učestvuje samo privredni subjekat koji je izmirio sve dospele obaveze po osnovu poreza i doprinosa u skladu sa važećim zakonskim propisima države u kojoj privredni subjekat ima sedište.

Ponuda se dostavlja neposredno ili putem pošte, na adresu “Elektroprivrede Crne Gore” AD Nikšić, ul. Vuka Karadžića br. 2, 81400 Nikšić.

Ključni kriterijum za vrednovanje ponuda biće najveća ponuđena vrednost ukupne blok transakcije.

Neblagovremene ponude, kao i ponude uz koje nisu priloženi traženi dokazi, biće odbačene i neće se razmatrati u postupku izbora ponuda i iste će biti vraćene ponuđaču.

Odluku o izboru strateškog kupca doneće Skupština akcionara preduzeća, na osnovu predloga Komisije koja je sprovela postupak prodaje.

„U slučaju odustanka od zaključenja ugovora o kupovini akcija podnosioci ponuda, ni bilo koje pravno niti fizičko lice neće imati pravo da zahtevaju bilo kakvu naknadu štete i troškova nastalih kao direktna ili indirektna posledica učešća na ovom Javnom pozivu“, navodi se u pozivu.

Izvor: RTCG

Hoće li fabrika guma Linglong zagaditi reku Begej?

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Laursoo)
Foto: Građanski preoket/ Youtube screenshot

Udruženje Građanski preokret upozorilo je u decembru prošle godine da se kineska fabrika autoguma Linglong kod Zrenjanina povezuje cevima direktno sa rekom Begej, a kako navode u nedavno objavljenom saopštenju, to je u međuvremenu i realizovano.

“Na manje od dva kilometra od tog mesta nizvodno je Specijalni rezervat prirode ‘Carska bara‘, zatim ušće Begeja u Tisu, dok je na desetak kilometara dalje ušće Tise u Dunav. Za sada se kroz postavljene cevi i prokopane kanale ispuštaju otpadne vode s gradilišta Linglonga, a izvesno je da će tuda oticati celokupan tečni otpad kada počne proizvodnja autoguma, što će izazvati ekološku katastrofu”, stoji u saopštenju Građanskog preokreta.

Dodaje se da je Linglong postavio cevi unutrašnjeg prečnika 1.600 mm u zemlju od svoje fabrike ka reci Begej, a kroz cevi ovolikog profila može da protekne 4,5 m3/s tečnosti slične specifične težine kao voda, odnosno 389 hiljada kubnih metara na dan.

“Izvesno je da tretman tih otpadnih tečnosti uopšte nije predviđen – ni sada ni u budućnosti, kroz najavljeni gradski prečistač. Ugovoreni kapacitet postrojenja je samo 25 hiljada kubnih metara vode na dan, iako je Studija izvodljivosti za upravljanje otpadnim vodama iz 2015. godine utvrdila da je za Zrenjanin potreban prečistač kapaciteta između 38 i 51 hiljada kubnih metara vode po suvom vremenu, a između 45 i 58 hiljada kubnih metara vode po kišnom vremenu. Studija iz 2015. godine nije obuhvatila potrebe gigantskog postrojenja kakava je fabrika autoguma Linglong”, upozorava Građanski preokret.

Povodom ovih navoda oglasio se i Linglong koji navodi da nije došlo do izlivanja otpadnih tehnoloških voda, te da su u okviru fabričkog kompleksa projektovani zasebni sistemi za odvođenje atmosferske, sanitarno-fekalne i tehnološke otpadne vode, koji su trenutno u fazi izgradnje.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ovi sistemi se zasebno izvode kako bi bila zagarantovana odvojenost tehnološke otpadne vode i kišnice. Dva kanala koja su trenutno u procesu izgradnje služe za odvođenje atmosferske vode, tj. kišnice iz fabričkog kompleksa kompanije Linglong, što je u potpunosti u skladu sa relevantnim propisima i pravilima struke. U njima nikad nisu ispuštene, niti se planira ispuštanje tehnoloških ili fekalnih otpadnih voda”, saopšteno je iz kompanije Linglong.

Dodaju i da je u okviru samog kompleksa već izgrađeno postrojenje za tretman industrijskih otpadnih voda, i ova voda će postrojenje napuštati tek nakon što se utvrdi da su zadovoljeni zahtevi relevantnih standarda.

“Puštanje ovog postrojenja u probni rad se uskoro planira, a njegova važnost je još tokom projektovanja fabrike uzeta u obzir i sastavni je deo projekta tehnologije. Želimo da naglasimo da je ovaj objekat ne samo neophodan za realizaciju proizvodnje, već je prema zakonu i obaveza kompanije Linglong. Tek nakon prečišćavanja u postrojenju za preradu otpadnih voda, odnosno kada se produkovane tehnološke otpadne vode dovedu u propisane okvire dozvoljenih koncentracija zagadjujućih materija, ta voda će napustiti fabrički kompleks i biti ispuštena u gradsku kanalizaciju”, rečeno je iz Linglonga.

Energetski portal

Nemačka smanjuje subvencije za kupovinu električnih automobila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)

Sve veća popularnost električnih vozila u Nemačkoj dovodi do toga da Vlada ove zemlje planira da sledeće godine smanji subvencije za njihovu kupovinu. 

“Električna vozila postaju sve popularnija i više im neće biti potrebne državne subvencije u doglednoj budućnosti“, rekao je Robert Habek, ministar ekonomije, prenose svetski mediji.

Osim što će smanjiti podsticaje za kupovinu električnih vozila, Nemačka će ukinutni subvencije za kupovinu plug-in hibridnih električnih automobila krajem ove godine.

Kako dalje prenose subvencije za vozila na isključivo električni pogon čija je cena ispod 40.000 evra biće smanjene na 4.500 evra sa sadašnjih 6.000 početkom naredne godine, a na 3.000 evra tokom 2023. godine.

Za automobile čija je cena veća od 40.000 evra, premija će početkom sledeće godine pasti sa 5.000 na 3.000 evra.

Subvencije se neće odobravati za kupovinu automobila čija je cena veća od 65.000 evra, a od 2024. godine važiće za vozila čija je cena veća od 45.000 evra.

Prema podacima savezne agencije za motorna vozila (KBA), u Nemačkoj je prošle godine prvi put registrovano 83 odsto više e-automobila nego 2020. Što pokazuje da eksplozivan rast prodaje automobila na električni pogon u ovoj zemlji

Sve ovo odlično se uklapa u plan Vlade koja je zacrtala jasan cilj, a to je da to 2030. godine “na putu” bude najmanje 15 miliona potpuno električnih automobila. Uvereni su da će ispunjenje ovog cilja pomoći u borbi protiv klimatskih promena

Nemačka Vlada radi i na tome da obezbedi dovoljan broj punjača za električna vozila kako bi ona neometano učestvovala u saobraćaju. Prošle godine su zakonom definisali postavljanje mreže od 1.000 ultra brzih punjača koji bi trebalo da budu instalirani do 2023. godine. Prema ranije objavljenim podacima, u Nemačkoj ima više od 800 mesta za punjenje električnih vozila na ultra brzim elektropunjačima.

Milica Radičević

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najvišu maloprodajnu cenu derivata nafte za period od 15 časova 05. avgusta 2022. godine do 15 časova 13. avgusta 2022. godine.

Nova maksimalna cena evro dizela narednih sedam dana biće 209 dinara, dok će evro premijum BMB 95 koštati 184 dinara.

U skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Na sednici Vlade, održanoj 4. avgusta, doneta je izmenjena odluka o privremenoj zabrani izvoza Evro dizela EN 590 kojom se zabrana produžava za još sedam dana.

Energetski portal

Republika Srpska ukida garantovanu cenu velikim proizvođačima struje

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Pravo na garantovanu otkupnu cenu električne energije u Republici Srpskoj imaće samo mala postrojenja instalisane snage do 150 kW, solarne elektrane na objektima, postrojenja na biomasu i biogas instalisane snage do 500 kW, odlučeno je na sednici Vlade Republike Srpske.

Bez garantovane otkupne cene ostala su postrojenja veće instalisane snage, koja će morati električnu energiju da prodaju samostalno na tržištu. Njima je ostavljena mogućnost ostvarivanja premije u slučaju kada budu izabrani kao najpovoljniji ponuđači u postupku aukcije.

Data je saglasnost na odluku Regulatorne komisije za energetiku Srpske o visini garantovanih otkupnih cena i premija za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.

Komisija je usvojila odluku o visini garantovanih otkupnih cena i premija za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora i dostavila na saglasnost Vladi Republike Srpske.

Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je stupio na snagu u martu 2022. godine, menja sisteme podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u odnosu na prethodna zakonska rešenja od 2012. godine, kojim je garantovana otkupna cena ili pravo na premiju mogla biti ostvarena za postrojenja instalisane snage do 10 MW.

U odluci Regulatorne komisije utvrđene su samo cene za postrojenja koja imaju pravo na garantovanu otkupnu cenu.

,,Garantovane otkupne cene utvrđene novom odlukom su veće od cena koje su bile utvrđene trenutno važećom odlukom, ali su i znatno niže od tržišne referentne cene, što je rezultat evidentnih ekonomskih poremećaja zbog ekonomske i energetske krize u svetu”, rekli su u Vladi Srpske.

Premija za električnu energiju utrošenu za vlastite potrebe i prodatu na tržištu je promenjiva i utvrđuje se kao razlika između garantovane otkupne cene koja je na snazi u momentu zaključenja prvog ugovora o podsticanju i referentne tržišne cene, pri čemu se premija isplaćuje u slučaju kada je razlika pozitivna.

Visinu referentne tržišne cene kvartalno utvrđuje Regulatorna komisija, posebnom odlukom.

Ova odluka počeće da se primenjuje od 1. januara 2023. godine.

Izvor: Capital.ba