Home Blog Page 41

Novi testovi otkrivaju razliku između deklarisanog i stvarnog dometa električnih vozila

Foto-ilustracija: Freepik

Australijska automobilska asocijacija (AAA) objavila je rezultate testiranja pet električnih vozila u realnim uslovima vožnje, koji pokazuju da je njihov domet između pet odsto i 23 odsto kraći od onog zabeleženog u obaveznim laboratorijskim testovima proizvođača.

Testiranje, sprovedeno u okviru Programa testiranja u stvarnim uslovima koji finansira Komonvelt, ima za cilj da potrošačima pruži nezavisan uvid u performanse vozila i pomogne im da prevaziđu zabrinutost zbog dometa i punjenja, što je prema anketi AAA iz jula glavni razlog oklevanja kod 60 odsto potencijalnih kupaca električnih automobila.

Najmanje odstupanje zabeležio je Smart #3 EV iz 2024. godine, sa realnim dometom od 432 km – svega pet odsto manje od laboratorijskog rezultata. Kia EV 6 iz 2022. i Tesla Model Y iz 2024. imale su osam odsto kraći domet u realnim uslovima, dok je Tesla Model 3 iz 2024. ostvarila 441 km, što je 14 odsto manje od deklarisanih 513 km. Najveće odstupanje imao je BYD Atto 3 iz 2023. godine, sa realnim dometom od 369 km, odnosno 23 odsto manje od laboratorijskih 480 km.

Pročitajte još:

Generalni direktor AAA Majkl Bredli istakao je da će ovi testovi pomoći kupcima da prepoznaju modele koji u praksi ispunjavaju očekivanja, a koji ne. On je podsetio da su laboratorijski testovi često optimizovani za što bolje rezultate, dok Program testiranja u stvarnim uslovima pruža realniju sliku, koristeći kružnu rutu od 93 km u okolini Džilonga i protokole zasnovane na evropskim standardima.

Program, pokrenut 2023. godine sa 14 miliona dolara podrške, do sada je testirao i 114 vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem i hibrida, pri čemu je kod 77 odsto zabeležena veća potrošnja goriva nego u laboratorijskim merenjima, a kod petine i prekoračenje granica emisija.

Energetski portal

Solarna elektrana sa 0 evra početnog troška: Kako je Crna Gora napravila uspešan okvir za kupce-proizvođače?

Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)

Da li treba da budemo zadovoljni dosadašnjim rastom broja kupaca-proizvođača u Srbiji?

Počnimo sa malo statistike. Od 2021. godine, kada su kupci-proizvođači prvi put definisani domaćom regulativom, do jula 2025. godine, u Srbiji status kupca-proizvođača stekao je ukupno 5.071 korisnik, ukupne instalisane snage proizvodnih objekata 106,08 MW.

Poređenja radi, ukupna snaga termoelektrana, po podacima EPS, je skoro 5.000 MW, a strateški cilj Srbije je da se instalira 500 MW proizvodnih objekata iz OIE za sopstvene potrebe (uglavnom krovnih fotonaponskih sistema) do 2030. godine.

Od 5.071 kupca-proizvođača, većinu čine domaćinstva, njih 3.667, ali je udeo domaćinstava u ukupnoj snazi daleko manji – tek 30,25 MW. Pored domaćinstava, kupci-proizvođači su i pet stambenih zajednica (ukupne snage 0,09 MW) i 1.399 „ostalih”, koje čine javne ustanove, poslovne zgrade i drugi objekti (ukupne snage 75,74 MW).

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Na osnovu pomenutih podataka i broja stambenih objekata prema popisu stanovništva iz 2022. godine, može se zaključiti da svega 0,16 odsto stambenih kuća i 0,0045 odsto stambenih zgrada ima status kupca-proizvođača. Složićemo se – rezultati nisu na zavidnom nivou.

Poređenja radi, u komšijskoj Crnoj Gori gotovo 4,5 odsto domaćinstava je steklo status kupca-proizvođača, sa više od 50 MW instalisane snage.

Šta je to drugačije u Crnoj Gori pa je toliko uspešnija u razvoju tzv. prozjumerizma?

Odgovor leži u kombinaciji nekoliko faktora.

Jedan od njih je informisanost građana o mogućnostima proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe – u Crnoj Gori su vršene opsežne medijske kampanje, dok su u Srbiji bile jedva primetne.

Ali važnije od toga, postoje velike razlike između Crne Gore i Srbije u modelima subvencionisanja izgradnje solarnih elektrana. U Crnoj Gori postoje široko razvijene šeme podsticaja za kupce-proizvođače kroz projekte Solari+, dok Srbija subvencioniše samo izgradnju solarnih elektrana do 6 kW za domaćinstva, pri čemu finansira polovinu potrebnih sredstava.

Pročitajte još:

Kako se ohrabruju kupci-proizvođači u Crnoj Gori?

U okviru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) otvoreno je novo preduzeće EPCG – Solar gradnja, koje je specijalizovano za projektovanje, ugradnju i održavanje fotonaponskih sistema.

Domaćinstvima i privredi koji dobiju subvenciju EPCG – Solar gradnja ugrađuje fotonaponski sistem, a operator distributivnog sistema Crne Gore (CEDIS) ugrađuje pametno brojilo kojim se meri razmena električne energije sa elektroenergetskim sistemom, kao i kontrolno brojilo kojim se meri ukupna proizvodnja.

Korisnici subvencija nemaju nikakav početni investicioni trošak (izuzev administrativnih taksi), a fotonaponski sistem otplaćuju kroz mesečne rate čiji je iznos u visini prosečnog mesečnog korisnikovog računa sa popustom iz prethodnog perioda.

U praksi to znači da, nakon ugradnje fotonaponskog sistema, sa minimalnim ulaganjima, vi nastavljate da plaćate gotovo iste račune za električnu energiju  kao i ranije.

Takođe, zbog dobro osmišljenog načina obračuna električne energije kupcima-proizvođačima u Crnoj Gori, u slučaju optimalnog određivanja kapaciteta solarne elektrane u skladu sa potrebama kupca-proizvođača u okviru projekata Solari+, račun za električnu energiju kupca-proizvođača je skoro uvek blizu nula evra.

Samim tim, pošto korisnici plaćaju isti iznos kao i ranije, celokupni račun za električnu energiju zapravo je mesečna otplata duga za instalaciju elektrane.

Korisnicima projekta Solari+ se odobrava da mesečna rata bude za jedan cent manja od prosečnog računa za električnu energiju korisnika dok je bio samo kupac.

Foto-ilustracija: Unsplash (istvan-hernek)

S obzirom na to kupci-proizvođači su ohrabreni da teže da im račun kao kupcu-proizvođaču bude blizu nula evra tj. da ekonomično koriste svoje nove kapacitete: što više proizvedene energije iskoriste, to će brže otplaćivati svoj dug.

Ovakvo ponašanje donosi i najveće uštede nakon otplate solarne elektrane. Korisnicima se ostavlja mogućnost da otplate fotonaponske sisteme i brže tako što će povećati mesečnu ratu za željeni iznos.

Javni poziv EPCG za projekat Solari 3000+ (za domaćinstva do 10 kW) i 500+ (za korisnike koji nisu domaćinstva do 30 kW) ukupne snage 30 MW i vrednosti 30 miliona evra bio je organizovan od novembra 2021. do februara 2022. godine, a prijavilo se više od 14 hiljada korisnika.

U toku je konkurs Solari 5000 + za snagu 70 MW u vrednosti od 70 miliona evra. Za budućnost su planirani i projekti postavljanja solarnih elektrana na neplodnom zemljištu u ruralnim područjima, kao i na vodenim površinama.

EPCG novac za sprovođenje projekata obezbeđuje većinski iz kreditnih aranžmana sa nižim kamatnim stopama. Eko fond, koji se uglavnom finansira iz budžeta Crne Gore, korisnicima konkursa Solari 3000+ i Solari 500+ dao je subvenciju 20 odsto od vrednosti projekta, dok korisnicima konkursa Solari 5000+ subvenciju od 10 odsto daje Eko fond, a 10 odsto EPCG.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Nacrt strategije za upravljanje mineralnim i geološkim resursima Srbije do 2040.

Foto-ilustracija; Unsplash (Miningwatch Portugal)

U Privrednoj komori Srbije održana je javna rasprava o Nacrtu strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Republike Srbije za period od 2025. do 2040. godine, sa projekcijom do 2050. godine. Reč je o prvom sveobuhvatnom dokumentu koji sistematski uređuje ovu oblast, s ciljem da se obezbedi dugoročno, održivo i odgovorno upravljanje prirodnim bogatstvima od nacionalnog značaja.

Strategija definiše okvir za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina u skladu sa domaćim i evropskim standardima zaštite životne sredine. U fokusu su posebno takozvane kritične i strateške sirovine – one koje su ključne za zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje domaće industrije i unapređenje energetske i ekonomske nezavisnosti Srbije.

Ivan Janković, pomoćnik ministra rudarstva i energetike za geologiju i rudarstvo, naglasio je da dokument nije nastao po nalogu stranih kompanija, već u interesu države. On je istakao da se Strategija oslanja na evropske modele, uz prilagođavanje specifičnostima Srbije, te da je izrađena uz podršku stručnjaka sa Rudarsko-geološkog fakulteta i uz primenu iskustava zemalja poput Poljske i skandinavskih država.

Pročitajte još:

Na raspravi je istaknuto i da sektor rudarstva već sada ima značajan doprinos privredi – učešće u BDP-u je 3,3 odsto, dok su zarade u sektoru 35 odsto iznad republičkog proseka. Dve rudarske kompanije nalaze se među deset najvećih izvoznika iz Srbije, a sektor beleži rast iznad proseka nacionalne privrede.

Profesor Dragan Ignjatović sa Rudarsko-geološkog fakulteta istakao je da se do 2050. godine očekuje proizvodnja više mineralnih sirovina nego u čitavoj prethodnoj istoriji. Posebna pažnja usmerena je na razvoj domaće prerađivačke industrije, kako bi se povećala dodatna vrednost sirovina, umesto da se izvoz ograniči na rudu niske obrade.

Strategija obuhvata i nemetalične sirovine poput građevinskog kamena, peska, šljunka i gline, kao i geološke resurse poput podzemnih voda. Ovi resursi su ključni za razvoj infrastrukture, građevinskog sektora i stabilno snabdevanje vodom, čime se rudarstvo pozicionira kao sektor sa značajnom ulogom u ukupnom društveno-ekonomskom razvoju, a ne samo u energetici i teškoj industriji.

Dokument je trenutno u fazi javne rasprave, koja je produžena za više od mesec dana kako bi se svim zainteresovanim stranama – institucijama, privredi, akademskoj zajednici i građanima – omogućilo da daju komentare i predloge. Prethodno su sprovedene i javne konsultacije, izrađena je strateška procena uticaja na životnu sredinu i pokrenuta procedura prekogranične procene.

Energetski portal

Izmene zakona u Severnoj Makedoniji: Veći kapaciteti solarnih elektrana za domaćinstva

Foto-ilustracija: Pixabay (NxTide)

Ministarstvo za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine Severne Makedonije objavilo je predlog izmena i dopuna Zakona o energetskoj efikasnosti. Kao najznačajnija izmena izdvaja se povećanje praga za solarne elektrane u domaćinstvima i kod kupaca-proizvođača na 10 kW. Istovremeno, skraćuje se rok za izdavanje dozvola za instalaciju krovnih solarnih sistema, što je prvi put da se u zakonodavstvu uvodi zakonski rok za ovaj administrativni postupak.

Rok za izdavanje dozvole za solarne sisteme do 100 kW biće ograničen na mesec dana i važiće i za kupce-proizvođače i za energetske zajednice. Pored povećanja dozvoljenih kapaciteta za domaćinstva, predviđeno je povećanje i za kompanije – do 70 kW.

Kako se navodi, paket mera istovremeno jača energetsku efikasnost i stvara stabilan okvir za obnovljive izvore energije, sa direktnim ekonomskim i ekološkim koristima za građane i privredu.

Vlada Severne Makedonije je, na predlog Ministarstva, donela 20-godišnju strategiju za renoviranje stambenih, javnih i komercijalnih zgrada kroz energetski efikasna rešenja. Cilj je da se ovi objekti transformišu u visoko energetski efikasne zgrade sa gotovo nultom potrošnjom energije i mogućnošću šire primene obnovljivih izvora, poput solarnih sistema.

Pročitajte još:

Takođe, ugradnja solarnih kolektora za toplu vodu u novim javnim objektima ili postojećim koji će proći značajniju rekonstrukciju, postaće obavezna – ukoliko je to tehnički i ekonomski izvodljivo.

Ministarstvo uvodi i finansijske mehanizme, javne pozive i tzv. sistem na jednom mestu za podršku projektima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora. Ovaj sistem omogućava građanima i investitorima da na jednom mestu dobiju sve potrebne informacije, dokumentaciju i podršku, bez potrebe da se obraćaju različitim institucijama.

Kada je reč o javnom sektoru, uvodi se obaveza nabavke proizvoda, vozila i zgrada sa najvišim energetskim i ekološkim standardima, što podrazumeva i posedovanje energetskih sertifikata.

Na kraju, izmene omogućavaju saradnju među opštinama sa manje od 15.000 stanovnika, koje mogu da formiraju zajednička tela za sprovođenje programa energetske efikasnosti i da lakše pristupe Fondu za energetsku efikasnost.

Energetski portal

Novi Pazar dobija digitalni katastar individualnih ložišta za bolji kvalitet vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

U Novom Pazaru biće razvijen digitalni katastar individualnih ložišta – inovativni alat koji će omogućiti detaljniji uvid u stanje zagađenja vazduha i doprineti unapređenju lokalnih politika zaštite životne sredine. Saradnja na ovom projektu između organizacije civilnog društva iRevolucija iz Valjeva i Grada Novog Pazara ozvaničena je potpisivanjem sporazuma o zajedničkom radu na izradi i razvoju digitalnog katastra individualnih ložišta.

Organizacija iRevolucija obezbediće stručni tim, razvoj digitalnog alata, tehničku podršku za implementaciju i korišćenje katastra, kao i obuku zaposlenih, dok će Grad Novi Pazar angažovati svoje osoblje i obezbediti promociju projekta kroz lokalne medije i PR aktivnosti.

Kako je istaknuto na sajtu Grada Novog Pazara, sporazum ne podrazumeva finansijske obaveze za grad, a važiće do 30. novembra 2025. godine, uz mogućnost produženja saradnje.

Na osnovu prikupljenih podataka iz digitalnog katastra, olakšaće se planiranje efikasnih mera u borbi protiv zagađenja vazduha. Pored Novog Pazara, katastar će biti izrađen i za teritoriju grada Kraljeva, čime se dodatno potvrđuje važnost ovog alata za lokalne samouprave koje žele da unaprede svoje kapacitete u oblasti zaštite životne sredine.

Pročitajte još:

Organizacija iRevolucija je već razvijala slične digitalne katastre, kombinujući analizu podataka sa radom u zajednici. Uspostavljanjem ovog sistema stvaraju se osnove za sistemske promene – od jačanja regulative do podsticanja prelaska na čistije načine grejanja. U okviru projekta biće integrisana i aplikacija xEco, koja omogućava praćenje zagađenja u realnom vremenu i unapređuje dostupnost podataka građanima.

Time se građanima i donosiocima odluka omogućava uvid u najvažnije informacije o emisijama štetnih materija.

Izrada digitalnog katastra individualnih ložišta deo je aktivnosti na projektu „Vazduh pod kontrolom“, koji iRevolucija realizuje u saradnji sa mrežom EKO blok, u okviru EKO-SISTEM programa koji sprovode Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.

Energetski portal

Pokrajinska vlada dodelila 100 miliona dinara mladim poljoprivrednicima u Vojvodini

Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinska vlada je preko Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dodelila 100 miliona dinara bespovratnih sredstava mladim poljoprivrednicima u seoskim područjima AP Vojvodine za 2025. godinu. Sredstva su namenjena nabavci opreme i mehanizacije.

Kako se navodi u saopštenju Pokrajinske vlade, podršku je dobilo 65 korisnika, nosilaca poljoprivrednih gazdinstava mlađih od 40 godina, koji su svoja gazdinstva prvi put registrovali nakon 1. aprila 2024. godine.

Minimalni iznos pojedinačne pomoći iznosio je 500.000 dinara, a maksimalni dva miliona dinara.

Pročitajte još:

Ova mera ima za cilj unapređenje i razvoj poljoprivrednih gazdinstava mladih, kao i podsticanje njihovog ostanka u ruralnim sredinama širom Vojvodine. U prethodnih pet godina kroz isti konkurs potpisano je 611 ugovora, a opredeljeno ukupno 730 miliona dinara.

Podsticaji su dodeljeni poljoprivrednicima iz seoskih naselja i opština na teritoriji Vojvodine, uključujući naseljena mesta na teritoriji gradova, ali ne i same gradske sredine.

Ugovore korisnicima uručila je pomoćnica pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Dragica Ilić.

Energetski portal

Zašto je Nemačka ostala bez ponuda na aukciji za vetroparkove na moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)

Rezultati druge aukcije za vetroparkove na moru u Nemačkoj, planirane za 2025. godinu, pokazali su da nijedan projekat nije dostavio ponudu. Dve lokacije u Severnom moru, ukupnog kapaciteta 2,5 GW, ostale su bez interesovanja investitora, što je, kako navodi WindEurope, jasan signal da trenutni model aukcija u ovoj zemlji ne funkcioniše.

Razlog za ovakav ishod leži u konceptu tzv. negativnih ponuda, koji učesnike izlaže rizicima i ne pruža nikakav mehanizam za stabilizaciju prihoda.

„Nekontrolisano negativno nadmetanje dodatno pojačava finansijski pritisak na investitore, jer od njih zahteva da plaćaju visoke iznose za pravo da razviju vetropark na moru“, saopštava WindEurope.

Pročitajte još:

Za razliku od Nemačke, većina evropskih zemalja uvela je dvosmerne ugovore za razliku u ceni (CfD – Contracts for Difference), kojima se stabilizuju prihodi od projekata vetroelektrana na moru. Ovi ugovori omogućavaju niže troškove finansiranja i veću predvidivost budućih prihoda.

Energija vetra već pokriva 30 odsto nemačke potrošnje električne energije i predstavlja značajan doprinos energetskoj bezbednosti ove zemlje, ali i šire Evrope. Kako je istaknuto, vetroenergija je temelj konkurentnih cena struje za domaćinstva i industriju, zbog čega Viktorija Kerelska, direktorka sektora za zagovaranje i komunikaciju u udruženju WindEurope, poziva Nemačku da promeni model aukcija.

Energetski portal

EPCG pokreće postupak za nabavku dva moderna sistema za skladištenje električne energije

Foto: OpenAI

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) pokrenula je tenderski postupak za nabavku dva savremena baterijska sistema za skladištenje električne energije (BESS – Battery Energy Storage System), čime čini jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji crnogorskog elektroenergetskog sistema.

Svaki od planiranih sistema biće snage 30 megavata (MW) i kapaciteta 120 megavat-sati (MWh), što ukupno iznosi 240 MWh skladišnog kapaciteta. Vrednost investicije procenjena je na gotovo 50 miliona evra.

Iz EPCG poručuju da je ovaj projekat ključan za obezbeđivanje stabilnog snabdevanja električnom energijom, efikasnije upravljanje mrežom i bržu integraciju obnovljivih izvora poput solarnih i vetroelektrana. Baterijski sistemi omogućiće da se višak proizvedene energije skladišti i koristi u trenucima veće potrošnje i viših cena, čime se ostvaruju uštede, dodatni prihodi i bolja kontrola nad proizvodnjom.

Pročitajte još:

Osim toga, BESS tehnologija doprinosi sigurnosti sistema, jer može brzo da reaguje na promene u potrošnji ili proizvodnji, čime se izbegava skupi uvoz struje tokom vršnih opterećenja i unapređuje rad postojećih elektrana.

Takođe, stabilizacijom mreže putem baterijskih sistema olakšava se priključenje novih OIE kapaciteta, a istovremeno se unapređuje sigurnost snabdevanja za domaćinstva i privredu.

Kako se evropsko energetsko tržište ubrzano digitalizuje i transformiše, EPCG ovim potezom jača svoju poziciju lidera u regionu i priprema se za buduće izazove. Iz kompanije poručuju da će realizacija ovog projekta pozicionirati Crnu Goru među zemljama koje koriste najnaprednije energetske tehnologije.

Energetski portal

Radioaktivni rog – naukom protiv crnog tržišta nosoroga

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Planeta Zemlja je milionima godina bila dom nosorozima – jednim od njenih najstarijih divova koji i danas koračaju njom, ali uz neizvesnu budućnost. Najizazovnije prirodne katastrofe nisu uspele da ovu vrstu dovedu do ivice istrebljenja, ali čovek jeste. Procene govore da je početkom 20. veka Evropu, Aziju i Afriku nastanjivalo oko pola miliona nosoroga, dok danas u divljini preživljava svega oko 27.000 jedinki, uglavnom unutar nacionalnih parkova i rezervata.

Iako se gubitak staništa svrstava među glavne uzroke smanjenja populacije nosoroga, posebnu opasnost predstavlja intenzivan krivolov. Rogovi nosoroga izuzetno su cenjeni na crnom tržištu, zbog čega su često predmet nelegalne trgovine, a njihova upotreba u tradicionalnoj medicini i kao statusni simbol dodatno podstiče potražnju.

Rhisotope projekat – radioaktivni rog u službi očuvanja nosoroga

Iako su neki napori u poslednjim decenijama dali rezultate u zaštiti pojedinih vrsta, pretnja i dalje postoji. Zbog toga, u potrazi za novim načinima borbe protiv krivolova, nauka ide korak dalje. Rhisotope projekat, kroz jedinstveni naučni poduhvat, koristi radioizotope kako bi učinio rogove nosoroga nepristupačnijim i nepoželjnim za tržište.

Možda zvuči pomalo zastrašujuće, ali naučnici imaju jasno objašnjenje. Pažljivim unošenjem male, kontrolisane količine radioaktivnih izotopa u rogove živih nosoroga, ova metoda je potpuno bezbedna za njih. Rog postaje radioaktivan u meri koja nije opasna ni po zdravlje ljudi ni po druge životinje, ali predstavlja visok rizik za krijumčare i trgovce rogovima. Kako? Na granicama postoje detektori – uređaji koji mere radioaktivnost, pa je šansa da krijumčari budu otkriveni znatno veća.

Na taj način, Rhisotope projekat direktno doprinosi suzbijanju krivolova, uz to što ima i značajnu ulogu u edukaciji i podršci lokalnim zajednicama koje žive u blizini staništa nosoroga.

Zločin protiv divljih životinja predstavlja jedan od četiri glavna crna tržišta, uz trgovinu drogom, ljudima i oružjem.

Kroz Rhisotope projekat do sada je 30 živih nosoroga na dve lokacije prošlo kroz postupak ubrizgavanja, a cilj je da se do kraja 2025. godine na ovaj način zaštiti ukupno 180 nosoroga.

Projekat je dobio saglasnost etičkog odbora za istraživanja na životinjama (AREC), u skladu sa Univerzitetom u Vitvatersrandu.

Borba za opstanak nosoroga simbol je mnogo šire borbe – za očuvanje prirode, biološke raznovrsnosti i zdravlje naše planete. Svaki spašen nosorog jeste pobeda nad destruktivnim uticajem čoveka. Poruka ovaj projekta jeste da ljudi treba da imaju korist od živih, a ne mrtvih nosoroga.

Katarina Vuinac

Do 2030. Mađarska planira udvostručenje korišćenja geotermalne energije – tri nova javna poziva

Foto-ilustracija: Unsplash (matt palmer)

Vlada Mađarske pokrenula je veliki investicioni ciklus za jačanje korišćenja geotermalne energije, kao jednog od ključnih izvora zelene energije u zemlji. U okviru Energijskog programa Jedlik Anjoš, najavljeno je više javnih poziva za finansiranje projekata u ovoj oblasti, ukupne vrednosti 41 milijardu forinti (oko 105 miliona evra). Cilj je da se do 2030. godine udvostruči potrošnja geotermalne energije, a u narednoj deceniji značajno smanji zavisnost od uvoza prirodnog gasa, navodi se na sajtu Vlade Mađarske.

Prvi poziv omogućava dodelu bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 10 milijardi forinti (približno 25,5 miliona evra) za troškove bušenja prvih istraživačkih bušotina. Time se znatno umanjuje finansijski rizik za investitore. Projekti će moći da konkurišu za podršku od najmanje 40 miliona (približno 102.000 evra), a najviše 1 milijardu forinti, u zavisnosti od obima. Ako se bušenje pokaže uspešnim, država će pokriti do 10 odsto ukupnih troškova, dok u slučaju neuspeha pokriva i do 50 odsto troškova. Radovi moraju biti završeni u roku od dve godine od potpisivanja ugovora, a najkasnije do kraja 2028. godine.

Drugi javni poziv predviđa 12 milijardi forinti (30,6 miliona evra) za projekte razvoja geotermalnih sistema za proizvodnju toplote i električne energije, povezanih na mrežu. U ovom slučaju, ceo iznos može biti dodeljen samo jednom projektu, koji može biti realizovan bilo gde u zemlji osim u Budimpešti.

Pročitajte još:

Treći poziv, koji je još u pripremi, namenjen je velikim industrijskim ulaganjima i uključuje dodelu beskamatnih zajmova u vrednosti od 19 milijardi forinti. U slučaju potrebe, sredstva iz ovog fonda mogu se koristiti i za pokrivanje troškova bušenja.

Mere su deo nacionlane strategije razvoja geotermalne energije u Mađarskoj. Ministarstvo energetike je prošle godine usvojilo Nacionalni koncept korišćenja geotermalne energije, kojim je postavljen cilj da se domaća potrošnja geotermalne energije do 2030. godine poveća sa sadašnjih 6,4 petadžula na dvostruko više.

Mađarska već beleži značajne rezultate – proizvodnja geotermalne toplote je učetvorostručena u odnosu na 2010. godinu. Prethodni javni pozivi već su rezultirali ulaganjem preko 11 milijardi forinti u modernizaciju postojećih termalnih bušotina. Prema procenama Ministarstva energetike, do početka naredne decenije, geotermalna energija bi mogla učestvovati sa 25–30 odsto u ukupnoj proizvodnji toplote, što bi predstavljalo ogroman napredak u odnosu na sadašnjih 6,5 odsto.

Takođe se procenjuje da bi nova geotermalna postrojenja mogla da zamene između 1 i 1,2 milijarde kubnih metara prirodnog gasa godišnje do 2035. godine, čime bi se znatno smanjila zavisnost zemlje od uvoza fosilnih goriva.

Energetski portal

Zapadni Balkan – Inicijativa za jačanje svesti o upravljanju požarima na otvorenom

Photo-illustration: Pixabay

Region Zapadnog Balkana sve češće se suočava sa izazovima požara na otvorenom, koji ostavljaju dugoročne posledice po ekosisteme, zajednice i ekonomiju.

Kako bi se smanjili rizici i povećala otpornost predela, pokrenut je Program za upravljanje požarima na otvorenom prostoru na Zapadnom Balkanu. Program, kroz unapređenu regionalnu koordinaciju i saradnju nadležnih ministarstava, ima za cilj podizanje javne svesti i unapređenje održivog upravljanja ekosistemima.

Kako je istaknuto na sajtu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva BiH, umesto oslanjanja isključivo na tradicionalne pristupe koji su fokusirani na gašenje požara, program primenjuje koncept integrisanog upravljanja požarima na otvorenom. On podstiče međusektorsku saradnju, jačanje kapaciteta na lokalnom nivou i izgradnju otpornijih predela sposobnih da efikasno odgovore na pretnje od požara.

Pročitajte još:

U središtu ove inicijative nalazi se prevencija, sa ciljem da se prirodnim resursima upravlja na održiv način, koji istovremeno štiti i ljude i ekosisteme. Teži se stvaranju zajednica i predela otpornih na požare, uz ambiciju da se aktivnosti nastave i razvijaju na regionalnom nivou. Inicijativa obuhvata obrazovne programe, izradu politika i praktičan angažman u zemljama Zapadnog Balkana.

Ljudski nemar odgovoran je za više od 90 odsto požara na otvorenom u regionu, što jasno pokazuje da su rešenja u našim rukama. Potrebno je zajedničko delovanje, jer je priroda naša zajednička odgovornost. Kako se navodi, zajedničkim naporima i dugoročnom vizijom možemo težiti ambicioznom, ali dostižnom cilju: nula požara uzrokovanih ljudskim faktorom.

Energetski portal

Sporazum Srbije i EU u vrednosti od 325 miliona evra za ulaganja u ekologiju i energetiku

Foto: Pixabay

Ministarstvo za evropske integracije Republike Srbije saopštilo je da je potpisan Sporazum o finansiranju Višegodišnjeg operativnog programa za sektor zaštite životne sredine i energetike između Srbije i Evropske unije, u ukupnoj vrednosti od 325,2 miliona evra. Od tog iznosa, čak 240 miliona evra obezbeđeno je kao bespovratna sredstva iz fondova EU kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA).

Programom će upravljati srpske institucije u okviru tzv. indirektnog upravljanja, koje je usklađeno s načinom na koji zemlje članice EU sprovode kohezijske i regionalne razvojne fondove Unije. Program se takođe smatra jednim od značajnih koraka u procesu evropskih integracija Srbije.

Državna sekretarka Ministarstva za evropske integracije i nacionalna IPA koordinatorka, Mira Radenović Bojić, istakla je da će obezbeđena sredstva biti usmerena na održivo upravljanje otpadom, unapređenje infrastrukture za tretman otpadnih voda, kao i na podsticanje mera energetske efikasnosti u javnim objektima i domaćinstvima.

Pročitajte još:

Dodala je da će program doprineti i razvoju kapaciteta za prelazak na obnovljive izvore energije, unapređenju sistema vodosnabdevanja i kanalizacije, kao i sprovođenju mera za zaštitu kvaliteta vazduha, sa ciljem smanjenja emisija i poboljšanja javnog zdravlja.

Pored infrastrukturnih ulaganja, program će podržati i izradu strateških dokumenata i planova za usklađivanje sa EU standardima, kao i jačanje kapaciteta lokalnih i nacionalnih institucija kroz razvoj tehničke dokumentacije.

Upravljačko telo programa je Ministarstvo rudarstva i energetike, dok će poslove posredničkih tela obavljati Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Za finansijsko upravljanje zaduženo je Ministarstvo finansija, preko svog sektora za ugovaranje i finansiranje programa iz EU fondova.

Program obuhvata period od 2024. do 2027. godine, a njegovo sprovođenje planirano je od 2025. do 2032. godine. Predviđena stopa nacionalnog sufinansiranja iznosi 26,2 odsto.

Energetski portal

Ugalj i dalje oslonac energetike Srbije – Rudarstvo beleži rast u 2025.

Foto-ilustracija: Unsplash (Wander Fleur)

U prvom kvartalu 2025. godine, učešće rudarstva u bruto domaćem proizvodu premašilo je tri odsto, uz rast proizvodnje od 4,1 odsto u prvoj polovini godine. Kada je reč o Elektroprivredi Srbije, kako je istakao Ivan Janković, pomoćnik ministra za geologiju i rudarstvo u Ministarstvu rudarstva i energetike, proizvodnja uglja u junu ove godine povećana je za 21 procenat u odnosu na isti period prošle godine, a prema procenama, u julu će biti čak i za 30 odsto veća.

Tokom obeležavanja Dana rudara, Dušan Živković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS), istakao je da je za prvih šest meseci ove godine EPS u rudarski sektor uložio 8,2 milijarde dinara.

„Najvažniji projekat koji će osigurati neophodne dodatne količine uglja jeste investicija u dva BTO sistema za novi kolubarski kop „Radljevo”. U toku su složeni i obimni poslovi montaže, a cilj je da do kraja godine oprema bude montirana kako bi 2026. godine sistemi bili u proizvodnji”, rekao je Živković.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, uz brojne investicije u obnovljive izvore energije, jasno je šta predstavlja baznu energiju, zbog čega se nastavljaju ulaganja u modernizaciju rudarske opreme i unapređenje uslova rada rudara.

Petar Urošević, rudarski inženjer sa Površinskog kopa „Drmno”, rekao je da rudarski posao zahteva više od stručnosti – zahteva stabilnost, odlučnost i spremnost da se odgovori i na ono što nije u planu, ali mora da bude rešeno.

„On ne počiva samo na tehnologiji, već pre svega na ljudima koji svojim znanjem, iskustvom i posvećenošću obavljaju složene i odgovorne zadatke”, istakao je Urošević.

Kod Spomen-obeležja rudaru u Starom Kostolcu svečano je obeležen Dan rudara i 155 godina od početka organizovane eksploatacije uglja u kostolačkom basenu. Iskopani kubici jalovine i milioni tona uglja u Kostolcu i „Kolubari”, danonoćni rad u svim vremenskim uslovima, svedoče o trudu, znanju i predanom zalaganju generacija rudara, zaključio je Živković.

Energetski portal

Sjedinjene Države pokreću proizvodnju goriva za novu generaciju reaktora

Foto-ilustracija: Unsplash (jesse-collins)

Ministarstvo energetike Sjedinjenih Američkih Država (DOE) napravilo je prvi konkretan korak u izgradnji domaće proizvodnje goriva za novu generaciju nuklearnih reaktora. Kompanija Standard Nuclear izabrana je kao prvi učesnik u okviru pilot-projekta za uspostavljanje lanca snabdevanja naprednim nuklearnim gorivom – Fuel Line Pilot Program.

Plan ministarstva jeste da do 4. jula 2026. godine najmanje tri napredna reaktora započnu samoodrživu nuklearnu reakciju. Da bi se to ostvarilo, potreban je paralelni razvoj posebnog goriva koje takvi reaktori koriste – goriva koje do sada nije bilo moguće proizvoditi u dovoljnim količinama u SAD.

TRISO – gorivo budućnosti

Standard Nuclear će razvijati i proizvoditi tzv. TRISO gorivo – napredni oblik nuklearnog goriva koje se sastoji od sićušnih zrna uranijuma, veličine zrna maka, obloženih slojevima keramike i ugljenika. Omotači deluju kao zaštitni omotač za svako zrno, zadržavajući radioaktivni materijal unutar čestice čak i u ekstremnim uslovima, poput visokih temperatura.

Pročitajte još:

TRISO gorivo se smatra posebno pogodnim za male modularne reaktore (SMR) i druge napredne reaktorske koncepte koji su u razvoju. Većina njih koristi HALEU (high-assay low-enriched uranium), specijalnu vrstu obogaćenog uranijuma, koji je osnovni sastojak TRISO čestica.

Partnerstvo privatnog i javnog sektora

U okviru pilot-programa, sve troškove izgradnje, operacija i kasnijeg zatvaranja postrojenja snosiće sama kompanija. Razvijači reaktora, s druge strane, biće odgovorni za nabavku nuklearnog materijala, delom kroz vladin HALEU program.

DOE neće direktno finansirati proizvodnju, već kroz ovaj program identifikuje i podržava aktere koji imaju kapacitet da brzo pokrenu funkcionalnu proizvodnju goriva i time osiguraju stabilno snabdevanje za novu generaciju reaktora.

 Energetski portal

Mađarska uvodi pola miliona kubika vode u Tolnai mrtvaju zbog klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (aaronburden)

Tolnai mrtvaja (Tolnai Holt-Duna), nekadašnji rukavac Dunava u Mađarskoj, danas je izolovani vodeni sistem koji je potrebno održavati veštačkim putem. Klimatske promene, isparavanje vode, kao i korišćenje za navodnjavanje i ribnjake doveli su do smanjenja vodostaja. Zbog toga je Ministarstvo energetike Mađarske pokrenulo postupak dopunjavanja, tokom kojeg će u mrtvaju biti uvedeno oko pola miliona kubnih metara vode.

Prema rečima V. Nemet Žolta, državnog sekretara Ministarstva energetike Mađarske zaduženog za upravljanje vodama, na ovaj način nivo vode povećaće se za 25 do 30 centimetara, čime će biti nadoknađena otprilike polovina godišnjeg gubitka usled isparavanja.

Godišnji gubici vode usled isparavanja u Tolnai mrtvaji premašuju milion kubnih metara, dok se za navodnjavanje i ribnjake koristi dodatnih oko 625 hiljada kubika.

Kako je objašnjeno, uvođenje vode u mrtvaju vrši se na sledeći način: kada je vodostaj Dunava visok, deo vode preusmerava se u Šio kanal. Nakon toga, brana na kanalu se zatvara, čime se voda zadržava i ne otpušta dalje. Zadržana voda se potom kroz specijalna vrata, poznata kao ustava Kutyatanya, pušta u mrtvaju.

Pročitajte još:

Tolnai mrtvaja, koja se prostire kroz oblasti Tolna, Fad i Bođislo, duga je 16,5 kilometara i zauzima površinu od 270 hektara. To je najvredniji sistem mrtvaja u Mađarskoj i najveća dunavska mrtvaja u zemlji. Danas više ne prima prirodno dopunjavanje površinskom vodom, pa se voda u nju unosi isključivo putem sistema Šio–ustava Kutyatanya–Holt-Dunavac, koji se aktivira pri svakom poplavnom talasu.

Podsećajući na rezultate iz prethodnih godina, državni sekretar je naveo da je u jesen 2024. godine u mrtvaju uneto 1,5 miliona kubnih metara vode, što je podiglo nivo vode za 54 centimetra. Novo dopunjavanje, koje je počelo krajem maja ove godine, dodalo je još milion kubika, sa porastom nivoa od 44 centimetra.

Program Voda za pejzaž! (mađ. Vizet a tájba!) ima za cilj da gravitacionim putem uvede vodu u što veće površine, omogućavajući njeno zadržavanje u zemljištu i isparavanje. Zbog klimatskih promena, nije više dovoljno samo zadržavati vodu duž rečnih tokova – danas je neophodno usmeravati vodu iz poplavnih talasa i akumulacija u širi pejzaž kako bi se sačuvale buduće rezerve. U tom procesu važnu ulogu imaju više od 250 mrtvaja u zemlji, svaka veća od pet hektara.

Energetski portal

Kolaps energetskih mreža i njihova otpornost u 21. veku

Foto-ilustracija: Unsplash (Hector Espinoza)

Električna mreža predstavlja kičmu energetskog sistema, iz koje se granaju složeni i međusobno povezani vodovi, zahvaljujući kojima i najudaljenija mesta u zemlji imaju pristup električnoj energiji. U prvoj polovini 2025. godine, svet je svedočio trima ozbiljnim kolapsima nacionalnih elektroenergetskih sistema, koji su ostavili milione ljudi bez struje, vodosnabdevanja, komunikacija i u mraku. Čile, Španija i Portugal svedočili su incidentima koji su na videlo izneli potencijalnu i trenutnu slabost novih energetskih mikseva u kombinaciji sa tradicionalnom infrastrukturom.

Čile – zemlja sunca u mraku

Čile je 25. februara 2025. godine pretrpeo jedan od težih energetskih incidenata u svojoj savremenoj istoriji. U poslepodnevnim časovima došlo je do iznenadnog i sveobuhvatnog kolapsa elektroenergetskog sistema, koji je u kratkom roku ostavio bez napajanja više od 90 odsto zemlje — uključujući i glavni grad Santjago.

Prema preliminarnim analizama koje su do sada dostupne javnosti, u jednom regionu došlo je do neplaniranog prekida u radu visokonaponskog voda koji sever povezuje sa centralnim sistemom. Neočekivane aktivacije zaštitnih sistema usled određenih okolnosti koje se ispituju dovele su do njegovog isključenja, nakon čega je izazvan dalji spiralni efekat destabilizacije.

Foto-ilustracija: Unsplash (ehmitrich)

U trenutku nestanka struje, najveći deo električne energije u zemlji dolazio je iz obnovljivih izvora, što nije neuobičajeno za ovu zemlju. Pored drugih izvora, Čile poseduje veliki broj solarnih elektrana koje svakodnevno šalju i proizvode velike količine struje. Osim toga, severni deo države, gde je i Atakama – najsuvlja pustinja na svetu, naročito je bogat solarima, čija je efikasnost uvećana zbog ukupnog broja sunčanih dana, geografije i prostora.

Obnovljivi izvori energije — poput solarnih elektrana i vetroparkova zavisnih od vremenskih uslova, često su locirani u regionu sa povoljnim uslovima za proizvodnju, gde stvaraju velike količine energije, čak i na većoj udaljenosti od glavnih centara potrošnje. Prenosna mreža ima ograničen kapacitet, pa ako dođe do kvara ili neravnoteže na ključnom vodu, višak struje se ne može lako preusmeriti. Nema dovoljno alternativnih pravaca ni skladišta za energiju, pa se višak odbacuje, a mreža postaje nestabilna.

Zbog velikog oslanjanja na decentralizovanu proizvodnju iz obnovljivih izvora, bez odgovarajuće stabilizacione infrastrukture, sistemi nisu uvek u mogućnosti da prevaziđu momentalni problem. Kako su sever i jug ostali bez međusobne glavne veze, nastala je neravnoteža između viška energije proizvedene na severu i deficita energije u centru, gde je potrošnja svakako veća zbog broja stanovnika.

Tokom višesatnog nestanka struje, život u zemlji bio je ozbiljno poremećen. U glavnom gradu Santjagu, koji je posebno pogođen, saobraćaj je kolabirao jer su semafori prestali da funkcionišu, a metro-sistem — koji svakodnevno preveze više od dva miliona ljudi — bio je prinuđen na hitnu evakuaciju putnika. Ljudi su ostajali zaglavljeni u liftovima, dok su bolnice, zahvaljujući rezervnim generatorima, nastavile da funkcionišu pod otežanim uslovima.

Vlada je ubrzo proglasila vanredno stanje i uvela policijski čas kako bi predupredila moguće nerede i osigurala funkcionisanje hitnih službi. Istovremeno, došlo je do zastoja u bankarskom sektoru jer su sistemi za elektronske transakcije pali.

Do jutarnjih časova narednog dana, 26. februara, električna energija je postupno vraćena u oko 90 odsto domaćinstava, prema izveštajima Nacionalnog koordinatora za električni sistem (Coordinador Eléctrico Nacional).

Čile već dugi niz godina primenjuje model liberalizovanog i privatizovanog energetskog sektora, gde više različitih kompanija upravlja proizvodnjom, prenosom i distribucijom struje, dok glavna javna institucija ima ulogu nadgledanja i tehničke koordinacije, ali ne i operativnu kontrolu nad infrastrukturom. Kritičari tvrde da je upravo ovakav model doveo do nepostojanja jedinstvenog kriznog centra i potrebne koordinacije, što naglašava potrebu za jačom ulogom države u nadzoru mreže i veća ulaganja u infrastrukturu za balansiranje i zaštitu sistema od spiralnih kvarova.

U FOKUSU:

Energetski kolaps Pirinejskog poluostrva

Sledeći veliki energetski kolaps desio se nakon otprilike dva meseca, na evropskom kontinentu, 28. aprila ove godine, oko 12.30 po lokalnom vremenu, kada su elektroenergetski sistemi Španije i Portugala doživeli potpuni pad.

Sve je krenulo nizom oscilacija u frekvenciji na jugozapadu Španije. Najkritičnija oscilacija aktivirala je zaštitne mehanizme u Francuskoj, koji su prekinuli interkonekciju sa španskim sistemom. Taj prekid presekao je ključni tok električne energije između poluostrva i ostatka Evrope, čime je region ostao energetski izolovan. Iako su preliminarni nalazi identifikovali niz događaja koji su doveli do nestanka struje, uključujući oscilacije u frekvenciji i naponu i nagli pad proizvodnje, tačan uzrok svih promena i segmenata čeka zvanične detalje.

Bez podrške sa kontinenta, španski i portugalski sistemi morali su da se oslone isključivo na sopstvene izvore. U trenutku kada je mreža počela da gubi ravnotežu, automatski su se isključivale elektrane, a mreža je ubrzo kolabirala u celosti.

Prvi podaci španskog operatera mreže ukazali su na neuobičajene niskofrekventne oscilacije između Pirinejskog poluostrva i glavne evropske mreže neposredno pre nestanka struje, kako navodi udruženje WindEurope.

U trenutku incidenta, obnovljivi izvori činili su značajan deo proizvodnje električne energije u Španiji, takođe uobičajena situacija za ovaj deo sveta, što je ipak nagnalo javnost da OIE vide kao otežavajući faktor u uslovima tehničke nestabilnosti mreže.

Solarne elektrane povezane su na mrežu putem invertora, projektovanih da automatski isključe elektranu ukoliko detektuju nestabilne uslove u mreži – bilo da je frekvencija ispod dozvoljenog praga, bilo da postoji previsok napon. U ovom slučaju, invertori su možda prepoznali određenu nestabilnost i u trenutku isključili solarne sisteme – što je standardna bezbednosna reakcija dizajnirana da zaštiti i mrežu i opremu. Time je došlo do gubitka velikog dela struje koja se do tada proizvodila.

U idealnim uslovima, gubitak solarne energije nadoknađuje se iz baterijskih sistema ili fleksibilnih elektrana kao što su gasne ili hidroelektrane. Međutim, Španija nije imala dovoljan kapacitet da nadomesti taj pad u realnom vremenu.

Nakon što su solarne elektrane isključene, opterećenje se automatski prenelo na druge izvore. Nuklearni reaktori imaju stroge sigurnosne protokole, zbog čega se, kada detektuju takva odstupanja u mrežnim parametrima, isključuju kako bi se izbegla opasnost. Mreža je tako nastavila da gubi ravnotežu i na kraju je došlo do potpunog kolapsa sistema.

Foto-ilustracija: Unsplash (Viktor Mogilat)

Neki stručni krugovi smatraju da u situacijama kada dođe do odstupanja u frekvenciji, konfiguracija proizvodnje sa velikim udelom obnovljivih izvora može ubrzati destabilizaciju sistema, jer ovi izvori ne obezbeđuju inerciju — sposobnost mreže da se prirodno odupre brzim promenama frekvencije — kao što to čine konvencionalne elektrane sa rotirajućim generatorima. Ipak, to samo ukazuje na potrebu za prilagođavanjem mreže novim tehnološkim zahtevima savremene energetske tranzicije.

Kao i u prethodnom slučaju, metro-sistemi u Madridu, Barseloni, Lisabonu i Portu su stali, ostavljajući putnike zaglavljene. Stotine vozova, uključujući brze linije između velikih gradova, morale su da budu zaustavljene. Saobraćaj je bio u haosu zbog neaktivnih semafora, a rad glavnih aerodroma je obustavljen. Bolnice su prešle na agregate, a voda, internet i digitalne usluge bili su nedostupni širom zemlje. Policija je bila mobilisana kako bi se održao red i omogućila hitna pomoć.

Ipak, već narednog jutra više od 99 odsto sistema bilo je stabilizovano. Međutim, šteta — ekonomska, društvena i infrastrukturna — već je bila načinjena.

Zaključak

Iako zvanično i sveobuhvatno objašnjenje zahteva vreme –  jasno je to da se stabilnost u 21. veku mora graditi paralelno sa kapacitetima, kroz baterijska skladišta, fleksibilne izvore i regionalnu koordinaciju. Energetska tranzicija mora ići ruku podruku sa razvojem stabilne i otporne domaće infrastrukture kako ne bi zaostajala za razvojem OIE.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA