Home Blog Page 407

Kruševac: Plan izgradnje obilaznice i povezivanja sa auto-putem E761 iznet na javni uvid

Foto: Grad Kruševac
Foto: Grad Kruševac

Grad Kruševac izneo je na javni uvid Plan detaljne regulacije ,,Istočna obilaznica-Jug’’, kojim se obezbeđuje saobraćajni obilazak grada kao i povezivanje na državni put Ia reda, A5 (auto-put E761) preko petlje ,,Kruševac-Istok’’.

Plan će na javnom uvidu biti do 16. septembra.

Deo trase Istočne obilaznice, koja je predmet Plana, nalazi se na zemljištu koje je neizgrađeno i pod samoniklim zelenilom. Približna dužina planirane trase od ukrštaja Ulice Jastrebački put sa Istočnom obilaznicom, sa istočne strane, do uliva u Bruski put na zapadu iznosi oko 1150 metara, dok približna površina obuhvata 14 hektara, navodi se u dokumentu na sajtu Grad Kruševac.

Primarne saobraćajnice za dvosmerni saobraćaj imaće minimalnu širinu kolovoza od 6,5 metara sa obostranim trotoarom širine po 1,5 metara, uz primenu obaveznih mera zaštite u ekološkom pojasu ,,Saobraćajnica’’, kao i sprovođenje posebnih mera zaštite životne sredine uz izbegavanje ekoloških konflikata pojedinih planiranih namena.

Planirana pretežna namena je park sa deonicom planirane istočne obilaznice.

Planirano zelenilo na obalama Rasine, predstavlja deo planiranog gradskog parka, koji se uređuje kao višefunkcionalni park. Planiraju se sadržaji rekreacije, odmora, sporta, zabave, edukacije, turizma i drugi slični sadržaji. Druga važna uloga ovog prostora je zaštitna uloga u smislu zaštitnog zelenila. To znači da je u zaštitnom pojasu zabranjena svaka izgradnja osim saobraćajnica koje su namenjene za opsluživanje. Takođe, vrste biljnog materijala, njihov raspored i gustina sadnje, uslovljeni su primarnom funkcijom samog pojasa, odnosno zaštiti od zagađenja i vetra, kao i zaštiti rečnih tokova, klizišta i nasipa. Očuvanje i unapređenje zelenila koje se nalazi duž vodenih tokova i saobraćajne koridore je obavezno.

Komercijalne delatnosti kao što su trgovina, ugostiteljstvo i objekti u funkciji turizma, predviđene su kao dopunska namena u urbanističkoj celini u kojoj je pretežna namena park. Na kraju, u prateću namenu spadaju sport i rekreacija, čiji će se sadržaj ostvariti u zatvorenim objektima kao što su sportske sale bez tribina, sa terenima za različite vrste sportova.

Energetski portal

Solarna energija za sigurno snabdevanje

Photo-illustration: Pixabay (Zsuzska321)
Foto: EP

Solarna energija, zeleni vodonik, hidroenergetski sektor i dekarbonizacija teme su razgovora drugog dana konferencije “Nedelja energetike za Zapadni Balkan” koju organizuje britanska kompanija Invest In Network, uz podršku Agencije za investicije Crne Gore i Odeljenja za međunarodnu trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva.

Učesnici današnjih panela su eminentna regionalna imena iz oblasti energetike i predstavnici velikih evropskih investicionih fondova.

Panel o “Solarnoj energiji i baterijama za skladištenje energije”, u trenutku kada vlada velika energetska kriza i preti ozbiljna nestašica električne energije, privukao je veliku pažnju učesnika.

Evan Rajs, UGT Renewables, stručnak je za sisteme za skladištenje energije. U svom izlaganju posebnu pažnu posvetio je sistemima za skladištenje energije i njihovim potencijalima i tome koliko će se koristiti u budućnosti.

Dimitris Galanos, Sungrow, govorio je o rešavanju izazova sa kojima se susreću investitori prilikom izgradnje solarnih elektrana na Balkanu.

Nemanja Mikać, ElevenES, govorio je o LFP baterijama, koje će se proizvoditi u fabrici u Subotici, prvoj velikoj fabrici te vrste u Evropi. On je pričao o prednostima upotrebe ovih baterija i tome koliko proces njihove izrade napreduje i koliko je neophodno da svi sarađuju kada je reč o napretku ove oblasti.

Fabijan Kuhn, Fichtner, izlagao je o solarnim projektima i baterijama za skladištenje energije. Kako je istakao sve više energije, zahtevaće sve više mesta za skladištenje. 

Til Barmajer, GIZ, govorio je o konceptu prozjumera u Srbiji, spomenuo je i Zakon o obnovljivim izvorima energije koji je prošle godine usvojen. Zahvaljujući novim zakonodavnim okvirima domaćinstva i industrija sada mogu da proizvode električnu energiju za svoje potrebe, a višak da plasiraju u mrežu.

Miloš Kostić, MT-KOMEX, govorio je o budućnosti fotonaponskih sistema u Srbiji. Kako je istakao, davno je uvideo da će cena struje iz godine u godinu rasti, te da što pre treba postati energetski nezavistan. Upotrebom solarne energije, osim sticanja nezavisnosti od dobavljača električne energije, smanjuje se emisija ugljen-dioksida, a i doprinosi se podizanju svesti o zaštiti životne sredine.

“Budućnost mora biti zelena energija”, istakao je Kostić.

Kako je dodao Evropska unija ima cilj da do 2025. godine dostigne 400 GW solarne energije, a skoro 740 GW do 2030. Plan je da EU do 2030. godine najmanje 45 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora.

Kostić je istakao da je kompanija MT-KOMEX lider kada je reč o izgradnji solarnih elektrana u Srbiji. Izgradili su prvu solarnu elektranu na zemlji koja se nalazi u privatnom vlasništvu i počeli su gradnju najveće bifacijalne solarne elektrane na zemlji u privatnom vlasništvu u Srbiji. 

Konferencija “Nedelja energetike za Zapadni Balkan” održava se na crnogorskom primorju, a traje od 6. do 8. septembra 2022. godine. 

Energetski portal

Bajatović: Cena gasa ista do kraja godine, biće ga čitave grejne sezone

Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)
Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

Sve oštrije sankcije Zapada Rusiji zatvaraju isporuke gasa, a nestabilnost se preliva na cene. Direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović kaže za RTS da neće biti poskupljenja gasa do kraja godine, budući da su postojeće količine već plaćene. Ističe da će tog energenta biti dovoljno čitave grejne sezone, dodajući da su nabavljene potrebne količine mazuta.

Ruski predsednik Vladimir Putin okrivio je Nemačku i sankcije Zapada za to što gasovod Severni tok 1 nije u funkciji. Sa druge strane, prema najavama iz Brisela, ministri energetike zemalja članica EU razmatraće ograničenje cena ruskog gasa koji se doprema u Evropu.

Dušan Bajatović kaže da je uveren da to neće uticati na potrošače u Srbiji i da će biti zaštićeni cele grejne sezone.

Do kraja godine neće biti poskupljenja gasa, jer su postojeće količine već plaćene, što je određeno na najvišem državnom nivou, Srbijagas je samo operativac u tom poslu, ističe Bajatović za RTS.

Kako dodaje, potrošači će biti zaštićeni do kraja grejne sezone jer za to imamo odgovarajuće količine gasa.

,,Država Srbija je na vreme razmišljala, Vlada je obezbedila potrebna sredstva, Srbijagas to sam ne bi mogao da uradi. Sadašnje rezerve gasa, iznose 360 miliona metra kubnih u Mađarskoj i još 280 miliona u skladištu Banatski dvor”, kaže Bajatović.

Napominje da bi trebalo do kraja septembra da stignu određene količine ruskog gasa koje su predviđene ugovorima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Bajatović navodi da bi krizni scenario podrazumevao 850 miliona kubnih metara gasa uskladištenih u Mađarskoj i Srbiji, a do kraja grejne sezone nam treba oko milijaru i po kubika.

Prema njegovim rečima, već je nabavljena potrebna količina mazuta, dodajući da bi neke toplane mogle da rade na pelet a uveo bi se i plan štednje.

Dodaje da je za grejanje bolnica i škola obezbeđena u velikoj meri zamena za gas.

Govoreći o ceni gasa, podsetio je da po sadašnjem ugovoru sa Rusijom Srbija plaća 368 dolara po kubnom metru. Za poslednji kvartal ove godine cena će biti 420, za prvi kvartal naredne godine 430, a u sledećem 388.

Srbijagas trenutno industriji prodaje gas za 353 dolara po kubnom metru, a nešto je niža za stanovništvo.

O novom obračunu gasa

Kaže da iako se obračun gasa promenio, to nije uticalo na cenu.

,,Uvodi se obračun po kilovat-satima, kako je na sajtu Srbjagasa objašnjeno. Osamdeset odsto novih uređaja za novi obračun je ugrađeno, a kompletan posao će biti gotov do kraja godine. Građanima ćemo davati na uvid obračun i u metrima kubnim i u kilovat-satima”, objašnjava Bajatović.

O nameri Evropske unije da ograniči i cenu ruskog gasa, Bajatović smatra da je sa poslovne strane to nerazumna odluka.

,,Iz Moskve je već poručeno da neće isporučivati gas po netržišnim cenama, smatraće to višom silom i neće poštovati ugovore. Jedan krak gasovda preko Ukrajine je isključen voljom Kijeva, drugi radi, Jamal – Evropa je pod sankcijama, a ‘Severnom toku 1’ nedostaje ispravna turbina”, konstatuje Bajatović.

Ukazuje na to da nema dovoljno brodova i terminala tečnog naftnog gasa koji bi mogli da nadoknade nedostatak ruskog gasa u EU.

Kako dodaje, azijsko tržište guta sve ruske isporuke gasa, nafte i uglja pa Moskva neće trpeti zbog odluke Brisela.

Izvor: RTS

Potencijal regiona je veliki, moramo da delujemo odmah i brzo 

Photo-illustration: Pixabay (makunin)
Foto: EP

U Crnoj Gori u toku je konferencija “Nedelja energetike za Zapadni Balkan” u organizaciji britanske kompanije Invest In Network, uz podršku Agencije za investicije Crne Gore i Odeljenja za međunarodnu trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva.

Na prvom panelu razgovaralo se o potencijalu izvora čiste energije na Zapadnom Balkanu, a učestvovali su Riđela Gegprifti, iz kompanije Statkraft iz Albanije, Mladen Grgić Direktor Agencije za investicije Crne Gore, zatim Frančesko Korbo, ispred Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Erik Skoto, predsednik i jedan od osnivača kompanije Akuo Enerdži. Moderator panela bio je Artur Lorkovski, direktor Sekreterijata energetske zajednice. 

Učesnici su diskutovali o potencijalu Zapadnog Balkana kada su u pitanju čisti i obnovljivi izvori energije, šta je u regionu posebno zanimljivo investitorima, kao i o tranziciji energetskog miksa na OIE. Svi govornici su istakli veliki potencijal regiona, pomenuli najznačajnije projekte koji su već realizovani, ali i one koji su u planu. 

Mladen Grgić je podvukao veliki značaj koji leži u povezanosti naših zemalja, jer delimo reke i jezera, a većina zemalja Zapadnog Balkana bila je jedna država u prošlosti. Kako je istakao, od velike važnosti je uspostaviti saradnju van granica pojedinačnih država, jer nam je svima cilj isti, a investitori region posmatraju kao celinu, ne kao posebne države.

Učesnici su saglasni da ono što predstavlja izazov i pored velikog interesovanja privatnog sektora jeste nedovoljno strukturiran pristup vlada naših država, kao i nepostojanje regulacija i zakona.

Frančesko Korbo je istakao da projekat VE “Krnovo” snage 72 MW, koji je prvi vetropark u Crnoj Gori i jedan od najvećih u regionu, prvi projekat EBRD-a nakon skoro 30 godina na našim prostorima.

Erik Skoto pomenuo da je Crna Gora, u kojoj je Akuo Enerdži uspostavio ovaj projekat, trebalo da bude prva zemlja u Evropi koja će koristiti 100 odsto obnovljive izvore energije.

Posebno su spomenuli to da Crna Gora, jeste zemlja u kojoj će sva domaćinstva imati priliku da uštede značajna sredstva i to zahvljajujući velikom kapacitetu obnovljivih izvora energije i velikom potencijalu u izvozu energije.

Skoto se posebno osvrnuo na skladišta električne energije, koja su od velike važnosti i jedan od ključnih elemenata u energetskoj tranziciji. 

“Nekada su se ljudi opirali korišćenju obnovljivih izvora energije, ali danas ne postoji alternativa, čak nam i cene energenata daju signal da je vreme da ubrzamo”, istakao je on. 

Učesnici panela su poručili da svi prisutni sigurno znaju šta treba uraditi, te ako budu delovali, svi zajedno ćemo stvoriti bolju budućnost za sve nas i našu decu. Ističu da  je “potrebno je da delujemo odmah i brzo”.

Finansiranje projekata

Foto: EP

Na drugom panelu prvog dana konferencije pričalo se o finansiranju projekata čiste energije, ali i o prelasku sa fid-in tarifa na sistem aukcija, o rizicima finansiranja i kako ih minimizovati. Moderator panela bio je Petar Mitrović, partner i advokat u Karanović & Partners, dok su  panelisti bili Gvido Kleri, ispred Evropske investicione banke (EIB), Mati Piparinen ispred Green for Growth Fund (GGF), Duško Krsmanović ispred UKEF, Milica Sredanović, Rukovodilac za infrastrukturu u International Finance Corporation i Maja Turković Viši potpredsednik SVP Development Europe.

Gvido Kleri govorio je o investicijama EIB-a u obnovljive izvore energije, a posebno je sve zainteresovao stav o investiranju u projekte u koje uključen privatni sektor i koliko su spremni da rizikuju da bi se targeti o smanjenju emisije GHG dostigli do 2030. godine. 

Mati Piparinen ispred GGF-a (Green for Growth Fund) govorio je o aktivnostima orgaizacije, kao i projektima u sklopu Finance in Motion koji savetuju GGF o iskorišćavanju moći zelenih finansija i ulaganjima koja smanjuju emisiju CO2 na 19 tržišta širom Evrope, Bliskog istoka i Severne Afrike.

Kako je objasnio rade na šest ciljeva održivog razvoja (SDG): Čista voda i sanatacija (SDG 6), Pristupačna i čista energija (SDG 7), Industrija, inovacije i Iifrastruktura (SDG 9), Održivi gradovi i zajednice (SDG 11), Odgovorna potrošnja i proizvodnja (SDG 12) i Akcije za klimu (SDG 13). 

Duško Krsmanović je rukovodilac u UKEF zadužen za Zapadni Balkan, Centralnu i Istočnu Evropu, u svom izlaganju govorio je o projektima na kojima rade i kako funkcioniše poslovanje UK Export Financing.

Milica Sredanović, naglasila je značaj finansiranja IFC-a u regionu i podvukla je da je u njihovom energetskom portfoliju 54 odsto u obnovljivim izvorima energije. 

Izlaganje Maje Turković odnosilo se na projekte u sektoru obnovljivih izvora energije, ali i izazovima sa kojima se suočavaju usled trenutne situacije na tržištu.

Konferencija “Nedelja energetike za Zapadni Balkan” održava se na crnogorskom primorju, a traje od 6. do 8. septembra 2022. godine. 

Energetski portal

Geološka istraživanja za liniju 1 Beogradskog metroa – Potreban stručni nadzor nad izradom elaborata

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bogdan Todoran)

JKP Beogradski metro i voz raspisao je tender za usluge stručnog nadzora nad izradom elaborata o geološkim istraživanjima za TBM (Tunnel Boring Machine) deonicu od stanice Pančevački most (isklučivo) do kraja prve faze linije 1.

Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, u pitanju je vršenje stručno – tehničkog nadzora na izvođenjem terenskih istražnih radova, inženjersko – geoloških radova i laboratorijskih ispitivanja navedene deonice, za potrebe izrade Idejnog projekta prve faze linije 1 beogradskog metroa.

Podsećamo, JKP Beogradski metro i voz raspisao je tender za izradu Elaborata o geološkim istraživanjima sa geotehničkim projektnim izveštajima za TBM deonicu od st. Pančevački most (isključivo) do kraja prve faze linije 1 u avgustu.

Naime, u toku 2021. godine izvršena su detaljna inženjerskogeološka – geotehnička istraživanja i urađen je Elaborat o inženjerskogeološkim-geotehničkim uslovima izgradnje prve faze Linije 1 beogradskog metroa, za potrebe izrade Idejnog Projekta kompletne prve faze Linije 1.

,,U trenutku izrade pomenute dokumentacije, na predmetnoj deonici Linije 1 bila je predviđena izgradnja tunela plitko ispod površine terena (Cut&Cover tehnologija)’’, navedeno je u projektnom zadatku.

Kako je pojašnjeno, s obzirom da je u toku razrade tehničkih rešenja i izrade Idejnog projekta došlo do promene tehnologije gradnje, sa Cut&Cover se prešlo na TBM tehnologiju, dubina tunela je povećana, a samim tim i dubina objekata koji se nalaze na trasi: metro stanica Karaburma i lansirni šaht za dve TBM. Kao posledica promene dubine tunela i objekata, javila se neophodnost pogušćenja i produbljenja geološko-geotehničkih istražnih radova na ovom delu trase, što uslovljava i izradu novog Elaborata o geološkim istraživanjima sa geotehničkim projektnim izveštajima za TBM deonicu od st. Pančevački most (isključivo) do kraja prve faze Linije 1, za potrebe izrade Idejnog projekta (IDP) prve faze Linije 1 beogradskog metroa.

Stručni nadzor obuhvaćen tenderom odnosi se na terenske istražne radove, koji predviđaju: izradu istražnih bušotina, kartiranje nabušenih jezgara, uzimanje osnovnih i rezervnih uzoraka, sprovođenje “in situ” testova koji su Projektom geoloških istraživanja predviđeni. Nadzorom su obuhvaćeni i izrada istražnih raskopa, kartiranje slojeva tla, uzimanje osnovnih i rezervnih uzoraka, monitoring podzemnih voda, geodetsko snimanje istražnih radova.

Laboratorijska ispitivanja koja su obuhvaćena tenderom za stručni nadzor obuhvataju: primopredaju osnovnih i rezervnih uzoraka, ispitivanja uzoraka stena, tla, vode i kontrolu i evidenciju laboratorijskih rezultata.

Rok za učešće na tenderu je 16. septembar.

Izvor: eKapija

JKP ,,Beogradske elektrane” – Predlozi za smanjenje potrošnje energije

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Javno komunalno preduzeće „Beogradske elektrane’’ donelo je predloge preporuka za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije, kao i izradu planova za smanjenje gubitaka toplotne energije i hemijski pripremljene vode iz distributivne mreže, rekao je direktor JKP ,,Beogradske elektrane’’ Rade Basta. On je mere i planove uputio na saglasnost gradskoj upravi Grada Beograda, navodi se na sajtu JKP Beogradske elektrane.

Beogradske elektrane rade i radiće sve kako bi bile obezbeđene dovoljne količine energenata za proizvodnju toplotne energije za građane i privredu Beograda. Zahvaljujući finansijskoj stabilnosti i odgovornoj energetskoj politici države uspevamo da održimo bezbednost snabdevanja potrošača uvažavajući činjenicu da se i naša država suočava sa krizom u snabdevanju i visokim cenama energije na svetskom tržištu’’, istakao je u pisanoj izjavi direktor Basta.

Dodaje da su u skladu sa tim moguće uštede u potrošnji električne i toplotne energije važan izvor jačanja energetske bezbednosti, kao i smanjenja troškova, zbog čega je njihovo preduzeće pripremilo predloge preporuka.

Pod mere za uštedu potrošnje električne i toplotne energije spada obezbeđivanje stabilnog snabdevanja toplana energentima, uključujući i alternativne energente kao što je mazut, zatim je potrebno i da se obezbedi i smanjenje potrošnje energenata (gasa i mazuta) povećanjem efikasnosti njihove konverzije u toplotu pojačanim održavanjem opreme, kao i smanjenje gubitka toplotne energije i hemijski pripremljene vode, pojačanim inspekcijskim nadzorom distributivne mreže.

Takođe, potrebno je uvoditi kvantitatavno – kvalitativnu regulaciju na izvorima i u podstanicama uz kontrolu protoka i temperature radnog medijuma, ali i korišćenje frekventno regulisanih pumpi na toplotnim izvorima i predajnim stanicama radi uštede električne energije.

Sa velikim potrošačima potrebno je preispitati režim isporuke toplotne energije tako da bude prilagođen kriterijumu minimalne potrošnje energenata i preispitati uslove isporuke potrošne tople vode domaćinstvima.

Dodatno treba da se razmotri pomeranje početka i kraja grejne sezone saglasno kriznim uslovima i da se ostvari saradnja sa potrošačima radi informisanja o mogućnostima smanjenja potrošnje i gubitaka toplotne energije.

U samom preduzeću treba da se ograniči potrošnja goriva za korišćenje službenih vozila, sprovodi isključivanje dekorativne i druge nefunkcionalne rasvete u okviru preduzeća, zatim da se vrši zamena neefikasnih svetiljki efikasnijim (led) svetiljkama gde god je potrebno i moguće, i na kraju da se svi zaposleni obavežu da pri napuštanju radne prostorije isključuju osvetljenje, kao i da na kraju radnog vremena isključuju računare i štampače.

Energetski portal

Izgradnja gasovoda i štednja energije ključni za energetsku stabilnost

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike (Nikola Mladenović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Hoover)

Izgradnja gasne interkonekcije Niš-Dimitrovgrad jedan od najvažnijih projekata koji će Srbiji dodatno obezbediti gasnu stabilnost. Lokalne samouprave i javna preduzeća treba da budu primer i prvi počnu sa smanjenjem potrošnje električne i toplotne energije, istakla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

“Za nas je gasovod jedan od najvažnijih projekata koji smo započeli i koji će septembra naredne godine biti završen, a već u oktobru očekujemo da njim protiče gas iz drugih izvora, najverovatnije iz Azerbejdžana, i o tome već pregovaramo, kao što razgovaramo o izgradnji interkonekcija sa svim državama u regionu. Imali smo samo jedan dotok gasa preko Ukrajine, a posle toga smo napravili drugu rutu – Balkanski tok, i sada imamo dva pravca”, navela je ministarka.

Ona je rekla da je upravo Ministarstvo na čijem je čelu pokrenulo nacionalni program povećanja energetske efikasnosti, u kome učestvuju država, više od 150 gradova i opština i domaćinstva, koja imaju subvencije do 50 odsto investicije za zamenu stolarije i za postavljanje solarnih panela.

“Upravo je ovo Ministarstvo rudarstva i energetike donošenjem novog zakonodavnog okvira stvorilo uslove i za unapređenje energetske efikasnosti i za korišćenje OIE, a dodela subvencija i za zamenu stolarije i za postavljanje solarnih panela je moguće samo kroz javne pozive.“, rekla je Mihajlovićeva.

Ministarka je apelovala da sve opštine i gradovi, javna preduzeća i drugi u Srbiji što pre počnu sa štednjom električne energije.

“Javna preduzeća i državna uprava će do 15. septembra dostaviti planove o uštedi 15 odsto energije. Preporuke koje smo dali za domaćinstva su veoma važne zato što ona čine najveći procenat u ukupnoj potrošnji”, istakla je ona. 

Energetski portal

Vlada ograničila cene mleka – za litar 128,99 dinara

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica koja će važiti do 30. septembra 2022. godine. 

Izmenama Uredbe o najvišoj ceni životnih namirnica, Vlada Srbije propisala je novu, maksimalnu maloprodajnu cenu mleka. Dugotrajno mleko sa 2,8 odsto mlečne masti od danas će najviše koštati 128,99 dinara. Prethodno je litar bio ograničen na 119,99 dinara.

Vlada je povisila maksimalnu cenu ultrapasterizovanog (UHT) mleka od 2,8 odsto mlečne masti za devet dinara i smanjila maksimalnu trgovačku marža za sve vrste UHT mleka sa 12 na pet odsto, kako bi se sprečile spekulantske aktivnosti na tržištu, navodi se u saopštenju.

Uredbom se uvodi i zabrana izvoza svežeg mleka i pojedinih mlečnih proizvoda do 30. septembra.

U cilju omogućavanja redovnog snabdevanja stanovništva mlekom i sprečavanja odliva sirovine van granica zemlje, Vlada Srbije je donela odluku o zabrani izvoza sirovog i pasterizovanog mleka, osim za Republiku Severnu Makedoniju i Republiku Albaniju.

“Vlada Srbije uz punu budnost nastavlja da prati stanje, pri čemu će obezbediti dovoljne količine mleka za potrebe građana”, navodi se u saoštenju.

Energetski portal

Beočin – Uskoro rešavanje problema divljih deponija i izgradnja kanalizacije

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zaštita životne sredine prioritet je svih nas. Mnoge opštine u Srbiji u budžetima nemaju dovoljno sredstava za rešavanje dugogodišnjih problema koji imaju štetan uticaj na životnu sredinu. 

Kako bi pomogli u realizaciji projekata u oblasti zaštite životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine u Vojvodini obezbedio je sredstva i 27 opština je dobilo ugovore za finansijska sredstva za projekte iz ove oblasti.

Opština Beočin je dobila sredstva koja su dodeljena u okviru dva konkursa, za sanaciju divljih deponija i za upravljanje komunalnim otpadnim vodama, ukupne vrednosti 3.700.000 dinara.

“Ova sredstva će biti usmerena na sufinansiranje projekta sanacije divljih deponija u naseljima Susek i Lug za koje je ugovorom predviđeno 1.500.000 dinara kao i za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izradu kanalizacije otpadnih voda u Suseku za koje je Sekretarijat izdvojio 2.200.000 dinara”, navodi se na sajtu opštine.

Ovim konkursom Pokrajinski sekretarijat pružio je podršku realizaciji 36 projekata koji će biti realizovani u 27 opština širom Vojvodine, a za potrebe sufinansiranja izdvojeno je 110.000.000 dinara.

“Neadekvatno upravljanje otpadom i stvaranje divljih deponija jedan su od najvećih problema sa kojim se suočavaju gotovo svi gradovi i manje sredine u Srbiji. Ovi projekti će u dobroj meri omogućiti početak rešavanja dugogodišeg problema stvaranja divljih deponija i u našoj opštini kao i pitanje prerade otpadnih voda”, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Izgradnja obilaznice oko Orlovata u Zrenjaninu nalaže novi most preko Tamiša

Foto: Wikipedia/Mister No
Foto: Wikipedia/Alexzr88

Plan detaljne regulacije izgradnje obilaznice oko Orlovata predviđa gradnju obilaznice od raskrsnice ulice Botoški drum i Ive Lole Ribara, do raskrsnice državnog puta IIA reda broj 130 za Tomaševac, sa drumskim mostom preko reke Tamiš, u dužini od 1,6 km.

Ovaj planski dokument naručen je za potrebe Puteva Srbije, njegov obrađivač je Šidprojekt, dok je nosilac izrade Grad Zrenjanin.

,,Cilj izrade PDR je izmeštanje dela trase državnog puta IIA reda u dužini od približno 1,6 km u okviru kojeg se mora izvesti i izgradnja novog mosta preko reke Tamiš (dužina mosta oko 190 m). Izradi Plana detaljne regulacije pristupa se zbog ugrožene stabilnosti i funkcionalnosti postojećeg mosta preko reke Tamiš na državnom putu i potrebe izgradnje novog na izmeštenoj trasi kako bi u potpunosti bili zadovoljeni svi zahtevi po pitanju nosivosti, sigurnosti i bezbednosti saobraćaja”, ističe se u PDR.

Trasa planiranog državnog puta posle Zrenjanina nastavlja svojim tokom u novom koridoru obilazeći naselje Lazarevo sa zapadne strane. Dalje trasa prolazi između naselja Ečka (sa istočne strane) i Lukićevo (sa zapadne strane). Trasa dalje dolazi do naselja (Orlovat, Uzdin) zaobilazeći ih sa istočne strane i (Tomaševac) sa zapadne strane, koristeći vrlo malu deonicu postojećeg puta na pravcu nekadašnjeg M-24. Posle Uzdina trasa u novom koridoru prolazi pored naselja Kovačice sa istočne strane, sekući put na pravcu nekadašnjeg R-110. Posle obilaska Kovačice trasa nastavlja novim koridorom i daljim tokom udaljujući se od naselja Crepaje i Kačareva sa istočne strane i dolazi do ukrštaja sa putem na pravcu nekadašnjeg M-1.9.

Planom je obuhvaćen prostor površine oko 45,17 ha.

Na javni uvid PDR će biti izložen do 2. oktobra

Fizička i pravna lica primedbe mogu dostaviti u pisanoj formi na adresu Gradske uprave grada Zrenjanina, Odeljenje za urbanizam, Odsek za urbanizam i prostorno planiranje, zaključno sa 1. oktobrom.

Javna sednica komisije za planove, na kojoj će biti razmatrane dostavljene primedbe tokom javnog uvida, održaće se u sali Gradskog veća u zgradi Skupštine grada Zrenjanina, 5. oktobra.

Izvor: eKapija

Nestašica mleka u Srbiji izazvana katastrofalnim položajem proizvođača, ugrožene i mlekare

Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Kupce mleka ovih dana zatekla je nestašica na rafovima, a cene su dostigle i 180 dinara. Kao razlozi navedeni su smanjena proizvodnja i povećna tražnja za pasterizovanim i dugotrajnim mlekom.

,,Činjenica je da životinje u letnjem periodu proizvode manje mleka, jer su visoke temperature, a mi ih ne forsiramo da proizvode toliko mleka, jer je smanjena potrošnja, ljudi su na odmorima. Međutim, to su mizerne oscilacije koje nisu vredne pomena. Ova agonija bi se još razvlačila, da nismo imali katastrofalnu sušnu godinu’’, kaže za eKapiju predsednica Saveza udruženja odgajivača goveda Sanja Bugarski.

Primarni proizvođači upozoravaju da problem traje već šest godina, ali da za njihove vapaje nema sluha.

,,Ciga taman nauči konja da ne jede, a on crkne – to je situacija u kojoj se nalazimo. Ko će i da li će platiti oživljavanje, ja ne znam. Sirovo mleko se 2015. godine plaćalo 42 dinara, a 2021. 36 dinara. U ovom momentu da mi prerađivači plate 72 dinara jednu litru mleka, ja narednih pet godina ne bih mogla da izađem iz bankrota, a do te cene nisam ni blizu, ni u snovima’’, kaže sagovornica.

Dodaje da mleka trenutno nema i zbog toga jer je skupo da se uvozi mleko u prahu i da se razmućuje. Ističe i da se mleko u Srbiji plaća manje od 40 evrocenti, a u Evropskoj uniji 65 evrocenti.

,,Prerađivači neće da plaćaju, država neće da uredi sve odnose koje bi trebalo, a tu imate i neuređene odnose između trgovinskih lanaca i prerađivača. Najviše zarađuje onaj koji najmanje radi’’, upozorava Bugarski.

Ističe da prerađivači ne ispunjavaju nijedan zahtev proizvođača, odnosno “poslovnih partnera”, koji ne učestvuju ni u formiranju cene, ni u analizi mleka, odnosno nemaju nikakav uticaj na cenu svog proizvoda.

,,Već šest godina objašnjavamo da prerađivači neće da plate cenu sirovog mleka, da država direktno i indirektno subvencioniše mlekare, a ne farmere. Taj novac mlekara je izračunala u svoju osnovu cenu i računa da poreski obveznici treba da plate cenu njihovog proizvoda. Tako vi kad uđete u prodavnicu imate cenu jednog proizvoda 150 dinara, a tu je već uračunata i premija mleka, plus sve ostalo’’, navodi Bugarski.

Upozorava da više nema razlike između “malih” i “velikih” proizvođača, te da svi propadaju, a da će sa njima propasti i mlekare, jer sirovine više neće biti.

,,Prerađivači, između ostalog, ne žele da plate višu cenu mleka, jer tvrde da je skuplja ambalaža, a suština je da sirovinu ne moraju da plate. Uginula krava više ne može da se muze, žao mi je. Ovo sad što imate u rafovima su ljudi koji nemaju gde, koji su kreditno zaduženi’’, kaže Sanja Bugarski.

Foto-ilustracija: Pixabay (BorgMattisson)

Navodi da su tražili od Vlade da se uvede minimalna proizvođačka cena mleka da bi, kako kaže, sprečilo prerađivačima da plaćaju koliko njima padne na pamet, jer je to ucena, i ne postoji mogućnost izbora, jer svi prate najvećeg i rade ujednačeno. Dodaje i da postoje prerađivači koji koriste sistem “zavadi, pa vladaj” i nude različite cene.

,,Tražili smo minimalnu proizvođačku cenu, ona je neophodna i neophodno je usklađivanje svakih mesec dana, jer se cene na tržištu tako menjaju. Spremali smo se za proteste pre korone, pa smo odustali, jer nije bilo ni vreme ni mesto, a mi smo propadali i tada. Sačekali smo da prođe, ali situacija se ne menja’’, kaže Sanja Bugarski.

,,Država neće da osnuje nacionalno udruženje koje bi okupilo sve farmere. Na udruženje moraju biti prenete određene nadležnosti od strane Ministarstva. Priča bi bila druga, kada bi imali 100.000 porodica iza sebe, bili bi ozbiljna organizacija, koja bi privređivala i sebi i državi. To očigledno nije interes i to je veliki problem’’, dodaje Bugarski.

Upozorava i da bez subvencionisanog dizela neće moći da prežive, kao i bez subvencionisane struje za poljoprivredna gazdinstva, koja se bave ovom, kako ističe najtežom proizvodnjom u celoj poljoprivedi.

,,Ako nemate proizvodnju govedine i junetine i ne držite goveda, nemate poljoprivredu. Ako uništite ovu proizvodnju, poljoprivreda ne može da opstane. Loši prinosi su i u povrtarstvu, voćarstvu i ratarstvu, jer niko ne poseduje stajnjak, a to je kod nas već decenijama devastirano i uništeno’’, podseća Bugarski.

Kaže da je potrebno i da se promeni i mnogo zakona o veterini, stočarstvu, krovni zakoni, kao i da se urede penzije za profesionalne poljoprivrednike.

,,Mi zahvaljujući svom znanju možemo urediti i neke stvari samostalno, ali nismo naišli na dobru volju’’, navodi naša sagovornica.

Upozorava i da od januara neće imati hranu za životinje, te tako junećeg mesa neće biti, sem iz uvoza.

Tvrdi da svi koji izađu iz ove proizvodnje, nikad se više neće vratiti, jer ne žele da budu robovi.

,,Naš posao traje 365 dana u godini, i umesto da živite kao bogat čovek koji je to zaslužio svojim radom, vi ste uništili svoju porodicu, očevinu, dedovinu i nemate ni za osnovne životne namirnice, a banke vas tretiraju kao fizička lica i sve će vam uzeti’’, navodi Bugarski.

Izvor: eKapija

Obustava isporuka “Severnim tokom” do daljeg – neizvesnost snabdevanja gura evropske ekonomije u krizu

Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)
Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Zatvaranje “Severnog toka” na neodređeno vreme povećalo je cenu gasa u Evropi za 30 odsto, a evro je u odnosu na dolar pao na najniži nivo u protekle dve decenije. Neizvesnost snabdevanja gura evropske ekonomije i energetske kompanije u finansijsku krizu. Moskva šalje jasne poruke – gasa nema zbog sankcija Zapada.

Obustava isporuka gasa “Severnim tokom” za Brisel je politički potez Rusije i reakcija na odluku o ograničenju cene nafte. Moskva, pak, odgovornost za haos na tržištu gasa prebacuje na Evropsku uniju, pošto je održavanje gasovoda ugroženo.

“Problemi sa snabdevanjem gasom nastali su zbog sankcija koje su našoj zemlji i nekim ruskim kompanijma uvele zapadne države, uključujući Nemačku i Britaniju”, poručuje portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Prema njegovim rečima, nema drugih razloga za probleme u snabdevanju.

“Očigledno, kada jedina turbina radi, tu se dešavaju kvarovi. To dovodi do prekida isporuka”, navodi Peskov.

Nezadovoljstvo građana u Evropi

Kako se približava grejna sezona u Evropi, raste i nezadovoljstvo građana zbog ograničenog snabdevanja, a posebno cena.

“Cilj je da ne progutamo mamac, da smo sami nekako krivi za te visoke cene gasa: da smo uveli neke sankcije, pa ljudi sada trpe. Evropa mora da ostane jedinstvena i pokaže sposobnost da uzvrati propagandnim napadima”, navodi premijerka Litvanije Ingrida Simonite.

Posle Švedske, i finska vlada provela je vikend praveći novi paket mera za hitnu kreditnu podršku domaćem tržištu električne energije.

“Veliko kolebanje cena električne energije zahteva od vlade da preduzme brze mere kako bi obezbedila stabilnost tržišta”, kaže premijerka Finske Sana Marin.

Dodaje da je deset milijardi evra namenjeno kompanijama koje se bave proizvodnjom električne energije u Finskoj, kako bi “pokrile hitne potrebe likvidnosti”.

Lista sve kraća u Nemačkoj 

U Nemačkoj su posle trećeg paketa mera podrške građanima i privredi, određeni i prioriteti u snabdevanju gasom tokom zime. 

Lista je sve kraća i oštrija, jer energente moraju štedeti i povlašćeni potrošači.

“Cene gasa su porasle, jer je postalo jasno da je “Severni tok 1” zatvoren. Kraj “Severnog toka 1” ili nastavak gašenja “Severnog toka 1” dodatno pokazuje koliko će zima biti teška”, objašnjava šef za globalna makro istraživanja i glavni nemački ekonomista Karsten Brzeski.

Ističe da bi ta zemlja mogla da prebrodi zimu u pogledu snabdevanja, ako rezerve gasa budu dovoljno velike, ali da će cena gasa, nafte i energenata ostati “izuzetno visoka”. 

Barel “skliznuo” na 95 dolara

Na svetskom naftnom tržištu obrt. Umesto najavljenog povećanja proizvodnje, OPEK se sa Rusijom dogovorio da ipak malo smanji proizvodnju nafte za 100 hiljada barela na dan. Razlog je ekonomsko globalno usporavanje. 

Barel je prošle sedmice “skliznuo” na 95 dolara. Novi potez zemlja izvoznica nafte, cenu bi mogao brzo da vrati na 120 dolara.

Izvor: RTS

 

Niš dobija solarnu elektranu u selu Vrelo, dug put do izgradnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Samyag Shah)
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)

Početkom prošle godine nadležni su najavili da bi Niš mogao da dobije solarnu elektranu, a Gradsko veće je danas dalo zeleno svetlo da ona bude izgrađena u selu Vrelo, na prevoju Gramada ka Svrljigu. Međutim, ima još odluka koje treba da budu usvojene pre same izgradnje, pa konkretnih rokova još nema.

Reč je o prostoru površine 61 hektar, koji je, prema važećem prostornom planu, šumsko zemljište. Međutim, zamenica direktora Zavoda za urbanizam Lidija Stefanović Nikolić kaže da on nije pošumljen i da je zato prepoznat kao pogodan.

Gradsko veće usvojilo je Prve izmene prostornog plana administrativnog područja Niša, koje podrazumevaju da se prostor definiše kao građevinsko zemljište, što je jedan od preduslova za izgradnju elektrane.

,,Radi se o izmenama u okviru Katastarske opštine Vrelo. Izmena prostornog plana stvara planski i pravni osnov za izradu Plana detaljne regulacije na tom području, za izgradnju solarne elektrane’’, objašnjava Stefanović Nikolić.

Dodaje da je dalja procedura, nakon usvajanja tih izmena, donošenje odluke o izradi Plana detaljne regulacije za to područje, kao i javni uvidi.

,,Potrebno je i sprovođenje identične procedure kao i za Prve izmene – rani javni uvid u trajanju od 15 dana, javni uvid u trajanju od 30 dana, a ako se ukaže potreba i ponavljanje javnog uvida’’, navodi ona.

Tek nakon usvajanja Plana detaljne regulacije stvoriće se pravni osnov za izdavanje lokacijskih uslova i građevinske dozvole za izgradnju solarne elektrane.

Gradski većnik Nenad Stanković kaže da je više domaćih i stranih kompanija zainteresovano za taj projekat.

Nadležni su i prošle godine rekli da ima zainteresovanih investitora, ali da je dug put do same elektrane. Istakli su i da je jedan od ciljeva isplativija i obnovljiva energija.

Izvor: Južne vesti

Open Balkan ENP u fazi testiranja, od kraja septembra upotreba jednog TAG-a

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Open Balkan elektronska naplata putarine na auto-putevima zemalja članica Inicijative „Otvoreni Balkan’’ je u fazi testiranja, rekao je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i dodao da će do kraja septembra krenuti upotreba jednog TAG-a između Srbije, Severne Makedonije i Albanije, navodi se na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

,,Bilo koji korisnik ETC naplate u bilo kojoj zemlji u okviru Inicijative „Otvoreni Balkan’’ moći će samo sa jednim TAG-om da plaća putarinu u svim ostalim zemljama Inicijative „Otvoreni Balkan’’, bez zaustavljanja ili kupovine bilo kakvog dodatnog uređaja ili kartice u zemljama u kojima nije njegovo vozilo registrovano’’, izjavio je ministar Momirović.

U okviru Samita lidera “Otvorenog Balkana” ministar Momirović razgovarao je sa Blagojem Bočvarskim, ministrom saobraćaja i veza Severne Makedonije i o drugim zajedničkim infrastrukturnim projektima.

Ministar Momirović kaže da je “Otvoreni Balkan” najbolja regionalna inicijativa u poslednjih trideset godina.

„U osnovi inicijative “Otvoreni Balkan” je saradnja i povezivanje, zato mi moramo da nastavimo da gradimo pruge i puteve koji će spajati ljude, i da radimo na ukidanju administrativnih barijera između tri zemlje kako bi se olakšao protok ljudi, roba i usluga. Tržišta Srbije, S. Makedonije i Albanije će tako postati atraktivnija za strane investitore’’, rekao je ministar Momirović.

Ministar Bočvarski rekao je da ima odličnu saradnju sa ministrom Momirovićem i da njihovi razgovori uvek dovode do inicijativa koje su značajne za obe države.

,,Potvrdili smo zajednička opredeljenja u pravcu efikasnijeg regionalnog povezivanja i ubrzanja razvoja privreda. Primarni fokus stavljamo na realizaciju infrastrukturnih projekata, posebno u oblasti železničkog povezivanja, što će dalje omogućiti rast i ubrzani regionalni razvoj između naših prijateljskih zemalja’’, naveo je ministar Bočvarski.

Ministri su razgovarali i o tekućim projektima povezivanja kao što su rekonstrukcija i modernizacija pruge Niš – Brestovac (granica sa Severnom Makedonijom), kao i o funkcionisanju integrisanog graničnog prelaza Preševo – Tabanovci.

Energetski portal

Hrvatska i Nemačka pripremaju paket ekonomske pomoći za građane

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)

Vlada Republike Hrvatske najavila je novi paket pomoći, kako bi se svim građanima u Hrvatskoj pomoglo usled porasta cene energenata.

Niko neće ostati bez plina, niti bez struje, rekao je premijer Andrej Plenković i dodao da ministri i svi nadležni rade na paketu mera, koji će biti predstavljen sledeće nedelje, navodi se na sajtu Vlade ove zemlje.

Paket pomoći, čija će vrednost biti oko 65 miliona evra, najavila je i Vlada Nemačke kako bi se pomoglo milionima domaćinstava koja se suočavaju sa energetskom krizom.

Pomoć će biti prosleđena penzionerima, studentima, roditeljima i nezaposlenima. Prioritet predstavljaju penzioneri kojima će biti isplaćena jednokratna pomoć.

Pored ove mere, deo pomoći usmeriće se na javni prevoz kako bi se smanjila cena karte, a energetskim kompanijama verovatno će biti naplaćeni dodatni porezi kako bi se smanjile i cene energenata za potrošače.

Nemačka, kao i gotovo sve zemlje u Evropi, se suočava sa energetskom krizom zbog odluke Rusije da obustavi isporuku gasa gasovodom Severni tok 1, a situacija se dodatno pogoršala nakon što je Gasprom u petak saopštio da neće ponovo pokrenuti gasovod, kako je bilo u planu.

Energetski portal

Država ne pravi planove restrikcije struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Henry)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Ne prave se nikakvi planovi restrikcija struje, rekla je ministarka Zorana Mihajlović i dodala da je umesto toga cilj da se smanjenjem potrošnje, smanji iznos koji država izdvaja za uvoz električne energije.

Ministarka je rekla da preporuke mogu da donesu uštede od 15 odsto i da će svi koji budu imali niži račun u odnosu na isti mesec prethodne godine biti finansijski stimulisani dodatnim popustima.

,,Ne prave se nikakvi planovi za restrikcije struje i činimo sve kako bismo u svakom trenutku imali dovoljno električne i toplotne energije i za privredu i za domaćinstva. Svakodnevno čujemo da mnoge države u Evropi – Francuska, Italija, Velika Britanija, Nemačka, već imaju najave da će biti restrikcija. Mi smo rekli da ćemo se boriti koliko god možemo da ne bude restrikcija, ali moramo da znamo da su u pitanju stotine miliona evra koje će država izdvojiti za to’’, navela je ministarka.

Napomenula je i da je dat rok javnim preduzećima da do 15. septembra dostave planove za štednju, kao i da se prati plan smanjenja potrošnje.

,,Cilj od 15 odsto nije nerealan, već prema svim projekcijama sasvim je normalno očekivati uštedu na tom nivou. Preporuke koje smo dali tiču se svih nas, ne samo javnog sektora, jer je potrebno da svi budemo deo ušteda i da snizimo potrošnju električne i toplotne energije. Izdvajamo mnogo novca, samo juče smo uvezli 5,6 odsto ukupne potrošnje struje i to platili 1,3 miliona evra, to su ogromna sredstva’’, rekla je ministarka.

Ona je ukazala na to da za razliku od mnogih država koje kažnjavaju prekomernu potrošnju električne energije, Vlada Srbije i Ministarstvo rudarstva  i energetike su se opredelili da finansijski stimulišu domaćinstva i privrednike koji će u odnosu na isti period prethodne godine umanjiti svoju potrošnju i uskoro će Ministarstvo finansija i EPS izađi sa konkretnim predlogom.

Dodaje da su u toku redovni godišnji remonti i da EPS radi sve što može da kapaciteti budu spremni za zimu.

Ministarka je rekla da su toplane uglavnom spremne za početak sezone, kao i da će država obezbediti dodatne količine mazuta i da se stalno povećavaju zalihe u operativnim i obaveznim rezervama energenata.

Ističe i da su inspekcije do sada sprovele kontrolu 270 privrednih subjekata koji se bave proizvodnjom i prodajom peleta, a da više od 200 ima urednu dokumentaciju i pridržava se uredbe Vlade o ograničenju visine cena, kao i da je više od 70 odsto domaćinstava do sada nabavilo pelet.

Energetski portal