Home Blog Page 388

CLS i Savez energetičara: Potrebna promena energetske politike

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (tookapic)

Na javnoj diskusiji koju su danas organizovali Centar za lokalnu samoupravu i Savez energetičara, zaključeno je da je Srbiji neophodna promena energetske politike koja podrazumeva stavljanje u funkciju obnovljivih resursa, povećanje energetske efikasnosti, kao i uvođenje tržišnih elementa na strani ponude i potražnje uz prethodnu izradu socijalnih karata stanovništva.

Direktor CLS-a Nikola Jovanović rekao je da je neophodno izvršiti decentralizaciju proizvodnje energije, gde bi opštine u Srbiji imale značajnu ulogu u razvijanju energetskih kapaciteta i tako direktno uticale na svoj ekonomski razvoj.

“Nema opštine u Srbiji koja ne poseduje određene neiskorišćene energetske resurse, dok se na pr. lignit nalazi na teritoriji samo pet opština”, dodao je Jovanović.

“Zašto stanovništvo koje ima preko 12 mlrd evra štednje u bankama ne investira makar deo toga u isplative projekte energetske efikasnosti, važno je pitanje za novu ministarku”, zaključio je Jovanović.

Predsednik Saveza energetičara prof. dr Nikola Rajaković je naglasio da je ulaganje u solarne elektrane neophodan naredni korak, ali da država mora imati ozbiljnu krovnu strategiju za celokupnu energetiku u 21. veku.

“Ne sme se desiti da zbog aktuelne krize zaboravimo na globalne trendove i da dozvolimo sebi da trajno tehnološki zaostanemo za razvijenim svetom. Zato je bitno da razvijamo proizvodnju blizu mesta potrošnje, mikro mreže, kao i da pratimo situaciju sa vodonikom kao izvorom energije u budućnosti”, kaže Rajaković.

O aktuelnim problemima i predlozima za budućnost govorili su i Milun Babić, potpredsednik Saveza energetičara, Ilija Batas Bjelić iz Instituta tehničkih nauka SANU i Dejan Stojčevski, tehnički direktor srpske berze električne energije SEEPEX.

Izvor: eKapija

Italija: Punjenje električnih automobila skuplje za 161 odsto u odnosu na prošlu godinu

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)
Foto-ilustracija: Pixabay

Punjenje električnog automobila u Italiji koštaće 161 odsto više nego pre godinu dana zbog rasta cena struje.

“Zbog rasta cena energije punjenje električnog automobila je, u nekim slučajevima, skuplje od tradicionalnog punjenja automobila gorivom. Ako električni auto ne punite kod kuće, već na javnoj stanici za brzo punjenje, to će vas koštati još više”, navodi se u izveštaju italijanskog portala Facile.it.

Stručnjaci su izračunali da je raniji trošak punjenja električnog automobila u Italiji bio 50-70 odsto niži nego za dopunjavanje benzinskih ili dizel modela. Sada, puna baterija ‘zelenog automobila’ može koštati više od punog rezervoara benzina, piše Politika pozivajući se na Russia Today.

U studiji je ističe da bi vlasnika malog automobila u B segmentu benzin za vožnju od 1.000 kilometara koštao 83 evra, taj trošak za dizel automobil bi bio 71 evro, a za auto s električnim motorom 85 evra za vožnju na istoj udaljenosti, dok je pre samo godinu dana iznosio samo 33 evra.

div class=”naslovi-box”>

Pročitajte još:

Prema italijanskom regulatornom organu za energiju, elektomreže i životnu sredinu (ARERA), u trećem kvartalu 2022. godine je takozvana jedinstvena nacionalna cena električne energije porasla skoro četiri puta u odnosu na prvi kvartal. Regulator je zbog toga preduzeo dodatne mere kako bi obuzdao dalji rast cena energije. Ukupno se očekuje da će prosečna italijanska porodica potrošiti godišnje u proseku 1.322 evra za struju, dok je 2021. prosečna potrošnja bila 632 evra.

Tarife za električnu energiju u Italiji zabeležile su rekordan rast prošlog meseca, premašivši 136 odsto na godišnjem nivou, prema studiji Nacionalne unije potrošača.

Italija, zajedno sa ostatkom Evrope, doživljava energetski šok neviđenih razmera, pošto su se cene struje višestruko povećale. Prema rečima stručnjaka Italijani treba da se pripreme za racionalizaciju tokom najhladnijih zimskih meseci.

Izvor: Biznis.rs

Na Svetski dan čistog vazduha Srbija u crvenom

Foto-ilustracija: Unsplash (Yaroslav Boshnakov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Pimenta)

Širom sveta danas se obeležava Svetski dan čistog vazduha, kao podsetnik da je vazduh za nas uslov života i kao upozorenje na opasnosti usled svakodnevnog prekomernog emitovanja štetnih materija u atmosferu. I ovo zvuči zaista lepo, ako živite u gradovima i zemljama u kojima je vazduh i dalje “gas bez mirisa, ukusa i boje”, a ukoliko živite u Srbiji velike su šanse da ste vazduh jutros i videli i namirisali.

Prema podacima sajta World Air Quality Index, Srbija je danas u crvenom, nalazimo se na petom mestu najzagađenijih država na svetu. To nas dovodi do toga da je Beograd već danima jedan od najzagađenijih glavnih gradova na svetu. Ništa bolja situacija nije ni u Novom Sadu, Smederevu, Nišu, Čačku, Valjevu i gotovo svim ostalim gradovima u Srbiji.

Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine navodi se da je zagađenje  prouzrokovano povećanjem emisije PM10 i PM2.5 suspendovanih čestica i vremenskim prilikama, jer se polje visokog vazdušnog pritiska formiralo nad centralnom i južnom Evropom i time uslovilo stabilnost atmosfere, odsustvo vetrova i vertikalnih strujanja vazduha.

“Od ukupne emisije PM10 suspendovanih čestica, emisije poreklom od individualnih ložišta i toplana toplotne snage manje od 50 MW na godišnjem nivou doprinose udelom od 65 odsto, dok je udeo emisije PM2.5 suspendovanih čestica iz istih izvora 80 odsto, te apelujemo da građani obrate pažnju na energente koje koriste”, navodi se u saopštenju.

Prema ranije odbjavljenim podacima Svetske zdravstvene organizacije preko 90 odsto populacije udiše zagađeni vazduh i sve je više smrtnih slučajeva zbog komplikacija izazvanih zagađenjem vazduha.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Arif Soydaş)

Zbog veoma zagađenog vazduha, zdravstvene tegobe se mogu očekivati i kod zdravih osoba i u osetljivim grupama populacije kakve su stari, deca, osobe sa oboljenjima srca i pluća.

Tamo gde je vazduh jako zagađen, preporuka je za celokupu populaciju: izbegavati sve fizičke aktivnosti u spoljašnjoj sredini, skratiti boravak na otvorenom, preusmeriti obavljanje uobičajenih aktivnosti u zatvoren prostor dok se ne poboljša kvalitet vazduha.

Prema pisanju domaćih medija, vrtćima u Beogradu je stigao dopis da zbog zagađenog vazduha ne izvode decu napolje. 

Poboljšanje kvaliteta vazduha je prioritetni cilj Ministarstva zaštite životne sredine, a građani, sa svoje strane, korišćenjem čistijih energenata postaju saveznici u rešavanju dugogodišnjeg problema, na kojem država strateški radi, piše na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

Milica Radičević

Otvoren poziv za dodelu bespovratnih sredstava inovatorima do 15. novembra

Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto ilustracija: Pexels

Inovativnim preduzećima i timovima na raspolaganju je novi javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava kroz programe finansiranja Fonda za inovacionu deltanost u periodu od 15. septembra do 15. novembra 2022. godine. Sredstva u visini od 3,2 miliona evra zajednički kroz IPA projekat ”Povećanje kapaciteta i tehnološke spremnosti malih i srednjih preduzeća” obezbeđuju Republika Srbija i Evropska unija, navodi se na sajtu Fonda za inovacionu delatnost.

Fond u trećem ciklusu prijavljivanja finansijski podsticaj za transformaciju inovativnih ideja u održive projekte, obezbeđuje kroz Program ranog razvoja i Program sufinansiranja inovacija. Program su, uz jasno definisane kriterijume, namenjeni za razvoj novih proizvoda, usluga ili tehnologija koji imaju snažan inovativni potencijal za kojima postoji potreba na tržištu.

Fond, u zavisnosti od programa, dodeljuje od 80.000 do 300.000 evra po pojedinačnom projektu, a preduzeća su za implemenatciju projekta u obavezi da obezbede i deo sredstava iz drugih privatnih izvora. Na taj način, Fond zajedno sa preduzećima učestvuje u istraživanjima i razvoju inovativnih rešenja, koja posledično imaju pozitivan uticaj na nacionalnu privredu.

Projektne prijave iz svih oblasti nauke i tehnologije i svih industrijskih sektora podnose se putem portala, a neophodna dokumenatcija za prijavu i detaljne informacije o javnom pozivu nalazi se na internet prezentaciji Fonda.

Tim Fonda svakodnevno će pružati podršku i jednom nedeljno održavati radionice pod nazivom „Otvorena vrata“, kako bi se svim zainteresovanim aplikantima predstavili uslovi i detalji za podnošenje prijava projekata. Pored toga, u saradnji sa lokalnim partnerima, kao i svim organizacijama koje rade sa malim i srednjim preduzećima i naučnoistraživačkim institucijama organizovaće informativne sesija.

Pozitivna iskustva iz niza prethodnih ciklusa finansijske i konsultativne podrške Fonda njihovom inovativnom sektoru bila su ključni faktor za kontinuirano ulaganje u portfolio Fonda koga čine održivi i pouzdani mehanizmi podrške.

Ugovorom o direktnom grantu – Povećanje inovacionih kapaciteta i tehnološke spremnosti MSP, koji je potpisan između Fonda za inovacionu delatnost i Ministarstva finansija (Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije) obezbeđuje sredstva za nastavak sprovođenja Programa ranog razvoja, Programa sufinansiranja inovacija i Programa saradnje nauke i privrede.

Ukupna vrednost Ugovora o Direktnom grantu iznosi 20 miliona evra, od čega 15 miliona evra iz Pretpristupnih fondova Evropske unije za 2018. godinu (IPA 2018) i 5 miliona evra iz budžeta Republike Srbije, sa razdela Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Iznos opredeljen za finansiranje odobrenih projekata u okviru Programa ranog razvoja, Programa sufinansiranja inovacija i Programa saradnje nauke i privrede, finansiranih u okviru ovog Ugovora o Direktnom grantu iznosi 18 miliona evra.

Energetski portal

Kako se umanjuje račun za grejanje i koliko se uštedi ako se temperatura spusti za jedan stepen

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (ri)

Grejna sezona je uspešno počela i ministarka energetike Dubravka Đedović kaže da je zahvaljujući lepom vremenu u oktobru i odlaganju početka grejanja zemlja na gasu uštedela više od 50 miliona evra. Daljinski sistemi se postepeno uhodavaju i savetuju građanima da se vreme do vikenda, za kada se najavljuje zahlađenje, iskoristi za otklanjanje eventualnih kvarova na instalacijama. Direktor “Udruženja toplana Srbije” Dejan Stojanović kaže za RTS da se smanjenjem toplote od samo jednog stepena štedi 16 ili 17 miliona evra.

Dejan Stojanović je rekao gostujući u Dnevniku RTS-a da je situacija sa toplanama standardna, da se otklanjaju manji problemi, na podstanicama i čitavim objektima. U nekolicini gradova postoje nekakvi problemi, ekipe su na terenu i sve se otklanja u toku jednog dana, kaže Stojanović.

Grejni dan nije isti u svim opštinama. Na pitanje od čega on zavisi, Stojanović navodi da grejni dan traje od 6 do 21 ili 22 časa, u zavisnosti od lokalnih odluka.

,,Propisane temperature su na nivou 19 do 21 stepen, za preporučene temperature grejnog prostora. U ovom periodu, kada imamo rast temperature tokom dana, situacija je takva da se isporučuje toplotna energija u tim granicama, uključujući i prekide u isporuci toplotne energije”, navodi Stojanović.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, za jedan stepen smanjenja štedimo šest posto energenata, što je u slučaju Srbije 36 miliona standardnih kubnih metara gasa ili 16 ili 17 miliona evra.

,,Još krajem septembra su obezbeđene prilične zalihe tečnih energenata koje mogu da skladište sistemi daljinskog grejanja. Te zalihe su krajem oktobra nešto povećane, tako da za sada imamo stabilnu situaciju. Što se tiče prirodnog gasa, skladište u Banatskom dvoru, naš deo, napunjeno je skroz, kao i skladište u Mađarskoj”, dodaje Stojanović.

Foto-ilustracija: Pixabay (ri)

Toplane imaju i alternativu da u slučaju poremećaja u snabdevanju gasom mogu preći na grejanje na mazut. Međutim, od 60 toplana 16 nema tu mogućnost jer mogu da greju samo na gas. Na pitanje šta će se raditi ako dođe do nekih poremećaja, Stojanović podseća da smo sličnu situaciju imali tokom gasne krize 2009. godine.

,,Široka potrošnja i 16 ili 17 toplana koje nemaju mogućnost supstituisanja prirodnog gasa imaju prioritet u snabdevanju onim količinama raspoloživog gasa imamo koliko imamo”, napominje Stojanović.

Navodi da se do 1. septembra za naredni grejni period predaju zahtevi za korekciju cene.

“Rešeno je pozitivno 17 zahteva. Ta poskupljenja su od dva do 35 odsto. Mazut, koji određeni broj toplana koristi, poskupeo je, godina na godinu, 67 odsto. To je moralo da rezultira povećanjem tarifa za grejanje”, ukazuje Stojanović.

Prema njegovim rečima, naplata je veoma dobra poslednjih godina.

,,Opet, dolazimo do stalnog problema. Ako vam neko fakturiše 100 dinara, a vi platite 98, kada se to akumulira godinama dolazimo do ozbiljnog problema. Dugovanja privrede su na nivou od 10 milijardi, stanovništva na nivou 15 milijardi i budžetskih institucija oko 150 miliona. Da bismo imalu stabilnu sezonu, uslov svih uslova je da svi svoje obaveze izmire. Svi smo povezani u tom lancu, ne bi bilo zgodno da se ta dugovanja u narednom periodu povećavaju”, ističe Stojanović.

Opravdani troškova toplana određuju se, kaže, na godišnjem nivou.

,,Cene grejanja se mogu umanjivati ili uvećavati na godišnjem nivou tek sa sledećom promenom cene. Nadležnost je na lokalnim samoupravama, tako da će one sa toplanama odlučivati šta će se dalje činiti”, zaključuje Stojanović.

Izvor: RTS

Održivo poslovanje u vremenu krize

Energetski portal
Foto-ilustracija: Pixabay (anncapictures)

U okviru Focus on Business&Regulation Conference, koja je organizovana od strane Karanović & Partners, razgovaralo se o održivom poslovanju koje vodi računa o čoveku, ali i o životnoj sredini.

Karanović&Partners su regionalna advokatska kancelarija u jugoistočnoj Evropi, koja sarađuje sa kancelarijama u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Albaniji. Rade sa jednim od najuglednijih kompanija u svetu, bankama, vladama, državnim kompanijama ali i nevladinim organizacijama.

Jedna od tema o kojima se razgovaralo na Konferenciji jeste ESG, odnosno standardi koji usmeravaju korporativne politike prema konceptima održivog razvoja u oblasti zaštite životne sredine i društvene odgovornosti. Pitanje koje se postavlja jeste da li je ESG  prolazni period ili koncept koji će ostati. Postavlja se i pitanje da li će on u budućnosti biti jedan od ključnih faktora koji će razlikovati uspešne od neuspešnih kompanija.

Govornici Konferencije bili su predstavnici firmi koje uspešno primenjuju koncept održivog razvoja.

Nina Elezović direktorka sektora za korporativne poslove i održivo poslovanje, Coca-Cola HBC, govorila je o strategiji prema kojoj će Coca-Cola do 2040. godine biti ugljenično neutralna, ističući da se oni nisu obavezali da samo njihova kuća biće ugljenično neutralna, već da će pokušati da se i ugljenični otisak njihovih partnera smanji.

Prema njenim rečima, sve što je u njihovom domenu i proizvodnom procesu, prati se i meri na nedeljnom nivou, od utroška električne energije i vode, do svih drugih materijala koji ulaze u njihovu ambalažu. Takođe, na terenu rade sa svojim kupcima na način da vrše zamenu opreme koju koriste njihovi kupci, a najčešće je reč o rashladnim uređajima, koristeći pametnu tehnologiju. Kako direktorka navodi, njihovi frižideri sada koriste 50 odsto manje električne energije u odnosu na pre nekoliko godina.

Kada se govori o dobavljačima, Elezović kaže da svi dobavljači koji žele da sarađuju sa njima, moraju da prođu reviziju njihovih politika, a takođe imaju i edukacije za svoje dobavljače.

Svetlana Cerović direktorka Odeljenja za finansiranje i savetovanje u UniCredit banci navodi da još od 2007. i 2008. godine, održivost predstavlja jedan od osnovnih stubova u razvoju ciljeva. Neki od ciljeva koji su još tih godina bili zadati, jesu oni koji su i danas aktuelni, a to je smanjenje gasova sa efektom staklene bašte. Još jedan važan cilj koji je bio zadat jeste obustava finansiranja prema industriji uglja.

Prema njenim rečima, oni imaju set novih ciljeva koji se fokusiraju na okruženje, zelenu tranziciju, ali i na društveno dogovorno poslovanje.

U toku 2022. godine, prema njenim rečima, oni su kao banka u potpunosti napustili korišćenje plastične ambalaže, rade i na sortiranju otpada u njihovim prostorijama, a kao najvažniji poduhvat navodi da energiju za sopstvene potrebe koriste iz obnovljivih izvora.

Kada je reč o klijentima, odnosno malim i srednjim preduzećima, njihova banka trudi se da ne obezbedi samo povoljnije uslove finansiranja, već i tehničku podršku na način da svoje klijente usmeri kako da pripreme svoje projekte i da postignu maksimalnu efikasnost i isplativost svojih investicija.

,,Kao lizing kuća, UniCredit je u prošloj godini bio jedan od tržišnih lidera u implementaciji, pogotovo solarnih projekata… Mi smo samo u prošloj godini kroz lizing finansirali 7 megavata elektrana’’, rekla je direktorka.

Miloš Kostić direktor kompanije MT-KOMEX, osvrnuo se šta se dešavalo u prethodnih 10 godina i gde se sada nalazimo. On je istakao da je u ovom periodu izgrađen veoma mali broj solarnih elektrana, oko 130 na krovovima i samo šest na zemlji, te svega sedam vetroelektrana.

Foto: MT-KOMEX

Kostić je istakao da je 2013. godine izgrađena prva solarna elektrana u privatnom vlasništvu koja je dobila status povlašćenog proizvođača i nalazi se u Kladovu. Prema njegovim rečima ovo je trenutno najveća solarna elektrana na zemlji u Srbiji, ali neće biti još dugo jer se gradi još jedna, veća.

,,Bitno je istaći da elektrana u Kladovu prosečno proizvodi negde oko 2,8 miliona kilovat-sati godišnje, što značajno doprinosi smanjenju CO2. Kada smo gradili solarnu elektranu izgradnja jednog megavata koštala je 1.600 hiljada evra, sada je 750 hiljada evra”, objašnjava Kostić.

Prema njegovim rečima mnogo toga se promenilo i na polju tržišne utakmice. Postali smo članovi energetske zajednice, liberalizovali smo tržište, imamo 75 trgovaca električnom energijom. Međutim 2021. godine kriza je poremetila kompletan sektor, te nam je sada u fokusu energetska bezbednost i energetska nezavisnosti.

Kostić je istakao da u njegovoj kompaniji radi tim iskusnih inženjera koji rade na projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije, te da uz tim od 40 instalatera mogu da vode proces od početka do kraja – od projektovanja, izgradnje i puštanja u rad solarne elektrane.

,,Izgradnja solarne elektrane je ozbiljna investicija, koja se može u potpunosti isplatiti za nekoliko godina. Pomenuću dva primera, jedno industrijsko preduzeće koje koristi električnu energiju za sopstvenu potrošnju je u stvari investicijom u jednu solarnu elektranu uštedelo sredstva. Deo potrošnje koju kupujete sa otvorenog tržišta, po cenama od 95 evra, vi imate dodatno 21 evro u proseku – onih varijabilnih troškova – dolazite na 116 evra po megavat satu ukoliko samostalno proizvodite električnu energiju i koristite je u proizvodnom procesu. Ukoliko elektrana urađena na taj način da optimalnim kapacitetom snabdeva vašu potrošnju, vi ćete imati veoma malu količinu viška energije koju ćete predavati u sistem”, kaže Kostić.

Kako dodaje, zahvaljujući novom zakonu dobili smo novi koncept kupac-proizvođač koji vlasnicima solarnih elektrana omogućuje da višak proizvedene električne energije plasiraju u mrežu.

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Kostić se osvrnuo i na to kako je njegova kompanija uvidela da posebnu pažnju treba posvetiti elektromobilnosti, te je pre pet godina osnovao kompaniju Charge&GO koja je razvila prvu digitalnu platformu i aplikaciju koja omogućava brzo i jednostavno punjenje električnih vozila. Platforma pruža vozačima električnih vozila efikasnu uslugu punjenja i plaćanja korišćenja mesta za punjenje, kao i mogućnost kompanijama da daljinski upravljaju svojom mrežom punjača, što obuhvata brojne usluge kao što su kontrola punjenja, praćenje rada punjača, određivanje cena, ograničavanje upotrebe i pregled sesija punjenja. Do sada su na više od 44 lokacija na putevima i autoputevima Srbije postavili elektropunjače snage od 22 do 180 kW.

,,Uopšte nije trenutak da odustajemo od investicija kada pričamo o zelenoj energiji. Mislim da je trenutak da investiramo. Da li je to sopstveni kapital, ili kapital koji dolazi kroz zaduženje kod banke, trenutak je sada da mi na našem nivou učinimo nešto da sprečimo dalje inflacije električne energije, a ujedno ćemo napraviti nešto dobro i za našu životnu sredinu’’, zaključio je Miloš Kostić.

Energetski portal

Oporavak železničkog teretnog transporta – vraćen na pretpandemijski nivo

Foto-ilustracija: Unsplash (Balazs Busznyak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Guilherme Stecanella)

Nakon dve duge i teške godine železnički teretni transport u Evropskoj uniji donekle se oporavio u 2021. godini. Prema podacima Zavoda za statistiku EU (Eurostat), nakon smanjenja od 2,2 odsto i 6,1 odsto u 2019. i 2020. tokom prošle godine je došlo do oporavka. 

Kako bi sprečile širenje koronavirusa članice Evropske unije su uvele restriktivne mere koje su imale veliki uticaj na železnički teretni saobraćaj. U 2021. godini, bilo je naznaka izvesnog oporavka, pri čemu je železnički teretni transport porastao za 8,7 odsto u odnosu na 2020. godinu, dostigavši skoro visok nivo iz 2018. godine, na 399 milijardi tonskih kilometara (tkm).

Prvi pokazatelji oporavka uočeni su u četvrtom kvartalu 2020. godine kada je došlo do povećanja od 5,1 odsto u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine. Ovaj trend se postepeno nastavio u svim kvartalima 2021.

Najveća stopa rasta u železničkom teretnom saobraćaju zabeležena je u drugom kvartalu 2021. godine, uz rast od 20,5 odsto, a zatim u trećem kvartalu (+8,0 osto). Prvi i četvrti kvartal povećani su za po 3,4 odsto u poređenju sa istim kvartalom 2020.godine.

Kako se navodi u izveštaju Eurostata železnički teretni saobraćaj opada u sedam država članica, a raste u ostalim.

U sedam država članica EU, železnički teretni transport je smanjen između 2020. i 2021.: Danska (-18,9 odsto), Portugal (-18,3 odsto), Litvanija (-8,2 odsto), Letonija (-7,7 odsto), Irska (-5,2 odsto), Hrvatska (-3,3 odsto) i Mađarska (-2,1 odsto).

U preostalim državama članicama, učinak železničkog saobraćaja je porastao u istom periodu. Najveći rast zabeležen je u Estoniji (+22,9 odsto), a slede Španija (+20,3 odsto), Slovačka (+18,6 odsto), Italija (+15 odsto), Nemačka (+13,5 odsto), Francuska (+13,3 osto) i Rumunija (+10,9 odsto).

U apsolutnom iznosu u Nemačkoj je zabeležen najveći rast i to od 14,7 milijardi tkm u 2021. u odnosu na 2020. godinu. Zatim sledi Francuska sa rastom od 4,2 milijarde tkm u istom periodu.

Kada je reč o Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj prevezenih putnika u železničkom saobraćaju u 2021. godini beleži rast od 6,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a ostvareni rad, iskazan u putničkim kilometrima, veći je za 21,7 odsto. Količina izvezene i uvezene robe je porasla, pa je ukupna prevezena roba u železničkom saobraćaju veća za 2,7 odsto. Obim rada u tonskim kilometrima, u železničkom saobraćaju porastao je za 6,5 odsto. 

U našoj zemlji se radi i na razvoju i širenju mreže, elektrifikaciji određenih deonica u Srbiji, ali i na kupovini novih brzih i hibridnih vozova.

Milica Radičević

Bambi kao primer i inspiracija u očuvanju životne sredine

Foto: Bambi
Foto: Bambi

Nakon što je 2019. godine Bambi postao deo Coca-Cola HBC porodice, ambicije kompanije u domenu održivog poslovanja značajno su osnažene. Sinergija sa kompanijom međunarodne reputacije donela je novo iskustvo u sagledavanju tema koje se tiču ekologije i još suptilniji pristup rešenjima. 

Kako bi se strateški pristupilo održivosti, Bambi je kreirao dokument pod nazivom „Misija održivosti do 2030. godine” u kom su definisali konkretne ciljeve u ovoj oblasti. Zatim su formirali međusektorski tim sa primarnim zadatkom da se podrži implementacija zelenih rešenja i radi na odgovornom odnosu prema prirodnim resursima

U julu 2020. godine Bambi je u potpunosti prešao na upotrebu obnovljivih izvora energije, a dve trećine voznog parka zamenili su vozilima sa pogonom na tečni naftni gas. Veliku pažnju su posvetili smanjenju potrošnje vode, a ostvarena ušteda u periodu od 2010. do 2021. godine iznosi neverovatnih 55 odsto. Pridružujući se inicijativi Svet bez otpada, Bambi je odredio i dostizanje nultog otpada 2025. godine. Za postizanje ovog cilja pokrenut je set aktivnosti kako kroz infrastrukturna ulaganja, tako i kroz stalnu edukaciju zaposlenih o upravljanju otpadom

U skladu sa planovima kompanije za povećanje kapaciteta proizvodnje, Bambi je u 2022. godini realizovao i projekat izgradnje reciklažnog dvorišta površine 500m², koji omogućava privremeno pakovanje svih vrsta otpada koji se generiše na lokaciji fabrike. Iako su cene materijala za gradnju naglo i neočekivano porasle gotovo dvostruko, te je i sama investicija značajno premašila planirani budžet, kompanija je bila odlučna da istraje u izgradnji ovakvog objekta. Prilikom projektovanja, odabrani su materijali koji će imati funkciju poboljšanja energetskih svojstava samog objekta, a reciklažno dvorište zamišljeno tako da može prihvatiti čak 30 različitih vrsta otpada. 

Foto: Bambi

Nataša Jovanović, specijalista za sistem zaštite životne sredine, navodi da novo reciklažno dvorište omogućava i sortiranje komunalnog otpada i njegovo preusmeravanje na dalju preradu  ili tretman takozvanog kooprocesuiranja, odnosno spaljivanje i dobijanje energije za neki drugitehnološki proces. Ona dodaje da su koristi reciklažnog dvorišta vidljive ne samo kroz činjenicu upravljanja različitim vrstama otpada , već i u tome što kompanija dobija energetski efikasan prostor, standardizovan i po pitanju bezbednosti na radu, protivpožarne zaštite i zaštite životne sredine.

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM

Što je magla čudnije boje, to je zagađenje veće

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Arif Soydaş)

Proteklih dana, jedno od najčešćih pitanja bilo je da li je veliki deo Srbije prekriven maglom ili smogom? Beograd je danima u crvenoj zoni, odnosno među najzagađenijim gradovima sveta. Klimatolog, profesor Vladimir Đurđević kaže za RTS da je smog sivkaste boje, a prava magla, koja se retko viđa u gradovima, snežno bela. Magla, prema njegovim rečima, ne može da bude posledica zagađenja, ali je, dodaje, trik u tome što odgovarajući meteorološki uslovi koji dovode do značajnog porasta zagađenja, ujedno dovode i do magle.

On dodaje da magla i zagađenje idu zajedno jer postoji u atmosferi najniži sloj vazduha čija je visina u proseku oko jedan kilometar.

“U određenim meteorološkim uslovima on može da se spusti, da bude tanji. Kada se taj sloj stanji, poraste i koncentracija zagađenja. I kada se pomešaju magla i zagađenje, napravi se smog. Smog je sivkaste boje, a prava magla, koja se retko viđa u gradovima, snežno bela. U gradovima ne možemo u principu da vidimo pravu maglu, već kombinaciju magle i zagađenja. Mi, nažalost, kad smo u gradu živimo u smogu, a ne u magli”, naglašava Đurđević.

Magla, prema njegovim rečima, ne može da bude posledica zagađenja, ali je, dodaje, trik u tome što odgovarajući meteorološki uslovi koji dovode do značajnog porasta zagađenja, ujedno dovode i do magle.

“Isti uslovi koji dovode do skakanja zagađenja, dovedu i do pojave magle. Kad se te dve stvari pomešaju, dobijemo smog”, objašnjava Đurđević.

Navodi da je glavni faktor za zadržavanje magle slab vetar.

“Pojačavanje temperaturne inverzije bude potpomognuto time da je vetar slab. Kada imamo pristojnu temperaturnu inverziju, postoje pogodni uslovi da se taj niži sloj atmosfere stanji i da dođe do porasta koncentracija zagađujućih materija i pojave magle”, napominje Đurđević.

U magli, ističe, ne može da pada kiša, ili su to neke kiše slabog intenziteta.

“Kada imamo pravu kišu, ona ispira zagađenja iz vazduha, a najbolji čistač u Beogradu je košava. Taj jak vetar omogućava da se prizemni vazduh meša sa vazduhom na visini koji je čist i tako se smanjuje koncentracija zagađenja u prizemlju”, kaže klimatolog.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Jones)

Zagađenje je, naglašava, vidljivije zbog magle.

“Prepoznavanje zagađenja u magli je njena boja. Što je čudnije boje – žućkastija, zelenkastija, sivkastija – ima više zagađenja u magli”, ukazuje Đurđević.

Dodaje da ne bi trebalo da očekujemo neke značajnije promene sa temperaturnim inverzijama. To je fenomen koji će ostati manje-više u okvirima koje danas imamo.

Kada se može očekivati sneg 

Đurđević kaže i da će u narednih nekoliko dana malo pasti temperatura.

“Imaćemo nešto hladnije vreme, ali to će biti u granicama normale za ovo doba godine. Prema trenutnim prognozama, prve dve nedelje novembra temperature će biti u proseku za ovo doba godine, možda tek u drugoj polovini novembra možemo očekivati neko značajnije zahlađenje koje će malo podsećati na zimu”, kaže Đurđević.

Ističe da u naredne dve nedelje ne bi trebalo da imamo značajnih padavina, posebno ne sneg.

“Snega će možda biti tek krajem novembra, ali prema prognozama se ne vidi da je to izvesno”, zaključio je Đurđević.

Izvor: RTS

Panel diskusija „Srbija i svet uoči COP 27“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

Centar za međunarodnu javnu politiku će u petak, 4. novembra, sa početkom u 18 časova, na Fakultetu političkih nauka organizovati panel diskusiju „Srbija i svet uoči COP 27“ posvećenu aktuelnoj situaciji u oblasti borbe protiv klimatskih promena u Srbiji i svetu, očekivanjima od predstojećeg COP 27 u Šarm el Šeiku, kao i sudbini Pariskog sporazuma iz 2015. godine.

Učesnici panela su: Prof. dr Vladimir Đurđević, Institut za meteorologiju Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr Ana Vuković Vimić, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu, Ivanka Stojnić, menadžer za održivi razvoj kompanije Nestlé za jugoistočno evropsko tržište, dok je moderator panela Radomir Jovanović, osnivač i član Upravnog odbora Centra za međunarodnu javnu politiku.

Koliku štetu klimatske promene svakodnevno nanose Srbiji i svetu? Šta je naša zemlja preduzela po ovom pitanju i kakve su njene međunarodne obaveze? Šta je to regenerativna poljoprivreda i kako ona doprinosi borbi protiv klimatskih promena? Kakva su očekivanja nauke, a kakva biznis sektora od predstojećeg COP 27 u Egiptu? Ima li nade za Pariski sporazum? Ovo su samo neka od pitanja na koja će eminentni učesnici pokušati da pruže odgovore.

Centar je do sada uspešno organizovao tri panel diskusije posvećene klimatskim promenama – 2016, 2018. i 2019. godine, a na njima su učestvovali ambasadori, državni zvaničnici, predstavnici nauke i biznis sektora.

Izvor: Centar za međunarodnu javnu politiku

Kreće projekat novog ugljenokopa Zapadni Kostolac – EPS raspisao tender za 89 istražnih bušotina

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gerold Hinzen)

Elektroprivreda Srbije, ogranak TE-KO Kostolac, raspisao je tender za geološke istražne radove na zapadnom polju Kostolac.

Podsetimo, pre toga je raspisan tender za izradu Glavnog rudarskog projekta otvaranja ovog ležišta čije potvrđene rezerve lignita iznose oko 280 miliona tona.

U prvoj fazi rada novog kopa u planu je vađenje 3.000.000 tona lignita godišnje za obrenovačke termoelektrane, a kasnije i za tri kostolačka termobloka.

Kako je navedeno u specifikaciji posla, u atarima sela Dubravica, Batovac, Ostrovo i Petka već je izbušeno 411 bušotina, u periodu od 1942. do kraja 2018. godine i tada je registrovano prisustvo tri ugljena sloja, od kojih su prva dva interesantni za eksploataciju.

Urađen je Elaborat o rezervama uglja na ležištu 2013, nakon čega je usledilo 165 dodatnih bušotina, u izabranim najpovoljnijim delovima ležišta, i dobijeni su povoljni rezultati u selima Dubravica i Ostrovo.

Stoga su, kako se navodi, u toku razmatranja za moguće otvaranje novog površinskog kopa pod nazivom Zapadni Kostolac.

Idejno rešenje predviđa usek sa južne strane ležišta, u zoni koja nije najbolje istražena i u kojoj su prisutne bilansne rudne rezerve C1 kategorije, ali nedostaju podaci o kvalitetu uglja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Zato će se raditi istraživanje ležišta mineralnih sirovina (ILMS), kao i geotehnička i hidrogeološka istraživanja.

Istražni prostor nalazi se u atarima sela Batovac, Dubravica, Ostrovo i Petka.

Osim ILMS istraživanja u južnom delu ležišta, u manjem obimu istraživaće se i krajnja istočna/severiostočna zona ležišta novog kopa, kao i prostor ka zatvorenom površinskom kopu Ćirikovac.

,,Cilj ovih istraživanja je da se stvore neophodni uslovi za izradu novog elaborata o resursima i rezervama uglja koji će poslužiti za izradu rudarske projektne i investicione dokumentacije za dalji rad na otvaranju površinskog kopa’’, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

Ukupno je projektovano je 89 istražnih bušotina za istraživanje ležišta mineralnih sirovina.

Prve 42 bušotine bušiće se tokom druge godine istraživanja (3,890 m), u južnoj i istočnoj obodnoj zoni projektovanog površinskog kopa, u cilju pripreme za početak rudarskih radova na kopu, dok će se narednih 47 bušotina bušiti u trećoj godini istraživanja.

Iz projektovane 42 bušotine radiće se 506 pojedinačnih proba uglja i 126 proba šljunka.

Tender je otvoren do 28. novembra.

Izvor: eKapija

Ministarka sa direktorima javnih preduzeća: Obezbeđene dovoljne količine gasa

Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović razgovarala je sa predstavnicima javnih preduzeća u oblasti energetike o situaciji u tim kompanijama, planovima za naredni period i daljoj saradnji s tim ministarstvom.

Dubravka Đedović održala je sastanak sa predstavnicima Elektroprivrede Srbije, Elektromrežom, Elektrodistribucijom, Javnim preduzećem za podzemnu eksploataciju uglja “Resavica”, Transnaftom AD Pančevo, Transportgasom i Srbijagasom, saopštilo je resorno ministarstvo.

Imajući u vidu aktuelnu situaciju sa energentima na globalnom nivou, ministarka Đedović je istakla da je važno sumirati situaciju u javnim preduzećima, napraviti planove za naredni period i preduprediti eventualne probleme.

S obzirom na to da je počela grejna sezona, Đedovićeva je ocenila da su obezbeđene dovoljne količine gasa i da je prioritetni zadatak obezbeđivanje kontinuirane proizvodnje električne energije i pronalaženje načina za uštedu, na način da potrebe građana i privrede budu zadovoljene.

,,Naš zajednički zadatak je da učinimo sve kako bismo obezbedili energetsku sigurnost našim građanima i privredi. Zato smo danas ovde da razgovaramo o strateškim projektima, aktivnostima i odgovornosti svih nas aktivnih učenika u energetskom sektoru”, istakla je ministarka.

Predstavnici javnih preduzeća izvestili su ministarku Đedović o trenutnoj situaciji i novoj ministarki poželeli puno uspeha na dužnosti.

Dušan Bajatović, direktor “Srbijagasa”, rekao je da su sva skladišta gasa puna i da su te zalihe obezbeđene zahvaljujući merama koje je Vlada Srbije preduzela.

Prioritet Ministarstva i nove vlade je dalja neophodna reforma energetskog sektora, ali i investicioni planovi i nastavak kapitalnih projekata, ocenila je Đedovićeva.

Izrazila je uverenje da će buduća saradnja Ministarstva i javnih preduzeća biti efikasna i da će zajedničkim radom uspeti da preduprede i prevaziđu sve eventualne izazove.

Najavila je da će u narednom periodu obaviti i pojedinačne razgovore sa direktorima preduzeća, što će ubuduće biti praksa u radu tog ministarstva.

Izvor: RTS

U Evropu stiže još jedan mali i jeftin kineski auto na struju

Foto: Mullen Automotive
Foto: Mullen Automotive

Gradske gužve i potraga za parkingom je svakodnevnica svih koji žive u velikim gradovima. Zato mnogi traže mali gradski auto, po mogućstvu električni, koji je idealan za gradsku vožnju. Iz Kine nam stiže baš jedno takvo vozilo. 

Model i-Go, koji je u ponudi kompanije Mullen Automotive, veoma sličan Smart modelima, i izuzetno je popularan u Kini, uskoro bi se mogao videti u evropskim metropolama.

Ovaj model automobila ima elektromotor sa 46 konjskih snaga i bateriju od 16.5 kWh koja po NEDC standardu obezbeđuje 200 km dometa. Težak je svega 795 kilograma i može da razvije maksimalnu brzinu od 100 km/h.

Proizvođač Henan Henrey Shiying Vehicle kaže da je model odličan za tipične evropske ulice i vožnju zaustavljanje/kretanje. Napravljen je tako da smanjuje zagađenja i nivo buke u velikim gradskim sredinama.

Ovaj model automobila u potpunosti je optimizovan i konfigurisan da bude komercijalni EV koji je u potpunosti spreman i sertifikovan za prodaju u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Španiji, Francuskoj i Irskoj, a nakon toga bi mogao da stigne i u ostale delove Evrope.

Prema tvrdnjama proizvođača prva vozila će stići u Nemačku u decembru 2022. godine. Njihova početna cena je oko 12.000 evra.

U Kini ovaj model rado voze mlade žene i ljudi koji prvi put kupuju novo vozilo. Često se koristi i za razvoženje hrane i slične dostave i može se videti u gotovo svim gradovima ove države.

Milica Radičević

Vujović obišla radove na izgradnji kanalizacione mreže u opštini Pećinci

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović obišla je započete radove na izgradnji kanalizacione mreže u naselju Popinci, zajedno sa ministrom za javna ulaganja Markom Blagojevićem i predsednikom Opštine Pećinci Sinišom Đokićem,

Ministarka je istakla da će u dva naselja u opštini Pećinci biti izgrađena 24 kilometra nedostajuće kanalizacione mreže, čime će se rešiti višedecenijski problem građana.

Tom prilikom, ministarka je najavila i početak radova u naselju Prhovo.

,,Kada realizujemo projekte u ova dva naselja, na kanalizacionu mrežu biće priključeno više od 600 domaćinstava’’, rekla je ministarka Vujović i dodala da je rešavanje pitanja otpadnih voda svakako jedan od prioriteta.

Prema njenim rečima, izgradnja kanalizacije jeste preduslov da bi naselja mogla da se priključe na postojeće prečistače otpadnih voda ili one koji će tek biti izgrađeni u budućnosti.

,,Kanalizaciona mreža u Pećincima biće priključena na prečistač koji već postoji u industrijskoj zoni ove opštine. Imamo spremne projekte za izgradnju kanalizacije u još nekoliko naseljenih mesta u Pećincima, a trenutno ih analiziramo’’, rekla je ministarka.

Kako navodi, sa ministrom Blagojevićem radili su intenzivno u prethodne dve godine, kada je bio na čelu Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, a ta kancelarija je pregledala sve projekte, verifikovala ih i gde je bilo potrebno radila su se nova merenja. Ministarka je dodala, da zbog toga otvaranje gradilišta za kanalizaciju i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sada može da počne širom Srbije.

Prema njenim rečima, u ovom trenutku su otvorena gradilišta u Gornjem Milanovcu, uskoro se otvara gradilište i na Kopaoniku, ali i širom Srbije, gde je investitor Vlada Srbije iz različitih kreditnih linija, u saradnji sa različitim ministarstvima.

Ministarka je rekla da je to najveći korak u podizanju kvaliteta života građana i zaštiti životne sredine, napominjući da je izgradnja kanalizacione mreže najveći, ali ne i jedini projekat u opštini Pećinci.

,,Zahvaljujući dobroj saradnji sa opštinskim rukovodstvom, očišćene su dve divlje deponije, a u pripremi su i drugi zeleni projekti’’, istakla je ministarka Vujović.

Energetski portal

Počela grejna sezona u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (ri)

Daljinski sistemi grejanja u Srbiji jutros su počeli sa radom, te se očekuje da radijatori u 650.000 domaćinstava širom zemlje budu topli. 

Prema informacijama koje je RTS dobio iz Udruženja toplana Srbije, svih 60 toplana u Srbiji od jutros je u redovnom režimu, što znači da je grejna sezona od danas i počela.

Ivana Kalanja, izvršna direktorka “Beogradskih elektrana” kaže da su svi toplotni izvori tog preduzeća uspešno započeli prvi dan. Kako se navodi na sajtu ovog preduzeća zbog sanacije kvara na delu toplovoda u Repiškoj ulici kod broja 54, bez grejanja su potrošači na sledećim adresama: Repiška od 31 do 58, Spasovdanska od 2 do 8b, Drage Spasić 32a i 34, kao i Ace Josimovića 25. Takođe, zbog kvara na delu toplovoda u Ulici Kralja Milutina, trenutno su bez grejanja potrošači u Kralja Milutina od brojeva 28 do 55, kao i Njegoševoj 34 i 36. Ekipe za hitne intervencije su na terenu, u toku je otklanjanje ovog kvara.

Kako je Kalanja istakla danas se očekuju visoke temperature, za mesec novembar potpuno neuobičajene. 

Grejanje se gasi kada je 15 stepeni napolju. Kako se bude razvijao dan, mi satno pratimo prognozu i ostvarene temperature u većem delu grada i u skladu sa tim donosimo odluku o prekidu”, istakla je Kalanja za RTS.

Kao i ranijih godina tokom grejne sezone, kada su dnevne temperature iznad proseka, radijatori će biti topli tokom večeri kada temepratura padne ispod 12 stepeni. Takođe, detaljno će biti praćena vremenska prognoza, te ukoliko dnevne temperature od 15 i više stepeni traju nekoliko sati u toku dana, dolaziće do prekida snabdevanja.

Radijatori će biti topli radnim danima do 6 do 22 sata, a nedeljom i praznicima od 7 do 22. U slučaju izuzetno niskih spoljnih temperatura, stanovi će biti topli i tokom noći.

Iz “Beogradskih elektrana” apeluju na građane da curenje radijatora i instalacija i slične probleme prijave na telefon 011 2093100, dok sve ostale probleme mogu da prijave na 011 2093011.

Energetski portal

BiH – Poziv za izražavanje interesa za prodaju/zakup zemljišta za izgradnju fotonaponskih elektrana

Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)
Photo-illustration: Pixabay

Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. – Sarajevo (EPBiH) u svom opredeljenju da značajno poveća udeo proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na teritoriji Bosne i Hercegovine, uputilo je Poziv zainteresovanim stranama za izražavanje interesa za prodaju/zakup ili drugi odgovarajući način korišćenja nekretnina – zemljišta za izgradnju fotonaponskih elektrana.

Poziv se upućuje jedinicama lokalne samouprave koje su zainteresovane za davanje u zakup ili na drugi odgovarajući način korišćenja nekretnina – zemljišta za period od najmanje 25 godina. Minimalni uslovi koji treba da ispune ponuđene nekretnine – zemljište jesu da iskoristiva površina bude najmanje 100.000 m2 uz uslov da postoji nesmetan pristup lokaciji.

Poziv se upućuje i pravnim ili fizičkim zainteresovanim licima da prodaju ili daju u zakup nekretninu – zemljište na najmanje 25 godina. Uslovi su da nekretnina – zemljište bude u vlasništvu zainteresovane strane, a da je iskoristiva površina najmanje 50.000 m2 uz nesmetan pristup lokaciji.

Uslov je i da zemljište bude građevinsko ili ono koje je moguće da se prenameni za izgradnju fotonaponskih elektrana.

Poziv je otvoren do 31. decembra 2022. godine.

Energetski portal