Home Blog Page 385

OIE nemaju alternativu

Foto: Pexels (Jem Sanchez)
Foto: Ljubaznošću Erika Skotoa

Prema nekim procenama, primenom OIE (obnovljivih izvora energije) biće pokriveno 70 – 80 odsto svih potreba čovečanstva za energijom do 2050. godine. Iako je najvažnija svrha korišćenja OIE upravo da zameni neobnovljive izvore energije čija je količina ograničena, to nije i jedini cilj. Zdravija životna sredina, stabilno snabdevanje električnom energijom kao i ekonomski napredak uz otvaranje novih radnih mesta, takođe predstavljaju važne dobiti koje možemo da očekujemo primenom OIE.

Uprkos sadašnjoj geopolitičkoj situaciji i izazovima koje je donela pandemija, nastavljaju se projekti koji doprinose većoj zastupljenosti obnovljivih izvora energije. Razgovarali smo sa Erikom Skotoom, osnivačem i predsednikom kompanije Akuo, nezavisnim proizvođačem energije, o tome kako njegova kompanija vidi dalji razvoj tržišta zelenih izvora energije, kakvi su potencijali za Balkan i našu zemlju, te zbog čega bi u našem regionu trebalo da se ubrza proces energetske tranzicije

EP: Recite nam nešto o prvim koracima u svetu obnovljivih izvora energije. Kako je sve na početku izgledalo, a gde ste sada?

Erik Skoto: Mi smo pioniri u obnovljivim izvorima energije jer smo počeli davne 2003. godine. U to vreme gradili smo vetroelektrane u Francuskoj, Turskoj i Poljskoj. Tržište je bilo veoma malo. U Francuskoj je potencijal vetroelektrana bio manji od 12 MW, a već 2004. godine smo izgradili najveću vetrofarmu snage 57 MW. Nakon dve godine, shvatili smo da je važno diverzifikovati tehnologiju jer nismo želeli da budemo kompanija koja se bavi samo energijom vetra, već obnovljivom energijom uopšte. Počeli smo da razvijamo solarne projekte, čak i projekte biomase, što se poklopilo sa početkom našeg poslovanja u više zemalja. Danas imamo 20 kancelarija širom sveta i uglavnom se fokusiramo na energiju vetra, solarnu energiju i skladištenje električne energije. 

EP: Rekli ste da poslujete u više zemalja. Da li se to odnosi i na zemlje Balkana? Kakav je potencijal Srbije i regiona kada je reč o OIE?

Foto: Pexels (Kindel Media)

Erik Skoto: Balkan nam je veoma važan prvenstveno zato što se ovaj deo Evrope još uvek u velikoj meri oslanja na fosilna goriva, a drugi razlog je taj što je Balkan bogat prirodnim resursima. Znali smo da će Balkan u jednom trenutku morati da se okrene obnovljivim izvorima, a mi smo tu da podržimo ovu tranziciju. Na Balkanu smo prve projekte započeli u Hrvatskoj gde smo izgradili vetrofarmu snage 42 MW, a u toku je i razvoj nekih solarnih projekata. Treba da pomenemo i Crnu Goru gde smo izgradili vetrofarmu koja još uvek važi za jednu od najvećih u regionu. Iako ne bi trebalo da se takmičimo u tome ko će izgraditi veću vetrofarmu, veoma je važno da pokažemo kako projekti OIE na Balkanu napreduju. Što se tiče Srbije, razvijamo nekoliko projekata vetroparkova snage 85 MW i 80 MW, a njihova izgradnja planirana je za iduću godinu. Razvijamo i projekte solarnih elektrana u Severnoj Makedoniji, a imamo i projekat na Kosovu. Izvesno je da Balkan ima veliki potencijal kada je reč o proizvodnji zelene energije. Jedan letnji dan ove godine doneo nam je u vetroelektranama u Crnoj Gori najveću proizvodnju električne energije na čitavom Balkanu. 

EP: Osim izgradnje klasičnih vetro i solarnih elektrana, šta još spada u vaš portfolio? 

Erik Skoto: Već sam pomenuo naše iskustvo u projektima skladištenja električne energije koje smatram da može imati veliki značaj za zemlje Balkana u procesu energetske tranzicije. Takođe, razvijamo agrosolarne projekte koji spajaju proizvodnju hrane i solarne energije čime se poljoprivreda i solarni projekti više neće nadmetati za zemljište. Uz to, veoma su zanimljivi projekti plutajućih solarnih elektrana izgrađeni na akumulacijama hidroelektrana jer mogu da koriste već postojeću mrežu, dok sa druge strane doprinose štednji vode.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM.

Grad Niš izdvaja oko 3,6 miliona dinara za usklađivanje semafora sa gustinom saobraćaja

Foto-ilustracija: Unsplash (Harshal Desai)
Foto-ilustracija: Pixabay (kalhh)

Za umrežavanje i usklađivanje rada semafora sa gustinom saobraćaja na deset niških raskrsnica Grad izdvaja oko 3,6 miliona dinara. Firma koja dobije na tenderu imaće zadatak da broji vozila, uradi analizu i na osnovu toga napravi projekat koji će smanjiti opterećenost tih delova grada i poboljšati bezbednost.

Na loše “naštelovane” semafore Nišlije se žale već neko vreme, a neke od raskrsnica koje navode kao kritične su ugao između Ulice Dušana Popovića i Zetske, kao i raskrsnica kod Generala Milojka Lešjanina i Kneginje Ljubice.

Međutim, te lokacije nisu na spisku za baždarenje, već je u planu da se reprogramiraju semafori između Vojvode Mišića i Dušanove, Bulevara Nemanjića, Pariske komune i Boška Buhe, Knjaževačke, Proleterske i Žikice Jovanovića Španca, 7. Juli i Kralja Stefana Prvovenčanog.

Tu su i semafori na uglu između Vožda Karađorđa, Kralja Stefana Prvovenčanog i Sinđelićevog trga, Vožda Karađorđa i Prvomajske, Kosovke devojke i Bulevara Svetog Pantelejmona, Prvomajske, Zelengorske i Ćirila i Metodija, Bulevara 12. februar i Heroja sa Košara, kao i semafor kod pešačkog prelaza kod OŠ “Njegoš” u Knjaževačkoj.

Nakon što potpiše ugovor, izabrana firma imaće najviše 30 dana da obavi brojanje na tih deset raskrsnica i da na osnovu dobijenih podataka odradi analizu i projekat kojim bi trebalo da se poboljša rad semafora.

Kada dobije saglasnost Gradske uprave, ta firma treba da obavi reprogramiranje semafora, kao i koordinaciju rada sa semaforima duž Vožda Karađorđa.

Tako bi trebalo da crveno, žuto i zeleno svetlo budu usklađeni sa gustinom saobraćaja radnim danima, subotom i nedeljom. Za to će iz gradskog budžeta biti izdvojeno 3.583.333,33 dinara.

Iz Grada napominju da će izabrani ponuđač morati da izradi projekat u skladu sa važećim Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima, Pravilnikom o saobraćajnoj signalizaciji, kao i prema pravilima struke.

Podsetimo, đaci Saobraćajne škole u Nišu krajem oktobra već su na više lokacija u fluorescentnim prslucima brojali vozila i zapisivali to u fascikle, kako bi se izbaždarili semafori.

Izvor: Južne vesti

Đedović: Mineralna bogatstva koristiti odgovorno i racionalno

Foto-ilustracija: Pixabay (hangela)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Republika Srbija ima značajne mineralne resurse, a zadatak države je da u saradnji sa rudarskom strukom, omogući da se bogatstvo koje imamo koristi na racionalan, odgovoran, efikasan i održiv način, čuvajući prirodu i vodeći računa o zajednici, poručila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović na otvaranju 12. Međunarodne  konferencije o mineralnim resursima pod nazivom „Održivi rast kroz odgovorno rudarstvo“.  

Ministarka je podsetila da Republika Srbija zauzima tek 0,059 odsto ukupne površine kopna na planeti, ali da je izuzetno bogata mineralnim sirovinama, pre svega bakrom, zlatom, srebrnom, olovom, cinkom, litijumom. Ukazala je da je rudarstvo važan deo naše istorije, ali i važan činilac privrednog rasta.

„U sektoru rudarstva zaposleno je više od 27.000 ljudi. Naš cilj nije samo da rudarstvo sačuvamo, već da omogućimo njegov dalji razvoj i modernizaciju, kako bismo bili u prilici da stvorimo bolje uslove za naše građane i privredu“, dodala je Đedović.

Osvrnula se na listu kritičnih sirovina Evropske unije koja se ažurira na tri godine, kako bi se održala tržišna, proizvodna i tehnološka dostignuća. Na listi  iz 2020. godine nalazi se 30 kritičnih sirovina, prvi put boksit, litijum, titan i stroncijum. Države članice EU jasno su definisale da su za njihov privredni razvoj posebno značajne kritične mineralne sirovine, odnosno njihove privrede su 100 odsto zavisne od uvoza antimona, litijuma, berilijuma, kobalta, germanijuma, indijuma, magnezijuma, niobijuma, pojasnila je ministarka.

Upravo u eri savremenih tehnologija, nezamislivoj bez mineralnih sirovina, rudarska delatnost je neminovnost, dodala je Đedović i naglasila da je podjednako važno da iznova podižemo kriterijume i zahteve kada je reč o životnoj sredini, jer bez zaštite životne sredine nema ni modernog i održivog rudarstva. 

„Zbog toga moramo da osiguramo da eksploatacija mineralnog bogatstva bude u skladu sa najvišim standardima životne sredine. Rudarstvo treba da bude odgovorno prema građanima, ali i prema zemlji, vodi i vazduhu, jer je njihovo očuvanje za buduće generacije naša odgovornost“, zaključila je Đedović

Na Međunarodnoj konferenciji u Beogradu, ministarka Đedović održala je bilateralni sastanak sa ministrom energetike u rudarstva Republike Srpske Petrom Đokićem. Ministri su se saglasili da je za dobrobit građana važno nastaviti i intenzivirati saradnju na svim zajedničkim projektima. Saradnju treba intenzivirati kroz aktiviranje mešovitog energetskog komiteta, koji je osnovan pre nekoliko godina, a koji bi mogao da posluži kao podloga za obradu raznih energetskih pitanja, rekao je ministar Đokić.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

“Sami sebi smo najveći neprijatelji” – građani se žale na divlje deponije oko Niša

Foto-ilustracacija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (RitaE)

Stari nameštaj, građevinski šut i uginule životinje – deo su divlje deponije u niškom selu Donji Matejevac, na koju se građani žale preko aplikacije “Prijavi problem”. Šalju i fotografije mini-deponije oko prepunih kontejnera u Knez Selu, kao i smeća razbacanog po izletištu na Kameničkom visu. Sve tri lokacije su u Opštini Pantelej, ali odatle ne odgovaraju kada bi to moglo da se reši.

“Sami sebi smo najveći neprijatelji” – kaže čitalac koji šalje fotografiju kesa, flaša i polomljenih kanti za otpatke tik iza natpisa “Čuvaj lepotu prirode” na Kameničkom visu. Posetioci ga opisuju i kao ruglo.

Ispod bivšeg podruma preduzeća “PIK” u Donjem Matejevcu nalazi se divlja deponija koju žitelji nazivaju “Arnice” i gde se osim starog nameštaja, dečijih igrački i građevinskog šuta, kako navode, godinama odlažu i uginule životinje.

Pale otpad, što zagađuje vazduh, podzemne vode i zemljište. Katastarska opština je Donji Matejevac, a parcele 3178 i 3189 – žali se čitalac.

Oko punih kontejnera nadomak nekadašnje bolnice u Knez Selu takođe je gomila smeća i prava mala divlja deponija.

O tome da li su upoznati sa tim, kako je došlo do toga da se nakupi toliko smeća, kada bi i kako problem mogao biti rešen – iz Opštine Pantelej, na čijoj teritoriji se nalaze sve tri lokacije, ne odgovaraju već danima.

Izvor: Južne vesti

UN pozvane da postave cilj za nulto novo zagađenje plastikom do 2040.

Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)
Foto-ilustracija: Unsplash (Naja Bertolt)

Pitanje proizvodnje plastike i zagađenja plastikom, koje bitno utiče na klimatske promene, bilo je jedno od tema COP27 u ovoj nedelji.

Ujedinjene nacije su pozvane da obećaju i postave cilj za nulto novo zagađenje plastikom do 2040. godine u svom predstojećem Globalnom ugovoru o okončanju zagađenja plastikom, prenosi sajt Phys.org.

Profesor Stiv Flečer, direktor Globalnog centra za politiku plastike na Univerzitetu u Portsmutu, rekao je za časopis Nature Reviews Earth and Environment, da kreatori politike, preduzeća, istraživači i šire društvo, moraju da odu izvan postojećih najboljih tehnologija i praksi, ali i da budu radikalni u razmišljanju prilikom razvijanja globalne strategije za borbu protiv zagađenja plastikom, kako bi mogao da se postigne cilj postavljen pred Ujedinjene Nacije.

Profesor kaže da nije jasno šta znači ,,okončanje plastičnog zagađenja’’, zbog čega je potrebno da se uspostavi jedinstvena strategija, kao i relevantan vremenski okvir.

Autori članka navode da nije realno da se očekuje za države očište u potpunosti postojeće zagađenje plastikom, već napori treba da se usmere na zaustavljanje novog zagađenja.

Vodeći autor Antaja Marč, iz Globalnog centra za politiku plastike, Univerziteta u Portsmutu, objašnjava da trenutnom posvešćenošću rešavanju problema plastičnog zagađenja, plastika koja završava u životnoj sredini može da se smanji za samo 7 odsto do 2040. godine.

Osim što plastični otpad doprinosi klimatskim promenama, veliki problem predstavlja za životinje, pogotovo za morski svet. Procenjuje se da godišnje strada oko 100.000 morskih životinja samo zbog zagađanje mora i okeana plastičnim kesama.

Energetski portal

Popusti za uštedu električne energije na oktobarskim računima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Bulb photo created by dashu83 – www.freepik.com

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović pozvala je građane da na svojim oktobarskim računima obrate pažnju na popust za uštede u potrošnji električne energije.

Đedović je precizirala da domaćinstva, koja smanje potrošnju električne energije za pet do 20 odsto, u poređenju sa istim mesecom prošle godine, ostvaruju pravo na popust od 15 odsto, dok će za uštedu električne energije za 20 do 30 odsto umanjenje iznositi 20 odsto.

Ministarka je ukazala na to da će se za uštedu veću od 30 procenata obračunavati 30 odsto popusta, podsetivši da je popust na računu iskazan u okviru stavke šest – popust za racionalnu potrošnju električne energije, navodi se u saopštenju.

Ona je objasnila da se popust obračunava na osnovu Zaključka Vlade Srbije od 16. septembra, kojim se preporučuje „Elektroprivredi Srbije“ da domaćinstvima koja smanje potrošnju električne energije odobri popust u periodu od 1. oktobra 2022. do 31. marta 2023. godine.

Đedović je još jednom apelovala na građane i privredu da se ponašaju odgovorno i racionalno u ovim teškim vremenima.

Energetski portal

Veliki protest za bezopasan vazduh – “Narod protiv trovača”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vazduh koji građani Srbije udišu iz godine u godinu je sve lošiji, a ove jeseni na samom početku grejne sezone suočeni smo sa najvišim nivoima zagađenja vazduha na svetskom nivou, saopštilo je udruženje Eko Straža na društvenim mrežama.

Prema godišnjem izveštaju Evropske agencije za zaštitu životne sredine, 15 hiljada ljudi na teritoriji Srbije prevremeno izgubi život usled prekomerne koncentracije suspendovanih PM čestica u vazduhu.

Naučno je dokazano da aerozagađenje ima velikog udela u izazivanju neurodegenerativnih, kardiovaskularnih i malignih oboljenja od kojih najveći procenat srpske populacije umire. Institucionalni odgovor na najveći problem u Srbiji izostaje jer državna vlast ne sprovodi mere potrebne da bi se smanjila emisija zagađujućih supstanci u vazduhu od strane fizičkih i pravnih zagađivača, upozorava Eko Straža.

Iz navedenih razloga Eko Straža organizuje veliki protest za bezopasan vazduh pod nazivom “Narod protiv trovača” ove nedelje 13. novembra u podne na Andrićevom vencu ispred Predsedništva.

Zahtevi protesta se odnose na hitno usvajanje Programa kvaliteta vazduha do 2030. godine i sprovođenje celokupne zakonske regulative u oblasti zaštite životne sredine sa mesečnim izveštavanjem javnosti o preduzetim merama i narednim koracima.

Izvor: Eko Straža

Svaki parking u Francuskoj biće pokriven solarnim panelima

Foto: YouTube (screenshot)
Foto-ilustracija: Unsplash (John Matychuk)

Solarna energija dobila je ogromnu podršku u Francuskoj gde je usvojen zakon po kom će svi parkinzi sa više od 80 mesta morati da budu pokriveni solarnim panelima.

Novi zakon je deo plana francuskog predsednika Emanuela Makrona za veliko ulaganje u obnovljive izvore energije, koji za cilj ima povećavanje proizvodnje električne energije dobijene od sunca za 10 puta, kao i da duplira proizvodnju energije dobijene iz vetra.

Od 1. jula 2023. godine, manji parkinzi između 80 i 400 mesta imaće pet godina da se usklade sa novim merama, dok će oni sa većim brojem mesta od 400 to morati da izvedu brže – u roku od tri godine i barem polovina površine moraće da bude pokrivena solarnim panelima.

Prema vladinom planu, koji posebno cilja velike parkinge oko komercijalnih centara i železničkih stanica, od solarne energije bi trebalo da bude generisano 11 gigavata energije, što je jednako proizvodnji 10 nuklearnih reaktora.

Druge mere uključujući i gradnju velikih solarnih farmi na praznoj, neiskorišćenoj zemlji pored auto-puteva i pruga. Lokalne zajednice koje izvrše tranziciju na obnovljive izvore energije imaće direktne finansijske dobrobiti.

Francuska nacionalna železnica takođe planira da instalira 190.000 kvadranih metara solarnih panela na 156 stanica širom zemlje do 2025. godine i još 1,1 milion kvadratnih metara do 2030. godine.

Vlasti takođe nameravaju gradnju 50 novih vetro-farmi, posebno onih ofšor na Atlantiku.

Dve velike zone za ofšor farme su već označene, a kada budu završene generisaće dovoljno energije za 1,6 miliona stanovnika.

Izvor: RTS

U Rimini Expo Centru otvoren je najveći prikaz budućnosti koja će biti “zelena” 

Foto: Promo
Foto-ilustracija: Pixabay (Oimheidi)

Ecomondo se održava 25. put sa rekordnim brojem posetilaca i uz ogromnu podršku novoimenovanog ministra za zaštitu životne sredine i energetske bezbednosti, Gilberta Piketa Fratina, koji je, u poruci upućenoj organizaciji, definisao događaj kao „najvažniju priliku za debatu, predloge i prikaze svega što se tiče budućnosti u Italiji jer, uz model održivog razvoja i cirkularne ekonomije, naša budućnost može biti samo zelena“.

„Svetionik“ za ekološku tranziciju, koji je otvorio svoja vrata u Rimini Expo Centru zajedno sa Key Energy, izložbom o obnovljivim izvorima energije, okupio je 1.400 kompanija u halama IEG-a (Italijanske grupe za održavanje sajmova) na 130.000 m2 izložbenog prostora sve do 11. novembra. Zakazano je ukupno 160 događaja (94 u okviru Ecomonda i 66 u okviru Key Energy) uključujući 32 uz prisustvo predstavnika Evropske komisije. Očekuje se učešće više od 30 delegacija i preko 600 ključnih kupaca iz 90 zemalja.

Na ceremoniji otvaranja, Lorenco Canjoni, predsednik IEG-a, je podsetio da: „Otvaranje ovogodišnjeg sajma Ecomondo predstavlja značajnu perspektivu za Italijansku grupu za održavanje sajmova. Od „Ricicla“ pre 25 godina, pionirskog događaja koji je zabeležio duh vremena, do događaja koji je postao referentna platforma za cirkularnu ekonomiju i vodič za ekološku tranziciju za ceo Mediteran i Evropu. Naš vidokrug je sve više međunarodni, toliko da ćemo biti domaćini posebnog fokusa na Meksiko i drugo izdanje Afričkog Foruma „zelenog rasta“.

Irene Priolo, potpredsednica regije Emilija-Romanja i Savetnica za zaštitu životne sredine je podvukla da: „I ove godine Ecomondo je još jednom pokazao svoju sposobnost da bude nosilac promena u vrlo ranoj fazi tako što postaje glasnogovornik, ne samo zajedničke potrebe da se zauzme odlučniji stav u pogledu ekološke tranzicije, ali i potrebe da se udalji od logike vanrednog stanja i uđe u logiku planiranja. Klimatske promene su tu i svi ih vidimo, ali smo još daleko od ciljeva koje smo sebi postavili. Politika stoga mora da promeni tempo i pristup, čak i po cenu teških izbora.“

Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)

Ana Montini, Savetnica opštine Rimini za zaštitu životne sredine je objasnila da: „U ovih dvadeset pet godina, Ecomodo i grad Rimini su znali kako da razviju sinergiju zajedničkog rasta. S jedne strane, sve očigledniji uspeh manifestacije na koju smo veoma ponosni, a sa druge, sposobnost glavnog grada regije da se popne na rang listi ekološkog učinka na nacionalnom nivou, što je nedavno istakao Izveštaj o obnovljivim opštinama (Legambiente report). To je grad koji je uspeo da postane lider, brzo se popevši sa 50. na 11. mesto za samo nekoliko godina, uprkos prisustvu indikatora na koje utiče veliki broj turista tokom cele godine“.

Fabio Fava, Predsednik naučnog odbora Ecomondo-a, izneo je centralne teme ovog izdanja sajma: „Uprkos poteškoćama koje postoje u ovom trenutku, ovo izdanje sajma Ecomondo će biti prožeto osećanjem entuzijazma, podstaknutog sposobnošću industrije da pretoči znanje i svest u inovacije i proizvode i spremnošću da se saslušaju glavni akteri koji su ovde prisutni, kao što je Evropska komisija. Doprinos kompanija Ecomondo i Key Energy, kojima prenosim pozdrave Đanija Silvestrinija, predsednika naučnog komiteta, je stvaranje uslova za rast ekosistem zelene ekonomije kako bi se postigli neophodni ciljevi Zelenog dogovora“.

Izvor: Ecomondo

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 10. novembra 2022. godine do 18. novembra 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 222 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 186 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

COP27: Egipat dobija finansijske investicije za očuvanje koralnih grebena i program NWFE

Photo-illustration: Unsplash (Veronica Reverse)
Foto-ilustracija: Pixabay (lpittman)

Područje Egipta, domaćina ovogodišnje Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2022. godine (COP27), predstavlja stanište za koralne grebene, čije je očuvanje veoma važno, a koji su ugroženi usled klimatskih promena i brojnih turista.

Koralni grebeni Crvenog mora predstavljaju dom za više od hiljadu vrsta riba i oko 350 vrsta korala.

S obzirom na njihov značaj, Vlada SAD 8. novembra na COP27 najavila je da će dati 15 miliona dolara kako bi se očuvao koralni greben Crvenog mora, navodi se na zvaničnom sajtu Ambasade SAD u Egiptu.

Korali Crvenog mora otporniji su na klimatske promene, odnosno globalno zagrevanje i zakiseljavanje, od korala u drugim delovima planete, a naučni dokazi pokazuju da bi Veliki koralni greben mogao da bude poslednje utočište za koralne grebene, zbog čega je važno da se korali u ovom području očuvaju.

Tokom pripreme COP27, Vlada Egipta pokrenula je i inovativni program pod nazivom ,,Nexus of Water, Food and Energy (NWFE)’’, koji ima devet zelenih projekata, a čiji su troškovi 14,7 milijardi američkih dolara.

Program je zvanično pokrenut 8. novembra, a kako prenosi Rojters, Egipat je potpisao partnerstva o investicionoj podršci ovom programu, vrednoj 15 milijardi dolara.

Energetski portal

Air France pokreće Early Bird kampanju za 1000 destinacija širom sveta

Foto: Air France
Foto: Air France

Francuska avio-kompanija Air France ima odličan recept kako da izbegnete dugu i hladnu evropsku zimu i da pri tom uštedite na računima za struju, gas i grejanje. Rešenje je vrlo jednostavno – spakujte kofere i pobegnite u toplije krajeve, na primer na Karibe.

Ako biste da posetite Point a Pitre (Gvadelupe), Fort de France (Martinik), Havanu (Kuba) ili druge karipske destinacije gde u novembru počinje neka druga, lepša „zima“ sa temperaturama od 15 do 30 stepeni Celzijusa i gde top sezona traje od početka decembra do kraja februara, vreme je da već sada počnete sa planiranjem svog putovanja.

Znajući da su avio-karte velika stavka putnog budžeta, Air France danas pokreće  „Early Bird” promotivnu kampanju koja putnicima nudi snižene cene povratnih karata do gotovo 1000 destinacija širom sveta. Kampanja traje od 10. do 23. novembra, a karte se mogu iskoristiti do 31. marta 2023. godine.

Pored Kariba, na Air France promociji nalaze se i velike metropole poput Delhija, Tokija i Toronta, evropske prestonice, egzotični Mauricijus i Sejšeli, ali i druge destinacije u Indijskom okeanu, Centralnoj i Severnoj Americi.

Ponuda važi za povratne karte, a u cenu su uključene sve takse.

Više informacija i detalja o aktuelnoj promociji možete pronaći OVDE

Da biste rezervisali karte ili se dodatno informisali, posetite kompanijski sajt airfrance.rs, ili ovlašćene turističke agencije.

Izvor: Air France

Situacija alarmantna, rešenje za Moraču ni blizu

Foto: Wikipedia/MrSco
Foto-ilustracija: Dirty water photo created by aleksandarlittlewolf – www.freepik.com

Svakodnevno izlivanje otpadnih voda u Moraču glavni je razlog lošeg kvaliteta vode u reci. Samim tim, postavlja se pitanje kakav je kvalitet ribe koja se ulovi u Morači. No, iako je situacija alarmantna rešenje nije blizu.

“Svakodnevno u Moraču imamo izlivanje otpadih voda, oko 50 odsto otpadnih voda završi u reci”, kazao je za TVCG Filip Makrid, direktor Vodovoda i kanalizacije.

Upravo je to i glavni razlog lošeg kvaliteta vode u Morači.

“Ove godine smo radili na potezu od ponara tri serije i ni u jednoj seriji nije bio zadovoljavajući. Znači da se voda ne može upotrebljavati ni za kupanje ni bilo kakve druge upotrebe posebno u ovom dijelu 4,5 km od kolektora”, saopštila je Nevenka Tomić iz Odseka za kvalitet voda ZHMS.

To dovoljno govori i koliko je kvalitetna riba koja se ulovi u Morači. No, pitanje je da li su svi ribolovci upoznati s ovom situacijom.

“Kad je mali vodostaj, baš je otežano pecanje u donjem toku, jer kad ispuste kanalizaciju bukvalno je onemogućeno. Hvata se taj toalet papir koji ostaje na udicama, baš je nehigijenski. Svaki otpad koji se ispušta u reku nije dobar za ribu, stanovništvo…” ističe Lazar Vukčević, predsednik Sportsko-ribolovnog kluba Podgorica.

Da je ulov iz Morače rizično konzumirati upozoravaju upravo oni koji kontrolišu kvalitet vode.

Foto: Wikipedia.org/Cornelius Bechtler

“Riba se kreće to je ista riba koja je i gore i dole i ona se kreće i što se mene tiče ja je ne bih konzumirala da znam da je iz Morače jer očevidac sam kakve su te vode“, dodaje Tomić.

Ni u nekim delovima Skadarskog jezera, zbog ulivanja Morače, voda nije zadovoljavajućeg kvaliteta, kaže Tomićeva.

“Samo u tom toku kuda ona teče zavisi od nivoa i temperature oseća se uticaj i oko vranjine i u tom plićem delu.”

Iako je situacija alarmanta, rešenje nije blizu. 

“Naš plan je da do 2035. godine sve aglomeracije kojih ima 37 budu opremljene sistemima za tretman otpadnih voda i to će Crna Gora postići radi toga što je jako puno radila i jako puno radi”, saopštila je za TVCG Snežana Didanović iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Posao koji je već nedopustivo dugo na čekanju je izmeštanje kolektora i izgradnja novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz Glavnog grada.

Izvor: RTCG

Vujović i Šapić: Koordinisanom akcijom do čistijeg Beograda

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić razgovarali su o planiranim aktivnostima i konkretnim merama na planu zaštite životne sredine u Beogradu.

Vodili su razgovor o problemima deponija, kanalizacionih mreža i postrojenja, kvalitetu vazduha, kao i efikasnijem korišćenju sredstava IPA fondova namenjenih projektima zaštite životne sredine.

Ministarka Vujović istakla je da je dogovorena koordinacija i zajednička akcija Ministarstva i Grada, na koji način bi se primenjivale obaveze zaštite prirodne sredine, koje su definisane strateškim dokumentima države.

Pročitajte još:

,,Posebnu pažnju posvetili smo i budućem postrojenju i planovima za realizaciju projekata prečišćavanja otpadnih voda u Velikom selu’’, rekla je ministarka Irena Vujović.

Gradonačelnik Šapić je izjavio da će Grad i Ministarstvo značajno unaprediti upravljanje otpadom, kako zakonski, tako i konkretnim aktivnostima.

,,Sekretarijat za zaštitu životne sredine Akcionim planom za period 2022-2030. predvideo je da se pored Vinče obezbedi još jedna lokacija za stacionirano postrojenje koja će pokriti opštine Novi Beograd, Zemun i Surčin. Namera nam je, takođe, da podignemo ekološki standard i izgradimo više parkova i zelenih površina, kako bi glavni grad imao kvalitetniji vazduh’’, objasnio je gradonačelnik Beograda.

Energetski portal

Širom Srbije je zabeležen pad cene drveta – može li se očekivati dodatno pojeftinjenje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početak novembra doneo je i smirivanje tržišta ogrevnog drveta. Na stovarištima drva ima dovoljno, a beleži se blagi pad cena – od 500 do 2.000 dinara, pa se u nekim mestima sada kubik može kupiti i za 6.000 dinara. Profesor Šumarskog fakulteta Branko Glavonjić rekao je za RTS da je rano davati prognoze za predstojeći period, ali da prvi signali pokazuju da se pad cena može očekivati.

Prema njegovim rečima, istraživanja o ceni drva vrše se na dvonedeljnom nivou i da je primećeno da je na pojedinim stovarištima u poslednje dve nedelje došlo do blagog pojeftinjenja drveta.

“U Vranju, koje nema klasična stovarišta, kao što postoje stovarišta u Beogradu i većim gradovima, kod privatnih preduzetnika drvo je u ovom trenutku 7.000 dinara, bilo je 7.500 dinara. Zatim na jednom stovarištu u Subotici, cena je 1. novembra iznosila 11.000, pre toga je bila 11.500 dinara. Zatim, na jednom stovarištu u Kruševcu, cena je snižena sa 11.000 na 10.500 dinara”, istakao je Glavonjić.

Dodao je najjeftinije drvo trenutno u Istočnoj i delovima Jugozapadne Srbije koji su bogati šumom.

“Kod jednog od prodavaca u Petrovcu na Mlavi, cena drveta je sada 6.500 dinara. Sve zavisi od količine koja se kupuje. Isto tako, u regionu Ivanjice, primetan je pad cena za nekih 500 dinara. Sve u svemu, kod pojedinih prodavaca i na pojedinim stovarištima, cene su nešto pale u odnosu na period sa početka oktobra. Mada, kod većine stovarišta, pogotovo u velikim gradovima, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Kraljevo, cene su i dalje na istom nivou kao što su bile na početku oktobra”, istakao je Glavonjić i napomenuo da nema rasta cena, ali i da nema ni pojeftinjenja.

Koji su faktori uticali na blago pojeftinjenje

Govoreći o faktorima koji su uticali na blago pojeftinjenje, profesor Glavonjić je istakao da je na to uticalo ograničenje izvoza drveta koje je Vlada donela i produžila, ali i to da su domaćinstva ove godine nabavila drva na vreme.

“Mi smo poslali poruku potrošačima još u martu mesecu, dok je trajala prethodna grejna sezona, da je vreme da krenu nabavljaju ogrevno drvo, ogrevni pelet i druga drvna goriva i tu poruku smo nekoliko puta ponavljali u proteklih šest meseci”, naveo je profesor i ocenio da ove godine nije bilo stampeda potrošača na stovarišta kakvih je bilo prethodnih godina.

Razlog za pojeftinjenje drveta, dodao je, jeste i da su neki od proizvođača u drvnoj industriji snizili od 1. novembra cenu ogrevnog drveta koje kupuju za svoje potrebe za 1.000 dinara po toni.

Profesor Glavonjić je naveo da je rano davati prognoze za predstojeći period u smislu da se može očekivati siguran pad cene drveta, ali da su prvi signali koji su zabeleženi početkom novembra pozitivan pokazatelj da se nešto tako može očekivati u narednom periodu i da će to zavisiti od snabdevenosti i od dostupnosti ostalih energenata.

“Situacija sa peletom se popravlja”

Foto-ilustracija: Pixabay

Govoreći o situaciji sa peletom, profesor Glavonjić je istakao da se stanje popravlja i da su primetili da u drugoj polovini oktobra i prvoj polovini novembra veći broj stovarišta ima pelet na stanju i da se može kupiti na većim stovarištima koja se bave isključivo trgovinom.

“Cene peleta su one koje je Vlada propisala, s tim što se kod tih trgovaca, na tu cenu naplaćuje i prevoz do potrošača”, naveo je Glavonjić.

Dodao je da su cene peleta u regionu i Evropi visoke u poređenju sa Srbijom, kao i da su najniže cene peleta u regionu u Beogradu i Podgorici, dok su najviše u Zagrebu (660 evra) i Ljubljani (612 evra).

“Kada su u pitanju ostale zemlje u Evropi, posebno bih izdvojio Austriju sa cenom od 630 evra po toni i Nemačku u kojoj su trenutno cene 570 evra po toni. Nemačka je interesantna zemlja iz razloga što je do pre nekih mesec i po dana cena drvnog peleta u regionu Berlina bila 809 evra po jednoj toni. Za nekih nepunih mesec i po dana, cena je pala za oko 240 evra po toni sada je 570 evra”, naveo je profesor Glavonjić.

Istakao je da je Evropa lider u potrošnji peleta i da je samo na našem kontinentu potrošeno 86 odsto svetske proizvodnje peleta.

Izvor: RTS

SZO: Najmanje 15.000 umrlih u Evropi zbog vrućina ove godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)

Leto 2022. godine biće zapamćeno kao jedno od najtoplijih. Rekordne temperature beležene su tokom avgusta i bile su praćene šumskim požarima širom kontinenta. Prema proceni Svetske zdravstvene organizacije smrt 15.000 ljudi u Evropi direktno je povezana sa velikim toplotnim talasima.

„Na osnovu već objavljenih nacionalnih podataka, procenjuje se da je 15.000 ljudi umrlo direktno zbog vrućine u 2022. godini“, rekao je Hans Kluge, direktor evropskog ogranka SZO, navodi se u saopštenju.

Kako je objašnjeno u Nemačkoj je preminulo 4.500 ljudi, gotovo 4.000 u Španiji, više od 3.200 u Velikoj Britaniji i oko 1.000 u Portugalu. Nažalost, kako nisu sve zemlje dostavile izveštaje o broju preminulih usled vrućina, očekuje se da ih je mnogo više od 15.000.

Prema podacima SZO ekstremne temperature odgovorne su za 148.000 smrti u Evropi u poslednjih 50 godina. Sa 15.000 umrlih, verovatno i više, u jednoj godini, samo 2022. godina bi predstavljala 10 odsto od tog ukupnog broja.

U 2021. godini, vremenski i klimatski događaji sa velikim uticajem prouzrokovali su stotine smrtnih slučajeva i direktno uticali na više od pola miliona ljudi.

Ekstremne temperature mogu da pogoršaju hronična stanja, uključujući kardiovaskularne, respiratorne i cerebrovaskularne bolesti, i stanja povezana sa dijabetesom.

Prema izveštaju UN objavljenom prošle nedelje Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva, beležeći porast temperatura više od dva puta veći od proseka na planeti tokom poslednjih 30 godina.

Već godinama se priča o promenama, na sreću još uvek ima nade, ali neophodno je da svi zajedno delamo. U narednim decenijama toplotni talasi i druge ekstremne vremenske prilike uticaće na zdravlje ljudi i zato je potrebno preduzeti drastične mere prilagođavanja i ublažavanje uticaja klimatskih promena.

Milica Radičević