Home Blog Page 270

Kontrola zbog pomora riba pokazala da se redovno zagadjuju Odra i druge poljske reke

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prve kontrole preduzeća u Poljskoj posle pomora riba i ekološke katastrofe u Odri pokazale su da je samo duž Odre u Poljskoj skoro 6.000 mesta gde se nelegalno izlivaju otpadne ili industrijske vode a redovno se tako zagadjuju bez straha od kazne i ostale reke u Poljskoj.

Inspektori za zaštitu životne sredine u kontrolama koje je posle masovnog pomora riba od kraja jula u Odri konačno naredila poljska vodoprivreda otkrili su nelegalno izlivanje bez dozvola na čak 17.000 mesta na rekama širom Poljske dok od 5.816 mesta na Odri samo 3.500 ima dozvole da izliva u reku. „Do danas je potvrđeno da su 282 izlivanja u reku nelegalna. Prvih 57 prijava predato je policiji, od čega je 20 vezano za Odru“, saopštila je danas poljska vodoprivreda Vodi Polske.

Poljska opozicija uspela je da utvrdi da je KGHM, korporacija koja eksploatiše bakar i srebro, izmedju 29. jula i 10. avgusta kraj Glogova u Donjoj Šleziji, gde je i počela ekološka katastrofa i pomor riba, izlila velike količine slane vode iz flotacije ruda a poljska vodoprivreda nije zatražila da to prekine već je KGHM pet dana pošto su se u tom toku Odre pojavile mrtve ribe sam prekinuo izlivanje u reku.

Još uvek nije poznato šta je tačno izazvalo pomor stotina tona riba u Odri a jedna od teza koju je pomenula i poljska ministarka životne sredine Ana Moskva da je za to kriv veliki salinitet koji su u uzorcima sa svoje strane te granične reke osim poljskih vlasti otkrili i Nemci.

I poljske i nemačke vlasti smatraju da je za nevidjenu ekološku katastrofu kriv čovek, nelegalno ispuštanje otrovnih supstanci iz proizvodnje ili u otpadnim vodama dok bi prirodne okolnosti kao nizak vodostaj i visoke temperature mogle samo da doprinesu zagadjenju ali ne i da budu uzrok.

Zagadjenje koje je počelo kod Olave na jugozapadu Poljske zagadilo je i izazvalo pomor riba u celom toku Odre kojoj su vlasti u nekoliko regiona zbog ekološke katastrofe zabranile prilazak a u donjem toku prema ušću u Baltik pretnja je sekundarno zagadjenje od mrtvih riba koje nosi reka.

„Postavili smo na 15 mesta 26 barijera i nadam se da smo uspeli da sprečimo u velikoj meri to sekundarno zagadjenje. Do sada smo u Zapadnoj Pomeraniji izvadili iz reke 82 tone mrtvih riba. To je s jedne strane loša vest da je toliko organizama uginulo ali s druge strane svaki izvadjeni kilogram sprečava da se dalje širi zagadjenje reke“, kazao je danas predsednik tog regiona na severu Poljske Zbignjev Bogucki.

Ekološka katastrofa na koju su poljske vlasti reagovale sa zakašnjenjem od čitavih 14 dana kada su već Poljaci počeli da pale sveće na obalama Odre za mrtvu reku u kojoj će se život oporavljati godinama izazvala je i demonstracije Poljaka.

Spontano su se udružili gradjani, preduzetnici čije poslovanje zavisi od reke i prosto ljubitelji prirode i u novoj inicijativi Koalicija mostova nad Odrom organizovali prvi protest i u sredu blokirali u mestu Ćigaćice most, sa planom da organizuju blokade i drugih mostova sve dok vlada ne otkrije uzrok ekološke katastrofe i trovače reke, javljaju poljski mediji.

Inspekcije životne sredine i tužlaštva vode istragu i u Poljskoj i u Nemačkoj, a poljski premijer Mateuš Moravjecki, koji je već smenio direktora vodoprivrede i glavnog inspektora za zaštitu životne sredine, obećao je da poljske službe neće stati dok ne nadju i kazne krivca za taj, kako je kazao, zločin nad prirodom.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Srbija pomaže Bugarskoj da obezbedi plovnost Dunava

Foto: Joachim Press
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Bugarske prihvatila je pomoć koju je Srbija ponudila u vidu mehanizacije koja će već sledeće nedelje izvršiti interventne bagerske radove na Dunavu, izjavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović u Sofiji.

On je, nakon sastanka sa ministrom transporta, informacionih tehnologija i komunikacija Bugarske Hristom Aleksijevim, naveo da je postignut dogovor o formiranju radne grupe koja će odgovoriti na sve izazove strateške prirode koji su pred nama, zbog ratnih okolnosti u kojima se našla Evropa, ali i energetske krize.

“Dunav je naš zajednički auto-put i od strateške je važnosti za obe države”, istakao je Momirović, iskazavši zahvalnost Aleksijevu na tome što je pokazao i spremnost da na njihovoj železničkoj transportnoj mreži daju prednost našem kargo saobraćaju koji će Srbiju snabdevati ugljem.

On je ukazao na to da Srbija uspeva da obezbedi sigurnost snabdevanja ugljem sa reka za domaću elektroprivredu, pri čemu je izrazio očekivanje da će u tom smislu i problem na Dunavu u Bugarskoj uskoro biti regulisan.

Na sastanku je bilo reči i o budućoj saradnji Srbije i Bugarske u oblasti transporta, kao i o trenutnim aktivnostima i planovima za unapređenje infrastrukture na železničkom Koridoru 10 i plovnom putu između dve zemlje.

Energetski portal

Suša otkrila 7.000 star „Španski Stounhendž“

Foto: Fejsbuk skrinšot

Španija je, kao i veći deo Evrope, ovog leta pogođena ekstremnim toplotnim talasima i nedostatkom padavina. To je rezultovalo isušivanjem brojnih rezervoara i reka na Pirinejskom poluostrvu, a jedan takav događaj otkrio je praistorijski spomenik star oko 7.000 godina.

“Španski Stounhendž”, čije je službeno ime Dolmen Gvadalperala, ponovo je izronio na površinu nakon što je presušio rezervoar Valdekanas, javljaju svetski mediji.

Kamenje, uspravno poređano u krug, prvi je otkrio nemački arheolog Hugo Obermajer davne 1926. godine, ali je spomenik potopljen 1963. godine izgradnjom brane i punjenjem veštačkog jezera tokom vladavine Fransiska Franka.

Veruje se da je od tada Dolmen Gvadalperala bio vidljiv samo četiri puta tokom intenzivnih suša, a ove godine arheolozi su ponovo dobili priliku da ih proučavaju na suvom.

Iako nije sasvim sigurno ko ih je podigao, neki smatraju da su u pitanju grobnice.

Veliki dan za špansku arheologiju

Zanimljivo je i to što je u južnoj Španiji otkriven još jedan džinovski kameni kompleks  za koji arheolozi veruju da bi mogao da bude jedan od najvećih u Evropi, javlja The Local.

Preko 500 uspravnog kamenja otkriveno je na zemljištu Huelvi nedaleko od reke Gvadijane na kome je trebalo da nikne plantža avokada.

Međutim, regionalne vlasti su pre izdavanja dozvole zatražile istraživanje lokacije zbog njenog mogućeg arheološkog značaja što je dovelo do otkrivanja kamenja.

Milena Maglovski

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 19. avgusta 2022. godine do 15 časova 26. avgusta 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 210,50 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 180,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Kreće projekat Novi Kovin? – U jedinstvenom rudniku u svetu u planu podvodna eksploatacija lignita

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine obavestio je javnost da je firma Energetski Kompleks doo Beograd, kao nosilac projekta, podnela zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta podvodna eksploatacija uglja i otkrivke na delu polja A i B kovinskog ležišta.

Reč je o projektu koji je najavljen pre više od decenije, a podrazumeva širenje ugljenokopa u opštini Kovin u kojem se od 1995. godine ugalj vadi iz Dunava metodom podvodne eksploatacije koja je jedinstvena u svetu.

Prema dokumentu koji je izradila ECOlogica URBO iz Kragujevca, u planu je podvodna eksploatacija uglja i otkrivke na delu polja A i B kovinskog ležišta.

Podvodna eksploatacija uglja planirana je unutar definisanih eksploatacionih zona i budućih podvodnih kopova.

Buduće eksploataciono polje je na površini od 34,2 km2 i obuhvatiće zone eksploatacije u poljima A i B, jalovu zonu između njih i pojas oko ovih zona, širine oko 100 m.

U oba ugljonosna polja A i B eksploatacija bi se, kako se precizira, vršila severno i južno od odbrambenog nasipa.

Određena su dva lokaliteta sa kojih bi se odmah započelo sa eksploatacijom – prvi lokalitet se nalazi u krajnjem jugozapadnom delu polja A, u nastavku trenutnog eksploatacionog polja Rudnika Kovin a.d., i na tom lokalitetu dostupno je oko 2,25 miliona tona uglja, dok se na drugom lokalitetu, koji se nalazi u središnjem delu polja B, gde je ugljeni sloj najbliže površini, nalazi količina od 5,5 miliona tona uglja.

Prosečna energetska vrednost kovinskog rovnog uglja (lignita) je oko 9400 kJ/kg, a komercijalnog uglja, koji se podvodnom eksploatacijom rešava nečistoća, oko 12.000 kJ/kg.

Pored uglja, kao osnovne mineralne sirovine, izdvajaće se i šljunak iz otkrivke.

Iskorišćenje ležišta uglja Kovin planirano je na 85 odsto, stoji u dokumentu, sa godišnjim kapacitetom od tri miliona tona lignita godišnje, tokom četrdesetdvogodišnjeg radnog veka rudinka.

Godišnje bi se otkopavalo i 15,7 miliona m3 materijala iz otkrivke (šljunak i pesak, približno u odnosu 1:1), i oko 2.600.000 m3 peska iz međuslojne jalovine.

Ostatak možete pročitati OVDE.

Izvor: eKapija

Konkurs za dodelu strateških grantova 2022

Foto: Promo
Foto: Promo

Raspisan je prvi konkurs za dodelu strateških grantova u okviru projekta Akcije Srbije u oblasti zaštite životne sredine, prirode i klime – Bezbedna priroda i klima.

Ako se bavite pitanjima zaštite životne sredine i klimatskih promena i registrovani ste kao udruženje građana/organizacija civilnog društva u Republici Srbiji, ispunjavate uslove da se prijavite za Program strateškog granta u visini od maksimum 18.000 evra.

Akcije Srbije u oblasti zaštite životne sredine, prirode i klime – Bezbedna priroda i klima je projekat WWF koji ima za cilj da se formira mreža organizacija civilnog društva u Srbiji, koja će sprovoditi održive ideje iz oblasti zaštite životne sredine i klime, a ujedno će i ojačati kapacitete kako bi zajedno kreirali politike iz ove oblasti.

Projekat je podržala Evropska unija kroz Program podrške civilnom društvu.

Na konkurs se mogu prijaviti Organizacije civilnog društva koje su registrovane u Srbiji, a bave se temama zaštite životne sredine i klimatskih promena.

Konkurs za podnošenje koncepta projekta je stalno otvoren do 22. septembra 2022. godine, do 15 časova.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: WWF

Crna Gora – Poskupljenje struje i restrikcije opcija ako se stanje ne popravi

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

Situacija je delikatna, a restrikcije i poskupljenje struje jedna su od opcija ukoliko se stanje ne popravi u narednom periodu, saopštio je rukovodilac sektora za korporativne komunikacije „Elektroprivrede Crne Gore“ (EPCG) Tomaš Damjanović. 

On je u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“ na TVCG kazao da ta kompanija ima obezbeđene količine električne energije za avgust i septembar, ali da će za ostatak godine zavisiti od više faktora, pre svega hidrološke situacije, prenosi RTCG.

“Restrikcije su generalno posledica globalne energetske krize, koja na sve utiče, pa i nas. Situacija na tržištu je delikatna i nezgodna za sve učesnike. Može da se desi da imate dovoljno novca da nabavite električnu energiju, ali da na tržištu nema dovoljno robe“, naveo je Damjanović.

Kazao je da je za električnu energiju za prvih sedam meseci utrošeno 117 miliona, dok je za isti period lani izdvojeno 28 miliona.

„Mi ćemo nastojati da ne dođemo u situaciju kao neke države u regionu, ali restrikcije su jedna od opcija. Potrebna nam je ispružena ruka i kupaca – domaćinstva, privreda, javna uprava…“, naveo je Damjanović.

Na pitanje o poskupljenju struje, on odgovara:

„Ako situacija u postrojenjima i hidrološka situacija bude povoljna, ne bismo posezali za tim. Cene svih artikala su skočile, poskupljenja su nepopularna mera i radimo sve što možemo da do toga ne dođe. Naravno, i to je jedna od opcija ako okolnosti ne odu po planu.“

Železara ozbiljan resurs

Kako će rezultirati razgovori EPCG i turskog Tosijalija, rano je govoriti, ocenio je Damjanović.

„Razgovori su počeli i nastaviće se, a čime će rezultirati rano je govoriti. Interes EPCG je da posluje u opštem inetersu i da dođe do što više izvora električne energije.“

Ističe da su kao problematičan detektovali drugi i treći kvartal, što ranije nije bio slučaj jer su, kako kaže cene bile drugačije.

„Osnovni cilj EPCG je proširenje proizvodnog portfolija, i Železara predstavlja ozbiljan resurs u pogledu energetskog potencijala. U narednom periodu skeniraće se i prezentovati javnosti zahtevi turske kompanije“, dodao je Damjanović.

Saopštio je i da u kompaniji ozbiljno razmatraju sugestiju Vlade i da li bi investiranje u Železaru zadovoljilo njihove potrebe.

„Ponuda od Vlade za kupovinu Železare do ovog trenutka nismo dobili, samo zeleno svetlo da se može otpočeti razgovor sa sadašnjim vlasnikom na tu temu“, pojasnio je Damjanović.

Izvor: RTCG

Srbija utrostručila uvoz energenata u prvom polugođu

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)
Foto-ilustracija: Pixabay

Uvoz enegenata u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 3,1 milijardi evra, što je za 2,1 milijardu evra više u odnosu na prvih šest meseci 2021. godine, piše u izveštaju Narodne banke Srbije (NBS).

Rast svetskih cena energenata uticao je i na ovogodišnje povećenje deficita tekućeg računa platnog bilansa.

Defticit tekućeg računa u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 2,7 milijardi evra (9,6 odsto BDP-a) što je iznad ranijih očekivanja. NBS iz ovog razloga i povećala projekcije za deficit tekućeg računa na kraju godine, pa se sada očekuje da on bude 9,4 odsto BDP-a.

Defticit tekućeg računa u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 2,7 milijardi evra (9,6 odsto BDP-a) što je iznad ranijih očekivanja.

Ako se geopolitičke tenzije dodatno zaoštre i to dovede do daljeg smanjenja snabdevenosti Evrope ruskim gasom ili njegovog prekida, Srbija bi mogla da se suoči sa dodatnim pogoršanjem tekućeg deficita, navodi NBS.

Povećanje deficita bilo je prouzrokovano pre svega rastom robnog deificita, koji je bio pod velikim uticajem rasta uvoznih cena energenata.

Deficit u robnoj razmeni u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 4,7 milijardi evra, uz brži rast uvoza od izvoza robe. Naime, uvoz je porastao za 43,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je izvoz porasta 32,6 odsto.

U odnosu na prvu polovinu 2021. godinu robni uvoz je povećan za 5,3 milijardi evra, a izvoz za 3,1 miliju evra. To je uticalo da robni deficit bude povećan za 2,2 milijardu evra.

Blizu 98 odsto tog povećanja odnosi se na rast vrednosti uvoza enegenata, koji je porastao za 2,1 milijardu evra.

Izvor: Nova Ekonomija

Kina raketama pokušava da izazove kišu i ublaži sušu

Foto-ilustracija: Pixabay (jrperes)
Foto-Ilustracija: Pixabay (Aliya_99)

Izuzetno visoke temperature širom sveta donele su gotovo nezapamćene suše i izuzetno nizak vodostaj reka. I dok se u nekim zemljama uvodi stroga kontrola potrošnje i redukcije u isporuci vode, u Kini su započeli akciju zasejavanja oblaka specijalnim raketama kako bi izazvali padavine.

U ovoj zemlji u najmanje 138 gradova na snazi je crvena uzbuna zbog velikih vrućina i nedostatka padavina. Situacija je najteža u nekoliko regiona duž reke Jangce, koja je u pojedinim delovima potpuno presušila. Trenutno stanje dovelo je do toga da je akumulacija hidroelektrana smanjena za čak polovinu.

Zato su u ovim oblastima započeli program zasejavanja oblaka specijalnim raketama koje sadrže srebro jodid koje bi trebalo da izazovu padavine. 

Međutim, u pojedinim oblastima, zbog izuzetno tankih oblaka, ovaj poduhvat nije uspeo, prenose svetski mediji.

Ministarstvo vodnih resursa Kine saopštilo je da suša širom sliva reke Jangce “štetno utiče na bezbednost pijaće vode za stanovništvo i životinje, kao i za poljoprivredne useve”.

Zasejavanje oblaka je metoda koja se već godinama koristi širom sveta, ali Kina ima najviše iskustva u tome. Ubacivanjem supstance – srebrnog jodida u oblake dolazi formiranja kristala leda koji pomažu da se proizvedu padavine. 

Naučne studije pokazale su da zasejavanje oblaka mogu da povećaju količine kiše i snega na velikom području ukoliko su uslovi povoljni.

U tehnologiju modifikovanja vremenskih prilika Kina je od 2012. do 2017. godine uložila 1,34 milijardi dolara. Oni planiraju da do 2025. godine razviju ovaj sistem kako bi povećali poljoprivrednu proizvodnju, smanjili posledice suša, ali i da bi brzo reagovalo u slučaju vremenskih nepogoda i prilikom velikih požara.

Milica Radičević

Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Srbije za period 2021 do 2030 sa vizijom do 2050. godine

Foto: Green world photo created by jcomp - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Jeon)

Poznato je da je u okviru EU uspostavljen jasan pravno obavezujući okvir za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma iz 2015. godine, a uspostavljeni su i ambiciozni ciljevi za 2030. godinu u pogledu obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte. U cilju definisanja ovih ciljeva, slično državama članicama EU, ugovorne strane Energetske zajednice, u koje spada i Republika Srbija, u obavezi su da pripreme Integrisane nacionalne energetske i klimatske planove, da prate navedene oblasti i da izveštavaju o njima.

Osim toga, Srbija je potpisnica i Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan koja nas takođe obavezuje i na izradu Integrisanog energetskog i klimatskog plana.

U skladu sa politikom EU u oblasti energetike i klime i težnjom da se sprovede dekarbonizacija i u 2050. godini, te ostvari klimatska neutralnost, Ministarski savet Energetske zajednice je usvojio Preporuku o pripremi i razvoju integrisanih nacionalnih  energetskih i klimatskih planova (Recommendation of the Ministerial Council of the Energy Community (2018/1/MC-EnC) od strane ugovornih strana Energetske zajednice. Ovi planovi obuhvataju svih pet dimenzija Energetske unije i predstavljaju nužne alate za strateško planiranje energetske i klimatske politike. Energetska zajednica je izradila uputstvo za izradu integrisanih energetskih i klimatskih planova (POLICY GUIDELINES by the Energy Community Secretariat on the development of National Energy and Climate Plans under Recommendation 2018/01/MC-EnC).

U skladu sa navedenom preporukom, Republika Srbija je u obavezi da izradi i usvoji Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan RS za period od 2021. do 2030. godine uključujući perspektivu do 2050. godine, kako bi se osigurala doslednost sa dugoročnim relevantnim ciljevima politike na nivou EU, UNFCCC i Energetske zajednice.

Integrisani nacionalni energetski i klimatski planovi, u skladu sa Uputstvom , između ostalog, treba da sadrže sledeće elemente: a) pregled trenutne situacije; 2) ciljeve, politike i mere za pet dimenzija Energetske unije; 3) integrisane projekcije i indikatore uključujući referentne scenarije i scenarije politika koji procenjuju relevantne uticaje politika i predloženih mera, 4) izveštavanje o sprovođenju nacionalnih planova i sl.

Pri projekcijama i definisanju scenarija politika, važno je uzeti u obzir makroekonomski kontekst (kao što su očekivani bruto domaći proizvodi i rast stanovništva), kao i druge faktore, među kojima su: strukturne promene u ekonomiji koje će verovatno uticati na energetski sistem i emisije gasova staklene bašte, globalne energetske trendove (kao što su međunarodna kretanja cena fosilnih goriva) kao i cene CO2, prekogranične mrežne interkonekcije i tehnološki troškovi.

Proces izrade INEKP u Srbiji

U aprilu 2021. godine donet je set zakona iz oblasti energetike i rudarstva, među kojima je pored novih zakona – Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije i Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i Zakon o izmena i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima i Zakona o energetici, a u kome je propisana obaveza izrade INEKP, kao i praćenje i izveštavanje o njegovoj realizaciji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike radi na izradi Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Srbije za period od 2021. do 2030. godine sa vizijom do 2050. godine (INEKP) u okviru IPA projekta „Dalji razvoj kapaciteta energetskog planiranja“, koji je finansiran u celosti sredstvima Evropske unije. Projekat sprovodi konzorcijum iz Grčke koji predvodi kompanija LDK Consultants SA u saradnji saCentre for Renewable Energy Sources and Savings (CRES).

INEKP bi trebalo da pruži prikaz postojećeg stanja u Republici Srbiji, ključnih politika i odgovarajućih mera za sagledavanje pet dimenzija Uredbe (EU) 2018/1999 o upravljanju Energetske unije i delovanjem u području klime:

1) Dekarbonizacija (emisije gasova sa efektom staklene bašte i obnovljiva energija),

2) Energetska efikasnost,

3) Energetska sigurnost,

4) Unutrašnje energetsko tržište i

5) Istraživanje, inovacije i konkurentnost.

INEKP će takođe sadržati makroekonomske i energetske projekcije i scenarije kojima se procenjuju i relevanti uticaji tako definisanih politika i predloženih mera.

Zajedno sa planom investicija u energetici, sprovođenje ovog plana trebalo bi da doprinese višim stopama privrednog rasta, otvaranju novih radnih mesta i balansu između razvoja energetskog sektora i zaštite životne sredine, kao ključnom zahtevu Zelene agende.

Radna grupa angažovana na izradi INEKP je operativna i sastoji se od velikog broja relevantnih ministarstava i institucija, javnih i privatnih preduzeća, organizacija civilnog društva, koji daju značajan doprinos putem efikasne saradnje članova, dostavljanja mišljenja, kao i potrebnih podataka za potrebe analize rezultata modeliranja u postupku izrade nacrta. Ministarstvo rudarstva i energetike je takođe sprovodilo i proces prikupljanja mišljenja raznih obrazovnih institucija, naučnih instituta i udruženja o posebnim temama, u skladu sa njihovim kompetencijama i relevantnošću.

Takođe, Ministarstvo je na vrlo transparentan način uključilo u praćenje rada na INEKP i predstavnike Energetske zajednice, Evropske komisije, Delegacije EU u RS, EBRD.

U okviru rada na INEKP-u poseban izazov predstavlja definisanje novih ciljeva u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 2030. sa vizijom do 2050. godine. Potrebno je definisati onaj optimalni energetski miks, unapređenje energetske efikasnosti, veću upotrebu obnovljivih izvora energije, unapređenje sigurnosti snabdevanja i smanjenje energetskog siromaštva koji će definisati brzinu procesa dekarbonizacije odnosno energetske tranzicije.

Postojeća struktura energetskog sektora Republike Srbije zahteva ozbiljne promene, uređenja i investicije, kako bi bila usklađena sa evropskom politikom u ovoj oblasti. U tom smislu, ključni zadatak u procesu izrade INKP je definisanje scenarija iz kojih će se utvrditi novi ciljevi u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i emisija gasova sa efektom staklene bašte. U procesu izrade ovog plana, pošlo se od pristupa da se pruži što je moguće veći broj alternativa  kroz predložena 33 radna scenarija, koji su predstavljena Radnoj grupi, nakon čega se kroz dalji analitički i konsultativni proces Ministarstva, konsultanta i predstavnika Radne grupe, došlo do manjeg broja scenarija. Na sastanku RG održanom 04.02.2022. godine, prikazani su rezultati modeliranja tri radna scenarija bez nuklearne energije, kao i tri radna scenarija sa vizijom uvođenja nuklearne energije posle 2040. godine. Takođe su prikazani i rezultatidva radna scenarija, jednog sa 100 odsto obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, i drugog sa većim udelom obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije u 2050. godini, a kojima se sagledava mogućnost korišćenja obnovljivih izvora energije u cilju smanjenja uvozne zavisnosti Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Za potrebe ocenjivanja rezultata scenarija i proces njihove prioritizacije, koji će pomoći u odabiru scenarija na osnovu kojih će se pripremiti nacrt Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, razvijen je Alat multikriterijumske analize. Ova analiza je  predstavljena i detaljno analizirana na sastanku Radne grupe. U toku je rad na dodatna tri scenarija koji će takođe biti prezentovana Radnoj grupi u narednom periodu. Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom, Republika Srbija želi da pošalje poruku da predstavlja  državu  opredeljenu ka ekološkom razvoju  i praćenju globalnih  trendova u oblasti zelene transformacije. Zelena agenda je za nas put ka klimatski neutralnoj Srbiji, privrednom razvoju i rastu, put za nova i zdrava radna mesta.

U narednom periodu će biti pripremljen kompletan nacrt INEKP-a, koji će se uskoro naći na širokoj javnoj raspravi, gde će Ministarstvo energetike i rudarstva pozvati građane i građanke  da uzme učešće u procesu njegovog donošenja.

Konsultacije o radnim scenarijima u procesu izrade INEKP-a

Ministarstvo rudarstva i energetike poziva zainteresovanu javnost da u periodu od 9. avgusta 2022. do 5. septembra 2022. uputi svoje komentare i sugestije na radna scenarija koja su izrađena za potrebe pripreme Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Srbije za period do 2030. godine uključujući perspektivu do 2050. godine, i na taj način doprinese kvalitetu izrade ovog važnog strateškog dokumenta u oblasti energetike.

Komentari i sugestije se mogu dostaviti na dva načina:

Putem Obrasca za dostavljanje komentara koji se zajedno sa radnim scenarijima može preuzeti ispod i poslati na adresu elektronske pošte: inecp.konsultacije@mre.gov.rs (detaljno uputstvo je u samom dokumentu),

Putem portala eKonsultacije na adresi: https://ekonsultacije.gov.rs/topicOfDiscussionPage/61/1

Za upućivanje komentara na ovaj način potrebna je registracija na Portal za elektronsku identifikaciju u skladu sa uputstvima dostupnim na adresi https://eid.gov.rs/sr-Cyrl-RS/pocetna . Radnim scenarijima se pristupa putem sekcije Konsultativni proces, kartica Prikupljanje komentara, dok se komentari i sugestije dostavljaju korišćenjem opcije “Ostavi komentar“.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

“Ako me vidiš, plači” – Šta su otkrile isušene evropske reke?

Foto: Fejsbuk printskrin

Iako smo navikli da nas uz jutarnju kafu dočekuju vesti o poplavama i požarima i verovatno niko nije očekivao da će baš ova godina biti sjajna, drevna upozorenja koja izranjaju iz vode i proriču sušu, glad i sukobe iznenadila su sve.

Dok su jedni nemo posmatrali kamenje na kome je uklesano “ako me vidiš, plači”, a drugi se pitali da li je u pitanju nekakakv “prank” naših dokonih predaka, ima i onih koji su prioritete postavili na pravo mesto i iskoristili ovu jedinstvenu priliku za selfi.

Situacija je, sudeći po upozorenjima struke, a sada i kamenja, krajnje ozbiljna. Neke od najvećih evropskih reka, vitalnih za poljoprivredu, snabdevanje pijaćom vodom i transport energenata, skoro su u potpunosti presušile.

Raskošna Loara u Francuskoj sada više liči na pustinju, a presušila je i reka Po u Italiji, dok je nivo vode u Rajni drastično opao.

Posledice toplotnih talasa u kombinaciji sa sušom koja će najverovatnije biti okarakterisana kao najgora u zadnjih 500 godina, samo se nižu: u Francuskoj je preko 100 sela ostalo bez pijaće vode, a u Italiji mnogobrojni stočari nemaju čime da napoje svoja grla. Rajna je u Nemačkoj služila kao glavna ruta za transport fosilnih goriva u procesu odvikavanja od ruskog gasa, ali je gotovo prazno korito sada sprečava da obavlja tu ulogu.

Ovogodišnje masovno isušivanje evropskih reka učinilo je da na površinu ponovo izrone vekovima stara hidrološka obeležja uklesana u rečnim stenama.

Ove stene nazivaju još i “kamenje gladi” jer ekstremno niski vodostaji reka onemogućavaju navodnjavanje useva, bavljenje stočarstvom i transport hrane, pa su ih ljudi pre nekoliko vekova koristili da upozore buduće generacije na predstojeću nestašicu hrane.

Treba li da brinemo zbog upozornja od kojih neka datiraju još iz 15. veka?

Pa, moguća su dva pravca razmišljanja – prvi je da aktuelne suše i toplotni talasi nisu posledica klimatskih promena već prirodne pojave kakve su se očigledno sretale i krajem srednjeg veka, te da ne moramo da strahujemo da će ovogodišnji scenario postati sve češći.

Sa druge strane, nije teško uvideti da su iz godine u godinu leta sve toplija, a vremenski uslovi ekstremniji što naučnici povezuju sa emisijama gasova staklene bašte koje pogoršavaju klimatske promene. Recimo, u Velikoj Britaniji je ove godine zabeleženo rehordnih 40,2°C, a čak su i u ovoj zemlji reke počele da presušuju po prvi put u istoriji.

Oni koji su spremni “da pogledaju istini u oči” složiće se da ćemo u budućnosti leti verovatno češće posmatrati isušena, peskovita korita nego ustalasane reke, te je otuda i strah od gladi i te kako opravdan.

Milena Maglovski

Kako klimatske promene pojačavaju globalne rizike

Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)
Foto-ilustracija: Pixabay

Napad Rusije na Ukrajinu krajem februara ove godine označio je početak ozbiljne globalne nestabilnosti. Pored energetske krize i rasta cene goriva i električne energije, rat je ozbiljno ugrozio i snabdevanje hranom na globalnom nivou s obzirom na to da su i Rusija i Ukrajina među pet najvećih izvoznika pšenice na svetu, piše portal Klima 101.

Nedugo po početku konflikta indijski premijer Narendra Modi tražio je od domaćih poljoprivrednika da povećaju proizvodnju i izvoz pšenice iz Indije kako bi ‘popunili’ rupu koja je nastala i doprineli rešavanju globalnog problema gladi.

Međutim, planovima Indije isprečile su se – klimatske promene. Dugotrajna suša praćena ekstremnim toplotnim talasom koji je u martu zahvatio severozapad zemlje doveli su do sušenja useva i velikih gubitaka u proizvodnji. Nastavak nepovoljnih meteoroloških uslova je uz veliki rast cena na međunarodnom tržištu doveo do odluke indijske vlade da napravi drastičan potez: 13. maja ove godine zabranila je izvoz pšenice iz zemlje kako bi domaće potrošače zaštitila od visokih cena hrane.

Nažalost ovo leto je puno primera koji ilustruju na koji način klimatske promene doprinose pojačavanju postojećih kriza i globalne neizvesnosti.

Usevi vape za kišom

Nedavno saopštenje Evropske opservatorije za sušu pokazalo je da se čak 60 odsto teritorije Evrope suočava sa sušom, a među najpogođenijim regionima je i Vojvodina gde već mesecima vladaju izuzetno sušni uslovi.

Nedostatak padavina praćen ekstremno visokim temperaturama i toplotnim talasima pravi ozbiljne probleme poljoprivrednicima koji očekuju velike gubitke kada dođe vreme za žetvu.

Loša situacija u Evropi je uz rat u Ukrajini znatno doprinela porastu cena hrane na međunaordnom tržištu, ali to nisu jedini faktori koji utiču trenutnu krizu. U mnogim državama u poslednje dve godine proizvođači beleže gubitke izazvane sušom i ekstremnim vremenskim prilikama, a dodatni problem izazvali su poremećaji u lancu snabdevanja zbog pandemije, kao i brojni lokalni konflikti.

Međunarodni panel za klimatske promene (IPCC) u svom poslednjem izveštaju upozorava da će ekstremno topla i sušna leta poput ovog u budućnosti postajati sve češća zbog zagrevanja atmosfere izazvanog ljudskim uticajem.

Proizvodnja hrane nije jedina grana privrede koja je pogođena klimatskim promenama ovog leta

Francuska energetska kompanija EDF najavila je prethodnih dana da će morati da smanji proizvodnju električne energije zbog toga što je voda u rekama postala toliko topla da više ne može da u dovoljnoj meri rashladi reaktore. Ovo je samo pogoršalo već tešku situaciju pošto francuske nuklearne elektrane već mesecima rade sa smanjenim kapacitetom zbog brojnih tehničkih problema koji su zadesili EDF.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istovremeno jedan od najvećih izvoznika električne energije u Evropi – Norveška, najavila je da postoji mogućnost da će ograničiti izvoz struje u narednom periodu zbog niskog nivoa hidro rezervi koje je između ostalog izazvalo i nešto sušnije proleće od proseka.

U Nemačkoj je suša dovela čak i do porasta cene energenata. Naime, nizak vodostaj na Rajni primorao je vlasnike barži da smanje težinu tovara koje preuzimaju kako bi brodovi mogli da plove rekom što je znatno poskupelo cenu njihovog transporta.

Stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju da nivo vode nastavi da opada moglo da dođe i do potpunog prekida prevoza uglja, čija upotreba u Nemačkoj beleži porast posle dugog niza godina zbog sve većeg problema u snabdevanju gasom.

Problem sa niskim vodostajem ima i Dunav. U našoj zemlji trenutno se izvode radovi koji treba da obezbede plovnost reke i nesmetani prevoz brodova natovarenih energentima i drugim dobrima.

Pored problema sa prevozom, smanjen proticaj na rekama utiče i na manju proizvodnju struje iz velikih hidroelektrana, što pravi dodatni pritisak na energetske sisteme i povećava cene.

Nestabilna budućnost na toplijoj planeti

Kada se govori o klimatskim promenama pažnju javnosti uglavnom okupiraju vremenski ekstremi kojih će na zagrejanoj planeti biti sve više, kao što su toplotni talasi, razorne poplave, suše i moćni uragani.

Međutim pored tih jasno vidljivih posledica, budućnost ka kojoj se krećemo nosi i nešto manje očigledne probleme.

Klimatske promene često deluju kao pojačivač (multiplikator) rizika koji postojeće probleme može da načini mnogo težim i osetljive sisteme gurne preko opasne granice. Primeri ovog leta dobro ilustruju kako zagrejana klima znači veću nestabilnost i smanjuje otpornost država i društava na potencijalne krize i šokove.

Ovu osobinu klimatske krize sve više primećuju i Ujedinjene nacije, tako da se o globalnom zagrevanju sada raspravlja i na sednicama Saveta bezbednosti.

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Rezultati opsežnog naučnog istraživanja objavljenog u časopisu američke Nacionalne akademije nauka ukazuju da postoje dokazi da je rekordno jaka suša koja je u periodu od 2007 – 2010 pogodila Siriju doprinela izbijanju građanskog rata u ovoj državi tako što je dovela do velikih migracija siromašnih stočara iz sela u gradove što je stvorilo plodne uslove za izbijanje nemira.

Ukoliko se rast cena hrane ne stavi pod kontrolu naredne godine, možemo da očekujemo velike migracije i rađanje novih nestabilnosti širom sveta.

Klimatska kriza više ne deluje kao potencijalna opasnost koja vreba u dalekoj budućnosti. Mi zapravo već sada možemo da vidimo kratke odsečke problema koji bi, ukoliko se globalno zagrevanje ne obuzda, mogli praktično da postanu svakodnevica.

Svet se trenutno nalazi na raskršću i izbori koje sada donosimo u velikoj meri će odrediti da li ćemo preći granicu nakon koje civilizacije više neće moći na odgovarajući način da se izbori sa brojnim međunarodnim rizicima. Zato je važno da biramo pažljivo.

Izvor: Klima 101

Mihajlovićeva: Bez energetske stabilnosti nema ni nezavisnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

„Situacija u energetici je drastična u celoj Evropi. Cena električne energije na berzama danas je 563 evra po megavat-času, pre godinu dana iznosila je 90 evra. To su nenormalne cene koje nijedna država ne može da izdrži. Milijardu i po evra smo do sada potrošili na uvoz struje i gasa, sve nas to čeka, i mnogo više do proleća ako cene nastave da rastu. Struju ćemo uvoziti i tokom zime, moramo da razmišljamo o štednji i zašto tako rasipamo energiju“, poručila je danas potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović.

Gostujući u jutranjem programu TV Hepi, Mihajlovićeva je izjavila da Srbija i dalje ima najnižu cenu struje u Evropi i da će sa poskupljenjem od 6,5 odsto razlika iznositi od 250 do 320 dinara po računu. 

„Za nas je najvažnije da obezbedimo da do marta Srbija ima novac da plati energente, i drugo, da možemo da proizvedemo i da imamo odakle da uvezemo dovoljne količine, jer neće samo Srbija uvoziti. Nervoza na berzama u Evropi oseća se kroz rast cena, kubni metar gasa danas košta 2.300 evra. Prva tačka u štednji je energetska efikasnost – kakvi su nam prozori, vrata, na šta se grejemo i mogućnost da stavljamo solarne panele. Taj zamajac energetske efikasnosti će biti sledeće godine, država je obezbedila dovoljno novca, pomoći ćemo sa subvencijama od 50 odsto“, izjavila je ona.

Mihajlovićeva je rekla i da je odgovor na svako pitanje investicije.

„Da je EPS investirao i gradio nova postrojenja, danas bi bilo drugačije. Kao što smo ulagali u drumske koridore, tako moramo i u elektroenergetske sisteme. Ako energetika nije stabilna, ništa od srpske nezavisnosti. Prekinuli smo sa lošim upravljanjem u EPS-u, čitava struktura je promenjena. A kriza je sve jača i ti ljudi treba da održe elektroenergetski sistem i samu elektroprivredu. EPS mora da investira, sve ovo će proći, država će na uvoz energenata dati novca kao da smo izgradili dva Đerdapa 3“, istakla je ona.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Energetska kriza steže – restrikcije struje, apeli za štednju i sve teže plaćanje računa

Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)
Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)

Cena gasa je na visokom nivou, oko 2.500 dolara, a cene struje beleže novi skok – idu i do 550 evra za megavat-sat. U Velikoj Britaniji građani sve teže plaćaju račune i najavljuju da će prestati. U regionu su sve glasniji i apeli za štednju, a na Kosmetu već treći dan redukcije.

Od ove sedmice na Kosovu i Metohiji su uvedene planske restrikcija struje – šest sati ima struje, dva nema. Distributer kaže da domaća proizvodnja pokriva dve trećine potrošnje, a novca za dalji uvoz nemaju, jer je struja na tržištu preskupa. Isključenja su iznenadila građane, a političari traže odgovornost vlade.

„Leti nije veliki problem ako nestane struje, ali ne znamo šta će biti tokom zime“, kaže meštanka Prištine.

„Čudno je da nam usred leta isključuju struju. Pitanje je gde nestaje struja“, dodaje njen sugrađanin.

„Ako imamo nestanke struje leti, zimus će biti još gore, bez grejanja i sa visokim cenama. Za ovu krizu je kriva samo vlada Kosova“, poručuje Bernard Nikaj iz Demokratske partije Kosova.

Severna Makedonija od septembra uvodi mere štednje energije za 15 odsto i priprema proglašenje energetske krize u zemlji.

Situacija u EU sve teža 

Situacija sa gasom Evropskoj uniji sve teža – nova poskupljenja gasa najavljuju gotovo sve članice. Nemačka je uvela taksu na gas za sve potrošače od oktobra. I dok Vlada novi namet obrazlaže neophodnošću za sigurnost snabdevanja, građani traže veću pomoć, jer im to uvećava račune za još 480 evra godišnje.

„Ponekad moramo da uzimamo gorke lekove. Jedan od njih je spasavanje kompanija, uvoznika ruskog gasa, koje su u teškoćama i taj teret treba zajedno podnesemo. Ovaj namet je najpravedniji mogući način raspodele. Alternativa bi bila kolaps nemačkog energetskog tržišta“, ističe Robert Habek, ministar ekonomije i energetike Nemačke.

„Što je naknada na gas veća, to opterećuje i više ljudi koji moraju da je plate i zato je neophodno govoriti o olakšicama“, dodaje Kerstin Andre, izvršna direktorka Savezne asocijacije za industrije, energije i vode.

Energetska kriza sve jače steže ceo svet. U Kini zbog dugotrajne suše apeluju na štednju struje. U provinciji Sečuan, gde živi više od 83 miliona ljudi, uveli su i dnevne višesatne redukcije za sve potrošače, a industriji je naloženo da prekine ili smanji obim proizvodnje.

Izvor: RTS

Svi energetski subjekti spremni za predstojeću grejnu sezonu

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)
Foto-ilustracija: Pixabay

Tema jučerašnjeg sastanka Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima bila je obezbeđivanje sredstava i energenata za period do kraja marta naredne godine, kao i mere za racionalno i efikasno korišćenje energije i energenata, stoji u saopštenju Vlade.

Predstavnici JP „Elektroprivreda Srbije” predstavili su podatke o trenutnoj situaciji i projekcijama kad je reč o proizvodnji i uvozu uglja i električne energije, kao i o pogonskoj spremnosti i planiranim remontima na kopovima i termoelektranama, uticaju suše i niskog vodostaja na proizvodnju u hidroelektranama.

Takođe, na sastanku su predstavljeni i podaci o popunjenosti skladišnih kapaciteta i snabdevanju i distribuciji u gasnom sektoru, kao i poslednji podaci Uprave za rezerve energenata i Republičke direkcije za robne rezerve u vezi sa zalihama energenata za zimu.

Predstavnici Poslovnog udruženja „Toplane Srbije” i Beogradskih elektrana izvestili su o snabdevenosti energentima i stepenu izvršenja remonta u toplanama u Srbiji.

Na sastanku su, sem predstavnika resornog ministarstva, učestvovali i predstavnici „Elektrodistribucije Srbije”, AD „Elektromreže Srbije”, JP „Srbijagas”, “Transportgasa” i „Naftne industrije Srbije” a. d.

Takođe, prisustvovali su i predstavnici JP „Srbijašume“, Javno-komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane“, Sekretarijata za energetiku Grada Beograda, članovi Saveta AERS-a, Republičke direkcije za robne rezerve, RHMZ i preduzeća „Srbija kargo“.

Energetski portal

U Španiji puštena u rad najveća solarna elektrana u Evropi

Foto: Iberdrola Press
Foto: Iberdrola Press

Španska multinacionalna kompanija Iberdrola pustila je u rad trenutno najveće solarno postrojenje u Evropi kapaciteta 590 MW, saopšteno je na sajtu kompanije.

Elektrana “Francisko Pizaro” nalazi se u pokrajini Ekstremadura u Španiji i najveće je postrojenje ovog tipa kojim grupacija Iberdrola upravlja u svetu.

U projekat je uloženo 300 miliona evra, a elektrana će sa svojih 1,5 miliona solarnih panela električnom energijom snabdevati 335.000 domaćinstava. Ušteda ugljen-dioksida procenjena je na 150.000 tona godišnje, saopštila je grupacija Iberdrola.

Elektrana će takođe na osnovu dugoročnih ugovora snavdevati proizvođača mlečnih proizvoda Danone, farmaceutsku kompaniju Bajer i proizvođača pića PepsiCo.

„Ovi ugovori obezbeđuju stabilne investicije i postali su optimalno sredstvo za snabdevanje električnom energijom velikih kupaca koji su posvećeni ubrzanju energetske tranzicije kako bi se smanjila zavisnost od fosilnih goriva i koji su naklonjeni čistoj i održivoj potrošnji“, stoji u saopštenju kompanije.

Iberdrola iza sebe ima preko 19.300 MW instalisanih kapaciteta obnovljivih izvora energije, a do 2025. godine namerava da izdvoji 14,3 milijardi evra za nove projekte. U narednim godinama kompanija teži da dostigne 25.000 MW instalisanih kapaciteta OIE što će, kako kažu, otvoriti 7.400 radnih mesta.

Španija cilja na 100 odsto električne energije iz obnovljivih izvora do 2050. godine i u tom smislu usmerena je na OIE projekte, elektrifikaciju saobraćaja, energetsku efikasnost i zeleni vodonik, stoji u izveštaju za Španiju iz 2021. godine koji je objavila Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Poseban akcenat stavljen je na solarnu energiju i energiju vetra budući da Španija najviše raspolaže ovim kapacitetima.

Prema najnovijim podacima, u januaru ove godine obvovljivi izvori energije proizvodili su 39,8 odsto ukupne električne energije, od čega je iz vetra dobijeno 22,1 odsto električne energije, a iz solarnih elektrana 6,2 odsto, objavio je španski mrežni operater Red Elektrika de Espanja.

Milena Maglovski