Home Blog Page 26

Zamenite svoj postojeći klima uređaj isplativim Panasonic rešenjem bez spoljne jedinice

Foto: Panasonic Marketing Europe GmbH

Sat ističe – za tri godine sve spoljne jedinice klima uređaja moraće da budu uklonjene sa uličnih fasada u granicama nepokretnih kulturnih dobara i zaštićenoj okolini kulturnih dobara, a za osam godina ovo pravilo će se primenjivati i na sve ostale fasade. Panasonic ima jednostavan i isplativ klima uređaj koji ne koristi spoljnu jedinicu i značajno smanjuje troškove usklađivanja sa novim zakonom.

Foto: Panasonic Marketing Europe GmbH

Ako imate klima uređaj u svojoj kompaniji, verovatno ste upoznati sa Zakonom o planiranju i izgradnji, koji je stupio na snagu 4. avgusta 2023. godine. Jedna od odredbi uključuje postepeno uklanjanje klima uređaja sa fasada zgrada okrenutih ka ulici.

Do 4. avgusta ove godine, svi vlasnici zgrada javne namene koje se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara i zaštićenoj okolini kulturnih dobara bili su obavezni da uklone sve spoljne grejne i rashladne jedinice sa fasada okrenutih ka ulici ili da ih premeste tako da ne budu vidljive i da ne utiču na neposrednu okolinu.

Do 4. avgusta 2028. godine ovo pravilo će se primenjivati na zgrade koje nisu zgrade javne namene, ali se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara i zaštićenoj okolini kulturnih dobara, a do 4. avgusta 2033. godine i na sve ostale zgrade.

Skriveni i vidljivi troškovi usklađenosti

Ako želite da premestite postojeću spoljašnju jedinicu na stranu zgrade koja nije okrenuta ka ulici, moraćete da kontaktirate instalatera, koji će prvo zatražiti da proceni situaciju na licu mesta, po približnoj ceni od oko 5.900 dinara ili više, u zavisnosti od broja spoljnih jedinica, putnih troškova i vremena utrošenog na procenu. Možda će biti potrebne dodatne konsultacije sa stručnjacima za izolaciju kako bi se pravilno zatvorile rupe i sprečilo curenje.

Foto: Panasonic Marketing Europe GmbH

Ako stručnjak za instalaciju utvrdi da je premeštanje moguće, dobićete ponudu sa detaljnim opisom radova koje treba obaviti i povezanih troškova. Demontaža klima uređaja se obično naplaćuje između 3.500 i 4.700 dinara, u zavisnosti od veličine uređaja i lakoće uklanjanja. Montaža na krov se obično naplaćuje između 12.000 i 17.600 dinara po jedinici. Dodatna razmatranja uključuju da li će uređaj biti montiran na ravnom krovu i koja vrsta nosača će se koristiti – gumene nožice (oko 5.900 dinara) ili podesivi pocinkovani podni nosači (9.400-17.600 dinara). Obično se predlaže ugradnja novih cevi, po ceni od 2.300-4.100 dinara po linearnom metru, uključujući materijal. Na kraju, biće potrebno dopuniti rashladno sredstvo, što se naplaćuje oko 5.900 dinara po kilogramu i, u zavisnosti od dužine novoinstaliranih cevi, može biti prilično skupo.

Lako je identifikovati situacije u kojima bi troškovi premeštanja spoljnih jedinica premašili troškove nove instalacije. U zavisnosti od svake zgrade, mogu postojati slučajevi u kojima premeštanje jedinice neće biti moguće – na primer, kada je krov kos ili nije pristupačan, kada nerešeni međuvlasnički odnosi sprečavaju polaganje cevi kroz zajedničke prostore zgrade ili prostore u vlasništvu drugih stanara i u mnogim drugim slučajevima. Za neke, zahtevi novog zakona mogu predstavljati priliku da zamene svoje stare klima uređaje na kraju životnog veka novim, energetski efikasnim.

Jednostavnije, elegantnije i mnogo isplativije rešenje: Panasonic RAC Solo

Panasonic RAC Solo je savršeno rešenje za sve gore navedene situacije.

To je samostalni klima uređaj, dizajniran da smanji estetski uticaj tradicionalnih klima uređaja. Koristi kanale, eliminišući potrebu za spoljnom jedinicom, nudeći stoga efikasan i vizuelno prijatan dizajn.

Foto: Panasonic Marketing Europe GmbH

Svi modeli ovog hiperkompaktnog klima uređaja imaju dubinu od samo 165 mm kako bi se uklopili u bilo koje okruženje. Dostupan je u četiri varijante, sa kapacitetom hlađenja od 1,7 kW do 2,9 kW i kapacitetom grejanja od 1,7 kW do 2,8 kW. Sa niskim nivoom zvučnog pritiska, RAC Solo je takođe dizajniran da minimalizuje buku, što ga čini idealnim za prostore osetljive na buku kao što su hoteli i spavaće sobe.

Dizajniran za jednostavnu instalaciju, klima uređaj se može instalirati na unutrašnjoj strani spoljašnjeg zida, sa dva kanala koji imaju spoljne samosklopive rešetke i jedva su primetni na fasadi. Diskretna, ali elegantna unutrašnja jedinica može se pohvaliti potpuno metalnom šasijom, pružajući premijum izgled sa robusnim kućištem pri čemu se očekuje da boja jedinice ostane ista tokom vremena, za razliku od belih plastičnih modela.

RAC Solo takođe pruža režime rada kao što su hlađenje i grejanje, omogućava vam da aktivirate funkcije ventilacije i odvlaživanja, kao i funkciju za smanjenje buke i uštedu energije tokom spavanja.

Ako ste zainteresovani za RAC Solo jedinice za vašu organizaciju, kontaktirajte predstavništvo kompanije Panasonic putem kontakt forme. Panasonic sarađuje sa nezavisnim distributerima i instalaterskim kompanijama i pruža tehničke savete o svojim proizvodima. Izvor cena pomenutih u članku je partnerska mreža.

Izvor: Panasonic Marketing Europe GmbH

Kafići zelene budućnosti približavaju Slovencima konkurse i podsticaje

Foto-ilustracija: Unsplash (eugene-kuznetsov)

Putujući kafići zelene budućnosti koji će u narednom periodu biti postavljeni u centrima devet slovenačkih gradova imaju za cilj da razbiju  mit da su konkursi samo za najupornije i birokratski spretne. Građani će imati priliku da iz prve ruke saznaju o aktuelnim konkursima i finansijskim podsticajima  u oblasti energetike i održive mobilnosti.

Putujući kafići zelene budućnosti biće postavljeni u centre gradova Kopar, Celje, Novo Mesto, Nova Gorica, Maribor, Kranj, Murska Sobota, Slovenj Gradec i Ljubljan , gde će posetioci moći da pitaju savetnike Ministarstva za životnu sredinu, klimu i energiju, Eko sklada i Borzena sve što ih zanima u vezi sa dobijanjem sredstava za kupovinu električnih bicikala i vozila bez emisije, električnih punjača, sufinansiranju sopstvenih solarnih elektrana, kreditiranju zelenih investicija, energetskoj sanaciji domova i slično.

U kafićima će posetioci moći da pogledaju i primere dobrih praksi – projekte koji su već uspešno realizovani.

– Kafićima zelene budućnosti želimo naše podsticaje približiti svim građanima. Svesni smo da je nekima lakše da pitaju uživo, uz kafu, nego da se probijaju kroz uputstva i obrasce – možda već imaju svoje prijave spremne i treba im samo mali savet. Zato ove kafiće postavljamo u centre gradova, blizu ljudi, i sa ciljem da razbijemo mit da su konkursi samo za najupornije i birokratski spretne – kaže Bojan Kumer, ministar za životnu sredinu, klimu i energiju.

Iako se radi o stručnom savetovanju fizičkih i pravnih lica, posetioci su ljubazno pozvani u kafiće sa decom, jer će kafići u gradovima raditi od 14 sati nadalje. Dok će roditelji moći da dobiju korisne informacije za svoje domove i poslovne projekte, deca će se zabavljati na poligonu u duhu Evropske nedelje mobilnosti.

Kafići zelene budućnosti u potpunosti će koristiti solarnu energiju, a sve posetioce očekuje kao što za svaki dobar kafić priliči i odlična kafa.

Energetski portal

Svetske putničke aplikacije otkrivaju BiH kao novu atrakciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Yu Siang Teo)

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za razvoj turizma, koji još uvek nije u potpunosti iskorišten. Da ima šta ponuditi potvrđuju brojni svetski magazini koji često promovišu njene prirodne lepote i turističku ponudu.

Najnovija promocija dolazi od putničke aplikacije Travly, koja je objavila sedam zemalja koje mogu postati sledeće velike atrakcije i među njima je i BiH. Reč je o manje poznatim delovima sveta, bogatim prirodnim lepotama, kulturnim nasleđem i autentičnim doživljajima, mestima koja se nalaze izvan glavnih turističkih ruta.

— Svet još uvek krije skrivene dragulje – mesta puna kulture, pejzaža i duše koja masovni turizam još nije preplavio — navode na Instagramu, uz listu zemalja koje kako kažu vredi posetiti pre nego što postanu previše popularne.

Sedam destinacija prema Travly

Tajvan – Raj za ljubitelje hrane s živopisnim noćnim tržnicama, bujnim zelenim planinama i kulturom koja spaja tradiciju i modernost.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Hostel ✈︎ Travel (@hostels)

 

Severna Albanija – Netaknute alpske doline, kristalno plava jezera i neke od najdramatičnijih planinarskih staza u Evropi u Prokletijama.

Oman – Peščane dine koje se spuštaju do mora, nebo puno zvezda i topla beduinska gostoljubivost bez gužvi kao kod zaljevskih suseda.

Gruzija – Mesto gde je vino rođeno, sa snegom prekrivenim Kavkazom, plažama Crnog mora i manastirima urezanim u litice. 

Uzbekistan – Najbolje od istorije Puta svile: džamije s tirkiznim kupolama, šareni bazari i bezvremenska lepota Samarkanda i Buhare.

Jordan (izvan Petre) – Da, Petra je magična – ali pustinja Wadi Rum, Mrtvo more i vizantijski mozaici su podjednako impresivni.

Bosna i Hercegovina – Osmanske mostove, smaragdne reke i stara jezgra gde se Istok susreće sa Zapadom – uz jednu od najpotcenjenijih kuhinja u Evropi.

Ipak, malo drugačiju sliku od one koja se širi svetom imaju u Udruženju turističkih ogranizacija BiH.

— Mi nismo oblikovali svoje tržište za bilo kakav turizam, nama se turizam dešava nasumično. Sve te druge su ozbiljnije destinacije od BiH, koje imaju preduslove kao more, plaže. BiH pre svega nema razvijenu saobraćajnu infrastrukturu — kaže Zoran Binanović, iz pomenutog Udruženja.

Energetski portal

Haljine od vreća brašna – lekcija iz reciklaže

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Grey)

U vremenu Velike depresije u Sjedinjenim Američkim Državama, kada novac za osnovne potrebe gotovo da nije postojao, žene su pokazale da se i iz ograničenih resursa može stvoriti funkcionalnost i estetika.

Vreće od brašna tada su bile tkane od pamuka i, umesto da završe odbačene, postajale su sirovina za haljine, suknje, košulje i posteljinu. U tome ima nečeg izuzetno racionalnog – ciklus ponovne upotrebe nastajao je spontano, mnogo pre nego što se o reciklaži počelo govoriti kao o društvenoj ili ekološkoj obavezi.

Kompanije su brzo prepoznale ovaj trend. Umesto grubih platnenih vreća, počele su da koriste nežniji pamuk, a na tkaninu su štampale cvetne i geometrijske motive. Shvatile su da njihova ambalaža ne završava u otpadu, već u domaćinstvima, i da može biti deo jedne šire životne priče. Čak su i logotipi kompanija prilagođeni – štampani su biljnim mastilom koje se lako uklanjalo, kako bi žene mogle da iskoriste materijal bez neželjenih oznaka. Na taj način marketing i funkcionalnost postali su saveznici u teškim vremenima.

Haljina sašivena od vreće brašna / Foto: Wikipedia (Smithsonian)

Ova epizoda istorije govori mnogo više od puke praktičnosti. Ona otvara pitanje vrednosti materijala i našeg odnosa prema stvarima. Ako je u oskudici bilo prirodno da se ambalaža pretvara u garderobu, zašto nam je danas, u vremenu obilja, toliko teško da pronađemo smisao u ponovnoj upotrebi?

Haljine od vreća brašna nisu bile simbol romantizovanog siromaštva, već svedočanstvo racionalnog i održivog razmišljanja. Danas, kada živimo u eri viška i kratkotrajnog proizvoda, upravo iz tih primera možemo učiti. Reciklaža nije nova ideja – ona je oduvek bila tu, samo što je nekada bila nužnost, a danas bi trebalo da bude svesni izbor.

Na internetu se i dalje mogu pronaći priručnici kako od džakova sašiti garderobu. To možda zvuči kao zanimljiv kuriozitet, ali zapravo je dragocen podsetnik da inovativnost i održivost idu ruku podruku.

Zato, neka i ovaj članak bude podsetnik da materijali uvek imaju vrednost, i da ona ne nestaje samim činom prvobitne upotrebe.

Milena Maglovski

Nova politička klima – da li će Poljska zadržati investicioni zamah u OIE?

Foto-ilustracija: Unsplash (michal turkiewicz)

Prethodnih meseci u Poljskoj održani su predsednički izbori na kojima je pobedio Karol Navrocki, kandidat konzervativne orijentacije koji nije pokazivao naklonost klimatskoj politici EU. Njegov dolazak na vlast otvorio je potom pitanje kontinuiteta dosadašnje podrške zelenoj tranziciji među analitičarima, naročito zbog zalaganja za maksimalno suverenu Poljsku, samim tim i energetski što nezavisniju, što dalje može implicirati vraćanje energentima koja su već prisutna, kao što je ugalj, s obzirom da je diskurs o klimatskom planu ipak došao spolja. Energetika i ekologija nisu izolovane od političkih odluka, pa se sada povoljni tehničko-ekonomski uslovi susreću sa rastućom političkom neizvesnošću i potencijalnom preorijentacijom.

Do skoro, Poljska je važila za jedno od atraktivnih tržišta obnovljivih izvora u regionu. Nacionalne aukcije dodeljivale su gigavate kapaciteta, a krajem 2024. godine obezbeđeno je i 1,6 GW novih solarnih projekata. Regulatorna pravila omogućavala su i složene hibridne konfiguracije – povezivanje solarnih elektrana sa baterijskim skladištima i vetroparkovima – čime je zemlja postala sigurna destinacija za investitore u potrazi za dugoročnim povratom.

Ipak, pitanje ostaje da li će nova administracija zadržati taj kurs. Signali o mogućem preispitivanju podrške obnovljivim izvorima već su izazvali mogući talas dezinvesticija. Investitori pažljivije procenjuju regulatorni rizik, a neki se odlučuju na prodaju projekata dok je tržište još u zamahu.

Pročitajte još:

Takav potez povukla je i kompanija R.Power, kako pišu i svetski medji, jedan od najvećih nezavisnih proizvođača solarne energije u Poljskoj. Firma, koja upravlja portfeljom većim od 1 GW, objavila je prodaju paketa projekata od 440 MW spremnih za izgradnju, uključujući opcije za baterijska skladišta i vetroelektrane.

Za razliku od Srbije, koja tek poslednjih godina uvodi aukcije i privlači strane kompanije uz i dalje složene administrativne procedure, Poljska je još od 2016. razvila aukcioni sistem i otvorila pristup evropskim fondovima. Problem dakle nije u nedostatku instrumenata, već u neizvesnosti da li će dosadašnji tempo i obim podrške biti nastavljen.

Osim toga, nedavno je poljski predsednik najavio da neće potpisati ni zakon kojim bi se olakšala izgradnja vetroparkova na kopnu i zamrznule cene struje do kraja godine. Vlada tvrdi da je ovaj zakon ključan za razvoj obnovljivih izvora i snižavanje cena električne energije, dok predsednik, blizak konzervativnoj stranci, najavljuje sopstveni predlog za zamrzavanje cena. Time se produbljuje sukob između predsednika i Vlade, ali ostaje pitanje kako će izgledati dalji put energetike.

Drugim rečima – tržište ostaje atraktivno po svojim osnovama (aukcije, fondovi, potražnja, geografske prednosti), ali investiciona klima je pod znakom pitanja i sve češće se ocenjuje kao nestabilna, što postaje ključan faktor rizika za buduće projekte.

Energetski portal

Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora pruža podršku zajednicama pogođenim požarima – donacija od gotovo 50.000 litara proizvoda

Foto-ilustracija: depositphotos.com.

Kao odgovor na razarajuće požare koji su tokom leta zahvatili južne i centralne delove Srbije, kao i područja na teritoriji Crne Gore, Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora donirala je gotovo 50.000 litara svojih proizvoda kako bi, u saradnji sa lokalnim humanitarnim organizacijama i nevladinim sektorom, pružila podršku pogođenim zajednicama i vatrogasno-spasilačkim ekipama na terenu.

Kompanija je u Srbiji donirala ukupno 42.948 litara pića, u saradnji sa Bankom hrane Vojvodine i Crvenim krstom Srbije, namenjenih ugroženim građanima i vatrogasno-spasilačkim jedinicama koje su delovale na području Topličkog okruga. U Crnoj Gori donirano je 6.417 litara, od čega je deo isporučen u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, dok je ostatak direktno dostavljen vatrogasnim jedinicama angažovanim na području Podgorice.

– Naša posvećenost zajednicama u kojima poslujemo posebno je važna u trenucima velikih izazova kada su, kao u ovom slučaju, solidarnost, saradnja i zajednička odgovornost ključni za smanjenje štetnih posledica prirodnih nepogoda. Brzom reakcijom i kroz partnerstvo sa lokalnim organizacijama, mobilisali smo resurse kako bismo pružili podršku najugroženijima i izrazili duboku zahvalnost vatrogasno-spasilačkim službama na njihovoj izuzetnoj predanosti. Kao deo Coca-Cola HBC Grupe, ponosni smo što nastavljamo dugu tradiciju društveno odgovornih inicijativa koje osnažuju i jačaju lokalne zajednice – izjavio je Saša Marković, generalni direktor Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora.

Pročitajte još:

Kompanija Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora, sa višedecenijskim poslovanjem na ovim tržištima, snažno je ukorenjena u lokalnoj zajednici kroz proizvodnju i distribuciju, saradnju sa lokalnim dobavljačima i kupcima kroz celokupan lanac vrednosti, potvrđujući svoju trajnu posvećenost jačanju otpornosti naših zajednica i očuvanju prirodnog okruženja.

Proteklo leto donelo je nezapamćeni talas požara u Srbiji i Crnoj Gori: samo u julu u Srbiji je registrovano više od 3.500 požara, pri čemu su najkritičnija područja bila u južnim i centralnim delovima zemlje. U Crnoj Gori je sredinom avgusta posebno pogođena Podgorica i okolna naselja, što je zahtevalo angažovanje i domaćih i međunarodnih vatrogasno-spasilačkih snaga.

Kao deo šireg regionalnog reagovanja na prirodne nepogode koje su pogodile više teritorija na kojima posluje, Coca-Cola HBC je, putem Fondacije Coca-Cola HBC, donirala ukupno 2,3 miliona evra za podršku zajednicama u Grčkoj, Kipru, Bugarskoj i Rumuniji, koje su bile pogođene razornim požarima i poplavama. Sredstva su namenjena obnovi prirodnih šuma i jačanju otpornosti zajednica kroz nabavku opreme i obuke volontera.

Fondacija Coca-Cola HBC osnovana je 2023. godine sa misijom da podrži zajednice u zemljama u kojima Coca-Cola HBC posluje, kroz dodelu grantova nevladinim organizacijama u četiri ključne oblasti – otpornost zajednica i pomoć u vanrednim situacijama, pristup čistoj vodi, ekonomsko osnaživanje mladih i cirkularna ekonomija.

Izvor: Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora

EPS do 2030. planira 45 odsto proizvodnje iz obnovljivih izvora

Foto: Elektroprivreda Srbija

„Elektroprivreda Srbije” (EPS) nastavlja da ulaže u nove projekte obnovljivih izvora energije, diversifikaciju i energetsku efikasnost, sa ciljem da do 2030. godine čak 45 odsto ukupne proizvodnje energije bude iz OIE, izjavio je Aleksandar Latinović, šef službe za sistemske usluge u EPS, na „Korejsko–srpskom forumu za strateški razvoj energetike” održanom u Beogradu.

Latinović je istakao da EPS razvija strateške projekte i prepoznaje nove potencijale, te podsetio da je solarna elektrana „Petka” snage 10 MW već mesec dana u probnom radu, dok izgradnja prvog vetroparka ulazi u završnu fazu.

 – Samo iz Kostolca ove godine ćemo ukupno imati novih 76 MW zelene energije – rekao je on.

Pročitajte još:

Među najvažnijim projektima EPS-a ostaje reverzibilna hidroelektrana „Bistrica”, koja će, prema rečima Latinovića, biti ključna za sigurnost sistema i povećanje balansne rezerve.

– Kapacitet ovog budućeg skladišta energije približno je jednak zbiru svih baterijskih skladišta električne energije koja su sada u radu u Evropi – dodao je.

EPS paralelno razvija i projekat izgradnje solarnih elektrana ukupne snage 1 GW, dok se radovi odvijaju i na zatvorenim deponijama pepela termoelektrana, jalovištima kopova u Kolubari i Kostolcu, kao i na krovovima sopstvenih objekata.

Novi pravac razvoja EPS-a je i oblast vodonika.

– Radimo analizu isplativosti vodonika, i to ne samo kao zamene za mazut, već i kao energenta koji bismo mogli da proizvodimo u našim elektranama. Energetska nezavisnost za nas nema cenu – poručio je Latinović.

Energetski portal

Nacionalni projekat za koordinaciju prilagođavanja klimatskim promenama u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (Goran Horvat)

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u Hrvatskoj donelo je odluku o finansiranju projekta vrednog 8,23 miliona evra, kojim će biti uspostavljena središnja tačka za koordinaciju politike prilagođavanja klimatskim promenama. Nosilac projekta je Zavod za zaštitu okoliša i prirode, uz partnerstvo Hrvatskih voda.

Za realizaciju je obezbeđeno 6,99 miliona evra bespovratnih sredstava, iz državnog budžeta za 2025. godinu, s planiranim nastavkom finansiranja i u 2026. i 2027. godini.

Sama središnja tačka biće zamišljena kao mesto koje povezuje različite institucije, lokalne zajednice, naučnike i privredu, s ciljem da se informacije i rešenja učine dostupnijim i brže primenjuju. Građanima će, između ostalog, biti na raspolaganju web platforma s podacima i primerima dobre prakse, dok će za gradove biti izrađene karte toplotnih ostrva i katalog prirodnih rešenja, poput zelenih površina i urbanih parkova.

Deo projekta podrazumeva i unapređenje sistema videonadzora za rano otkrivanje požara, naročito u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, što bi trebalo povećati sigurnost i smanjiti štetu od elementarnih nepogoda.

Na kraju, cilj je da se kroz ovaj projekat olakša svakodnevno prilagođavanje klimatskim promenama i da zajednice budu bolje pripremljene na rizike koje one donose.

Energetski portal

Tojota najavila proizvodnju novog električnog modela u Evropi

Foto: toyota.eu

U Vladi Češke najavaljena je proizvodnja novog baterijskog električnog vozila (BEV) u Toyota Motor Manufacturing Czech Republic (TMMCZ).

Finansiranje izgradnje nove proizvodnje BEV obezbediće Tojota kroz kapitalna ulaganja od približno 680 miliona evra, što uključuje i investiciju Vlade Češke od 64 miliona evra za namenski objekat za sklapanje baterija.

— Automobilska industrija čini oko 10 odsto našeg BDP-a, i ako želimo da je zadržimo, moramo je sistematski modernizovati. Upravo takvi projekti su ključni za budućnost češke automobilske industrije – povećavaju njenu konkurentnost, podržavaju inovacije i stvaraju nova  radna mesta. U ovom slučaju, u regionu će biti otvoreno 245 novih radnih mesta —rekao je Petr Fijala, premijer Češke.

Tojota ima dugoročni plan za smanjenje emisija ugljen-dioksida, odnosno da postane ugljenično neutralna u Evropi do 2040. godine.

— Proizvodnja novog baterijskog električnog vozila dokaz je predanosti naših zaposlenih i vizije koju delimo sa Vladom Češke, da unapredimo održivu mobilnost i inovacije. U potpunosti cenimo ovu investiciju, istorijsku podršku i priznanje Češke — rekao je Jošihiro Nakata, izvršni direktor, Toyota Motor Europe.

Trenutno u tvornici u Češkoj proizvode modele Aygo X i Yaris Hybrid, sa kapacitetom od oko 220.000 vozila godišnje. Uvođenje proizvodnje baterijskog električnog vozila (BEV) povećava kapacitet fabrike za više vrsta vozila i donosi nova radna mesta, uz slične koristi za dobavljače, jer će većina delova biti proizvedena u Češkoj.

Inače, u Češkoj TMMCZ fabrika postoji više od dvadeset godina i tokom tog perioda proizvela je više od 4,5 miliona vozila. U njoj se nalazi i prvi evropski logistički mega centar Tojote, otvoren 2024. godine, koji snabdeva vozila za Tojotu i Leksus prodajne salone u Nemačkoj, Austriji, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj.

Energetski portal

Novi centri rasta menjaju svetsku industriju čelika

Foto-ilustracija: Unsplash (prachak ananta)

Prema najnovijoj analizi kompanije Wood Mackenzie globalna potražnja za čelikom ulazi u novu fazu u kojoj Kina, koja je decenijama bila neprikosnoveni potrošač i proizvođač istog, gubi primat, dok se Indija i Jugoistočna Azija nameću kao centri rasta.

Kina trenutno pokriva skoro polovinu svetske potražnje za čelikom, koji se potom korsiti za građevinske konstrukcije, mostove, tunele, poljoprivrednu mehanizaciju, cevovode, automobilsku industriju i mnoge druge sektore privrede. Ipak, procenjuje se da će u narednoj deceniji beležiti pad potrošnje od pet do sedam miliona tona godišnje. Prema prognozama, njen udeo u globalnoj tražnji mogao bi da se smanji sa 49 odsto, koliko je činila u 2024. godini, na svega 31 odsto do 2050. godine. Slabljenje građevinskog sektora i smanjenje ulaganja u nekretnine, koji su bili glavni pokretači potrošnje, doprinose dugoročnoj stagnaciji, dok se industrija suočava sa ogromnim viškom proizvodnih kapaciteta – procenjenim na 50 miliona tona u 2025, a čak i mogućih 350 miliona tona do sredine veka.

Za razliku od Kine, Indija beleži ubrzan rast. Samo u 2024. potražnja je porasla osam odsto, a u 2025. očekuje se dodatnih 7 odsto. Dugoročno, indijsko tržište čelika beležiće stabilan rast od četiri do pet odsto godišnje, što znači da bi do 2050. godine potrošnja mogla da se utrostruči. Time bi udeo Indije u globalnoj tražnji skočio sa osam na 21 odsto. Pokretači ovog trenda su masovna ulaganja u infrastrukturu, razvoj transporta i urbanih sredina, kao i ubrzano širenje industrije, posebno automobilske i mašinske.

Pročitajte još:

Jugoistočna Azija sledi sličan obrazac. Udeo regiona u svetskoj potrošnji mogao bi da se udvostruči, sa sadašnjih pet na deset odsto, pri čemu se kao vodeći izdvajaju Vijetnam, Tajland i Indonezija. Njihova prednost leži u brzoj industrijalizaciji, povoljnim troškovima rada i geografskoj blizini ključnim sirovinama.

Međutim, Generalno, međunarodna trgovina čelikom, prema izveštaju, suočava se sa usporavanjem. Nakon 381 milion tona u 2024, obim bi već ove godine mogao da padne za više od pet odsto. Sve je izraženiji protekcionizam, naročito prema kineskom izvozu, koji je pod sve većim pritiskom carina i zaštitnih mera. Dugoročno, očekuje se da će samo 12 odsto globalne proizvodnje biti namenjeno izvozu, u poređenju sa današnjih 25 odsto.

Ipak, ni situacija sa zelenim čelikom nije u dobrom stanju. Iako se sve više govori o prelasku na tehnologije sa manjim emisijama ugljen-dioksida, poput elektrolučnih peći, napredak je spor. U Evropi je od planiranih 75–80 miliona tona novih kapaciteta izgrađeno tek 20–25 miliona, dok su brojni projekti pauzirani ili otkazani.

Energetski portal

Nova pravila oblikuju tržište peleta u Srbiji

Foto-ilusracija: Unsplash (Kasia)

Na domaćem tržištu drvne biomase odnedavno važe jasna pravila, koja donose više reda, bezbednosti i transparentnosti. Kvalitet ogrevnog drveta, drvnog peleta i drvnih briketa prvi put je obuhvaćen jedinstvenim pravilima koja standardizuju ključne karakteristike ovih goriva.

U „Službenom glasniku RS” objavljen je Pravilnik o tehničkim i drugim zahtevima za čvrsta goriva iz drvne biomase koja se stavljaju na tržište Republike Srbije, koji precizno definiše fizičko-hemijske parametre, načine uzorkovanja i obaveznu laboratorijsku kontrolu.

Kada je reč o peletu i briketima, uvedena je i dodatna provera kvaliteta – kroz izveštaje imenovanih tela i obaveznu deklaraciju o usaglašenosti koju izdaju proizvođači i uvoznici.

O primeni i mogućim efektima novog pravilnika razgovarali smo sa sagovornicima iz dve komplementarne perspektive: Igorom Milekićem, predstavnikom industrije peleta i komercijalnim direktorom kompanije Sparrow d. o. o., i sa prof. dr Brankom Glavonjićem, redovnim profesorom Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i jednim od glavnih autora ovog propisa.

Značaj Pravilnika iz ugla proizvođača

Prema Milekićevim rečima, ideja za formiranjem pravilnika rođena je još 2017. godine, kada su najveći proizvođači, u saradnji sa prof. dr Brankom Glavonjićem, upozorili na drastična odstupanja u kvalitetu domaćeg peleta. Tokom prošle godine inicijativa je oživela, između ostalog i zbog dramatičnog pada proizvodnje i prodaje nakon 2023. godine, a snažnu logističku podršku pružila je Privredna komora Srbije.

Milekić dodaje da slične regulative postoje i na teritoriji EU, pod okriljem posebnih međunarodnih organizacija, kao što je ENplus  organizacija, koja okuplja, registruje, sertifikuje i kontroliše proizvođače i trgovce peletom na globalnom nivou. Ovoj organizaciji pripada 12 od oko 90 domaćih proizvođača peleta u Srbiji.

Foto-ilustracija: Pixabay (moses)

 – Upravo je predmetni pravilnik sa svojim tehničkim zahtevima usklađen sa zahtevima koje propisuje i ENplus, uz definisanje procedure tržišne kontrole kvaliteta koja je maksimalno pooštrena, uzimajući u obzir prisustvo nelojalne konkurencije i kritično loše strukture kvaliteta ponude na domaćem tržištu – objašnjava Milekić.

Što se tiče novih pravila, svaki proizvođač ili uvoznik peleta sada mora dva puta godišnje da dokaže usaglašenost gotovog proizvoda sa dvadeset i jednim jasno definisanim parametrom. Akreditovane domaće laboratorije, koje po pozivu dolaze u fabriku, uzimaju uzorke i rade analize u roku od nekoliko dana; ako rezultati zadovoljavaju propisane opsege, izdaje se deklaracija o kvalitetu koja se lepi na svaki džak pojedinačno i važi šest meseci, do sledeće provere. Trošak jedne analize biće, prema procenama, nekoliko stotina evra – što nije ogroman pritisak u odnosu na ukupne troškove proizvodnje.

U FOKUSU:

Najvažnije novine iz ugla prof. dr Branka Glavonjića

Kako objašnjava prof. dr Glavonjić, Pravilnik je donet prateći nekoliko glavnih motiva – prvenstveno da se uvede jedinstven, obavezujući sistem kontrole kvaliteta drvnih goriva na srpskom tržištu. Time se istovremeno štite krajnji potrošači od lošeg peleta ili briketa i uklanjaju nepoštene prednosti kompanija koje su do sada izbegavale laboratorijske provere, čime se svim proizvođačima i uvoznicima obezbeđuju ravnopravni uslovi poslovanja. Samim tim, najvažnija novina za ogrevno drvo odnosi se na obavezu prodavaca da prilikom prodaje izdaju potvrdu o usaglašenosti kojom garantuju da su parametri ogrevnog drveta usaglašeni sa zahtevima iz Pravilnika. Na taj način prodavci preuzimaju obavezu da kupcima moraju da isporuče količinu i kvalitet ogrevnog drveta koji su platili.

Kada je u pitanju drvni pelet, glavna novina je to što se sada na tržište može distribuirati samo pelet u A1 i A2 klasi kvaliteta – B klasa više nije dozvoljena. Dakle, ubuduće na tržištu Srbije biće plasiran samo najkvalitetniji drvni pelet.

Druga važna novina odnosi se na obavezu proizvođača da vrše polugodišnju kontrolu kvaliteta svog peleta, što obuhvata 21 parametar raspoređenih u tri grupe:

  • Fizičke karakteristike drvnog peleta (dimenzije, nasipna gustina, mehanička postojanost, sadržaj sitnih čestica, prisustvo aditiva)
  • Hemijske karakteristike drvnog peleta (sadržaj pepela, ponašanje pepela pri topljenju, sadržaj azota, sumpora, hlora, sadržaj teških metala)
  • Energetske karakteristike drvnog peleta (sadržaj vlage, neto kalorijska vrednost)

Da bi drvni pelet bio svrstan u A1 klasu kvaliteta, svaki parametar mora da ispunjava propisane vrednosti za tu klasu kvaliteta. Ukoliko samo jedan parametar ne zadovoljava vrednosti, takav pelet postaje deo A2 klase kvaliteta.

 – Na bazi izvršene kontrole i dobijanja Izveštaja o kontrolisanju od strane imenovane domaće laboratorije, proizvođači moraju da na svako pojedinačno pakovanje (svaku PVC vrećicu) drvnog peleta stave Deklaraciju o usaglašenosti. Pravilnikom je propisana procedura po kojoj će domaće laboratorije morati da postupaju u procesu kontrolisanja kvaliteta drvnog peleta, kao i sadržaj Izveštaja koje one izdaju proizvođačima. Najvažnija novina u tom postupku je da će se uzimanje uzoraka za ispitivanje kvaliteta morati obavljati direktno u proizvodnji, a ne na bazi donetog uzorka od strane proizvođača, kao što su to do sada radili neki proizvođači – kaže prof. Glavonjić.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Kada je reč o uvoznom peletu, Pravilnik predviđa tri opcije. Prva je da strani proizvođač angažuje domaću akreditovanu laboratoriju koja vrši uzorkovanje i izdaje izveštaj o kontrolisanju, na osnovu kojeg proizvođač izdaje deklaraciju o usaglašenosti, pa pelet može ući na tržište Srbije. Druga opcija je da, ako proizvođač to ne učini, uvoznik po carinjenju poziva domaću laboratoriju, koja proverava svaku partiju peleta; na osnovu izveštaja uvoznik stavlja izjavu o usaglašenosti na svako pakovanje. Treća mogućnost je priznavanje izveštaja strane laboratorije, ako su ispunjeni svi uslovi iz srpskog pravilnika i ako postoji sporazum o međusobnom priznavanju rezultata sa domaćom laboratorijom. Spisak akreditovanih laboratorija objavljuje Ministarstvo rudarstva i energetike na svom sajtu.

Pozitivni efekti Pravilnika

Primena novog pravilnika, koja počinje 19. jula, imaće pozitivan efekat za potrošače i druge učesnike na tržištu iz nekoliko razloga. Uvođenje jedinstvenog sistema kontrole kvaliteta drvnog peleta i drvnih briketa podjednako će važiti za sve učesnike na tržištu.

– Obaveza ispunjavanja standarda i kontrole kvaliteta trebalo bi da eliminiše prisustvo drvnog peleta i drvnih briketa lošeg kvaliteta, što će povećati poverenje potrošača u ova drvna goriva. Kupci će imati jasnije informacije o kvalitetu goriva koji kupuju, što znači manju verovatnoću nastajanja problema sa sagorevanjem, pepelom i oštećenjima uređaja – kaže prof. Glavonjić.

Zaključno, novi Pravilnik o tehničkim i drugim zahtevima za čvrsta goriva iz drvne biomase predstavlja važan korak ka uređenju domaćeg tržišta i podizanju kvaliteta peleta i briketa u Srbiji. Očekuje se da će Pravilnik doprineti oporavku sektora, jačanju konkurentnosti domaćih proizvođača, kao i većem poverenju u drvnu bioenergiju kao održivo rešenje za grejanje.

Priredila: Milica Vučković 

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Olakšice za kupovinu ogreva: niže cene i besplatno drvo za najugroženije porodice

Foto-ilustracija: Pixabay

JP „Srbijašume” objavilo je novi cenovnik drvnih sortimenata u skladu sa paketom ekonomskih mera Vlade Republike Srbije čiji je cilj poboljšanje životnog standard najugroženijih građana.

Kako se navodi u saopštenju JP „Srbijašume”, od 01. septembra se za socijalno ugrožene kategorije stanovništva važeća cena ogrevnog drveta od 4.581,50 dinara po metru kubnom sa PDV-om umanjuje se za 36,7 odsto i iznosi 2.900,00 dinara po metru kubnom sa PDV-om po domaćinstvu.

Za penzionere, osobe sa invaliditetom, borce I, II i III kategorije, ratne vojne invalide, mirnodopske vojne invalide, civilne invalide rata i korisnike porodičnog prava (članove porodica palog borca, umrlog ratnog vojnog invalida, umrlog mirnodopskog invalida, članove porodice civilnog invalida rata)– važeća cena od 5.269,00 dinara po metru kubnom sa PDV-om umanjuje se za 15 odsto i iznosi 4.478,65 dinara po metru kubnom sa PDV-om po domaćinstvu.

Pročitajte još:

Za 1.000 najugroženijih porodica biće obezbeđen besplatan ogrev u količini od osam metara kubnih po domaćinstvu.

Navedene olakšice važe šest meseci, odnosno do 01. marta 2026. godine, uz mogućnost produženja.

Zainteresovani građani za više informacija mogu se obratiti najbližoj Šumskoj upravi ili Šumskom gazdinstvu, gde će moći da izvrše prijavu uz odgovarajuću dokumentaciju kojom potvrđuju da pripadaju jednoj od navedenih kategorija.

Za sva dodatna pitanja i informacije građani mogu pozvati, radnim danima (ponedeljak–petak) od 07 do 15 časova, na sledeće brojeve telefona 011 711-85-10,  066 815-06-05

E-mail: ogrevnodrvo@srbijasume.rs

Energetski portal

Rumunija uvodi pet mera za postepeno smanjenje cena struje i stabilizaciju tržišta

Foto.ilustracija: Unsplash (arthur-lambillotte)

Rumunija je predstavila paket od pet mera kojima se planira smanjenje cena električne energije i generalni razvoj  energetskog tržišta. Ministar energetike Bogdan Ivan izneo je mere na konferenciji za medije u Bukureštu, naglasivši da svega 51 odsto računa za struju čini stvarna cena električne energije, dok ostatak odlazi na mrežne tarife, poreze i akcize.

Prva mera odnosi se na uspostavljanje mehanizma „Market Maker“, odnosno odabir operatora koji će obezbediti veću likvidnost na tržištu, podstaći dugoročne ugovore i doprineti stabilnom smanjenju cena. Druga mera podrazumeva obavezne garancije za sve učesnike na tržištu kako bi se povećala transparentnost i smanjili rizici. Kao treće rešenje predviđa se uvođenje dinamičkih i diferenciranih tarifa koje će nagraditi potrošače koji koriste struju u periodima kada je najjeftinija. Četvrta mera tiče se troškova distributera, gde se uspostavlja jedinstveni mehanizam nabavke struje za njihove potrebe, što bi trebalo da smanji distributivne tarife za sve potrošače. I na kraju, svi programi energetske efikasnosti biće objedinjeni i koordinisani od strane Ministarstva energetike, kako bi se ostvarili ujednačeni efekti, navodi se na sajtu resornog ministarstva.

Ministar je podsetio da Rumunija trenutno spada među zemlje sa najvišim cenama električne energije u Evropi, posmatrano u odnosu na kupovnu moć stanovništva. Kao glavne razloge naveo je geopolitičke probleme, nedovoljnu povezanost sa centralnoevropskim energetskim koridorima, gašenje oko 7.000 megavata kapaciteta na gas i ugalj u poslednjih deset godina uz istovremeno puštanje u rad samo 1.800 megavata novih, kao i sporu dinamiku ulaganja u nacionalnu infrastrukturu.

Posebno je naglasio da je Rumunija pokrenula pregovore na evropskom nivou o odlaganju zatvaranja termoelektrana na ugalj, planiranih za 2026. godinu, do 2030. godine. Produženjem roka zadržao bi se deo proizvodnih kapaciteta i smanjio pritisak na cene, dok se u međuvremenu ne razviju novi strateški projekti.

Energetski portal

Otvoren put izgradnji prve modularne elektrane u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay/corneliusV

Poljska se priprema da predvodi Evropu u oblasti čiste energije, planirajući izgradnju prve male modularne nuklearne elektrane (SMR) u zemlji.

Državna energetska kompanija Orlen najavila je da će u Vloclaveku  biti izgrađen SMR, što je ujedno i prvi  projekat ove vrste u Evropi. Orlen je otkrio da će reaktor biti baziran na modelu BWRX-300, dizajniranom u Sjedinjenim Američkim Državama.

Sporazum sa kompanijom Synthos Green Energy otvara put ka konkretnim koracima, pri čemu će svaka od kompanija imati po 50 odsto vlasništva. Za izgradnju male modularne nuklearne elektrane (SMR) biće odgovorna posebno formirana kompanija pod kontrolom koncerna, nazvana OSGE (Orlen Synthos Green Energy).

— Poljska će biti domaćin prvog BWRX-300 malog modularnog reaktora u Evropi. Gradimo energetski sistem budućnosti. Više od godinu dana pregovarali smo o uslovima koji štite interese Orlena, osiguravajući našem zajedničkom poduhvatu sa Synthos direktan pristup američkoj SMR tehnologiji koja će omogućiti realizaciju projekta — rekao je Ireneusz Fafara, iz kompanije Orlen.

Godine 2023. Poljska je odobrila izgradnju 24 SMR elektrane na šest lokacija. Elektrana u Vloclaveku predstavlja još jedan ključni korak u širem strateškom planu zemlje da smanji upotrebu fosilnih goriva. 

Orlen, najveća energetska kompanija u Poljskoj, planira da do 2035. godine pusti u rad najmanje dva mala modularna reaktora (SMR) ukupnog kapaciteta 0,6 gigavata.

Energetski portal

Dva značajna imenovanja za Konfindustriju Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (krakenimages)

Udruženje italijanskih industrijalaca u Srbiji – Konfindustrija Srbija dobila je dva značajna imenovanja koja potvrđuju njen rastući uticaj u evropskom poslovnom okruženju.

Foto: Konfindustrija Srbija

Na poslednjem sastanku Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji (CEBAC), održanom u julu ove godine, odlučeno je da Konfindustrija Srbija preuzme jednogodišnje vođstvo ovog tela.

CEBAC, osnovan u maju 2024. godine, okuplja 15 evropskih poslovnih organizacija sa ciljem unapređenja poslovnog okruženja u Srbiji i jačanja trgovinskih odnosa sa evropskim zemljama.

Takođe, od 2025. godine zvaničnici Konfindustrije Srbija izabrani su u rukovodeće organe Konfindustrije Est Evrope (CEE), federacije koja okuplja udruženja italijanskih privrednika iz devet zemalja jugoistočne Evrope i deluje kao platforma za jačanje saradnje italijanskih i lokalnih kompanija. Mandat na ovim funkcijama trajaće četiri godine.

Iz Konfindustrije Srbija poručuju da nova imenovanja predstavljaju potvrdu kredibiliteta i sve značajnije uloge Udruženja u srpskom i evropskom privrednom kontekstu, kao i važnu priliku za dodatno povezivanje kompanija u okviru evropske poslovne mreže.

Energetski portal

Globalna nuklearna flota dostigla istorijski maksimum proizvodnje

Foto-ilustracija: Unsplash (fusun-tut)

Tokom 2024. godine nuklearne elektrane širom sveta proizvele su 2.667 TWh električne energije, što je za 66 TWh više nego u 2023. i za sedam teravat-sati više od dosadašnjeg istorijskog rekorda iz 2006. godine, kada je dostignuto 2.660 TWh, navodi se u najnovijem izveštaju Svetske nuklearne asocijacije – World Nuclear Performance Report 2025.

Najveći pojedinačni doprinos pritekao je iz Francuske, gde je vraćanje reaktora u rad posle višegodišnjih zastoja donelo dodatnih 40 TWh.

Na kraju 2024. godine, globalna nuklearna flota obuhvatala je 440 operativnih reaktora sa ukupnim kapacitetom od 398 GWe, što predstavlja rast od 6 GWe u odnosu na 2023. U ovom zbiru se nalazi i oko 19 GWe kapaciteta u Japanu koji su i dalje u obustavljenoj eksploataciji. Od 410 reaktora koji su tokom godine proizvodili električnu energiju, četiri su trajno ugašena – dva u Kanadi, jedan u Rusiji i jedan na Tajvanu. Istovremeno je na mrežu priključeno sedam novih reaktora, od čega četiri u Kini, a po jedan u Francuskoj, Indiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Sjedinjenim Američkim Državama.

Tokom godine započeta je i gradnja devet novih reaktora – šest u Kini i po jedan u Pakistanu, Egiptu i Rusiji. Time je ukupan broj reaktora u izgradnji na kraju 2024. godine iznosio 62, što je za jedan više nego prethodne godine. Vreme gradnje među novopriključenim jedinicama pokazala su veliku varijabilnost – prosečno trajanje od polaganja prvog betona do priključenja na mrežu iznosilo je 114 meseci. Najbrže je završen Zhangzhou 1 u Kini, koji je bio spreman za 61 mesec, dok je francuski Flamanville 3 oborio negativni rekord sa 204 meseca gradnje. Posebno se ističe Shidaowan Guohe One u Kini, prvi reaktor svoje vrste, koji je završen za oko 64 meseca, što je neuobičajeno kratko vreme za prototipske tehnologije.

Faktor kapaciteta

Analiza performansi pokazuje da nuklearni reaktori zadržavaju visoku efikasnost bez obzira na starost. Prosečan globalni faktor kapaciteta u 2024. godini bio je 83 odsto, u odnosu na 82 odsto u 2023. Faktor kapaciteta je pokazatelj koji meri koliko električne energije je elektrana zaista proizvela u određenom periodu u odnosu na maksimalnu količinu koju bi mogla da proizvede da je radila punim kapacitetom bez prekida tokom tog perioda.

Najviše vrednosti i dalje se beleže u Severnoj Americi, gde je faktor kapaciteta dostigao 90 odsto. U Južnoj Africi je tokom većeg dela godine bio isključen blok Koeberg 2, ali je ponovo pušten u rad krajem decembra, nakon obimne rekonstrukcije koja će omogućiti produženje radnog veka za još 20 godina. Odsustvo značajnijeg pada performansi primećuje se i kod jedinica starijih od 40 godina, koje beleže rezultate na nivou mlađih postrojenja, što je važan pokazatelj za perspektivu dugotrajnog rada postojećih reaktora.

Azijsko tržište

Rast proizvodnje najizraženiji je bio u Aziji, gde je pet od sedam novih reaktora priključenih na mrežu tokom 2024. godine izgrađeno upravo u tom regionu. Azija je već i ranije bila glavni generator globalnog nuklearnog rasta – od 68 reaktora priključenih u poslednjoj deceniji, 56 je podignuto u azijskim zemljama. U Zapadnoj i Centralnoj Evropi rast je došao pre svega zahvaljujući Francuskoj, dok je u ostalim regionima proizvodnja ostala približno na istom nivou kao u 2023.

Podaci o dugotrajnim gradilištima pokazuju da brojni projekti i dalje nose teret višedecenijskih zastoja, na primer u Ukrajini, Slovačkoj, a slične pauze i odlaganja beleže se i u Japanu, Brazilu i Argentini, gde pojedini projekti traju više od tri decenije.

Ukupna slika 2024. godine pokazuje da je nuklearna energija potvrdila sposobnost da obezbedi stabilnu i pouzdanu proizvodnju, čak i u uslovima promenljive energetske potražnje i zatvaranja pojedinih reaktora. Kapaciteti u Aziji se ubrzano šire, dok je povratak reaktora u rad u Evropi  evidentan. Sa 440 aktivnih reaktora, gotovo 400 GWe instaliranog kapaciteta i prosečnim faktorom kapaciteta od 83 odsto, nuklearna energija otvara velika pitanja u energetskom svetu.

Energetski portal